12.6 Veri`ni renosnici 363 12.6 Veri`ni renosnici Veri`nite renosnici sa aat vo gruata osredni a~esti renosnici, {to vrte`niot moment od ednoto na drugoto vratilo go renesuvaat osredno so omo{ na veriga. Veri`nite renosnici se sostojat od dva ili ove}e veri`nici i eden osreden element - veriga. Na sl.12.59 e rika`an veri`en renosnik so dva veri`nika, od koi edniot e ogonski, a drugiot e gonet veri`nik. veriga gonet veri`nik ogonski veri`nik Sl.12.59. Veri`en renosnik so dva veri`nika Za ralika od remenite, kaj veri`nite renosnici oleweto i ligaweto se onevomo`eni, bidej}i veri`nicite se snabdeni so aci {to navleguvaat vo elementite na verigata, ri {to dvi`eweto e rinudno, sli~no kako kaj a~estite renosnici, no a ralika od niv osredno reku verigata. Kako remenite, taka i veri`nite renosnici mo`e da se iveduvaat so eden ategnuva~ki veri`nik, ri {to toj mo`at da bide ostaven od vnatre{nata ili od nadvore{nata strana na verigata, ili, ak, so dva ategnuva~ki veri`nika {to se ostavuvaat od nadvore{nata ili edniot od nadvore{nata, a drugiot od vnatre{nata strana na verigata. Zategnuvaweto na verigata mo`e da bide ivedeno u{te i so ru`ini ili hidrauli~no. I kaj ovie renosnici slobodniot ogranok treba da se ostavuva nad vle~nniot ogranok aradi golemuvawe na obvivniot agol na veri`nikot. Treba da se ibegnuva vertikalno ostavuvawe na veri`nicite, bidej}i vo takov slu~aj ostoi mo`nost a
364 12. Prenosnici ojava na oscilacii na verigata. Dokolku veri`nicite mora da se ostavat vo vertikalna olo`ba, toga{ kaj takviot veri`en renosnik e otrebno da se ostavi ridu{uva~ na oscilaciite. Pri ogolemi eriferni brini, centrifugalnata sila na~itelno ja otovaruva verigata, {to treba da se eme redvid ri resmetkata na veri`nite renosnici. So tek na vremeto nastanuva istegnuvawe na verigata odnosno golemuvawe na ~ekorot na verigata {to ja naru{uva kinematikata na renosnikot, a kako osledica na romenlivosta na olure~nikot na veri`nikot se javuva neramnomernost na vrteweto na veri`nikot vo tekot na eden vrte`. Kako rednosti na veri`niot vo odnos na remeniot renosnik mo`e da se istaknat: malite gabaritni dimenii, rili~no visokiot steen na iskoristuvawe (η =,98 do η =,99), malite tro{oci a odr`uvawe, otsustvoto na ligawe, omalite otovaruvawa na vratiloto, kako i relativno dolgiot vek na traewe na renosnikot. Veri`nite renosnici se uotrebuvaat a renos na silini do 1 kw i a brina do v = 25 [m/s], me utoa vo raktikata brinite se na~itelno od taa granica. Vo o{t slu~aj, vrednosta na renosniot odnos a ogolemite brini se dvi`i do i = 7, a a omali brini i do i 1. 12.6.1. Kinematika na veri`niot renosnik Verigata go ofa}a veri`nikot o tetivite na eden ravilen oligon, a ~ekorot na verigata e ednakov so dol`inata na edna tetiva od oi{anata kru`na linija. Za oredeluvawe na erifernata brina na veri`nikot e merodaven momentniot olure~nik na rotacija na to~kata vo koja {to }e se najde globot vo momentot na naiduvaweto na ogonskiot veri`nik. Ovaa to~ka se narekuva vode~ka to~ka. So ogled na romenlivosta na olure~nikot na rotacija na vode~kata to~ka, ri ostojana agolna brina ω, erifernata brina v e eriodi~no romenliva vo oredeleni granici. Toa redivikuva neramnomernost na brinata so koja {to verigata go nau{ta ogonskiot i kako takva se redava na gonetiot veri`nik. Vakvata neramnomernost na brinata e ogolema ri omal broj aci, t.e. ri ogolem ~ekor, {to se narekuva oligonski efekt na veri`nikot.
12.6 Veri`ni renosnici 365 Od sl.12.6 kade {to e rika`ano dejstvoto na oligonskiot efekt na dvi`eweto na verigata ri konstantna agolna brina ω 1 = const, a vrednosta na agolniot ~ekor na veri`nikot τ mo`e da se nai{e sledniot ira: 36 τ 18 τ = i 2 = a a minimalnata vrednost na re~nikot na rotacija d = τ 18 min d max cos d cos 2 = 12.168 12.169 vmax vi vmin τ/2 τi τ dmin dmax Sl.12.6 Poligonski efekt kaj verigata ri ω = const Sored toa, bidej}i vrednosta na re~nikot na rotacija se menuva od d min do d max, vrednosta na erifernata brina v vo tekot na rotacijata na ogonskiot veri`nik }e se menuva eriodi~no od v max = d max π n = d π n 12.17 do di
366 12. Prenosnici τ 18 18 vmin = d min π n = d cos π n = d cos π n = vmax cos 12.171 2 taka {to najgolemata neramnomernost na brinata, odnosno ralikata na brinata vo tekot na edna rotacija na veri`nikot inesuva 18 18 v max = vmax vmin = dπ n dminπ n = dπ n d cos π n = dπ n( 1 cos ) 12.172 od kade {to se gleda deka maksimalnata vrednost na ralikata vo brinata e tolku ogolema kolku {to brojot na aci e omal. Ovaa ravenka ja retstavuva ojavata oligonski efekt, taka {to najosle mo`e da se nai{e: 18 18 v max = v ( 1 cos ) = vψ ri ψ = 1 cos 12.173 Vo avisnost od brojot na aci na ogonskiot veri`nik, vo tab.12.15 i sl.12.61 se dadeni vrednostite na koeficientot na oligonskiot efekt ψ, a na sl.12.62 i sl.12.63 e rika`ana romenata na erifernata brina v a rali~en broj aci i definiran re~nik d. Tab.12.15 Koeficient na oligonskiot efekt ψ 6 7 8 9 1 12 14 16 18 2 25 3 35 4 5 6 7 ψ,1339746,99311,76125,6374,489435,34742,25721,192147,151922,123117,78853,54781,4257,3827,19733,1375,169,771,692,4934 8 9 1 Na sl.12.6 e rika`an grafik a romenata na koeficientot na oligonskiot efekt ψ vo avisnost od brojot na aci na veri`nikot. ψ.15.125.1.75.5.25 Koeficient na oligonskiot efekt y Sl.12.61 Koeficient na oligonskiot efekt ψ
12.6 Veri`ni renosnici 367 vmin 12 vmax vmin 16 12 π/6 π/3 vmin 8 vmin 6 π/4 16 6 a) b) Sl.12.62 Promena na erifernata brina na veri`nikot v vo tekot na eden odnosno dva ~ekori a) =6 i = 12 i b) = 8 i = 16 8 Ψ8 =,76125,192147 ψ16 = π/4 π/2 3π/4 π 5π/4 3π/2 7π/4 2π a) ψ6 =,1339746,34742 ψ12 = π/3 2π/3 π 4π/3 5π/3 2π Sl.12.63 Promena na erifernata brina na veri`nikot v vo tekot na eden vrte` a) =8 i = 16 i b) = 12 i = 16 Od sl.12.62 i sl.12.63 se gleda deka ralikata na erifernata brina v vo tekot na eden vrte` na veri`nikot e do tolku omala dokolku brojot na aci e ogolem. Zatoa, ri konstrukcijata na veri`nite renosnici e otrebno da se ibira ogolem broj na aci a renosnikot da raboti so omala ralika na brinata. b)
368 12. Prenosnici 12.6.2 Vidovi verigi kaj veri`nite renosnici Postojat dva vida verigi: obi~ni i globni. Obi~nite verigi (sl.12.64) se rimenuvaat, glavno, kaj sredstvata a digawe tovar i elevatorite. Tie se ednostavni i robusni i imaat kru`en resek na alkite taka {to mo`at da skr{nuvaat vo koj i da e ravec {to im dava osobena rednost vo odnos na globnite verigi. Se reora~uvaat a eriferni brini do v = 1, [m/s]. L do b Sl.12.64 Obi~na veriga Sored formata na oddelnite ~lenovi i vrskata na nivnite globovi, se ralikuvaat globni verigi so svrni oski (Galle - ovi verigi) (sl.12.65), so cev~iwa (sl.12.66), so cev~esti val~iwa (sl.12.67 i sl.12.68) i so aci. Najednostavni i najevtini se globnite verigi so svrni oski (Galle - ovi verigi) od koi se ravieni site drugi vidovi globni verigi {to se rimenuvaat denes. Komlet od dve nadvore{ni i dve vnatre{ni lameli ednakvi o forma i globno ovrani so oskite, edna svrna oska i, eventualno, edno cev~esto val~e so~inuvaat eden ~len na verigata. Pove}e vnatre{ni, dva nadvore{ni i eden soen ~len so~inuvaat veriga. Pokraj navedenite, se ralikuvaat u{te i verigi so dolgi ~lenovi, {to se irabotuvaat kako ednoredni vo {est golemini, so ~ekori od = 1" do = 3" i verigi a emjodelski i grade`ni ma{ini, konveeri i sli~ni uredi, {to se irabotuvaat vo osum golemini, nosat onaka S i ~ekor = 29,21 mm a S32 do = 66,27 mm a S88. globni lo~esti verigi vo 9 golemini i et varijanti.
12.6 Veri`ni renosnici 369 vnatre{na lamela nadvore{na lamela svrna oska δ Sl.12.65 Galle - ova veriga so svrni oski - te`ok vid Verigite so svrni oski se iveduvaat kako lesen i te`ok vid. Lesnite verigi se iveduvaat samo kako ednoredni a brini do v =,2 [m/s], a te{kite (sl.12.65) mo`at da imaat o dve do osum lameli vo eden ~len i se nameneti a brini do v =,3 [m/s]. Vo tab.12.16 se dadeni glavnite dimenii na lesnite, a vo tab. 12.17 glavnite dimenii na te{kite verigi. Tab.12.16 Glavni dimenii na verigite so svrni oski vo [mm] ~ekor 2 25 35 4 5 6 7 8 {iro~ina b 8 12 15 18 2 22 25 3 re~nik d o 4 5 8 1 11 12 14 17 Tab.12.17 Glavni dimenii na verigite od te`ok vid vo [mm] ~ekor 3,5 6, 8, 1, 15, 2, 23, 3, 35, 4, 45, 5, 55, 6, 65, 7, 8, 9, 1, 12, {iro~ina b 2, 4, 6, 8, 12, 15, 18, 2, 22, 25, 3, 35, 4, 45, 5. 6, 7, 8, 9, 1 re~nik d o 2, 3, 3,5 4, 5, 8, 1, 11, 12, 14, 17, 22, 24, 26, 32, 36, 4, 45, 5, 55,
37 12. Prenosnici Kaj verigite so cev~iwa i svrni oski (sl.12.66) vnatre{nite lameli se vresuvani na cev~iwata koi so oski~kite obrauvaat labavo nalegnuvawe. Poradi ogolemata ovr{ina na globot, ovie verigi odgovaraat a ogolemi otovaruvawa. g s g1 soen ~len d1 δ δ k e1 e b do Sl.12.66 Galle - ova veriga so cev~iwa i svrni oski Vo sostav na edna veriga ima nadvore{ni, vnatre{ni i sojni ~lenovi. Vo avisnost od toa dali verigata e sostavena od aren ili nearen vkuen broj ~lenovi, sojnite ~lenovi se iveduvaat vo dva tia i toa: ti A - a aren i ti B - a nearen broj ~lenovi Verigite so nearen broj ~lenovi obi~no se ibegnuvaat. Glavnite dimenii na ovie verigi se dadeni vo tab.12.18. Tab.12.18 Glavni dimenii na verigite so cev~iwa i svrni oski vo [mm] ~ekor 15 2 25 3 35 4 45 5 55 6 65 7 8 {iro~ina b 14 16 18 2 22 25 3 35 45 5 55 65 7 re~nik d o 9 12 15 17 18 2 22 26 3 32 36 42 44