HEMIJSKA KI KA NETIKA 1

Σχετικά έγγραφα
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

ELEMENTARNIH REAKCIJA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

HEMIJSKA RAVNOTEŽA HEMIJSKA RAVNOTEŽA. N 2 O 4 (g) 2NO 2 (g) DINAMIČKA RAVNOTEŽA

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

A B C D. v v k k. k k

Kaskadna kompenzacija SAU

ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΟ Μ.Ε. ΣΥΜΒΟΛΟ ΤΡΑΠΕΖΑ ΘΕΜΑΤΩΝ Α ΛΥΚΕΙΟΥ ΑΝΤΙ ΡΑΣΕΙΣ

numeričkih deskriptivnih mera.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

REAKCIJE ELIMINACIJE

IZVODI ZADACI (I deo)

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

POJAVE NA GRANICAMA FAZA ADSORPCIJA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

ΜΑΞΙΜΟΣ ΚΟΤΕΛΙΔΑΣ. β) Να βρεθεί σε ποια οµάδα και σε ποια περίοδο του Περιοδικού Πίνακα ανήκουν.

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Mašinsko učenje. Regresija.

Elementi spektralne teorije matrica

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

HEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Računarska grafika. Rasterizacija linije

XHMEIA Α ΛΥΚΕΙΟΥ GI_A_CHIM_0_3499 ΜΑΡΑΓΚΟΥ ΝΙΚΗ

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

3. ΧΗΜΙΚΕΣ ΑΝΤΙΔΡΑΣΕΙΣ

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ. Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Α + Β - + Γ + Δ - Α + Δ - + Γ + Β - Στις αντιδράσεις αυτές οι Α.Ο όλων των στοιχείων παραμένουν σταθεροί.

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Operacije s matricama

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Διαγώνισμα Χημείας Α Λυκείου Οξέα Βάσεις Αλατα, και Χημικές αντιδράσεις. Θέμα 1 ο...

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

5. Karakteristične funkcije

Moguća i virtuelna pomjeranja

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Osnove biokemije Enzimska kinetika. Boris Mildner. Kinetika proučava brzine reakcija

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

ΛΥΜΕΝΕΣ ΑΣΚΗΣΕΙΣ ΑΣΚΗΣΗ

Termohemija. C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5 kj

Κανόνες διαλυτότητας για ιοντικές ενώσεις

ΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ÄÉÁÍüÇÓÇ

Αντιδράσεις σε υδατικά διαλύματα. Κατερίνα Σάλτα 2ο Πρότυπο Πειραματικό Γενικό Λύκειο Αθηνών 2014

panagiotisathanasopoulos.gr

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

IZVODI ZADACI (I deo)

Računarska grafika. Rasterizacija linije

ΙΠΛΗ ΑΝΤΙΚΑΤΑΣΤΑΣΗ. Η 2 SO 4 + BaCl 2 2HCl + BaSO 4. 2HCl + Na 2 CO 3 CO 2 + H 2 O + 2NaCl. 2HCl + Na 2 SO 3 SO 2 + H 2 O + 2NaCl

Kiselo bazni indikatori

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Primjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom.

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

5 Ispitivanje funkcija

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

3 o Μάθημα : Αντιδράσεις απλής αντικατάστασης

Teorijske osnove informatike 1

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

γ) Βa(ΟΗ) 2 (aq) + ΗBr(aq)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Ονοματεπώνυμο: Χημεία Α Λυκείου Αριθμός Οξείδωσης Ονοματολογία Απλή Αντικατάσταση. Αξιολόγηση :

C M. V n: n =, (D): V 0,M : V M P = ρ ρ V V. = ρ

Transcript:

HEMIJSKA KINETIKA

Hemijska kinetika oblast fizičke hemije koja izučava brzine i mehanizme hemijskih reakcija. Mehanizam hemijske reakcije Brzina hemijske reakcije Konstanta brzine reakcije Molekularnost Re reakcije. Oređivanje brzine hemijskih reakcija. Oređivanje karakterističnih konstanti 3. Upoznavanje mehanizma procesa 4. Analiza procesa aktiviranja (uticaj temperature, svetlosti, katalizatora...)

VREME TRAJANJA NEKIH POJAVA U PRIRODI Pojava Vreme (s) Jena kalenarska goina 0 8 Perio vibracije molekula 0 - Perio otkucaja srca Najbrži nuklearni proces 0-0 Reakcija prelaza elektrona (najbrži atomski proces) 0-6 Reakcija prenosa protona 0-4 Najbrža reakcija enzima 0-8 Hemijske reakcije o 0-6 0 3

Reakcioni sistem:. Reaktanti. Proukti 3. Intermeijeri, tj. hemijske vrste koje nastaju i nestaju u toku reakcije Hemijske vrste: stabilni molekuli, joni, raikali, kompleksi formirani na površini Hemijska reakcija - proces u kom o reaktanata nastaju hemijski stabilne vrste.. Homogene hemijske reakcije. Heterogene hemijske reakcije Reakcije u gasovima Reakcije u rastvorima Reakcije u čvrstoj fazi Reakcije na granici faza HCl + NaOH NaCl + H O Reaktanti Proukti 4

MEHANIZAM HEMIJSKE REAKCIJE Mehanizam procesa (kinetička šema hemijskog procesa) sveukupnost stupnjeva kojima se prestavlja hemijski proces. Elementarna hemijska reakcija - reakcija u kojoj se u jenom stupnju o reaktanata obijaju proizvoi reakcije. Složena hemijska reakcija - reakcija koja se ovija preko niz međustupnjeva u kojima se javljaju intermeijerne reakcione vrste. Mehanizam hemijske reakcije - svi stupnjevi u jenoj složenoj hemijskoj reakciji. 5

Primer: Mehanizam obijanja amonijaka na katalizatoru (Fe) N + H 3 NH 3

BRZINA HEMIJSKE REAKCIJE Brzina hemijske reakcije - promena koncentracije neke o reagujućih vrsta (reaktanta ili proukta) u jeinici vremena. v - brzina hemijske rekcije v ± ν i c i ν i stehiometrijski koeficijent vrste i c i / promena koncentracije vrste i sa vremenom Znak se onosi na rekatante Znak + se onosi na proizvoe hemijske reakcije 7

Primer v A v B v C + [ A] B [ ] C [ ] A + B C brzina reakcije u onosu na reaktant A brzina reakcije u onosu na reaktant B brzina reakcije u onosu na proizvo C [ A] [ B] [ C ] v + * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * A + B 3C + D 8

Primer: Napisati izraz za brzinu sleećih reakcija:. H + I HI. Pb(NO 3 ) + KI PbI + KNO 3 [ Pb( NO ) ] [ KI ] [ PbI ] [ KNO ] 3 3 v 3. H SO 4 + NaOH Na SO 4 + H O [ H SO ] [ NaOH ] [ Na SO ] [ H O] 4 4 v 4. Na + HCl NaCl + H Na HCl NaCl [ ] [ ] [ ] [ H ] v 9

Primer: Napisati izraz za brzinu sleećih reakcija: 5. AgCl + Zn Ag + ZnCl [ AgCl ] [ Zn] [ Ag ] [ ZnCl ] v 6. Hg + PbCl Pb + Hg Cl [ Hg ] [ PbCl ] [ Pb] [ Hg Cl ] v 7. Zn + HCl ZnCl + H [ Zn] [ HCl ] [ ZnCl ] [ H ] v 0

ODREĐIVANJE BRZINE HEMIJSKIH REAKCIJA v c/ - nagib tangente u atoj tački na krivoj promene koncentracije reaktanata ili proizvoa sa vremenom (a) (b) Promena koncentracije c reaktanata (a) i proizvoa (b) u funkciji vremena t

Merenje brzine hemijskih reakcija oređivanje promene koncentracije u toku vremena Oređivanje koncentracije:. Direktno: gravimetrijski, volumetrijski. Inirektno (merenjem fizičkih veličina koje su irektno proporcionalne koncentraciji): spektrofotometrijski, konuktometrijski, merenjem pritiska, polarimetrijski

KONSTANTA BRZINE HEMIJSKE REAKCIJE Zakon o ejstvu masa (Gulberg i Waage, 865): Brzina hemijske reakcije na konstantnoj temperaturi srazmerna je aktivnim masama reagujućih supstanci. Aktivne mase reagujućih supstanci - koncentracije reagujućih supstanci poignute na stepen broja molekula koji učestvuju u reakciji. Koeficijent srazmernosti k koeficijent brzine (konstanta brzine hemijske reakcije) v ± ν i c i k c n i v brzina hemijske reakcije k konstanta brzine hemijske reakcije c i koncentracije vrste i n re hemijske reakcije v k za c i Konstanta brzine hemijske reakcije jenaka je brzini ate reakcije pri jeiničnim koncentracijama reagujućih vrsta. 3

aa + k bb k cc + D k, k konstante brzine hemijske reakcije v k [A] a [B] b v k [C] c [D] brzina nestajanja reaktanata A i B brzina nastajanja proukata C i D Veza konstante brzine hemijske reakcije i konstante ravnoteže: K Konstanta ravnoteže, ne zavisi o koncentracije, ali zavisi o temperature. k k Dimenzije konstante brzine hemijske reakcije: A + B + C D k [ A] k [ A] [ A][ B][ C] [ A] [ B][ C] molm s ( molm 3 3 ) n ( molm s 3 ) n ( molm 3 ) n s

ZAVISNOST BRZINE i KONSTANTE BRZINE HEMIJSKE REAKCIJE OD TEMPERATURE Arenijusova jenačina k Ae E a RT Ea ln k ln A R T k konstanta brzine hemijske reakcije Ea - energija aktivacije, tj. najmanja energija koju sistem mora imati a bi reakcija počela A - integraciona konstanta e iracionalna konstanta, e.78 ln prironi logaritam, logaritam sa osnovom e R univerzalna gasna konstanta T temperatura Grafički prikaz zavisnosti konstante brzine hemijske reakcije o temperature Povećanje temperature za esetak stepeni ubrzava reakciju 4 puta. 5

MOLEKULARNOST I RED HEMIJSKIH REAKCIJA Molekularnost hemijske reakcije se efiniše za elementarnu reakciju. Molekularnost hemijske reakcije je broj molekula koji učestvuje u jenoj elementarnoj reakciji. Reakcije su najčešće monomolekularne ili bimolekularne, retko trimolekularne. A P A P A + B P monomolekularna bimolekularna bimolekularna 6

Primer: Oreiti molekularnost sleećih reakcija. Mg + H O Mg(OH) + H Trimolekularna ( + ). AgCl + Zn Ag + ZnCl Trimolekularna ( + ) 3. NaCl + AgNO 3 NaNO 3 + AgCl Bimolekularna ( + ) 4. H SO 4 + NaOH Na SO 4 + H O Trimolekularna ( + ) 5. Hg + PbCl Pb + Hg Cl Trimolekularna ( + ) 6. HCl + NaOH NaCl + H O Bimolekularna ( + ) 7

Re hemijske reakcije prestavlja zbir eksponenata na koncentracijama u izrazu za brzinu hemijske reakcije. aa + bb + cc D Izraz za brzinu reakcije: [ A] k [ A] a [ B] b [ C ] c Re hemijske reakcije: n a + b + c Molekularnost re reakcije Molekularnost hemijske reakcije se oređuje teorijski, ok se re hemijske reakcije oređuje eksperimentalno. 8

Primer: Hemijske reakcije nultog, prvog, rugog, trećeg, n-tog rea () A B Izraz za brzinu reakcije: [ A] k [ A] Re reakcije: n reakcija je prvog rea * * * * * * * * * * () A + B C Izraz za brzinu reakcije: [ A] k [ A] [ B] Re reakcije: n + reakcija je rugog rea 9

(3) A C Izraz za brzinu reakcije: [ A] k [ A] Re reakcije: n reakcija je rugog rea * * * * * * * * * * (4) NO + O NO Izraz za brzinu reakcije: v k[no] [O ] (ekperimentalno oređen) Re reakcije: n + 3 reakcija je trećeg rea * * * * * * * * * * (5) N O 5 4NO + O Izraz za brzinu reakcije: v k[no 5] (ekperimentalno oređen) Re reakcije: n reakcija je prvog rea 0

REAKCIJE PRVOG REDA A proukti Izraz za brzinu reakcije prvog rea: Jenačina prave: Integralni oblik kinetičke jenačine za brzinu reakcije prvog rea: [ A] v k[ A] ln[ A] ln[ A0 ] [ 0 A] [ A ] e kt kt [A]/ promena koncentracije reaktanta A sa vremenom [A 0 ] početna koncentracija reaktanta A [A] koncentracija reaktanta A u trenutku t e iracionalna konstanta k konstanta brzine hemijske reakcije t - vreme ln A lna 0 Δln A ln[ A] ln[ A0 ] kt Dimenzije konstante brzine reakcija prvog rea: k [s - ] Vreme polureakcije (ili poluvreme reakcije), t /, je ono vreme za koje se koncentracija reagujuće supstance smanji na polovinu o početne vrenosti. t / 0.693 k Vreme polureakcije za reakciju prvog rea ne zavisi o koncentracije.

REAKCIJE DRUGOG REDA A + B proukti Izraz za brzinu reakcije rugog rea: [ A] v k[ A][ B] A + A proukti [ ] A v + [ A] [ A ] 0 k[ A] kt Vreme polureakcije: t / k[ A0 ] Vreme polureakcije za reakciju rugog rea je obrtnuto proporcionalno početnoj koncentraciji.

REAKCIJE PSEUDO-REDA Kaa brzina reakcije zavisi o koncentracije više reaktanata, ako uslovi ozvoljavaju, izoluje se zavisnost brzine reakcije o samo jene komponente pri čemu su ostale u velikom višku, pa brzina reakcije ne zavisi o promene njihovih koncentracija. Primer svođenja na reakciju pseuo-prvog rea: A + B proukti A k[ A][ B] A za 0 0,, [ A] < < [ B] k[ A][ B] k [ A] k k[ B] Svođenje na reakciju pseuo-prvog rea koristi se pri ispitivanju nepoznatih sistema, kao i za reakcije u kojima je rastvarač jean o reaktanata. Tipične pseuoreakcije su sve reakcije nultog rea. Primer: Inverzija saharoze C + H O,( aq) + H O( l) C6HO6,( aq) C6HO6,( aq) saharoza glukoza fruktoza [ C H O ] v [ C H ] k O 3

REAKCIJE NULTOG REDA Brzina reakcije nultog rea ne menja se sa vremenom, konstantna je, ok koncentracija linearno opaa sa vremenom. Izraz za brzinu reakcije nultog rea: A A A 0 k kt A/ promena koncentracije vrste A sa vremenom, brzina hemijske reakcije A koncentracija vrste A u trenutku t A 0 početna koncentracija vrste A Poluvreme reakcije: τ / A0 k k konstanta brzine hemijske reakcije t vreme τ / poluvreme reakcije 4

METODI ODREĐIVANJA KINETIČKIH PARAMETARA: REDA I KONSTANTE BRZINE REAKCIJE Meto karakterističnih vremena Integralni meto Izolacioni meto 5

Meto karakterističnih vremena Vreme polureakcije, t / vreme potrebno a koncentracija nekog reaktanta smanji na polovinu o svoje prvobitne vrenosti. Za reakcije prvog rea Za reakcije rugog rea Za reakcije trećeg rea Za reakcije n-tog rea t III t 0. 693 t I / k t II n k[ / A 3 [ A ] n 0 0 / ] k 0 [ ] / A logt / const. ( n ) log Da bi se oreio re reackije crta se grafik log t / u zavisnosti o log [A 0 ]. Dobija se prava, ćiji je nagib (n - ). [ A]

Integralni meto Postupak se sastoji u tome a se pretpostavi ati zakon brzine reakcije, a ona se eksperimentalni rezultati obrae kao a se reakcija zaista ovija po prepostavljenoj zakonitosti. Ako su obrađeni rezultati saa saglasni sa prepostavljenim zakonom brzine, ona je automatski oređen re reakcije. Potom se vrši oređivanje konstante brzine shono atim izrazima u integralnom obliku. Izolacioni meto U slučaju a re rekcije nije ceo broj, primenjuje se izolaciona metoa. Metoa se sastoji u tome a se prvo oree zakoni brzine po svakom reaktantu ponaosob (obično iz početnihe brzina v 0 ), onosno pseuo reovi i pseuo konstante brzina, a potom na osnovu njih i ukupan re i konstanta brzine ukupne reakcije. 7

SLOŽENE HEMIJSKE REAKCIJE Paralelne reakcije Reverzibilne (povratne) reakcije Konsekutivne (posleične) rekacije 8

SLOŽENE HEMIJSKE REAKCIJE Paralelne reakcije isti reaktanti istovremeno reaguju na va ili više načina ajući različite proukte. Ko ovih reakcija najbrža elementarna reakcija oređuje ukupnu brzinu hemijske reakcije. k A P k A [ A] / ( k + k )[ A] ; [ P] / k [ P] i [ Q] k [ Q] / Q Reverzibilne (povratne) reakcije proukti reaguju međusobno ajući natrag početne supstance. A k k P 9

SLOŽENE HEMIJSKE REAKCIJE Konsekutivne (posleične) rekacije - prvostepeni proukti reaguju alje ajući nove proukte. Ko ovih reakcija najsporija elementarna reakcija oređuje ukupnu brzinu hemijske reakcije. A k k P P k [ A] / [ B] / k[ A][ B] k [ P] [ P] / k[ A][ B] k [ P] k [ P] [ Q] / k [ P] Q 30

TEORIJA SUDARA Faktor učestanosti Sterni faktor TEORIJA AKTIVIRANOG KOMPLEKSA 3

KATALIZA Kataliza je specifičan i složen proces, nastao kao posleica elovanja ate reakcione vrste, generalno nazvane katalizator, na brzinu neke reakcije. Pozitivna kataliza, ili kratko kataliza ubrzanje hemijske reakcije. Katalizator hemijska vrsta koja ubrzava hemijsku reakciju time što smanjuje energiju aktivacije ate reakcije i sama izlazi iz reakcije nepromenjena. Negativna kataliza, onosno inhibicija - usporavanje hemijske reakcije. Inhibitor - hemijska vrsta koja usporava hemijsku reakciju. Homogena kataliza - reakcione vrste, i katalizator, su u istoj fazi. Heterogena kataliza pretpostavlja a su sve reakcione vrste u istoj fazi, osim katalizatora koji je u rugoj fazi. Energetski profil (a) nekatalizovanog i (b) joinim jonom katalizovanog razlaganja voonik peroksia. 3

Prilog Izvođenje Arenijusove jenačine Van t Hoffova jenačina (ln K) T p H RT 0 K k / k k (ln k T ) p H RT a, ln k E a, RT ln k E a, RT ln k Ea RT Ea ln k ln A R 0 E E T a, K konstanta ravnoteže ln prironi logaritam ΔH 0 promena entalpije reakcije R univerzalna gasna konstanta T temperatura k konstanta brzine hemijske reakcije Ea - energija aktivacije A - integraciona konstanta e iracionalna konstanta, e.78 Arenijusova jenačina k Ae E a RT 33