Broj 35. Godina II. 2"7. svibnja Cestitamo Dan /OS RH

Broj 35. Godina II. 2"7. svibnja 2005. www.hrvatski-vojnik. Cestitamo Dan /OS RH

»ESTITKA MINISTRA OBRANE U POVODU OBILJEÆAVANJA DANA OS RH U povodu 28. svibnja, Dana oruæanih snaga RH, svim pripadnicima oruæanih snaga upuêujem iskrene Ëestitke. U godini 10-te obljetnice velikih hrvatskih pobjeda, vojnoredarstvenih akcija Bljesak i Oluja, obiljeæavajuêi ovaj dan kao najveêi praznik oruæanih snaga sjeêamo se naπih poëetaka, vremena kada smo ni iz Ëega kre - nu li u stvaranje Hrvatske vojske. Danas, nakon teπkog puta kojeg smo proπli u proteklih 14 godina, imamo mno go razloga biti ponosni na sve πto smo postigli. Stvorili smo vojsku koja je sudje - lo vala u velikim bitkama za osloboappleenje naπe zemlje, te se pro sla vila i konaënom pobjedom u Domovinskom ratu. Ob ra nili smo i stvorili sa svojim narodom dræavu Hr vatsku, na ponos i Ëast svima koji su u tome sudjelovali. Ovo je prigoda zahvaliti se i oni ma koji su na putu stva ra nja hrvatske dræave poloæili svoje æivote na oltar domovine. Danas su pred nama novi izazovi. Refor ma - ma i modernizacijom æelimo πto vi πe osuvremeniti svoj ob ram beni sustav, ka - ko bismo πto prije do - stig li potrebne standarde i bili uk lju - Ëeni u euroatlantske asocijacije. U provedbi zadaêa oëe kujem punu potporu svih pripadnika oru - æanih snaga te vam Ëestitam 28. svibnja, Dan oruæanih snaga Re pu blike Hrvatske. MINISTAR OBRANE Berislav RonËeviÊ

IMPRESUM TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRfiAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr) Izvrπni urednik: Mario GaliÊ (mario.galic@morh.hr) Urednici rubrika: Marija Alvir (marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr) Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: 4568-041 Redaktor: Danica PajiÊ Lektor: Lidija BogiπiÊ Korektor: Gordana JelaviÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852 Pretplata: Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun 2360000-1101321302 poziv na broj 165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na ad re su TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb. Tisak: AKD Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31 Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr E-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 6000 primjeraka U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara (EMPA) Ovo je najveêa i najvaænija vjeæba koju OSRH, a time i HKoV, provode ove godine. I s obzirom na znaëenje inicijative i broj su - dionika, ali i na broj civilnih organizacija ko je smo uspjeli animirati i angaæirati. Vrlo smo zadovoljni naëinom na koji je provedena, a isto mogu reêi i o reakcijama stranih ko lega, istaknuo je brigadni general Dragutin Repinc Strana 12 Srednji stroj za razminiranje RM-KA-02 Usm je re nje ka po di za nju stan - dar da voj ni ka, do Ëas ni ka i Ëas ni - ka za da Êa je ko ja pos ta je sve vaæ ni ja i na ko ju Êe mo u ra zdob - lju ko je je pred na ma sta vi ti te æ iπ te svih na πih nas to ja nja... Posebnost vjeæbe je u tome da ni jedan od polaznika ne poznaje u potpunosti scenarij vjeæbe i stoga njihovi instruktori pomno prate i biljeæe ponaπanje svakog od njih. Tek na veëernjim sastancima analizira se dnevna vjeæba te se poduzimaju daljnje aktivnosti, odnosno radi se na slabim toëkama polaznika Strana 14 Tvrtka uro akoviê - Specijalna vozila ima dugogodiπnje iskustvo u konstruiranju i proizvodnji specijali ziranih vozila. To iskustvo pretoëeno je i u srednji stroj za razminiranje RM-KA-02 General zbora Josip LuciÊ, naëelnik Glavnog stoæera OSRH Strana 4 U TaktiËko-simulacijskom srediπtu odræana meappleunarodna vojna vjeæba Meappleunarodni teëaj UNMOC-5 Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005. Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Davor KIRIN Strana 20 3

RAZGOVOR general zbora Josip LuciÊ naëelnik Glavnog stoæera OS RH za svakog mladog Ëovjeka oruæane snage mogu biti dobar izbor zanimanja vojska Êe biti manja, no njezina pokretljivost Êe biti veêa profesionalizacija vojske je kontinuiran i dugotrajan rad osoblje u oruæanim snagama je motivirano i usavrπuje svoja znanja Podizanje standarda pripadnika HV-a naπa je najvaænija zadaêa Usm je re nje ka po di za nju stan dar da voj ni ka, do Ëas ni ka i Ëas ni ka za da Êa je ko ja pos - ta je sve vaæ ni ja i na ko ju Êe mo u ra zdob lju ko je je pred na ma sta vi ti te æ iπ te svih na - πih nas to ja nja. Pod stan dar dom po draz umi je vam oprem lje nost, stan dard no na o ru æ a - nje i svu po treb nu opre mu za voj nië ki po sao, osi gu ra va nje ade kvat nog sta tu sa, od - nos no osi gu ra va nje ma te ri jal nih pra va te tra æ e nje rje πe nja za stam be no zbri nja van je Æeljko STIPANOVIΔ, snimio Tomislav BRANDT Su di o ni ci ak ci ja Bljesak i Oluja su iz svih di je lo va na πe do mo vi ne, ali i iz svih slo je va dru π tva, i upra vo to je jam stvo da te ak ci je ne - Êe ni ka da bi ti za bo rav lje - ne, jer su one dio na πeg ko lek tiv nog, obi telj skog sje - Êa nja, one su ono na πto smo s pra vom po nos ni Obiljeæavanje Ëetrnaeste godiπnjice oruæanih snaga bilo je prigoda za razgovor s naëelnikom Glavnog stoæera oruæanih snaga generalom zbora Josipom Luci- Êem, koji se prisjetio trnovitog puta stvaranja na πe voj ske, ali i s po no som is tak nuo rezultate koje smo u ovih Ëetrnaest godina postigli. Osvrnuvπi se na dosadaπnji i novi preustroj, koji tek predstoji, general LuciÊ je istaknuo prioritete u razdoblju koje je pred nama te progovorio o problemima s kojima se suoëavaju pripadnici oruæanih snaga. Pred na ma je obi lje æ a va nje Ëet rnaes te go diπ nji ce na πih oru æ a nih sna ga u ko ji - ma su se zbi li i po vi jes ni do gaapple a ji oslo - baapple a nja na πe do mo vi ne. Ka ko Vi, s po zi - ci je na Ëel ni ka Glav nog sto æ e ra, ko men - ti ra te tih Ëet rnaest go di na? Od da na ka da su se po stroj be Zbo ra na - rodne garde prvi put javno predstavile u Zagrebu proπlo je Ëetrnaest godina, s mnogo vaænih dogaappleaja. U tom razdoblju izgraappleene su oruæane snage Republike Hrvatske, uspjeπno je obranjena domovina u prvoj fazi agresije, daljnjom izgradnjom, kroz stalnu pripremu i podizanje kvalitete obuke, oruæane snage su postale spremne za oslobaappleanje zemlje te su taj posao uspjeπno zavrπile 1995. godine operacijama Bljesak i Oluja. U vremenu poslije toga slijedila je demobilizacija i smanjenje brojëanog stanja oruæanih snaga, te lagana pretvorba ratne u mirnod op sku voj sku. Taj je pro ces bio slo æ en i te - æ ak zbog to ga πto su se de se ti ne i sto ti ne ti - suêa ljudi prilagodili vojniëkom æivotu u kojem su æiv je li vi πe od Ëe ti ri go di ne te je on postao njihov standardni naëin æivota, Mnogi od njih su se morali, nakon napuπtanja vojske, vratiti veê pomalo zaboravljenim mirnodopskim zanimanjima. Taj proces smanjivanja vojske trajao je gotovo deset godina. Prigodom zavrπnih akcija oslobaappleanja domovi ne, oru æ a ne sna ge su u tri gra ne ima le oko dvjesto tisuêa vojnika. Danas, deset godina nakon toga, oruæane snage imaju dvadeset tisuêa djelatnih vojnih osoba. Zaπto se smanjivanje moralo dogoditi? Iz vrlo jednostavnog razloga. U vrijeme rata potrebna je velika voj ska i ona je svo ju ulo gu is pu ni la. U vri - 4

RAZGOVOR jeme mira Hrvatskoj trebaju oruæane snage koje Êe biti sposobne odgovoriti na prijetnje, koje svojom veliëinom neêe ugroæavati nikoga, ali koje Êe moêi ispuniti svoje zadaêe koje proizlaze iz Ustava i Zakona te iz strateπkih ciljeva koji su jasno definirani, a to su Europska unija i NATO. Sadaπnja veliëina oruæanih snaga odgovora naπim financijskim i materijalnim moguênostima i zahtjevima koji se danas postavljaju pred vojsku. U poslijeratnom razdoblju izraappleeni su svi potrebni strategijski dokumenti za organizaciju ukupnog obrambenog sustava. U razdoblju koje je pred na ma i na kon pro ve de nih glav nih re - formskih procesa, oëekuje nas daljnje smanjenje broja osoblja, napuπtanje neperspektivnih vojnih objekata, otpis zastarjele tehnike, uspostavljanje novog sustava πkolovanja, intenzivno uëenje stranog jezika... Usmjerenje na podizanje standarda vojnika, doëasnika i Ëasnika zadaêa je koja postaje sve vaænija i na ko ju Êe mo u ra zdob lju ko je je pred nama staviti teæiπte svih naπih nastojanja. Pod standardom podrazumijevam opremljenost, standardno naoruæanje i svu potrebnu opremu za vojniëki posao, osiguranje adekvatnog statusa, odnosno osiguranje materijalnih prava te traæenje rjeπenja za stambeno zbrinjavanje. Oruæane snage su spremne za svaku zadaêu De set go di na je pro π lo od oslo bo di laë - kih ak ci ja Bl je sak i Olu ja ko ji ma je za - vr πen rat i oslo boapple e na do mo vi na. Va lo ri - zi ra mo li da nas na ade kva tan na Ëin te ak ci je? Akcija Bljesak uvela nas je u proces oslobaappleanja domovine, a Olujom je taj proces zavrπen. Njihova najveêa vrijednost ogleda se u to me πto je nji ma ozna Ëen kraj ra ta u Hr vat - skoj, izlazak Hrvatske vojske na svoje granice te stvaranje pretpostavki za poslijeratno obnavljanje gospodarstva te pokretanje svih onih procesa koje jedna dræava mora organizirati. Te dvije akcije iznimno su vrijedne i moæe ih se prepoznati kao akcije u kojima je uporabljena gotovo cijela hrvatska oruæana si la na bo jiπ tu du æ em od 700 km u vr lo krat - kom vre me nu. To zna Ëi da su ak ci je do bro pripremljene i provedene. Sudionici tih akcija su iz svih dijelova naπe domovine, ali i iz svih slo je va dru π tva, i upra vo to je jam stvo da te akcije neêe nikada biti zaboravljene, jer su one dio naπeg kolektivnog, obiteljskog sjeêanja, one su ono na πto smo s pra vom po nos - ni. Siguran sam kako Êemo s vremenom moêi sve realnije i objektivnije ocjenjivati te akcije te prepoznati njihove dugoroëne uëinke na stabilnost i sigurnost Hrvatske. Ka ko bi ste kao Ëel ni Ëov jek pro ci je ni li tre nu taë no sta nje na πih oru æ a nih sna ga? Je su li na πe oru æ a ne sna ge u ovom tre - nut ku sprem ne za sva ku mo gu Êu za da Êu? Naπe oruæane snage spremne su odgovoriti sva koj za da Êi ko ja se pred njih u ovom tre - nutku postavi. Normalno, æivimo u miru i brojëana veliëina naπih oruæanih snaga prilagoappleena je mirnodopskim uvjetima i mogu- Êim ugrozama koje u ovom trenutku nisu znaëajne. No, u sluëaju ozbiljnijih ugroza, obrambeni sustav bio bi organizacijom, veli- Ëinom i moguênostima potpuno spreman odgovoriti svakom izazovu. Mo æ e te li pro ko men ti ra ti do sa daπ nji i bu du Êi ti jek pre u stro ja? Spo mi nje se no - va te ri to ri jal na re or ga ni za ci ja, uki da nje kor pu sa, spa ja nje bri ga da... Kada se govori o sustavu obrane i ulozi oruæanih snaga u obrani, tada moramo istaknuti dva naëina razmiπljanja. Jedan naëin razmiπljanja je pod utjecajem agresije iz Domovinskog rata na Hrvatsku, na bojiπnicama dugim gotovo tisuêu kilometara, u vrijeme kada Hrvatska nije imala svoje oruæane snage i kada je bila izvrgnuta nevjerojatnom napo ru da ih stvo ri. Pod tim utje ca jem po stav - lja se pitanje jesu li danas oruæane snage dovoljno velike, jesu li dovoljno naoruæane i sposobne ispuniti svoje zadaêe. Vojska koja je izgraappleena tijekom Domovinskog rata vrlo je profesionalno ispunila svoje zada- Êe te oslobodila domovinu. Danas se oruæane snage izgraappleuju za potrebe mira i politiëkih ciljeva koji su postavljeni i prilagoappleene su tim zahtjevima. No u tim oruæanim snagama osnovicu zapovjedne strukture Ëine ljudi koji su stvarali vojsku u Domovinskom ratu, πto znaëi da cijela zapovjedna struktura nosi iskustvo stvaranja vojske od njezinih za- Ëetaka pa do njezinog maksimuma, nosi iskustvo uporabe te vojske u obrambene svr- Do kra ja go di ne uga sit Êe se 1. i 5. kor pus, a pre os ta la dva kor pu sa uga sit Êe se u na red nom ra zdob lju, ko je se od re di kao op ti mal no za ga - πe nje. Ova dva kor pu sa ko ja os ta ju na se be Êe pre u ze ti za po vi je da nje po stroj ba ma iz dva kor pu sa ko ja Êe bi ti uga - πe na. Su stav za po vi je da nja bit Êe ri je πen tako da Êe na vr hu bi ti Glav ni sto æ er u Ëi - jem Êe sas ta vu bi ti za pov jed - no i ope ra tiv no sre diπ te ko je Êe dnev no i ope ra tiv no za po - vi je da ti i nad zi ra ti rad u voj - sci, pos to jat Êe tri gran ska za pov jedniπ tva, Za pov jedniπ - tvo za zdru æ e nu iz obraz bu i obu ku te Za - pov jedniπ tvo za lo gis ti ku

RAZGOVOR he te uporabu u oslobodilaëkim akcijama. PolazeÊi od Ëinjenice da naπe danaπnje oruæane snage nose iskustvo ratovanja te da je starosna dob generala i brigadira izmeappleu 47 i 48 godina, te bojnika i pukovnika neπto niæe od toga, moæemo reêi da je starosna struktura niæa od nekih vojski koje nas okruæuju, πto nam je dovoljno jamstvo kako je buduênost naπe vojske neupitna. to se tiëe vaπeg pitanja o teritorijalnoj reorganizaciji moram istaknuti da smo mi s ob zi rom na ukup ni pro - ces smanjenja vojske morali pristupiti smanjenju broja zapovjedniπtava, jer bi nam se u protivnom moglo dogoditi da relativno mala vojska ima mnogo zapovjednih razina te bi protok informa ci ja bio uspo ren, spor bi bio ti jek zapovijedanja i realizacija zapovijedi. Do kra ja go di ne uga sit Êe se 1. i 5. kor - pus, a preostala dva korpusa ugasit Êe se u narednom razdoblju, koje se odredi kao optimalno za gaπenje. Ova dva korpusa koja ostaju na sebe Êe preuzeti zapovijedanje postrojbama iz dva korpusa koja Êe biti ugaπena. Kada se i ta dva kor pu sa uga se, bri ga de i ostale postrojbe bit Êe izravno podreappleene zapovjedniπtvu kopnene vojske. Sustav zapovijedanja bit Êe rijeπen tako da Êe na vr hu bi ti Glav ni sto æ er u Ëijem Êe sastavu biti zapovjedno i operativno srediπte koje Êe dnevno i operativno zapovijedati i nadzirati rad u vojsci, postojat Êe tri granska zapovjedniπtva, Zapovjedniπtvo za zdruæenu izobrazbu i obuku te Zapovjedniπtvo za logistiku. Vojska Êe dakle biti manja, no njezina pokretljivost Êe se uvelike poveêati. Zbog stal nih pre u stro ja ko ji tra ju veê du go, a po Va πim ri je Ëi ma oëe - ku ju nas i no vi, stje Ëe se do jam da je obu ka stav lje na u dru gi plan. Je li to toë no? Obuka vojnika u ovom trenutku primarno je usmjerana prema Godiπnjim planskim zadaêama koje se stavljaju pred postrojbe oruæanih snaga. U postrojbama kopnene vojske obuka je usmjerena prema ispunjavanju partnerskih ciljeva, koji nas obvezuju u smislu pripreme dijela postrojbi za moguêe aktivnosti izvan naπeg teritorija. U svim gra na ma obu ka se pro vo di svakodnevno, no ona svojom dimenzioniranoπêu nije takvog tipa, niti ju je potrebno javno prezentirati, jer danas nema potrebe obukom pokazivati vlastitu snagu. Najbolji odgovor je moæda u tome da postrojbe danas ispunjavaju sve svoje zadaêe koje dobivaju, πto jasno govori da su naπe oruæane snage zadovoljavajuêe pripremljene s obzirom na zahtjeve koji se pojavljuju. Je li se ti je kom pre u stro ja do go dio od ljev kva li tet nog struë nog kad ra i ako je to toë no, je li se to do go di lo zbog lo πeg voapple e nja ka ri je ra od naj ni æ ih do naj vi πih ra zi na? Tu ima razliëitih razmiπljanja. No, mi niti jednom pripadniku oruæanih snaga ne moæemo zabraniti da izabere najoptimalniji posao za sebe. Hrvatska je danas træiπno organizirana i mnogi sustavi izvan oruæanih snaga spremni su dobro platiti djelatnicima oruæanih snaga koji su prepoznani kao struënjaci u svom po slu. Na kon kret ne po nu de uglednih firmi teπko je ne odgovoriti. No, isti na je da je ti je kom re for mi oti - πao od re apple e ni dio osob lja, ali mi smo istodobno stvorili novo osoblje πkolovano u zemlji i inozemstvu. Stoga moæemo reêi da se ne pojavljuju problemi uzrokovani odlaskom pojedinih djelatnika ili loπim planiranjem. Svatko tko je htio osta ti u sus ta vu imao je pri go - du tijekom proπlih nekoliko godina uskladiti svoje osobne standarde s propisanim kriterijima za ostanak u sluæbi. Osoblje koje je ostalo motivirano je i usav rπu je svo ja zna nja ka ko bi dugoroëno naπlo svoje mjesto u sustavu oruæanih snaga. Zadovoljni smo trenutaënom modernizacijom Mo æ e te li ukrat ko pro ko men ti ra ti pri jed log Stra te gij skog pre gle da ob ra ne? Strategijski pregled obrane je jedan od naπih posljednjih proizvoda. On je usuglaπeno razmiπljanje svih struktura MORH-a i oruæanih snaga. Usklaappleen je i s naπim obvezama koje proizlaze iz Ustava i zakona, ali i sa zahtjevima koji se pred Hrvatsku stavljaju kao buduêu Ëlanicu NATO saveza. Sav Strategijski pregled obrane usklaappleen je u pitanju veliëina, moguênosti, sposobnosti oruæanih snaga, a osobita pozornost posveêena je dugoroënom financiranju vojnog sustava. Dio Stra te gij skog pre gle da ob ra ne od no si se na pro fe si o na li za ci ju oru æ a nih sna ga. Ko ji je Vaπ stav o pro fe si o na li za ci ji i gdje vi di te uz - rok ra pid nog po ve Êa nja zah tje va za ci vil no slu æ e nje voj nog ro ka? Trend izbora civilnog sluæenja vojnog roka postoji i u drugim zemljama isto kao i kod nas i taj pro ces se ot pri li ke istom brzinom razvijao. Mnoge zemlje su do ni je le rje πe nja u sve zi s tim pa i mi pokuπavamo pronaêi najprihvatljivije rje πe nje. S dru ge stra ne, po jam pro - fesionalizacije je mnogo πiri nego πto ga mi interpretiramo. Mi Ëesto pod pojmom profesionalizacije shvaêamo napuπtanje obvezujuêeg oblika sluæenja vojnog roka i organiziranje vojske samo s plaêenim osobama. To je pojednostavljen naëin shvaêanja. Pod pojmom profesionalizacije podrazumijevamo uspostavljanje mnogo viπih standarda unutar oruæanih snaga, mnogo veêe stupnjeve osposobljenosti i πkolovanosti, podrazumijevamo usvojenost standarda i procedura koje su danas postavljene u standardima zapadnih vojnih sustava te mnogo veêu uspjeπnost u provedbi svakodnevnih zadaêa. Profesionalizacija je, dakle, kontinuiran i dugotrajan rad u izgradnji profesionalnih oruæanih snaga. Naj ve Êi dio odob re nog go diπ njeg bu dæ e ta Mi nis tar stva ob ra ne joπ uvi jek od la zi na pla Êe. Mis li te li da je zbog to ga mo der ni za ci ja oru - æ a nih sna ga u dru gom pla nu i ko - li ko ste uo pêe za do volj ni tre nu taë - nom mo der ni zi ra noπ Êu i oprem lje - noπ Êu na πe voj ske? Kada govorimo o postotku izdvajanja za osoblje tada moramo postaviti pitanje ko ji je os nov ni broj na te me lju ko - jeg se izraëunava postotak. Ako poappleemo od to ga da je u tre nut ku ka da smo zapoëeli reforme budæet bio 5, 4 milijar de ku na, a da je da nas 3,6 mi li jar di kuna, onda smo reformama u odnosu na po Ëet no sta nje doπ li do to ga da da - 6

RAZGOVOR nas oru æ a ne sna ge ne tro πe vi πe od 50 posto poëetnog budæeta. No, mi danas postotak izdvajanja izraëunavamo s obzirom na budæet koji nam je posljednji odob ren (3,6 mi li jar di), ta ko da is - pa da da smo opet u vi so kom pos tot ku izdvajanja za osoblje. Ipak, u posljednjih godinu dana moramo biti zadovolj ni jer smo na pra vi li re mont na bor - benim zrakoplovima, u tijeku je remont helikoptera te smo postigli visok stupanj sposobnosti zrakoplovstva. U isto vrijeme pokrenut je velik broj poslova na odræavanju brodova. Za postrojbe kopnene vojske pred donoπenjem smo odluke o unapreappleivanju oklopnih sustava, pred nama je nabava oklopnih transportera, koji Êe poveêati mobilnost postrojbi i omoguêiti ispunjavanje ciljeva u sluëaju mirovnih misija. Dakle, ne moæemo biti nezadovoljni. No, Glavni stoæer uvijek æeli postiêi πto veêi stupanj ispravnosti vojne tehnike. Jes mo li pos ti gli po treb nu ra zi nu voj ne i ci vil ne os po sob lje nos ti na - πih pri pad ni ka, po gla vi to u svla da - va nju stra nih je zi ka? Sustav πkolovanja u naπim oruæanim snagama razvija se od 1991. godine. Od ta da do da nas broj ni su do Ëas ni ci i Ëasnici proπli kroz razne oblike vojnog πkolovanja. Unazad dvije godine krenuli smo s projektom civilno-vojnog πkolovanja oslanjajuêi se na sveuëiliπta i fakultete u Hrvatskoj. Cilj nam je razviti visokoπkolovano osoblje tako da u postojeêe fakultete i njihove kolegije ugraappleujemo vojne module i na taj na- Ëin dobijemo visokoπkolovanu osobu s diplomom civilnog fakulteta, ali koja u isto vrijeme ima potrebna znanja za pokrivanje odreappleenog granskog ili rodovskog podruëja. No, to nije jedini oblik πkolovanja, jer osim πkolovanja u zemlji svoje osoblje πkolujemo u najuglednijim vojnim πkolama diljem svijeta. Veliku pozornost posveêujemo uëenju stranih jezika, jer je strani jezik alat bez ko jeg se us vo je no zna nje ne moæe predstaviti izvan granica Republike Hrvatske, a strani jezik sve viπe dolazi do izraæaja u meappleunarodnim vjeæbama u kojima sve viπe sudjelujemo, kao i u sudjelovanju u mirovnim misijama. RijeËju, uëenje stranih jezika jedan je od naπih prioriteta. Naπi su vojnici cijenjeni zbog ratnog iskustva Sva ko na πe sla nje pri pad ni ka u ne - ku mi rov nu mi si ju do no si nam vi - πu po zi ci ju u za pov jedniπ tvu mi si je i ve Êi ugled ute me ljen na doj mu ko ji su osta vi li pred hod ni ci. to to dru gi pre po zna ju u na πim pri pad - ni ci ma te im uka zu ju ta kvo pov je - re nje? U ovom trenutku u cijelom svijetu nedostaje vojnika, doëasnika i Ëasnika za ispunjavanje zadaêa mirovnih misija i stabilizaciju svjetskih procesa u smislu uspostave i oëuvanja mira. Vojnici koji dolaze iz Hrvatske cijenjeni su jer imaju ratno iskustvo i prepoznaju mnoge opasnosti koje oni bez iskustva ne mogu dobro uoëiti. UnatoË poteπkoêama u poëetku, danas imamo uhodan su stav pri pre ma za od la zak, kao i za provedbu misije, tako da sa svakom zavrπenom misijom i naπa iskustva rastu i olakπavaju nam odlazak i boravak u onim slijedeêim. Naπi pripadnici su dokazali da bez veêih poteπkoêa svoje vojniëke zadaêe mogu ispunjavati i izvan gra ni ca Hr vat ske, i to na opêe za - dovoljstvo. Ka kva je bu duê nost hr vat skih oru - æ a nih sna ga? Moramo poêi od Ëinjenice da sve zemlje svijeta imaju svoju vojsku, bez ob zi ra na to πto ne ke od njih sto ti ne godina nisu ratovale na svom podruëju. Oruæane snage imaju svoju vrijednost. One osiguravaju temeljnu i dugoroënu stabilnost dræave. One su u joπ uvijek nepredvidljivom svijetu jamstvo mira za graappleane svojih dræava. Stoga sam uvjeren da i naπe oruæane snage imaju dobru buduênost. One Êe biti dimenzionirane kako su dimenzionirane oruæane snage i u drugim europskim i svjetskim dræavama, tako da ne optereêuju previπe dræavu a da su u stanju ispuniti svoju zadaêu. Osobito bih istaknuo da su oruæane snage prostor u ko jem ve lik broj mla dih i am bi - cioznih ljudi koji æele cijeli æivot uëiti imaju moguênost stalnog uëenja i napredovanja, rada u Hrvatskoj, putovanja po svijetu, stjecanje novih iskustava, upoznavanje svijeta na jedan druk- Ëi ji na Ëin ne go πto bi ga se mo glo upo - znati u nekim drugim civilnim poslovima. Oruæane snage nude obilje moguênosti razliëitim zvanjima i djelatnostima. To viπe nije trom, nepokretan i pa si van su stav. U vri je me mi ra to je dinamiëan sustav koji se zasniva na stalnom uëenju, odræavanju i predstavljanju vlastitih sposobnosti te opravdavanju materijalnih sredstava koja su u njih uloæena. Æelim poslati poruku mladim ljudima u Hrvatskoj koji traæe buduênost - uvjeren da Êe oruæane sna ge za ne ke od njih bi ti do bar iz bor æivotnog zanimanja. to bi ste na kra ju, u pri go di obi lje - æ a va nja Da na oru æ a nih sna ga po ru - Ëi li Ëi ta te lji ma Hr vat skog voj ni ka? Svim Ëitateljima Hrvatskog vojnika Ëestitam ovaj veliki dan. On govori o stotinama tisuêa pripadnika oruæanih snaga koji su ispunili svoju zadaêu na velikom ispitu pred kojim se naπla Hrvatska prije Ëetrnaest godina. ObiljeæavajuÊi Dan oruæanih snaga sjeêamo se svih onih koji su bili pripadnici Hrvatske voj ske i ko ji to joπ uvi jek je su. Sje - Êamo se njihovog iskazanog napora i za hval ni smo im za sve πto su uëi ni li. Posebnu zahvalu duæni smo svim naπim poginulim braniteljima i invalidima koji su i podnijeli najveêu ærtvu u stvaranju Hrvatske vojske i hrvatske dræave. 7

MORH StruËna rasprava o Strategijskom pregledu obrane StruË na jav na ras pra va o zavr π - nom pri jed lo gu do ku men ta Stra te - gij ski pre gled obra ne odræa na je 20. svib nja u vojar ni Vi tez Da mir Mar tiê u Ra kit ju. Nai me, Mi nis tar stvo obra ne je zavr πi lo iz ra du pri jed lo ga do ku men - ta Stra te gij ski pre gled obra ne ko ji Izas lan stvo Glav nog sto æe ra oru - æa nih sna ga Re pu bli ke Al ba ni je, ko je je pred vo dio na Ëel nik GS-a ge ne ral pu kov nik Pel lumb Qa zi mi, a u Ëi jem su sas ta vu bi li i bri ga dir Al fred Haj di ni, za pov jed nik Do Ëa s - ni Ë ke aka de mi je, pu kov nik Kuj tim Li ka, sto æer ni Ëas nik u ka bi ne tu GS RA i boj nik Hy sen Hox hal li, sto æer ni Ëas nik u J5, ti je kom trod - nev nog bo rav ka u Re pu bli ci Hr vat - skoj pos je ti lo je 19. svib nja Sre diπ te za me apple u na rod ne vojne ope ra ci je i poligon Ko ra na, gdje se pro vo di prak tië ni dio obu ke vojnih pro - ma tra Ëa. Ka pe tan boj nog bro da Ivan AniÊ, za pov jed nik SMVO-a, upoz nao je ge ne ra la Qa zi mia s raz vo jem i ak - tiv nos ti ma Sre diπ ta, a na poligonu Ko ra na, gdje mu je do ma Êin bio bri gad ni ge ne ral Jo sip Stoj ko viê, za pov jed nik l. kor pu sa, ge ne ral Qa - zi mi je na zo Ëio zavr π noj vjeæ bi me - appleu na rod nog te Ëa ja za vojne pro ma - tra Ëe UN MOC-5 u ko joj je si mu li - ran upad u ob jekt i nje go va pre tra - snimio Tomislav BRANDT predstav lja te melj za nas ta vak re - for mi obram be nog sus ta va, a smjer - ni ce is ka za ne u tom do ku men tu bit Êe ugra apple e ne u raz voj ne plan ske do - ku men te MORH-a, pr ven stve no u Du go roë ni plan raz vo ja OS RH. Ras pra vu je or ga ni zi ra lo MO i GSOS RH, a na nju su poz va ni struënja ci iz po dru Ëja na cio nal ne si - gur nos ti i de fen do lo gi je, predstav - ni ci aka dem ske i znan stve ne za jed - ni ce, par la men tar nih stra na ka i no - vi na ri. Su dio ni ke ras pra ve poz dra vio je mi nis tar obra ne Be ris lav Ron Ëe viê ko ji je iz ra zio ve li ko za do volj stvo πto se SPO po ja vio na jav noj ras pra - vi. Is tak nuo je da je to za jed nië ki pro jekt ne ko li ko mi nis tar sta va i dr - æav nih ti je la, te je po seb no na gla sio pot po ru ko ju je u iz ra di tog do ku - men ta dao ci je li dræ av ni vrh. Izaslanstvo GS-a oruæanih snaga Republike Albanije u trodnevnom posjetu OSRH Visoki standardi i profesionalizam ga. Na poligonu je odræa na i krat ka pre - zen ta ci ja Te melj nog te Ëa ja za vojne pro - ma tra Ëe ko je pro vo di SMVO, a pri ka zan je i film s vjeæ be ko ja je odræa na pret hod nog da na, i to nje zin naj - bru tal ni ji dio. Na Ëel - nik GSOS-a Al ba ni je obi πao je i os ta le rad ne toë ke na ko - ji ma se pro vo di la vjeæ ba te je po raz - go va rao s po laz ni ci ma te Ëa ja, a doj - mo vi su mu bi li vi πe ne go do bri. U Sre diπ tu za me apple u na rod ne vojne ope ra ci je i ov dje na poligonu vi dio sam ono πto sam oëe ki vao od Hr - vat ske voj ske, a to je pra vi pro fe sio - na li zam i pos ve Êe nost ono me πto se ra di, re kao je ge ne ral Qa zi mi te je do dao ka ko je vi dio da se pri mje - nju ju no vi stan dar di, a pro ce du re ko je se pro vo de od go va ra ju pro fe - sio nal nim stan dar di ma, ali i stan - dar di ma NA TO-a. Osobito je vaæ - nim oci je nio me apple u na rod ni ka rak ter snimio Tomislav BRANDT O vaæ nos ti SPO-a go vo rio je Igor Po kaz po moê nik mi nis tra obra ne za obram be nu po li ti ku ko ji je ka zao da se Stra te gij ski pre gled obra ne, Ëi ji je pro ces iz ra de za po Ëeo u lis to pa - du 2003. go di ne, kod nas iz ra apple u je pr vi put, te je na gla sio ka ko je to do ku ment ko ji se ra di pr ven stve no ra di nas sa mih. I Pjer imu no viê, na cio nal ni ko or di na tor za NA TO po no san je na sve πto je uëi nje no kao i Ëi nje ni com da smo ovla da li slo æe nim i teπ kim pro ce som iz ra de jed nog tak vog do ku men ta. Ina Ëe, jav na ras pra va o zavr π nom pri jed lo gu SPO-a jed na je od ak tiv - nos ti ko je su pred viapple e ne u pro ce su nje go vog do no πe nja, a pri jed lo zi i pri mjed be s jav ne ras pra ve za si gur - no Êe pri do ni je ti da taj do ku ment, Ëi - ji je kraj nji cilj πto kva li tet ni je ure applee - ni obram be ni sus tav, bu de πto bol ji. te Ëa ja za vojne pro ma tra Ëe jer Hr - vat ska na ta kav na Ëin, ka ko je re - kao, da je ve lik do pri nos me apple u na - rod noj za jed ni ci. Is tak nuo je da je us pos ta vio iz nim no do bre od no se s na Ëel ni kom GSOS-a RH, a do sa - daπ nju su rad nju hr vat skih i al ban - skih oruæ a nih sna ga oci je nio je ja ko do brom, po se bi ce su rad nju u sklo pu Ame rië ko-ja dran ske po ve lje. Ka zao je da ovo ni je nje gov pr vi pos jet Re - pu bli ci Hr vat skoj i da zna ka ko ra di Hr vat ska voj ska, te je na kra ju po - æe lio sve naj bo lje, ka ko Hr vat skoj voj sci ta ko i hr vat skom na ro du. L.PAR LOV 8

Sastanak NATO foruma U Do mu hr vat skih bra ni te lja u Pu - li odræan je 17. i 18. svib nja sas ta - nak NA TO fo ru ma Stal na sku pi na lo gis tië kih eks pe ra ta ze ma lja Par - tne ra (SG PLE). Sas ta nak je odræan ra di pro ved be ak tiv nos ti u sklo pu odo bre nog In di - vi du al nog part ner skog pro gra ma Re pu bli ke Hr vat ske, a u or ga ni za ci - ji oruæ a nih sna ga. Vaæ nost ovo ga fo - ru ma sva ka ko je u Ëi nje ni ci πto je na po Ëet ku sas tan ka Re pu bli ka Hr - vat ska pre u ze la dvo go diπ nje pred - sje da nje SG PLE-om. Funk ci ju pred sjed ni ka ob na πat Êe bri ga dir Da mir Kuπ te le ga, a funk ci ju taj ni ka boj nik Dar ko Vu ko sa viê. Te melj na za da Êa SG PLE de fi ni ra - na je smjer ni ca ma LSM-a (Sto æer lo gis ti ke) s part ne ri ma i M&TG (Sku pi na za kre ta nje i trans port) s part ne ri ma, a ukl ju Ëu je raz mje nu in for ma ci ja ra di pos ti za nja in ter o - pe ra bil nos ti iz me appleu NA TO i ne-na - TO ze ma lja za po tre be an gaæ i ra nja lo gis tië kih sna ga i spo sob nos ti s ko - ji ma za in te re si ra ne zem lje æe le sud - je lo va ti u NA TO voapple e nim ope ra ci ja ma. Sve Ëa nost ot va ra nja fo ru ma or ga ni zi ra na je u ve Ëer njim sa ti ma 16. svib nja sve Ëa nim dom jen kom, dok je rad ni dio za po Ëeo slje de Êeg da na poz - drav nim ri je Ëi ma na Ëel ni ka Upra ve za lo gis ti ku GSOS-a RH, bri gad nog ge ne ra la Ma - te Os to vi Êa. Is tak nuv πi vaæ - nost ovog fo ru ma ko ji, iz me - appleu os ta log, ukl ju Ëu je iden ti fi ka ci ju, raz voj i sud je lo va nje lo gis tië kih sna ga i spo sob nos ti ne-na TO ze - ma lja ko je su vo lj ne sud je lo va ti u NA TO voapple e nim ope ra ci ja ma, ge ne - ral Os to viê je pri sut ni ma za æ e lio us - pje πan rad te kva li tet nu raz mje nu is kus ta va ze ma lja su dio ni ca. Iz me - appleu 30 su dio ni ka sas tan ka, osim hr - vat skih Ëas ni ka-do ma Êi na, bi li su pri pad ni ci oruæ a nih sna ga Al ba ni je, Aus tri je, Bu gar ske, Ka na de, Es to ni - je, Fin ske, Fran cus ke, Nje maë ke, Iz rae la, Lit ve, Ma ke do ni je, Polj ske, Ru munj ske, Slo ve ni je, ved ske, sni mio Du brav ko KO VA» OSRH vi car ske, Ve li ke Bri ta ni je i Uk ra ji - ne. Su dio ni ci NA TO fo ru ma u svom su rad nom di je lu, obra di li i te me o na cio nal nim lo gis tië kim struk tu ra - ma i mo guê nos ti ma, is kust vi ma u pruæ a nju i ko ri π te nju pot po re ze ma - lja do ma Êi na, te NA TO lo gis tië kih vi zi ja i cil je va. Uz opi sa ni fo rum, kao dio cje lo kup ne ak tiv nos ti or ga - ni zi ran je i sas ta nak u sve zi s MI LU (us pos tav lja nja mul ti na cio nal nih lo - gis tië kih pos troj bi), te pos jet zra ko - plov noj ba zi Pu la, obi la zak Is tre i pos jet na cio nal nom par ku Bri ju ni. A. DE»AK Sastanak naëelnika uprava za logistiku U pros to ri ja ma Do ma HV-a u Pu li odræan je 16. i 17. svib nja sas ta nak na Ëel ni ka upra va za lo gis ti ku ze - ma lja pot pis ni ca Ja dran ske po ve lje. Osim predstav ni ka tih ze ma lja, sas tan ku su na zo Ëi li i predstav nik ame rië kog Za pov jed niπt va za Eu ro - pu i predstav nik me apple u na rod nog sni mio Du brav ko KO VA» plan skog od je la iz NA TO-a. Os nov - ni cilj se mi na ra bio je, pre ma ri je Ëi - ma na Ëel ni ka Upra ve za lo gis ti ku GSOS-a RH, bri gad nog ge ne ra la Ma te Os to vi Êa, raz mje na is kus ta va iz me appleu ze ma lja pot pis ni ca u po gle - du raz vo ja lo gis tië kog sus ta va, kao i nje go ve pri la god be zah tje vi ma NA TO-a pri mje nom traæ e nih dok - tri na i pro ce du ra. Æe lje li smo raz - mo tri ti po dru Ëja mo gu Êe su rad nje u bu duê nos ti, s ob zi rom na to da je na mje ra A3 po ve lje Ëi nje nje za jed - nië kih na po ra u pri bli æa va nju NA - TO-u, do dao je ge ne ral Os to viê. Kao re zul tat dvo dnev nih raz go vo ra i raz ma tra nja is kus ta va, na sas tan - ku je jed no glas no zak lju Ëe no ka ko se ovak vi sus re ti tre ba ju odræ a va ti ba rem jed nom go diπ nje, a ko ris ti li bi kon ti nui ra nom raz ma tra nju raz - vo ja ili su rad nje, te ras pra va ma o vaæ nim pi ta nji ma lo gis ti Ëkog sus ta - va. Do go vo re no je da se slje de Êi sas ta nak odræi u Al ba ni ji, gdje bi glav na te ma bi la na Ëin os po sob lja - va nja osob lja za po tre be lo gis ti ke. Ovaj je sas ta nak za Hr vat sku voj - sku vr lo vaæ an i zbog zak ljuë ka o odræ a va nju sto æer ne vjeæ be lo gis ti - ke 2007. go di ne u Hr vat skoj, na ko - joj bi se kroz pro ces pla ni ra nja uv - jeæ ba va lo na πe Ëas ni ke u NA TO pro ce du ra ma pla ni ra nja te pro ved bi tak vih vjeæ bi. Pot po ru toj ini ci ja ti vi da li su predstav ni ci sve tri zem lje pot pis ni ce, kao i pred stav ni ci NA - TO-a, ko ji bi po mo gli u ost va ri va - nju cil ja vjeæ be. Na kon kva li tet no pro ve de nog rad nog di je la, za do volj - ni po stig nu tim smjer ni ca ma bu du - Êih sus re ta, su rad nje i raz vo ja lo gi - stië kih sus ta va, su dio ni ci sas tan ka po sje ti li su na cio nal ni park Bri ju ne. A. DE»AK 9

PETI HRVATSKI CON U MISIJI ISAF VII Osiguranja izaslanstava Ti je kom osi gu ra nja pos je ta slo ven skog mi nis tra obra ne us pos tav ljen je vi so ko pro fe sio nal ni od nos ko ji su od mah pre poz na li svi u slo ven skom izas lan stvu, po se bi ce mi nis tar ko ji se ko ris tio sva kom pri go dom da ko mu ni ci ra i fo to gra fi ra se s na ma. Nis mo mo gli iz bje Êi ni da va nje in - tervjua za slo vens ku te le vi zi ju, ko ji ma smo bi li oso bi to za nim lji vi kao pri pad ni ci voj - ske sus jed ne im dræ a ve ko ja osi gu ra va nji ho vog mi nis tra u Af ga nis ta nu Iz Afganistana Robert MIKAC Uz sta lan po sao unu tar MNMP sat ni je ti je kom pro tek log raz do blja, pri - pad ni ci MNMP sat ni je odra di li su i ve lik broj es kort nih osi gu - ra nja. Zbog ve li kog bro ja izas - lan sta va ko ja do la ze u Ka bul u sluæ be ni pos jet Za pov jed niπt vu ISAF-a, sve struk tu re MNMP sat ni je su ukl ju Ëe ne u pri pre - mu, pla ni ra nje i pro ved bu es - kort nih osi gu ra nja. To iz gle da ova ko - na kon na - ja ve do las ka izas lan stva, pro - gram pos je ta i pri pre mu smjeπ - taj nih pros to ri ja te do go va ra nje sas - ta na ka, kao i sve pro mje ne ti je kom bo rav ka, odra apple u je JVB (Jo int Vi si tor Bi ro), ured HQ ISAF-a. Na kon svih pre li mi nar nih rad nji u pri pre mi do - las ka izas lan sta va, JVB ured πa l je sluæ be ni do pis FPM (For ce Pro vost Mar shal) HQ ISAF-a ili iz rav no na PM (Pro vost Mar shal) KMNB-a. Na - kon do bi ve nih do pi sa PM MNMP sat ni je od lu Ëu je moæe li, s ob zi rom na tre nu taë ne ob ve ze MNMP sat ni - je, prih va ti ti pro ved bu na ve de nog osi gu ra nja. Na kon prih va Êa nja za da - Êe PM πa l je zah tjev za osi gu ra njem na OPS (Ope ra tions and Plans) ured unu tar MNMP sat ni je. OPS Ëas nik u su rad nji s PM-om dod je lju je za da Êu jed nom od za pov jed ni ka vo do va ko ji odre apple u je za pov jed ni ka ti ma ko ji Êe oba vi ti es kort no osi gu ra nje. Po tom se do go va ra sas ta nak s es kort Ëas ni kom iz JVB ure da ko ji je za duæ en da bu de kon takt oso ba u pro ved bi osi gu ra nja. Sve po je di nos ti osi gu ra nja su de talj no raz ra apple e ne Na ko or di na cij ski sas ta nak od la zi ime no va ni za pov jed nik osi gu ra nja te, uko li ko tre ba, OPS Ëas nik i sam PM, ako se ra di o osi gu ra nju naj vi πeg ran ga. Na sas tan ku se do go va ra ju svi Svakom novom zadaêom naπi pripadnici dobivaju sve viπe pohvala de ta lji ve za ni uz osi gu ra nje. Na kon πto se do bi ju sve ne op hod ne in for ma - ci je, OPS ured sas tav lja za povi jed za pro ved bu osi gu ra nja, a za pov jed nik osi gu ra nja sa svo jim es kort nim ti - mom od la zi na iz viapple a nje prav ca osi - gu ra nja i sa mih ob je ka ta. Pra te se i pri kup lja ju in for ma ci je iz svih ras po - lo æ i vih iz vo ra o si gur nos noj pro sud bi, mo gu Êim ugro za ma i spe ci fië nos ti ma pro met ni ca te o ok ruæ e nju u ko jem se oba vlja osi gu ra nje. Iz vo ri in for ma - ci ja su na πe op hod nje ko je sva kod - nev no pro la ze Ka bu lom i oko li com, JOC (Jo int Ope ra tion Cen tar) KMNB-a, Ëla no vi NIC-a i Ëas nik za ve zu sa KCP-om. U iz viapple a nju tra sa MPs po ku πa va ju uo Ëi ti i za bil je æ i ti sve de ta lje o sta nju i uv je ti ma na pro met ni ca ma, kri tië nim toë ka ma, nas to je iz vid je ti glav ne i re zerv ne prav ce kre ta nja te pro ce du re ulas ka u po je di ne in sta la ci je, mi nis tar stva i ve le pos lan stva. Zbog raz li Ëi tih SOP-a i pro ce du ra pri ulas ku u raz li Ëi te in - sta la ci je, po treb no je po ka za ti dos ta uv jer lji vos ti i di plo mat skih vjeπ ti na. Oso bi to se to od no si na sluæ be ne pos je te ame rië kim in sta la ci ja ma gdje ame rië ki vojni ci na ula zu traæe praæ nje nje sprem ni ka sa stre lji vom iz oruæ ja. Ti je kom pr va dva mje se ca es - kort nih osi gu ra nja, ko jih je bi lo iz nim no mno go, stek li smo ve - li ki ugled unu tar HQ ISAF-a, a po seb nu na klo nost i pri ja telj - stvo JVB ure da. Ve li ko pov je re - nje Ëas ni ka iz JVB ure da ogleda se i u tome da ot vo re no is ti - Ëu ka ko bez po mo Êi i su rad nje MNMP vi πe ne mo gu ob na πa ti svoj po sao u pot pu nos ti. Poh va le s naj vi πe ra zi ne Zad nja dva osi gu ra nja u ko ji - ma je pro fe sio nal nost na πih pri pad ni ka doπ la mak si mal no do iz - raæ a ja bi la su osi gu ra nje izas lan sta va ge ne ral pu kov ni ka Jo sep ha Stei na, DCOS zraë nog pro me ta i osi gu ra nja slo ven skog mi nis tra obra ne Er jav ca. Na kon zavr πet ka osi gu ra nja ge ne ral pu kov ni ka Jo sep ha Stei na do go di la se ne sva ki daπ nja stvar. Uo bi Ëa je ni oblik za hva le za pro fe sio nal nost ti je - kom oba vlja nja osi gu ra nja jest sti sak ru ke i za hva la te, po ne kad, nak nad - no upu Êe no pis mo za hva le za pov jed - ni ku pos troj be u ko jem se poh valju ju dje lat ni ci za po ært vov nost i pro fe sio - nal nost ti je kom oba vlja nja duæ nos ti. No, ge ne ral pu kov nik je to uëi nio ne - pos red no pred od la zak uru Ëi vπi sva - kom na πem vojnom po li caj cu ru kom pi sa no du gaë ko pis mo za hva le. Ne - sva ki daπ nji na Ëin! Ti je kom osi gu ra nja slo ven skog mi ni s - tra obra ne od mah na po Ëet ku je us po s - tav ljen vi so ko pro fe sio nal ni od nos ko ji su svi u slo ven skom izas lan stvu od - mah pre poz na li, oso bi to mi nis tar ko ji se ko ris tio sva kom pri go dom da ko mu - ni ci ra i fo to gra fi ra se s na ma. Ni s mo mo gli iz bje Êi ni da va nje in ter vjua za slo vens ku te le vi zi ju, ko ji ma smo bi li oso bi to za nim lji vi kao pri pad ni ci voj - ske sus jed ne im dræ a ve ko ja osi gu ra va nji ho vog mi nis tra u Af ga nis ta nu. 10

Iz Indije Davor»ULJAK DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Indiji Ve le pos la nik mi je re kao da ga je ge ne ral Pal mie ri ti je kom za jed nië ke ve Ëe re poz vao u pos jet za pov jed niπt vu mi si je. Obe Êao je da Êe to sva ka ko uëi ni ti sa da ka da je ono u Sri - na ga ru. Ti je kom mog pos je ta dje lat ni ci Ve le pos lan stva ni su skri va li sr daë nost i za ni ma - nje za naπ po sao i po lo æaj u mi si ji. U Ra wal pin di ju sam pre nio ge ne ra lu ve le pos la ni ko ve poz dra ve i uru Ëio mu pri kla dan po klon ko ji mu je veleposlanik Di no De be ljuh pos lao Veleposlanik Di no De be ljuh pri - mio me u Hr vat skom ve le pos - lan stvu na West En du. Pr ve kon tak te us pos ta vi la je Ma ri ja, ka da je bi la po moê ni ca πe fa mi si je, te je upo z na la na πeg ve le pos la ni ka s ge - ne ra lom Pal mie ri jem. Joπ ta da Di no De be ljuh nam je po nu dio svo ju po - moê u In di ji uko li ko nam bu de po - tre b na. Sad Êe to iz gle da i bi ti po tre - b no, jer ni Ma ri ja ni ja vi πe ne ma mo in dij sku vi zu Ëi je smo pro du lje nje za traæ i li joπ u pro sin cu. Ve li ka zem - lja ima ve li ku ad mi nis tra ci ju. Dok svi nad leæ ni pot pi πu pa pi re, ja Êu u mi ro vi nu. Ve le pos la nik mi je re kao da ga je ge ne ral Pal mie ri ti je kom za - jed nië ke ve Ëe re poz vao u pos jet za - pov jed niπt vu mi si je. Obe Êao mu je da Êe to sva ka ko uëi - ni ti sa da ka da je ono u Sri - na ga ru. Ti je kom mog po s je - ta dje lat ni ci Ve le pos lan stva ni su skri va li sr daë nost i za - ni ma nje za naπ po sao i po - lo æaj u mi si ji. U Ra wal pin - di ju sam pre nio ge ne ra lu poz dra ve i uru Ëio mu po - klon ko ji mu je veleposlanik De be ljuh pos lao. CMO mi je joπ jed nom re kao: Ima te pra vog ve le pos la ni ka. A ni mi nis mo os ta li bez zna ka paæ nje iz do mo vi ne. Ka ko se oæe nio in dij ski na Ëel nik Glav nog sto æe ra For ce je list in dij skog Mi nis tar stva obra ne u Ëi jem za glav lju sto ji the com ple te new sma ga zi ne on na tio nal se cu ri ty. Iz la zi tjed no, ima sto ti njak stra ni ca i koπ ta 50 in dij skih ru pi ja ili ot pri li ke se dam ku na, πto ni je ma lo, jer dnev ne no vi ne ne koπ ta ju vi πe od dva ru pi ja. Evo di je la Ëlan ka pod nas - lo vom King of He art s, pod nas lo va Ne bu di πta kor u utrci πta ko ra, bu di ti gar, kaæe ge ne ral JJ Singh, na Ëel nik Glav nog sto æe ra (rat je πta kor, ali i bje gu nac u vojnoj ter mi no lo gi ji): Sce na kao iz fil ma. U pre na tr pa noj pros to ri ji mla di Ëas nik je ugle dao pre li je pu dje voj ku u prat nji nje zi nih ro di te lja na no vo go diπ njoj za ba vi u»as nië kom klu bu. Go to vo sva li ca su bi la poz na ta, jer klub pos je Êu ju Ëla - no vi. Sa mo je dje voj ka bi la no va. Ra - doz na lost se pro bu di la i sa mo uv je re ni se sat nik okla dio sa svo jim pri ja te lji - ma da Êe ple sa ti s njom. Dje voj ka ga je od bi la; da la mu je do zna nja da ni - je za in te re si ra na; otiπ la je i sje la pok - raj svo je maj ke da od vra ti mla di Êa. To je ono πto zo vu pre pre kom na Ëas nië - koj obu ci. Ali on je od lu Ëio po ka za ti um jeπ nost u pre go va ra nju, ka ko su ga uëi li na te Ëa ju. Pri πao je maj ci i pi - Za sedam kuna rikπom moæete otiêi kamo god æelite tao je lju baz no bi li mo gao ple sa ti s nje zi nom ljup kom kêer kom. to je si - ro ta maj ka mo gla uëi ni ti su o Ëe na s tak vom drs koπ Êu. I sat nik Jo gin der Jas want Singh za ple sao je pr vi put s pe ti te Anu pa ma, ko ja Êe za ne ko li ko mje se ci pos ta ti nje go va su pru ga. Pu - to va nje od pr vog ple sa do pri ma Êe so be bi lo je krat ko. No πen lju bav lju pre ma Anu pa mi, sat nik JJ je prib je - gao fron tal nom na pa du. Pos je tio je Anu pa mi nog oca, ta koapple er Ëas ni ka. Ka da su se vra ta jed nom ot vo ri la, vi - πe ni je bi lo po vrat ka... Ni je baπ iz rav no po ve za no s na cio - nal nom si gur noπ Êu, ali sad ba rem mi li jun in dij skih vojni ka zna ka ko im se na Ëel nik Glav nog sto æe ra oæe nio. A i mi. Old Del hi Pred Red For tom uzi mam ri kπu. Pi - tam za ci je nu. Ne po gaapple am se, od - mah pris ta jem. Mr πi na su se us ta raz - vuk la u ne skri ve ni os mi jeh, mis li - ko ja li je ovo bu da le ti na i ka ko me je uzeo. Za onih ne pu nih se dam ku na sto je Êi vr ti pe da le i pre si je ca glav nu pro met ni cu. Zat va ram uπi da ne Ëu - jem koë ni ce. Ula zi mo u Sta ri Del hi, iz nje ga iz la zi slon i pra vil no se uk - lju Ëu je u pro met. Li je vo je Spi ce Mar - ket i sve tiπ te Sik ha. Uli ca pu na svje ti ne ko ja se gi ba i sta je, po - gaapplea se i ku pu je, ri kπe se do di - ru ju ko ta Ëi ma, vo za Ëi se po gle - da va ju s bi je som u oëi ma i psov kom na us na ma. Po uli ci ras pros tr te de ke i na nji ma sva si la po vr Êa. Hin du hram os li - kan svas ti ka ma. Ja ma Mas jid, ko ji je iz gra dio is ti onaj Shah Ja han ko ji je gra dio Taj Ma hal, Red Fort, do bar dio Del hi ja i Agre. Ne ka da su vla da ri zna li os ta vi ti neπ to za so bom. U ci je - loj toj guæ vi vi dim ka ko se lju di pe ru vo dom iz po su da is pred svo jih rad nji. I po ne ki æi vo pis ni sve ti Ëov jek sva ko ma lo iz ro ni od ne - ku da s ne kak vim πta pom po ku πa va ju - Êi do ves ti sa mo ga se be do su tra. Do - bre æe lje ne koπ ta ju mno go. Vri je di vid je ti sjaj u oëi ma ne ko ga ko me si omo gu Êio da ljud ski ru Ëa. Mr πi su se re bra na pe la is pod tan ke, sto lje Êi ma ne o pra ne ko πu lje. Sta je za di han. Pla - Êam mu dvo stru ko. Ni je ovo svi jet za me ne. Ci je le dræ a ve po Ëi va ju na kas - ta ma i iz ra blji va nju, a ja se ro dio sa - æa ljiv.»ekam sa mo Vis hnu da mi se ukaæe i kaæe: Na, vo zi on da ti ri kπu, haj va nu je dan! 11

U TaktiËko-simulacijskom srediπtu odræana meappleunarodna vojna vjeæba CENCOOP CAX 05 Ovo je naj ve Êa i naj vaæ ni ja vjeæ ba ko ju OS RH, a ti me i HKoV, pro vo de ove go di ne. I s ob zi rom na zna Ëe nje ini ci ja ti ve i broj su dio ni ka, ali i na broj ci vil nih or ga ni za ci ja ko je smo us pje li ani mi ra ti i an gaæ i ra ti. Vr lo smo za do volj ni na Ëi nom na ko ji je pro ve de na, a is - to mo gu re Êi i o re ak ci ja ma stra nih ko le ga, is tak nuo je bri gad ni ge ne ral Dra gu tin Re pinc Æeljko STIPANOVIΔ, Domagoj VLAHOVIΔ, snimio Tomislav BRANDT Tak tië ko - si mu la cij sko sre diπ te bi lo je od 9. do 19. svib nja mjes to pr ve me apple u na rod ne si - mu la cij ske vjeæ be ta ko ve li kog op se - ga u ko joj su osim pri pad ni ka na πih oruæ a nih sna ga sud je lo va li pri pad ni - ci oruæ a nih sna ga iz Aus tri je, Maapple ar - ske, Ru munj ske, Slo vaë ke, Slo ve ni je i vi car ske te predstav ni ci»eπ ke, Uk ra ji ne, Sr bi je i Cr ne Go re te Bos ne i Her ce go vi ne ko ji su u vjeæ bi sud je - lo va li kao pro ma tra Ëi. Sve Ëeπ Êa na zoë nost oruæ a nih sna - ga u mi rov nim mi si ja ma ko je su uv - je to va ne teπ kom glo bal nom si tua ci - jom u ko joj su no vo ot vo re na kriz na po dru Ëja pos ta la dio na πe sva kod ne - vi ce bio je glav ni raz log okup lja nja ta ko ve li kog bro ja sna ga na jed noj vjeæ bi ka ko bi se pre ko ra Ëu nal nih si - mu la ci ja πto re al ni je pri pre mi li za od la zak u ne ku od mo gu Êih mi si ja. Vjeæ ba je u se bi sin te ti zi ra la broj ne si tua ci je u ko ji ma bi se pos troj be mo - gle na Êi, a ne ki od cil je va su bi li raz - voj uëin ko vi te kon struk ci je za uprav - lja nje kri za ma, pro fi li ra nje pre ko re - gio nal ne su rad nje, ci vil no-vojna su - rad nja, trans pa rent nost me appleu svim su dio ni ci ma, kon tak ti iz me appleu na ro da i po je di na ca, raz voj sprem nos ti za za jed nië ko dje lo va nje te do pri nos raz vo ju CEN COOP-a u pot po ri mi - rov nih ope ra ci ja. Sve zem lje CEN COOP-a poz va ne na vjeæ bu Na sud je lo va nje u vjeæ bi bi le su poz va ne sve zem lje Ëla ni ce CEN - COOP-a, a vjeæ ba je pri mar no bi la na mi je nje na sto æe ru boj ne te ek vi va - lent nom bro ju za pov jed ni ka sat ni ja. Æe le Êi ost va ri ti πto re al ni ju si tua ci ju, na vjeæ bu su poz va ni i predstav ni ci ci vil nih in sti tu ci ja (Cr ve ni kriæ, Dr - æav na upra va za zaπ ti tu i spa πa va nje, UNHCR, An ti rat na kam pa nja Hr vat - ske...) od ko jih se oëe ki va lo is kust vo iz po dru Ëja or ga ni zi ra nja i pruæ a nja hu ma ni tar ne po mo Êi, te bor be pro tiv kri mi na la i us pos tav lja nja jav nog re - da (nis mo za bo ra vi li MUP-ov ce ko ji su ta koapple er sud je lo va li u vjeæ bi), dok se od vojnih su dio ni ka oëe ki va lo is - kust vo u ope ra tiv nom ra du sto æe ra boj ne. U sklo pu vjeæ be odræan je Dan vi so kih gos ti ju na ko jem su na zo Ëi li za mje ni ci na Ëel ni ka glav nih sto æe ra i dru gi predstav ni ci ze ma lja CEN - COOP-a te ci vil ne or ga ni za ci je. Ugled ne gos te poz dra vio je u ime no si te lja vjeæ be, ge ne ral pu kov nik Ma ri jan Ma re ko viê, za pov jed nik HKoV-a, a po tom su pre zen ta ci je o pri pre ma ma za vjeæ bu i ti je ku vjeæ be odræ a li bri gad ni ge ne ral Dra gu tin Re pinc, Ëas nik za ras po re applei va nje vjeæ be i boj nik De nis De ko viê Ëas nik za pro ved bu i vo di telj vjeæ be. Na voapple e nje su hih po da ta ka ipak ne moæe u pot pu nos ti do Ëa ra ti vjeæ - bu, nje zin rea li tet, uv jer lji vost, trud 12

REPORTAÆA or ga ni za to ra i su dio ni ka...ovaj put, ima li smo mo guê nost sud je lo va ti u njoj, i to u sklo pu na πeg no vi nar skog za ni ma nja. Sva kod nev ni rad na svom di je lu pos la, ali i ko mu ni ka ci ja sa svim su dio ni ci ma ti je kom svih de set da na pruæ i la nam je pri li ku da do is ta stek ne mo doj mo ve iz pr ve ru ke. Su ra applei va li smo i ko mu ni ci ra li s Ëas - ni ci ma ta ko re Êi iz ci je le sred nje i ju - go is toë ne Eu ro pe, pri pad ni ci ma na - πih ci vil nih ti je la... Za or ga ni za to re bi la je ri jeë o go le mom pos lu. Ne go - vo ri mo sa mo o teh no lo π kom di je lu, ko ji nam pr vi pa da na pa met kad je ri jeë o ra Ëu nal no po dræa nim vjeæ ba - ma. Tre ba lo je na pra vi ti uv jer ljiv sce - na rij, oku pi ti struë ne lju de raz nih pro fi la ko ji su ko mu ni ka tiv ni, zna ju svoj po sao i znaj u en gles ki, sluæ be ni ko mu ni ka cij ski je zik vjeæ be, osi gu ra ti sve lo gis tië ke po tre be...sve je to za - hti je valo zna Ëe nje vjeæ be, za Hr vat - sku, ali i ini ci ja ti vu CEN COOP u cje - li ni. Pri pre me za vjeæ bu ot po Ëe le su joπ 2003. go di ne, a ci je li plan ski pro - ces pro ve den je po NA TO stan dar di - ma - re kao nam je pr vi Ëov jek vjeæ - be, bri gad ni ge ne ral Dra gu tin Re - pinc, æe le Êi da ti je dan krat ki pre gled pred sam zavr πe tak vjeæ be - ko ja joπ ni je zavr πe na, s ob zi rom na to da Êe u ruj nu ove go di ne bi ti zavr πe na raπë lam ba, te po tom pos la na svim Ëla ni ca ma CEN COOP-a. Sa mo ot - va ra nje vjeæ be mi smo naz va li ma lim spek ta klom, ko ji upu Êu je na nje zi nu Zemljovid izmiπljene Republike Merkurije vaæ nost. Pot vr dio nam ga je i ge ne ral Re pinc: Ovo je naj ve Êa i naj vaæ ni ja vjeæ ba ko ju OS RH, a ti me i HKoV, pro vo de ove go di ne. I s ob zi rom na zna Ëe nje ini ci ja ti ve i broj su dio ni ka, ali i na broj ci vil nih or ga ni za ci ja ko je smo us pje li ani mi ra ti i an gaæ i ra ti. Ima mo is kust va iz dru gih vjeæ bi u ko ji ma je te æ iπ te is klju Ëi vo na vojnim sto æe ri ma, ali to ne odraæ a va pra vu pri ro du da naπ njih mi rov nih ope ra ci - ja, vi πe na cio nal nih, te vi πes tra nih. Op Êi do jam? Vr lo smo za do volj ni na Ëi nom na ko ji je pro ve de na ova vjeæ ba, a is to mo gu re Êi i o re ak ci ja - ma stra nih ko le ga, re kao je ge ne ral, do dav πi da CEN COOP kao ini ci ja ti - va ima i te kak vog smi sla, te da su predstav ni ci Ru munj ske, ko ja 2007. pos ta je pred sje da va te lji ca sku pi ne, veê iz ra zi li æe lju za or ga ni za ci jom slië ne vjeæ be te go di ne. Si gur no Êe se, bi lo na ci vil noj bi lo na vojnoj ra zi - ni, pro na Êi i dru gi na Ëi ni su rad nje - zavr πio je ge ne ral. Sve po UN i NATO standardima Ipak, bez ob zi ra na ve lik broj ugled nih gos ti ju i vi so kih Ëas ni ka iz ne ko li ko ze ma lja, sre diπ nju ulo gu u vjeæ bi imao je maapple ar ski boj nik Istvan Ju hasz, i sto æer me apple u na rod ne boj ne CEN COOP-a, Ëi ji je rad, na Ëe lu s njim kao za pov jed ni kom, po stan - dar di ma NA TO-a i UN-a (ri jeë je o pea ce ke e ping ope ra ci ji) bio os nov ni cilj vjeæ be. Po sce na ri ju, nje go va je boj na ima la teπ ku za da Êu nor ma li za - ci je si tua ci je na kriz nom po dru Ëju iz - miπ l je ne dræ a ve Mer ku ri je. U sto æer su ne pres ta no pris ti za la iz vjeπ Êa o raz nim in ci den ti ma, kri za ma, oruæ a - nim su ko bi ma, gla di...tre ba lo je i po - mo Êi pri pro ved bi iz bo ra, ko mu ni ci - ra ti i dje lo va ti s ci vil nim or ga ni za ci - ja ma i me di ji ma...sce na rij je bio vi πe ne go zah tje van, si tua ci ja u iz miπ l je - noj dræ a vi teπ ko da je mo gla bi ti kom pli ci ra ni ja. Ka ko se sto æer sna πao u svo jim za da Êa ma, re kao nam je sam Ju hasz, pri pad nik pje πaë ke bri - ga de iz De bre ce na, ko ji ima me apple u - na rod na is kust va s Ko so va, ali i iz Ira ka: Pri rod no, ni je nam bi lo baπ la ko. Bi lo nas je iz vi πe ze ma lja, i svat ko do no si ne ke svo je me to de, ali iz da na u dan pos ta ja li smo sve us - klaapple e ni ji. Us pje li smo ost va ri ti svo je cil je ve. Una toë πto je vjeæ ba za nje - gov sto æer bi la vr lo zah tjev na, boj - nik je to sma trao lo gië nim, poh va liv πi Stoæer bojne CENCOOP-a iz vrs no o r ga ni zi ra nu pri pre mu vjeæ - be i sce na ri ja, na os no vi ko jeg smo ima li broj ne pri li ke uv jeæ ba va ti re ak - ci je na raz ne do gaapple a je. Mno go smo nau Ëi li i stek li no va is kust va, ko ja Êe bi ti upo ra blji va ako bu dem opet imao pri li ke sud je lo va ti u ne koj mi rov noj ope ra ci ji - na po me nuo je Ju hasz. Tre Êi Ëov jek Ëi ji su nam doj mo vi s vjeæ be bi li nuæ ni za jed nu pot pu nu sli ku bio je boj nik De nis De ko viê, za - pov jed nik Tak tië ko - si mu la cij skog sre diπ ta ZZIO-a. Ovo je za Sre diπ te do sad bio naj krup ni ji za lo gaj, od pla - ni ra nja i pri pre me pa sve do pro ved - be i bu du Êe ana li ze. Ipak, pro ve li smo vjeæ bu bez ikak vih po tre sa, za - pra vo, na dao sam se da Êe sve iêi ka - ko je iπ lo, ali sam oëe ki vao pu no vi πe teπ ko Êa. Tak va oëe ki va nja ni su za - Ëu apple u ju Êa, do da li bis mo, jer ne ko li ko na ci ja, ne ko li ko udru ga, raz li Ëi ti lju - di, raz li Ëi te pro fe si je...sve je to tre ba - lo us kla di ti s cil je vi ma, mo guê nos ti - ma te kr ca tim i kom pli ci ra nim sce - na ri jem. De ko vi Êev zak lju Ëak je da su us pje li, πto pot vrapple u ju i na vo di stra nih Ëas ni ka, od ko jih su naj bo lji po ka za te lji oni ne for mal ni raz go vo ri, u sluæ be nim uvi jek pos to ji dio kur to - a zi je. Sve oc je ne na πih gos ti ju, me appleu ko ji ma je bi lo i ne ko li ko za pov jed ni - ka slië nih si mu la cij skih sre diπ ta, bi le su vi πe ne go po volj ne. Za kraj, i mi bis mo æe lje li da ti oc je - nu ko ja ni je kur to az na. Sa mi smo sud je lo va li u vjeæ bi, i za nas je bi la ko ris na i pruæ i la nam no va is kust va. Is to su nam rek li i dru gi ko le ge ci - vi li ko ji su u njoj sud je lo va li. Da kle, vjeæ ba ni je bi la cilj sa moj se bi, ili cilj ko ji je tre bao pos luæ i ti tek da CEN - COOP do bi je ne ku kon kret nu ini ci ja - ti vu. Vjeæ ba je pos luæ i la svi ma ko ji su u njoj sud je lo va li da raz vi ju svo je pro fe sio nal ne vjeπ ti ne u me apple u na rod - nom ok ruæ ju. To je, po na πem miπ l je - nju, i ono naj vaæ ni je. 13

OSRH Meappleunarodni teëaj UNMOC-5 TalaËka kriza u mirovnim operacijama Po seb nost vjeæ be je u to me da ni je dan od po - laz ni ka ne poz na je u pot pu nos ti sce na rij vjeæ be i sto ga nji ho vi in struk to ri pom no pra te i bi lje æe po na πa nje sva kog od njih. Tek na ve - Ëer njim sas tan ci ma ana li zi ra se dnev na vjeæ ba te se po du zi ma ju dalj nje ak tiv nos ti, od nos no ra di se na sla bim toë ka ma po laz ni ka Milenka PERVAN STIPIΔ, snimio Tomislav BRANDT Zavr π na vjeæ ba te Ëa ja za vojne pro ma tra Ëe pod te mat skim na - zi vom Ta laë ka kri za u mi rov - nim ope ra ci ja ma iz ve de na je 18. svib nja na po li go nu Ko ra na. Vjeæ - ba je iz ve de na pre ma sce na ri ju ko ji je bli zak stvar nom do gaapple a ju i je dan je od 50-ak raz li Ëi tih in ci de na ta ko ji po laz ni ci te Ëa ja za mi rov ne ope ra ci je pro æ i ve u pet da na ko li ko im tra je obu ka na te re nu. Krat ki si nop sis sce - na ri ja Ta laë ka kri za u mi rov nim ope ra ci ja ma oëi tu je se u slje de Êem: u jed nom stvar nom pros to ru, iz me appleu spe ci jal nih sna ga ko je su do prem lje - ne vojnim he li kop te rom. U vjeæ bi sud je lo va lo 250 lju di Pre ma ri je Ëi ma za pov jed ni ka Sre - diπ ta za me apple u na rod ne vojne ope ra ci - je ka pe ta na boj nog bro da Iva na Ani - Êa, u sa moj vjeæ bi po laz ni ku je osim fi zië ke iz dræ lji vos ti po treb na i ve li ka do za psi hië ke sta bil nos ti. No, da ne bi doπ lo do ne æe lje nih pos lje di ca, u bli zi ni se uvi jek na la zi psi ho log ko ji je i sam pro πao ta kav te Ëaj. Po seb nost vjeæ be je u to me da ni je dan od po - jal na dje lo va nja (u sce na ri ju Sna ge za spe ci jal na dje lo va nja), vod iz 33. inæe nje rij ske bri ga de kao tim za raz - mi ni ra va nje na te re nu, kao i je dan vojni he li hop ter. Ina Ëe, na bro je ne pos troj be veê tra di cio nal no sud je lu ju u ovak vim vjeæ ba ma Ëi ji je cilj os po - so bi ti po laz ni ke za mi si je UN-a. Ova zavr π na vjeæ ba za vojne pro - ma tra Ëe dio je tro tjed nog te Ëa ja Ëi ji se teo rij ski dvo tjed ni dio pro vo di u Sre diπ tu za me apple u na rod ne vojne ope - ra ci je u Ra kit ju, a dru gi, pe to dnev ni na te re nu po li go na Ko ra na. Te Ëaj je Zavr π ni dio sce na ri ja je os lo baapple a nje ta la ca uz po moê spe ci jal nih sna ga ko je su do prem lje ne vojnim he li kop te rom dva ju raz li Ëi tih na ro da, zbog ni za okol nos ti(po naj pri je eko nom skih pa on da i po li tië kih), do la zi do ne su gla - si ca i do kon flik ta. Sli je di re ak ci ja UN-a ko ji for mi ra tam pon zo nu sla - njem svo jih sna ga. No, jed na stra na ne æe li na zoë nost UN sna ga pa nji - hov pro test pre ras ta u ot vo re ni su kob sa sna ga ma za po seb na dje lo va nja ko je su poz va ne kao po moê. Na kon to ga po bu nje ni ci neg dje na te re nu oti ma ju Ëe tvo ri cu mi rov nja ka te ih za mas ki ra ne pod vr ga va ju du go traj - nom is pi ti va nju. Zavr π ni dio sce na ri - ja je os lo baapple a nje ta la ca uz po moê laz ni ka ne poz na je u pot pu nos ti sce - na rij vjeæ be i sto ga nji ho vi in struk to ri pom no pra te i bi lje æe po na πa nje sva - kog od njih. Tek na ve Ëer njim sas tan - ci ma ana li zi ra se dnev na vjeæ ba te se po du zi ma ju dalj nje ak tiv nos ti, od nos - no, pre ma ri je Ëi ma za pov jed ni ka te - Ëa ja boj ni ka Bu din skog, ra di se na sla bim toë ka ma po laz ni ka. U vjeæ bi na po li go nu Ko ra na sud je lo va lo je oko 250 lju di, πto u ope ra tiv nom πto u nad zor nom ti mu. Iz me appleu os ta lih sud je lo va la je jed na sat ni ja iz 2. gbr (u sce na ri ju kao UN sna ge), je dan vod iz Boj ne za spe ci - in ter na cio nal nog ka rak te ra jer uz 13 po laz ni ka iz Hr vat ske nji me se obu - Ëa va i 11 po laz ni ka stra nih oruæ a nih sna ga, ovaj put sa svih kon ti ne na ta (Gva te ma le, San Sal va do ra, Je me na, To ga i SiCG-a). Sre diπ te za me apple u na - rod ne vojne ope ra ci je u Ra kit ju ima cer ti fi kat i zbog svog na Ëi na ra da vr lo je ci je nje no u me apple u na rod nim vojnim kru go vi ma. S mno gim is tim tak vim sre diπ ti ma u Eu ro pi vr lo do bro su ra - appleu je pa se ta ko, pri mje ri ce me appleu 21 in struk to rom, ko li ko ih uv jeæ ba va po - laz ni ke, na la zi i je dan in struk tor iz GrË ke kao dio raz mje ne. 14

»etrnaest godina Gromova U po vo du 14. ob ljet ni ce os nut ka 2. gar dij ske bri ga de odræa na je u pe - trinj skoj vojar ni Pu kov nik Pre drag Ma ta no viê 20. svib nja pri god na sve Ëa nost. Uz pri pad ni ke bri ga de sve Ëa nos ti su na zo Ëi li biv πi dje lat ni ci, ro di te lji po gi nu lih bra ni te lja, vojni uzva ni ci iz dru gih pos troj bi kao i ne ko li ci na vojnih ka pe la na pred voapple e na vojnim or di na ri jem mons. Jur jem Je ze rin - cem. Sluæ e Êi mi su za du π ni cu u vojnoj ka pe li sv. Ili je, zaπ tit ni ka Gro - mo va, ko ja je i spo men-so ba u ko joj su ukle sa ne plo Ëe s li kom i ime nom sva kog od 220 po gi nu lih bra ni te lja, mons. Je ze ri nac je u pro po vi - je di ka zao ka ko se dik ta tu ra re la ti viz ma moæe s re li gi je pre - ba ci ti i na æi vot pa ta ko ima mo slu Ëaj da se iz jed na Ëu ju i ær tva i agre sor. No ne tre ba klo nu ti, i da ti se za ves ti zlom ne go se vra ti ti svo jim ko ri je ni ma jer je - di no ta ko ært ve ima ju smi sla, zak lju - Ëio je mons. Je ze ri nac. Ovu ob ljet ni - cu pro slav lja mo skrom no, dos to jan - stve no i rad no, ok re nu ti pre ma bu du - Êim za da Êa ma, re kao je za pov jed nik 2. gbr bri ga dir Bran ko Pre dra go viê pos tro je nim Ëas ni ci ma i do Ëas ni ci ma. Blje sak i Olu ja su naπ po nos, a ne - sni mila M. PERVAN STIPIΔ OSRH za vis na Hr vat ska naj ve Êa nam je na - gra da, po ru Ëio je bri ga dir Vje ran Ro æ iê, izas la nik za pov jed ni ka 1. kor - pu sa. Zavr πe tak sve Ëa nos ti obi lje æen je pro mak nu Êem u Ëi no ve te dod je - lom na gra da i poh val ni ca pri pad ni ci - ma bri ga de. M. PER VAN STI PIΔ Pripadnici OS-a hodoëastili u VoÊin Oko ti su Êu pri pad ni ka oruæ a nih sna ga RH i po li ci je s po dru Ëja Sla vo ni je i Ba ra nje sud je lo va lo je na II. voj - nom ho do Ëaπ Êu Os jeë kog de ka na ta VO u Vo Êin, Ma ri - jan sko sve tiπ te Po æe π ke bis ku pi je. Sve Ëa no kon ce le bri ra no eu ha ris tij sko slav lje pred vo dio je mons. Ju raj Je ze ri nac, vojni or di na rij u RH u za jed - niπt vu s do ma Êim æup ni kom u Vo Êi nu Æelj kom Str na - kom, de ka nom Os - jeë kog de ka na ta VO vlë. An tom Mi ha l je - vi Êem, vojnim ka pe - la ni ma iz Vin ko va ca i Po æe ge te dru gim sve Êe ni ci ma. Na po Ëet ku mi se ho do Ëas ni ke je poz - dra vio do ma Êi æup - nik is tak nuv πi ka ko su do sa da u Vo Êin do la zi le voj ske s ru - Polaznici ZS -a u 16. trbr Nas tav ni ci i po laz ni ci Za pov jed no- -sto æer ne πko le Bla go Zad ro pos je - ti li su 16. top nië ko-raket nu bri ga du te se kroz ri je Ëi o.d. za pov jed ni ka bri ga de pu kov ni ka Ma ri ja na oke ca upoz na li sa æi vo tom i ra dom bri ga de. Po laz ni ci ma je predstav ljen pro - mo tiv ni CD u mi ni DVD obli ku s te - mom os ni va nja pos troj be do da nas, ka ko bi se upoz na li sa sus ta vom obu ke u naj moê ni joj top nië koj pos - troj bi oruæ a nih sna ga. Gos ti su osim mul ti me di jal ne pre zen ta ci je ima li pri go du raz gle da ti tak tië ko-teh - nië ki zbor na o ruæ a nja i opre me na stro ji li π tu, te vjeæ bu pod na zi - vom NOS-16 u pot po ri pos troj - ba ma u obra ni i na pa du. Sa - dræaj nost vjeæ be po ve Êa la je i na - zoë nost pri pad ni ka Boj ne za spe - ci jal na dje lo va nja ko ja je iz ve la pri kaz al pi nis tië kih vjeæ bi te de - mon stra ci ju bo ri laë kih vjeπ ti na. OJI πi laë kim na mje ra ma, te su vo Êin sku crk vu uglav nom os - ta vi le opus to πe nu ili, pak, kao u ne dav nom Do mo vin - skom ra tu do kra ja sru πe nu. Da nas HV do la zi s na mje - ra ma mo lit ve i za go vo ra Gos pi πto æup lja ne oso bi to ve - se li i uli je va na du u bo lje su tra na kon ra na ko je su iza ra ta os ta le. Ho do Ëas ni ke je poz dra vio i bri ga dir Alojz To ma πe viê, za pov jed nik po æe π ke vojar ne, ko ji se os vr nuo na po vi - jest ho do Ëaπ Êe nja hr vat skog na ro da u Ma ri jan ska sve - tiπ ta, a oso bi to na broj ne ma te ri jal ne i du hov ne zav je te hr vat skih Ëas ni ka i vojni ka u pro π los ti. Bis kup Je ze ri nac u pro po vije di je po ta kao na hra brost i na du u ovim teπ - kim tre nu ci ma nes na la æ e nja i traæ e nja. Vje ra u Bo ga je te melj na ko jem tre ba gra di ti æe lje ni unu tar nji mir u se - bi, na rad nom mjes tu i u svo jim obi te lji ma. Pr vo ho do Ëaπ Êe Os jeë kog de ka na ta VO odræa no je pro - πle go di ne u Alj ma πu, a na go di nu se pla ni ra iêi u Ila Ëu. Na taj na Ëin voj ska i po li ci ja æe le pos je ti ti Ma ri jan ska sve tiπ ta ko ja su u ra tu bra ni li. OJI 15

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Top LLG NJE MA» KA tvrtka Rhein me tall raz vi ja no vu inaë i cu ten kov skog to - pa ka li bra 120 mm naz va nu LLG (Lightweight Low Re co il). Rij eë je o la kπoj inaë i ci poz na tog to pa s duæi - nom cij evi od 44 ka li bra, oz na ke L44. LLG ima cij ev duæi ne 47 ka li - ba ra i oz na ku L47 (duæi na iz no si 5600 mm dok je duæi na cij evi kod inaë i ce L44 5300 mm). No va je inaë i ca na pravl je na od Ëeli ka vrhun ske kak voêe pa je una toë ve - Êoj duæi ni vanjski prom jer cij evi man ji za 20 mm πto jas no go vo ri o zna Ë aj ka ma upo rabl je nih ma te rij a - la. Ma sa cij evi kod no ve inaë i ce je man ja za 200 kg, za tva raë je la kπi 175 kg. Top je pre dvi appleen za ugradn ju u be spo sad ne ku po le pa je pot pu no au to ma ti zi ran i pri la go appleen za po - stavl jan je au to mat skog pun ja Ëa. Po - stoji po se ban elek tro mo tor za otva - ran je za tva ra Ëa i uvo appleen je prve gra - na te u leæi π te dok se osta le gra na te uvo de dje lo van jem meha niz ma koj eg po kreêe trzaj cij e - vi. Na us ti ma cij evi je po stavl je na plin ska ko Ëni ca uë in ko vi to sti 44% za gra na tu DM53 ali ra zvoj joπ traje i plan je po sti Êi ve Êu uë in ko vi tost. Prve paljbene pro be obavl jene su tij ekom travnja 2004., a ispal ji va ni su proj ek ti li DM33, DM53 te DM18. Prvi su re zul ta ti ohrab ruj uêi i top je po ka zao ka ko je pre ciz ni ji ne go sta ri L44. Kao ide al na plat for ma za LLR spo - min je se bu duêe nje ma Ë ko bor be no vo zi lo pjeπ a π tva (BVP) Pu ma. Za sad ipak ne ma zahtje va nje ma Ë ke voj - ske za tak vim ti pom vo zi la za pot - po ru, koje je la kπe od stan dar dnog ten ka kao πto je Le o pard 2 ali nu di ve li ku paljbe nu moê zahval juj uêi to pu ve li kog ka li bra. Tak vo bi vo zi lo bi lo don ek le slië no MGS inaë i ci ame ri Ë kog bor be nog vo zi la Stry ker, uz ogra du da ame ri Ë ko rjeπ en je ra bi top ka li bra 105 mm. M. PE TRO VIΔ Belgija modernizira svoje C-130H BEL GIJ SKO rat no zra ko pol vstvo kreêe u mo der ni za ciju svoj ih trans - port nih avio na C-130H, u koju Êe u iduê em raz dobl ju in ve sti ra ti oko 25 mi lij una eura. Mo der ni za ci ja koj om Êe bi ti ob uhvaê eno 11 avio na tre ba la bi bi ti oko në a na do 2009., s ti me da bi prvi pro to tip tre bao bi ti za vr π en do 2007. Na gla sak bel gij ske mo der - ni za cije bit Êe stavl jen na in te gri ran je obram be nih su sta va. Tvrt ke koje Êe pro ve sti mo der ni za ciju su Tha les Ae ro spa ce Di vi sion, dan ska Ter ma A/S, te por tu gal ska OG MA. U avione Êe bi ti ugra appleene zadn ja inaë i ca Tha les ovog Ra dar War nig su sta va, od no sno CATS - 100 (Com - pact Air bor ne Thre at Sur ve y or), dok Êe Ther ma is po ruë i ti AN/ALQ-213 pa ket elek tro ni Ë ke opre me, tak ti Ë ki da ta su stav, te ACMDS (Ad van ced Coun ter Me a su res Di spen sing Sy - stem) su stav za iz ba ci van je ma ma - ca, od no sno sva ki avion Êe bi ti opreml jen s osam tak vih ma ga zi na za iz ba ci van je. Uz to, u pi lot sku ka - bi nu Êe bi ti po stavl je ni no vi Bar co vi HDD (He ad Down Dis play) pri kaz - ni ci. Svoje prij ed lo ge mo der ni za cije bel gij skih Her cu le sa da la je i tvrtka Northrop Grum man, ko ji se te mel jio na AN/APR-39A Ra dar War ning su - sta vu, od no sno na su sta vu pro tum je ra AN/ALE-47 raz vi je nog u su - radn ji s tvrtkom BAE Sy stems. Ono πto je po sve mu su de Êi bi lo pre sud - no u bel gij skom nat jeë aju je Ëin je ni - ca ka ko su europ ske tvrtke Tha les i Ter ma dos ad s ve li kim uspjehom mo der ni zi ra le dan ske, ni zoz em ske, por tu gal ske i fran cu ske Her cu lese, od no sno da je pri tom u avione bi la ugra applei va na opre ma ko ja je pro iz vod europ ske in du strije. I. SKEN DE RO VIΔ 16

NI ZOZ EM SKI istraæi vaë ki la bo ra - to rij TNO raz vi ja jef tin ruë ni ra dar ko ji moæe ske ni ra ti kroz zid, a na - mij en jen je pro tu te ro ri sti Ë kim dje lo - van jima i prim je ni u ur ba nom okruæju. Ra dar ra bi tehno lo giju frek ven cij ski mo du li ra nog stal nog zra Ë en ja na frek ven ci ji od 2,48GHz. Tij ekom pro π le go di ne pri ka zan je rad tehno lo πkog de mon stra to ra, od - no sno sta tië nog pro to ti pa ko ji kon - tro li ra PC ra Ë u na lo. Tij ekom ove go - di ne tre bao bi bi ti do vrπ en i pro to tip ruë nog prij enos nog ra da ra. RuË ni Êe su stav ukl juë i va ti ra dar - RuËni radar ski primo pre daj nik, ruë no ra Ë u - na lo za nad zor i pri kaz po da ta ka te ba te riju. U tre Êoj fa zi pro to tip Êe se do - vrπ i ti do fa ze se rij ske pro iz vodn je i opre mi ti na pred nim al go rit mi - ma za iden ti fi ci ran je bro ja i vrste bi Êa iza zi da. Mo Êi Êe ot kri ti broj lju di i raz li ko va ti je li rij eë o muπ kar cu, æe ni, dje te tu ili pak psu. Ra dar Êe omo gu Êi ti detek ciju na udal je no sti od 25 do 50 m, ovis no o debl ji ni zi da (obië no do 20 cm) i ma te rij alu. Na otvo re nom do met ra - da ra je 125 m. Mo Êi Êe uë in ko vi to dje lo va ti udal jen od zi da do mak si - mal no 5 m ta ko da primo pre daj nik ne mo ra bi ti na slon jen na zid. Upo ra bom dva sen zo ra ko ji dje luju sin kro ni zi ra no tri an gu la ci jom Êe se mo Êi pre ciz no ustvrdi ti po loæaj oso - ba u dru goj so bi. Upo ra ba ra da ra vi so ke re zo lu cije omo gu Êa va prikupl jan je de taljnih po da ta ka o oso ba - ma iza zi da. Prim je nom dop ple ro - vog efek ta i vre men sko frek ven cij - ske ana li ze moæe se priku pi ti po dat - NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE ke o to me πto oso be ra de s dru ge strane zi da. Pre ma istraæi va - Ë i ma mo gu se vi zua li zi ra ti ne sa mo po - kre ti ru ku i no gu veê i ot ku ca ji srca te di san je. Vje ruje se ka ko bi se ra - dar mo gao ra bi ti i za ot kri van je poj - edi na ca u ma si na te mel ju poj a - Ë - ane na pe to sti (ubr za no di san je i ubr za ni rad srca) ko ja je ka rak te ri - stië na za oso be koje se spre maju na na si lan Ëin, te ro ri sti Ë ki na pad i sli Ë - ne ak tiv no sti. Mo gu Êa upo ra ba je i u mi rov nim mi sij ama u spe ci fi Ë nim dræa va ma. Ta ko bi se ra da rom mo glo prov je ri ti nije li se na o ruæa ni te ro rist pri krio u πi ro ku æen sku od je Êu, a zbog ku ltu - ro lo πkih raz lo ga nije poæel jan kla si - Ë an fi zi Ë ki pre gled. Pro gram je za sad joπ uvi jek u ra - zvoj noj fa zi, pri ka za na je sa mo sta - cio nar na inaë i ca ra da ra ko ja je ipak pre ve li ka za no π en je u ru ci. Cij ena kom ponen ti upo rabl je nih u pro iz - vodn ji pro to ti pa bi la je oko 500 eura ta ko da je zahtjev za jef ti nim ure - appleaj em vje roj at no uspjeπ no ostva ren. M. PE TRO VIΔ F-104 - Izarova gradnja 04 BRO DO GRA DI LI TE Izar u Fer ro - lu ne dav no je pro sla vi lo po ri nuêe Ëet vrte i uj ed no zadn je fre ga te vi π e - s tru ke nam jene, ime na Men dez Nu - ñez ili oz na ke F-104 iz se rije F-100 klase bro do va za πpan jol sku rat nu mor na ri cu. Go to vo 80 % bro da bi lo je iz gra applee no na na vo zu prije sa mog po ri nu Êa. Ta ko brza gradn ja bi la je omo guê e na su sta vom in te gri rane iz - gradn je koje je za svoje pot rebe po - seb no raz vi lo sa mo bro do gra di li π te. Primo pre daj om F-104, ko ja je pre - dvi applee na za vel ja Ëu 2006. go di ne us - pjeπ no Êe za vrπ i ti pro gram iz grad - n je fre ga ta se rije F-100. Fre ga ta Men dez Nu ñez sadræi slje deêe ka - rak te ri sti ke: -dul ji na pre ko sve ga 146,70 m, -dul ji na vod ne li nije 133,20 m, -πi ri na pre ko sve ga 18,60 m, -gaz 4,84 m pri mak si mal noj is tis - ni ni 5800 t, -mak si mal nu brzi nu 28,50 Ëv. Pri brzi ni u sluæbi od 18 Ëv fre ga ta po stiæe au to nom nost do 4500 nau ti - Ë kih mil ja s 202 Ëla na po sa de. Pro - pul zi ja je kom bi ni ra na s dvi je GE LM 2500 plin ske tur bi ne koje daju 34,8 MW sna ge i dva Iza ro va di e - s el ska mo to ra sna ge 9 MW. F-104 ima slet no-po let nu pa lu bu na mij en je nu he li ko pte ri ma, dul ji ne 26,4 m ko ja moæe pri mi ti je dan he li - ko pter. Za tu vrstu fre ga ta πpan jol - ska rat na mor na ri ca pre dvid je la je no ve he li ko pte re klase Si kor sky SH-60B LAMPS Mk-III Se ahawk dok Êe po stoj eêi bi ti mo der ni zi ra ni i na do gra applee ni. He li ko pte ri su op rem - l je ni s FLIR i Hell fi re las er ski na vo - applee nim proj ek ti li ma zrak - zeml ja. Kla sa F-100 odi gra la je kljuë nu ulo gu u ra zvoju dru gih proj eka ta u koje su proj ek ti ra ni a za tim i ugra - appleen AEG IS su stav, pro iz vo applea Ëa Lock he ed Mar tin zbog Ëin je ni ce da je kla sa F-100 prva u Euro pi u koje je ugra appleen na ve de ni su stav. Zbog svoj ih dob rih svoj sta va isti su stav je ta ko appleer ugra appleen i u pro gram F-310 fre ga ta u nor veπ koj rat noj mor na ri - ci. Pri tom bro do gra di li π tu Izar se pri pi suje po seb na za slu ga pri otva - ran ju pu ta ugradn ji AEG IS su sta va na ma n je bro do ve ko ji je pro i za π ao iz ek sper ti ze ra za ra Ëa Ar leigh Bur - ke ko ji je u sa sta vu ame ri Ë ke rat ne mor na ri ce. M. PTIΔ GRÆELJ 17

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE X-42, noæ za najteæa iskuπenja AME RI»KA tvrtka SOG, poz na ta po pro iz - SOG vodn ji raz nih vrsta noæe va u svoj em pro iz vod nom pro gra mu ima noæ kon strui ran od pom no oda bra nih ma te rij ala ka ko bi se do bi le vrhun ske ka rak te - ri sti ke. Rij eë je o noæu X-42 Re con - do. Ime Re con do (ko va ni ca na sta la spaj an jem en gles kih rij eëi Rec con i Com man do) preuz eto je od πko le za ob uku iz vid ni ka ame ri Ë ke voj ske, ustroj ene 1966. ko lu su poha applea li iz vid ni ci ko ji su nakon to ga od la zi li na sluæbu u Vi jet nam, gdje je u to do ba bjes nio rat. Zbog spe ci fië nog te re na i naë i na ra to van ja naj ve Êi su te ret ra ta no si li pjeπ a ci i man je po - stroj be koje su se u dæun gla ma i mo Ë va ra ma su kobl ja va le s pro tiv ni - Ë kim bor ci ma. U tak vim je uv jet ima UNA TO» po vla Ë en ju tvrtke Euro - co pter iz ra zvoj nog proj ek ta no vog sredn jeg trans port nog he li ko pte ra Mi-38, ru ski kon zor cij ko ji Ëi ne tvrtke Ka zan i Mil na stavl jaju s ra - dom na dru goj ra zvoj noj fa zi proj ek ta. Dru ga fa za proj ek ta pre dvi applea gradn ju dru gog i treê eg pro to ti pa let je li ce, od no sno pri pre me za do bi - van je pot reb nih cer ti fi ka ta te po Ë i- n jan je se rij ske pro iz vodn je. Ia ko je po vla Ë en je Euro co pte ra nes umnji vo oteæa lo daljni rad, πto se po se bi ce oë i tuje znat nom fi nan - cij skom opte reê en ju za ru sku stra - nu, od no sno od la sku glav nog no si - tel ja promo cije i cer ti fi ci ran ja he li - ko pte ra pre ma za pad noe urop skim pro pi si ma, u Mi lu i Ka za nu se na - daju ka ko Êe no vi he li ko pter, una toë tim teπ ko Êa ma, ipak po luë i ti ve li ki uspjeh. Pri tom uz nje go ve dob re tehni Ë ke zna Ë aj ke na vo de nje go vu cij enu ko ja bi se za te meljnu inaë i - cu tre ba la kre ta ti iz me appleu 10 i 12 mi lij una ame ri Ë kih do la ra, te bi pre - do bar noæ Ëes to bio od go le mog zna Ë en ja. Noæ X-42 Re con do evo lu cij ski je sljed nik Bowie noæa is te tvrtke. Dok je Bowie tra di cio nal ni noæ s uo bi Ë aj enim sjeë i vom ti pa clip po - int, Re con do je na pra vio od luë an ko rak na prij ed. Um jes to bla go za - obl je nih li ni ja sjeë i va tra di cio nal - nog Bowie noæa, Re con do uvo di oπ trije ge o met ri Ë ne li nije koje po - ma lo pods je Êaju na tan to sjeë i vo. Drπ ka je od vrlo otpor nog sin tet ië - kog ma te rij ala Zy tel ko ji omo gu Êa - Euromil nastavlja s razvojem Mi-38 ma njiho vim pret po stav ka - ma ta kav he li ko pter bio æes - to ka kon ku ren ci ja za pad - nim he li ko pte ri ma na svjet - skom træi π tu Ëi ja se cij ena kreêe iz me appleu 20 i 25 mi lij u - na ame ri Ë kih do la ra. Na de u ve li ki uspjeh Mi-38 u Euro mi lu te mel je i na Ëin je ni ci ka - ko je u svi je tu ve li ki broj ope ra te ra na prij aπn jim inaë i ca ma njiho vih trans por te ra po se bi ce na Mi-8 i Mi-17, ko ji veê ras po laæu sa znat - nom in fra struk tu rom i bo ga tim ope - ra tiv nim is ku stvom πto moæe znat no ola kπ a ti prihvat no vog ti pa he li ko - pte ra, od no sno nje go vo uvo appleen je u ope ra tiv nu upo ra bu. U tij eku su pre go vo ri iz me appleu Euro mi la i Pratt & Whit ney Can ada oko is po ru ke tur bov ra til nih mo to ra PW127T/S (ko ji bi se ugra applei va li na iz voz nu inaë i cu, dok bi se na do - ma Êu inaë i cu ugra applei va li tur bov ra - til ni mo to ri Kli mov VK-3000), te odre applee na mo di fi ci ran ja na prvom va Ëvrst i si gu ran hvat i u naj teæim uv jet ima. SjeË i vo je iz ra applee no od vrhun skog Ëeli ka BG-42 ko ji se ra bi u pro iz - vodn ji mlaz nih mo to ra. BG-42 je vrlo Ëvrst i izdræljiv Ëelik tvrdoêe 59-60 HRC. Za pro iz vo applea Ëe noæe va je oso bi to za niml jiv jer du go dræi oπ tri cu, od no sno teπ ko ga je za tu pi - ti. No zbog vi so ke cij ene i teπ ke ob - ra de dos ad se uglav nom ra bio u pro iz vodn ji vrlo sku pih uni kat nih i ko lek cio nar skih noæe va. SOG je jed na od prvih tvrtki ko ja je po nu di la ve li kos erij ski noæ od to - ga iz nim nog Ëeli ka, po prihvatl ji voj cij eni (oko 120 USD). X-42 Re con do du ga Ë ak je 26,6 cm, sjeë i vo je du ga Ë ko 13,4 cm, ma sa noæa je 176 gra ma. Do la zi s to kom od sin tet ië kog ma te rij ala Ky dex. Ku pac do bi va doæi vot no jam stvo. M. PE TRO VIΔ pro to ti pu ko ja se te mel je na is ku - stvi ma s dos ada πn jih prob nih le to - va. S no vim let nim tes ti ran jima tre - ba lo bi se na sta vi ti tij ekom svibnja i lipnja ove go di ne, dok bi se ko na Ë ni pro ces cer ti fi ci ran ja he li ko pte ra Mi-38 tre bao oko në a ti do 2007., a se rij ska pro iz vodn ja tre ba la bi po Ë e - ti tij ekom 2008. go di ne. Pret po stavl ja se ka ko Êe ra zvoj he li ko pte ra u ko na Ë ni ci fi nan cij ski bi ti teæak oko 800 mi lij una ame ri Ë kih do la ra, te da bi ini cij al ni go di πn ji out put iz Ka za na mo gao bi ti iz me appleu 10 i 12 no vih he li ko pte ra. Uz to, u Euro - mi lu oë e kuju ka ko bi u iduê em pet - na esto go di πn jem raz dobl ju na træi π - te mo gli mi ni mal no pla si ra ti oko 300 he li ko pte ra Mi-38. I. SKEN DE RO VIΔ 18

Primopredaja patrolnog broda Super Dvora Mk-III NA SVE»ANOJ primo pre da ji u mor na ri Ë koj ba zi u Ashdo du na oba li Sre doz emnog mo ra iz ra el ska je rat na mor na ri ca sluæbe no preuz - ela IAI /Ram tain brzi pa trol no-pres - re ta Ë ko-n apa da Ë ki brod naz van Su - per Dvo ra Mk-III. Pa trol ni brod no ve gen era cije je pro iz vod du go go di πn jih ra zvoj nih na po ra iz ra el ske rat ne mor na ri ce i sku pi ne Ram ta nih inæen je ra po naj - prije bro do gra appleev ne stru ke ali i nei - zo stav nih inæen je ra osta lih tehni Ë - kih pro fi la, ko ji su Ëi ta vo vrij eme zaj ed no stva ra li plo vi lo koje is pun ja - va vi so ke kri te rije i stro ge tehni Ë ke zahtje ve iz ra el ske rat ne mor na ri ce. Brod je prvi u kla si od πest iz gra - applee nih bro do va ka ko je i odre applee no ugo vo rom s mi ni star stvom ob rane dræa ve Iz ra ela, pot pi sa nim u sij eë - n ju 2002. Su per Dvo ra Mk-III sma tra se naj - na pred nij im plo vi lom tak ve vrste u svoj oj kla si, koje je raz vi je no po mo - Êu is ku sta va Iz ra el ske rat ne mor na - ri ce steë e nih tij ekom vre me na i ana li za mo gu Êih po mor skih tak ti ka u bu duê no sti, koje su sva kim da - nom sve kom pleks nije. Pa trol ni brod Su per Dvo ra Mk-III po stiæe brzi nu pres re tan ja i do 50 Ëv, spo so ban je za od la zak na du go traj - ne za daêe s mo guê no π Êu po pun ja - van ja svoj ih rez er vi u sa mom pu tu, ima sta bil na po mor stve na svoj stva na raz li Ë it im stan jima mo ra te moæe dje lo va ti i u vrlo teπ kim me te o ro lo - πkim uv jet ima, sadræi na pred ne po - mor ske bor bene su sta ve i sen zo re ko ji mo raju bi ti iz ra zi to toë no sta bi li - zi ra ni, una prij eapplee na suë el ja ure appleaja i stroj eva koje po sluæuje po sa da, nis - ke tro πko ve odræa van ja u od no su na proj ici ra ni rad ni vi jek. Primo pre da ji je pretho di lo is pi ti - van je svih brod skih su sta va, opre me za bor bene za daêe i neizbjeæna ob u ka po sa de ko ja Êe upravl ja ti bro dom. Brod dul ji ne 27,4 m (68 ft.), πi ri ne 5,74 m ima is tis ni nu iz me appleu 58 i 72 tone, po gon jen je s dva mo to ra iz se rije Det roid Di es el MTU 12V-4000 i sadræi 16 Ar ti cu la ted Su fra ce Dri ves (ADS) pro pul zij sku tehno lo giju. ADS su stav omo gu Êa va upravl jan je bro dom i u plit kim prio - NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE bal nim vo da ma s mi ni mal nim ga - zom od 1,2 m (3,5 ft.). Pot reb no je is tak nu ti ka ko Su per Dvo ra Mk-III sadræi pro stran i udo - ban za pov jed ni most, la gan pri stup svim brod skim su sta vi ma i ure appleaj i - ma, vrlo dob ro proj ek ti ran kli ma ti - za cij ski su stav u svim pro sto ri ma za Ëa sni ke i posa du, pro strane pro la ze za ola kπ a no kre tan je po sa de po bro - du, za tim sadræi pro strane brod ske ra dio ni ce, pot pu no opreml je nu brod sku kuhin ju, pra o ni ce, ku pa o - ni ce i sa ni tar ne Ëvo ro ve za πto ugod ni ji bo ra vak po sa de. Pre dvi applee no je ka ko Êe Su per Dvo - ra Mk-III za mij eni ti pa trol ne bro do - ve gen era cije Da bur i klase Su per Dvo ra Mk-II ko ji su tre nu ta Ë no u sluæbi iz ra el ske rat ne mor na ri ce. M. PTIΔ GRÆELJ POT KRAJ travnja Tur ska i SAD nakon vi π em jes eë nih pre go va ran ja pot pi sa le su te meljni spo ra zum oko mo der ni zi ran ja tur skih vi π e nam jen - skih bor be nih avio na F-16. Tom mo - der ni za ci jom, ko ja bi tre ba la staj ati oko 1,1 mi lij ar du ame ri Ë kih do la ra, bi lo bi u prvoj fa zi ob uhvaê eno 117 tur skih Fal co na. Mo der ni za ci ja 76 avio na Block 50 stan dar da i 4 avio - na Block 40 stan dar da te mel ji la bi se na CCIP (Com mon Con fi gu ra - Turska modernizira svoje F-16 tion Im ple men ta tion Pro gram me) pro gra mu, dok bi se man je mo di fi - ka cije oba vi le na 37 Fal - co na iz Block 30 se rije. Po stig nu tim spo ra zu - mom otvo re na je mo - guê nost mo der ni za cije za do dat nih 100 avio na Block 40 stan dar da. Cje lo kup ni proj ekt mo der ni za cije tre bao bi bi ti oko në an do 2012. go di ne. Te meljna kon fi gu ra ci ja mo der ni za - cije tur skih F-16 bi la bi ugradn ja no vih ra da ra APG-68(9), no vih MFD pri kaz ni ka, Jo int Hel met Moun ted Cu eing Sy stem-a, AN/AVS-9 Night Vi sion Go o gless-a, Link 16 da ta lin ka, na pred ne na vi - ga cij ske opre me, te no vog pa ke ta opre me za elek tro ni Ë ko ra to van je. Po stig nu tim spo ra zu mom do go vo - ren je i offset aranæman vrij edan oko 400 mi lij una ame ri Ë kih do la ra. Uz to, ame ri Ë ki Lockhe ed Mar tin iz dat Êe pot reb ne cer ti fi ka te tur - skom re mont nom sre di π tu u Ka y- s eri, na te mel ju koj ih Êe Tur ska mo - Êi sa mo stal no ugo va ra ti i kva li fi ci - ra no obavl ja ti re mont i odræa van je trans port nih avio na C-130 Her cu les ka ko za svoje pot rebe ta ko i za pot - rebe dru gih rat nih zra ko plov sta va. Ini cij al nim pre go vo ri ma ko ji su za - po Ë eli tij ekom li sto pa da pro π le go - di ne bi la je pla ni ra na mo der ni za ci ja 218 avio na vrij ed na oko 3,8 mi lij ar - di ame ri Ë kih do la ra, uz na ba vu 225 proj ek ti la zrak-zrak Si dewin der AIM-9X vrij ed nu oko 96 mi lij una do la ra. I. SKEN DE RO VIΔ 19

VOJNA TEHNIKA Srednji stroj za razminiranje RM-KA-02 Tvrtka uro akoviê - Specijalna vozila ima dugogodiπnje iskustvo u konstruiranju i proizvodnji specijali - ziranih vozila. To iskustvo pretoëeno je i u srednji stroj za razminiranje RM-KA-02 Toma VLA IΔ Jed na od posl je di ca Do mo vin - skog ra ta je i go le mi broj mi na koje su po stavl jene dil jem Hr - vat ske. Mi na ma za ga appleene po vrπ i ne sta nov ni ci ma tih po druë ja Ëi ne æi vot teπ kim i ri zi Ë nim. Naj ve Êa opas nost koj oj su lju di iz loæe ni je mo guê nost ak ti vi ran ja mi ne i sve straπ ne posl je - di ce koje iz to ga pro iz la ze. Svje do ci smo ka ko sva ko ma lo net ko stra da u min skom pol ju. Lov ci, πe taëi, pol jo - pri vred ni ci ko ji ob ra appleuju svo ja pol ja, dje ca ko ja se igraju po kraj ku Êa...li - sta ugroæe nih je pre ve li ka. Dru ga je posl je di ca ne mo guê nost oz biljne gos po dar ske dje lat no sti na mi na ma za ga applee nom po druëju. Pol ja se ne ob ra appleuju, πum ski kom plek si se ne odræa vaju i sij eku, tu ri zam i mi ne teπ ko idu zaj ed no. Svi ti pro ble mi tje raju na πto æur - nije i uë in ko vi tije raz mi ni ran je. Mi - ne, ta iz rav na æi vot na opas nost za lju de, tre ba uklo ni ti, a po vrπ i ne oë - is ti ti i do ve sti u stan je eko nom ske isko ri sti vo sti. Kao je dan od uë in ko - vi tih i brzih naë i na raz mi ni ran ja na - met nuo se stroj ni pri stup. Prim je na stroj eva za raz mi ni ran je ima ne ko li - ko pred no sti, po naj prije sto ga πto je osobl je koje pro vo di raz mi ni ran je si gur nije. Dru ga vaæna pred nost je po ve Êa na brzi na raz mi ni ran ja te meha ni za ci ja po sla ko ja u ko na Ë ni ci re zul ti ra i niæom cij enom po je di ni ci raz mi ni rane po vrπ i ne. Broj nim se svjet skim pro iz vo appleaë i - ma stroj eva za raz min iran je prikl ju - Ë ila i sla von sko brod ska tvrtka uro ako viê - Spe cij al na vo zi la ( SV) sredn jim stroj em za raz mi - ni ran je RM-KA-02. SV ima du - go go di πn je is ku stvo u kon strui ran ju i pro iz vodn ji spe cij al nih vo zi la koje ja mëi struë an i uë in ko vit pri stup. Prou Ë i vπi stan je i pot rebe u pro ce - su stroj nog raz mi ni ran ja tvrtka je kon strui ra la sredn ji stroj za raz mi - ni ran je s rad nim ala tom ti pa mla ti li - ce. Uz dva os nov na ti pa stroj eva za raz mi ni ran je: stroj evi ve li ke mase iz ra applee ni na pod voz ju oklop nog vo - zi la (30 do 60 to na) te ma li stroj evi ti pa mla ti li ce (mase do 5 to na) po - ka za la se pot re ba i za sredn jim stroj evi ma. Tekst u cijelosti proëitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr 20

VOJNA TEHNIKA NjemaËka vojska trenutaëno rabi borbeno vozilo pjeπaπtva Marder, izvrsno vozilo dobre pokretljivosti i zaπtite. Ali vrijeme nije na njegovoj strani. Nove ugroze sve su veêe, a Marder im se sve teæe odupire. Zato je pokrenut program razvoja nasljednika - nazvanog Puma Puma - novo borbeno vozilo pjeπaπtva Igor SKENDEROVIΔ Je dan od prio ri tet - nih ra zvoj nih proj e - ka ta nje ma Ë ke voj ske je ra zvoj no vog bor be nog vo zi la pjeπ a π tva (BVP) kao zam je na za po stoj eêi BVP Mar der. Mar der je na stao u je ku Hlad nog ra ta, kao od - go vor nje ma Ë kih kon struk to ra na mo gu Êi su kob u srcu Euro pe. Ra do - vi na ra zvoju po Ë eli su da le ke 1960., a kon struk to ri su da li sve od sebe ne bi li nje ma Ë kim pjeπ a ci ma os igu ra li naj bol je bor be no vo zi lo. Bi lo je to do ba opas no sti od blo kov - skog su ko ba u Euro pi. Broj ne oklo - pne di vi zije s jed ne i dru ge strane, snaæno zra ko plov stvo i moê no top - ni π tvo Ëi ni li su smrto nos nu kom bi - na ciju u koj oj bi pjeπ a ci, bez od go - va raj uêe za π ti te i pot po re, ima li ma - lo πan se. Kon struk to ri su na stoj ali na pra vi ti po kretl ji vo, dob ro za πt iê eno vo zi lo ve li ke paljbene mo Êi. Re zul tat je bio i vi πe ne go za do vol ja vaj uêi, Mar der je u svoje do ba bio je dan od naj bo - l jih BVP-a. Prva se rij ska vo zi la do vrπ e na su 1971., a Mar der je od ta da po uz da - no sluæio u po stroj ba ma nje ma Ë ke voj ske. S vre me nom je raz vi jan i usa vrπ avan, a posl jedn ja inaë i ca no - si oz na ku Mar der 1A5, do bi la je poj aë a nu za π ti tu od mi na ka ko bi se πto bol je pri la go dio sluæbi u mi rov - nim mi sij ama na kriz nim po druëj ima. Opas nost od mi na, za o sta lih od rat nih su ko ba, vrlo je ve li ka i je - dan je od glav nih raz lo ga stra da - van ja u tak vim mi sij ama. Mar der jed no stav no vi πe ne is pu - n ja va oπ tre uv je te za mo der no bor - be no vo zi lo. Za zahtjev ne voj ne mi - sije u kon tek stu UN-a, NA TO-a ili EU-a ima ne ko li ko ne do sta ta ka. To su za da na πn je poj mo ve ne od go va - raj uêa oklop na za π ti ta, ne do voljne ka rak te ri sti ke po gon skog su sta va, ne do voljna uë in ko vi tost oso bi to u svjet lu sla be paljbene mo Êi te ma - lene mo guê no sti um reæa van ja u boj iπ ni Ë ke za pov jed no-nad zor ne su - sta ve (C4ISR). No vo bor be no vo zi lo pjeπ a π tva naj prije se spo min jalo pod gen eri Ë - kim na zi vom Neu er Schut zen pan - zer (NSPz). Po stoj ali su pla no vi o ime nu Panther, jed no vrij eme se spo min jalo ime Igel (njem. jeæ) da bi se na kraju od luë i li za ime Pu ma. Raz vi ja ga tvrtka Proj ekt Sy stem & Ma na ge ment (PSM) iz nje ma Ë kog gra da Kas se la. Proj ekt je sluæbe no po kre nut kad je nje ma Ë ka Sa vez na ag en ci ja za ob ram bene na ba ve (BWB - Bun de - samt für Wehrtechnik und Beschaf - fung) u stu de nom 2002. do dij eli la ugo vor PSM-u za ra zvoj Pu me. Tekst u cijelosti proëitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr 21

RATNO ZRAKOPLOVSTVO Zrakoplovi za specijalne operacije NATO saveza Danas je nezamisliva moguênost uporabe specijalnih snaga bez zrakoplovne potpore koja se ne svodi samo na uporabu helikoptera Pripremio Siniπa RADAKOVIΔ Nakon te ro ri sti Ë kih na pa da u New Yor ku i Washing to nu pro tu te ro ri sti Ë ka bor ba do bi la je naj vi πi mo gu Êi prio ri tet. Ra to vi u Af ga ni sta nu i Ira ku po ka za li su da se pro tiv ni ke bu duê no sti neêe mo Êi svla da ti sa mo upo ra bom kla si Ë nih, teπ ko na o ruæa nih po stroj bi veê Êe glav ni nu ope ra ci ja vo di ti dob ro opreml jene spe cij al ne po stroj be. Upra vo ira Ë ka is ku stva po ka zuju da kla si Ë ne po stroj be mo gu po sluæi ti tek za os igu ran je odre applee nih po - druë ja i pratn ju ces tov nih kon vo ja, a da bor bu pro tiv te ro ri sti Ë kih gru - pa na sebe mo raju preuz eti za to os - po sobl jene po stroj be. Zahval juj uêi tim naj no vi jim is ku stvi ma spe cij al - ne su sna ge doæiv je le svoj pre po - rod, dos ad ne za bil jeæen. Kao naj po - god nije po stroj be za iz vo appleen je vi so - ko ri zi Ë nih ope ra ci ja iz vi applean ja, na - pa da i spa π a van ja koje se Ëes to iz - vo de u ve li koj du bi ni ne prij atelj - skog te ri to ri ja, u iz vo appleen ju svoj ih ope ra ci ja ovis ne su o mo guê no sti ma zra ko plov ne pot po re, ko ja pod jed - Si kor sky MH-53J Pa ve Low III na ko ob uhva Êa upo ra bu avio na i he li ko pte ra. Bez ob zi ra na to koj oj gra ni pri pa da li, i na koj oj udal je no - sti dje lo va li po ka za lo se ka ko je naj - bol je da se spe cij al ne sna ge na po - druëje svog dje lo van ja pre ba ce zra - ko plo vi ma. Kad su jed nom na te re - nu i u ak ci ji snaæno ovise i o zra Ë - noj pot po ri, ko ja se pod jed na ko ogle da i u pruæan ju ne po sred ne vat rene pot po re (bor be ni avio ni i he li ko pte ri), i u do pre mi nuænog strel ji va i ma te rij ala. Nakon pro ved - be za daêe, a ka ko bi se sman jio ri - zik od ne pot reb nih gu bi ta ka spe cij al ne je sna ge naj bol je brzo iz vu Êi na si gur no, πto je opet naj bol je uë i - ni ti zra kom. Rat na is ku stva od II. svjet skog ra ta do da nas po ka za la su da je upra vo he li ko pter naj bol je sred stvo da se spe cij al ne sna ge nakon obavl jene za daêe iz vu ku na si gur no, ali se za is te za daêe mo gu ra bi ti i spe cij al no opreml je ni trans - port ni avio ni. Ne ke od kla si Ë nih ak ci ja spe cij al - nih sna ga su zau zi man ja zra Ë nih lu ka u Pra gu (1968.) i Ka bu lu (1979.) koje su iz ve le po stroj be sov - jet skog Spet sna za, koje su ko ri π tene i u ope ra cij ama u Af ga ni sta nu tij e - kom osam des et ih go di na pro π log stol je Êa. Po stroj be Spet sna za tre nu - ta Ë no su an gaæi rane u»eë e ni ji i u iz vo appleen ju ope ra ci ja ja ko se os lan ja - ju na svoje bor bene i trans port ne he li ko pte re Mi-24 i Mi-8/17. Tekst u cijelosti proëitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr 22

VOJNA POVIJEST U razvoju aviona na mlazni pogon nije uvijek sve iπlo uspjeπno. Jedan takav neuspjeh bio je McDonnellov FH-1 Phantom, koji se pokazao skoro potpuno neupotrebljivim u borbenim zadaêama. McDonnell je vrlo brzo uoëio sve nedostatke Phantoma i zamijenio ga znatno uspjeπnijim Bansheeom Domagoj MI»IΔ McDonnell FH-1 Phantom i F2H Banshee Ia ko je FH-1 Phan tom bio neuspjeπ an avion ipak je sple tom okol - no sti os igu rao mjes to u po vi je sti ra zvo ja zra ko plov stva Ëin je ni com da je po stao prvi lo vaë ki avion s tur - bom laz nim mo to ri ma ko ji je po stao ope ra ti van na nos aë i ma zra ko plo va i ko ji je ame ri Ë ku rat nu mor na ri cu i ma rin ce uveo u eru mlaz nog zra ko - plov stva. Tvrtka McDon nell Airc raft Cor po - ra tion os no va na je ka sno, tek 6. srpnja 1939., ali u vrlo sret no vrij eme za pro iz vo applea Ëe avio na kad su ame - ri Ë ke oruæane sna ge da va le veêe na rudæbe ne go πto su ih tvor ni ce avio na mo gle is pu ni ti. Prvu na - rudæbu za bor be ni avion do bi li su od ame ri Ë kog rat nog zra ko plov stva (USA AF) veê u ruj nu 1941. za ek - spe ri men tal ni avion XP-67. Ra zvoj Phan to ma po Ë eo je u sij eë - n ju 1943. kad je McDon nell do bio prvi ugo vor s ame ri Ë kom rat nom mor na ri com. Ugo vor je pre dvi appleao da mla da i neis kus na tvrtka za pot - rebe rat ne mor na ri ce proj ek ti ra i raz vi je na pred ni lo vaë ki avion s tur - bom laz nim po go nom na mij en jen dje lo van ju s nos aëa zra ko plo va. Cilj mor na ri ce bio je da s tri lov ca na mlaz ni po gon (uz Phan tom na ruë e - ni su bi li i Vought XF6U-1 Pi ra te i North Ame ri can XFJ-1 Fu ry) ostva ri od luë uj uêu pred nost nad ja pan skim mor na ri Ë kim i ko pne nim lov ci ma s klip nim mo to ri ma (ko ji su u to vrij eme po svoj im mo guê no sti ma bi li jed na - ki ame ri Ë kim) kad u svibnju 1946. po Ë ne s de - san tnim ope ra cij ama na Ja pan ( Ope ra tion Olym - pic/co ron et ). Ugo vor za proj ek ti ran je i iz ra du tur - bom laz nih mo to ra do bi la je tvrtka Wes tinghouse Elec tric Cor po ra tion, ko - ja, kao i McDon nell, nije ima la baπ ni kak vo is ku - stvo s tom tehno lo gi jom. Pro gram je do bio oz na ku XFD-1, a McDon nell mu je pri do dao i ime Phan - tom. McDon nell FH-1 Phan tom Tekst u cijelosti proëitajte na: www.hrvatski-vojnik.hr 23

DOSSIER Kronika bliskoistoënog sukoba (II. dio) PoËetak izraelske dræavnosti Odmah nakon proglaπenja neovisnosti, Izrael su napale susjedne arapske dræave. Bolja organiziranost i priprem - ljenost palestinskih Æidova, kao i pomoê iz inozemstva, doveli su do ratne prevage Izraela, koji je u ratu osvojio veêi teritorij nego πto mu je pripadao planom podjele. Iz Palestine je na teritorij susjednih arapskih zemalja izbjeglo devet stotina tisuêa arapskih stanovnika, a taj izbjegliëki val bit Êe izvor destabilizacije cijele regije iduêih desetljeêa Hrvoje BARBERIΔ Na te mel ju od lu ke UN-a u stu - de nom 1947. bri tan ski je man - dat u Pa les ti ni pres tao u po - noê 14. svibnja. Istog je da na Æi - dov sko na rod no vi jeêe na po druëju koje mu je do dij el je no pla nom pod - je le okru ni lo svoju Ëe ti ri des etl je Êa sta ru cio ni sti Ë ku bor bu za æi dov sku dræav nost i pro gla si lo iz ra el sku dræa vu. Od mah su je priz na le i Sje - din jene Ame ri Ë ke Dræa ve i Sov jet - ski Sa vez, a do kraja go di ne uë i ni la je to i ve Êi na su ve re nih dræa va u svi je tu, s iz nim kom arap skih. Na stoj eêi sprij eë i ti pod je lu Pa les ti - ne, dan nakon pro glaπ en ja Iz ra ela po Ë eo je na pad voj ski arap skih ze - mal ja na tek pro glaπ e nu æi dov sku dræa vu. U na pa du je sud je lo va lo πest arap skih dræa va, Ëla ni ca Arap - ske li ge - Egi pat, Si ri ja, Trans jor da - ni ja, Irak i Li ba non te ma li voj ni kon tin gent iz Je me na, a arap skim voj ska ma sva ka ko tre ba pri broj ati i ak tiv ne pa les tin ske bor ce koj ima je za po vi je dao kle rik al-su sa yn. Sje - ver Iz ra ela na pa da le su si rij ske i li - ba non ske sna ge, a jor dan ska Arap - ska le gi ja, oj aë a na ira Ë kim voj nim kon tin gen tom, prodr la je u smje ru gra da Je ru za le ma. Egi pat ske sna ge, koje su s ot pri li ke dvana est ti su Êa voj ni ka bi le naj broj ni ja arap ska voj - ska u ra tu, na pre duju s po druë ja Si - naj skog po luo to ka u smje ru gra da Tel Avi va. No, arap ske voj ske su dje lo va le bez jas no de fi ni ra nih cil je - va i me appleu sob ne ko or di na cije πto Êe se u dru goj fa zi ra ta po ka za ti kob - nim. Uo Ëi ra ta na po druëju cij ele Pa les - ti ne æiv je lo je mi lij un i tri sto ti su Êa Ara pa te πes to ti su Êa Æi do va. Ia ko je Pa les tin ske izbje gli ce Iz ra el od prije imao po lua u to nom nu vla du, a u tre nu tku na pa da arap - skih dræa va imao je pod oruæjem tri - des et i pet ti su Êa lju di, nije bio spre man za rat ve Êih razmje ra. Naj - vaæni ji oslo nac ob rane bi le su mi li - cije u koje su bi li or ga ni zi ra ni sta - nov ni ci ma lih pol jo pri vred nih ko - mu na - ki bu ca. S dru ge strane, pa - les tin ski se Ara pi ni su ni kad opo ra - vi li od po ra za u ustan ku 1936. te je ve Êi na njiho vih li de ra bi la u eg zi lu a ve li ki dio pa les tin skih ge ri la ca ra - zo ruæa la je bri tan ska vlast. Nakon dva tjed na bor bi, trans jor - dan ska voj ska zau ze la je sta ri dio gra da Je ru za le ma ko ji su od prije opsje da li arap ski mi li tan ti, dok su æi dov ske sna ge osta le ods jeë ene u no vom dij elu gra da. Na sje ve ru Pa - les ti ne si rij ske sna ge osvoj ile su grad Mishmar Ha y ar den, a na ju gu su Egip Êa ni zau ze li po druëje Ga ze te pu stin ju Ne gev i grad Bershebu. Ne ko li ko da na ka snije egi pat ske su se sna ge juæno od Tel Avi va spoj ile s jor dan skom voj skom, Ëi me su arap ska os vaj an ja u ra tu 1948. go - di ne dos eg nu la svoj te ri to rij al ni mak si mum. Iz ra el se u tom tre nu - tku na la zio u iz ra zi to teπ koj po zi ci ji. Dræav nost i op sta nak Æi do va u Pa - les ti ni bi li su do ve de ni u pi tan je, a je di ni seg ment boj iπ ta koj im je joπ uvi jek do mi ni ra la iz ra el ska stra na bio je zra Ë ni pro stor. Pri mir je i pre dah za na o ruæa van je Na ini cij ati vu Uj edin je nih na ro da 11. lipnja 1948. bor be su zau stavl je - ne. Iz ra el je isko ri stio stan ku u ra tu za do pre man je oruæja te re or ga ni za - ciju i pre gru pi ran je svoj ih sna ga, a Æi dov ske mi li cije prot je ruju arap ske ci vi le broj lju di pod oruæjem na iz ra el skoj stra ni u to je vrij eme na ra stao na πez des et ti su Êa. Za niml ji vo je da je pre sud nu ulo gu u na o ruæa van ju Iz - ra ela u Prvom iz ra el sko-arap skom ra tu imao Sov jet ski Sa vez pre ko»eho slo vaë ke. On je u na stan ku Iz - ra ela vi dio pri li ku za re a li za ciju vla - stit ih stra teπ kih in te re sa na Bli skom isto ku. No, slje de Êih se go di na fo - kus Mos kve prem jes tio s Iz ra ela na mla de arap ske so cij ali sti Ë ke re pu - bli ke u iz ra el skom sus jed stvu, a bli - sko sa vez ni π tvo se po Ë in je stva ra ti iz me appleu Tel Avi va i Washing to na. 24

DOSSIER Vrij eme pre ki da vat re iz ra el ski je li der Ben Gu rion isko ri stio i za kon - so li da ciju iz ra el skog voj nog za pov - jed ni π tva te je od luë e no da se sve na o ruæane sku pi ne sta ve pod zaj ed - ni Ë ko za pov jed ni π tvo. Ben Gu rion je joπ kraj em svibnja pro glas io stva - ran je Iz ra el skih ob ram be nih sna ga ili Zvah Ha ga nah Le Yisra el, koje su zab ran ji va le dru ge oruæane sna - ge na iz ra el skom te ri to riju. Naj ve Êi pro blem iz ra el skom vod stvu bi la je des na mi li ci ja Ir gun Zvai Leu mi, ko ja je po lua u to nom no vo di la bor be pro tiv Ara pa. U lipnju 1948. go di ne do la zi do oruæa nog in ci den ta i me appleuæi dov - skog su ko ba oko bro da Al ta le na u koj em je po gi nu lo vi πe od osam des et lju di. Me appleuæi dov ski gra applean ski rat sprij eë en je nakon πto je vod stvo Ir gu na prihva ti lo zaj ed ni Ë ko za pov - jed ni π tvo pod Ben Gu rio nom. No, me appleuæi dov sko pro lij evan je krvi ba - ci lo je sje nu na iz ra el sku unu traπn ju po li ti ku ko ja je tra jala joπ go di na ma nakon do ga appleaja, a neiz rav no se os - je Êa la u od no si ma iz ra el ske lje vi ce i des ni ce i des etl je Êi ma ka snije. Uz me appleu na rod no po sre do van je pre dvo applee no πved skim di plo ma tom gro fom Ber na dot te om, pred stav ni ci dvi ju stra na na grë kom oto ku Ro do - su po Ë eli su pre go vo re o bu duê no sti Pa les ti ne. Ber na dot te je pred la gao da van je po druë ja Ga li leje Æi do vi ma a pu stin je Ne gev Ara pi ma, no ob je su strane od bi le nje gov prij ed log te su 9. srpnja, nakon Ëe ti ri tjed na ob u sta ve vat re, bor be ob novl jene. Iz ra el je ni zom man jih ope ra ci ja na - stoj ao vra ti ti pod svoju kon tro lu te ri - to rij ko ji je iz gu bio tij ekom protek lih mjes eci, ali i pro π i ri ti se iz van po - druë ja koje mu je bi lo na mij en je no UN-ovim pla nom. Ope ra ci ja Da ni iz ve de na je na sre di πn jem dij elu boj iπ ta kod mjes ta Lod i Ram le ra di raz dvaj an ja arap skih voj ski. Iz ra el - ska ofen zi va De ke l bi la je na sje - ve ru Pa les ti ne, a re zul ti ra la je iz ra - el skim os vaj an jem gra da Na za re ta i donje Ga li le ja. Is to dob no je iz ra el - sko rat no zra ko plov stvo na pa lo glav ne arap ske gra do ve Ka i ro, Da - mask i Am man. Na pri ti sak UN-a 18. srpnja sklopl je no je no vo pri mir - je s nam je rom oæivl ja van ja pre go vo - ra, no ko na Ë ni uda rac mir nom rjeπ e - n ju su ko ba za da lo je uboj stvo me - appleu na rod nog po sred ni ka gro fa Ber - na dot tea, koj eg su ubi li æi dov ski ek - stre mi sti iz or ga ni za cije Lehi. Iz ra el ski trij umf Iz ra el ske pob je de stvo ri le su nes u - glas ice iz me appleu arap skih sa vez ni ka u po gle du daljnjeg vo appleen ja ra ta - Jor dan i Irak su bi li spre mni na pre go vo re s Iz ra el ci ma, dok je egi - pat ski kralj Fa ruk I. od bio pred vla - sti tom jav no sti priz na ti po raz te je i na dal je podræa vao na sta vak bor bi. Za vrπ na fa za ra ta po Ë ela je po Ë et - kom li sto pa da iz ra el skom ofen zi - vom na juænom boj iπ tu. U njoj su nakon des et da na bor bi Egip Êa ni od ba Ë e ni u poj as Ga ze. Kraj em pro - Ben Gu rion pro glaπ a va us po sta vu Iz ra ela sin ca 1948. go di ne Iz ra el ci su kre - nu li u no vu ofen zi vu na po druëju pu stin je Ne gev. Nakon πto je iz ra el - ska voj ska ods je kla egi pat ske sna ge u Ga zi, egi pat ski kralj Fa ruk pri stao je na pri mir je. Pre kid vat re iz me appleu Iz ra ela i Egip - ta pot pi san je na oto ku Ro do su 24. vel ja Ëe 1949., Ëi me je oko në an Prvi iz ra el sko-arap ski rat. Iz ra el ski te ri to - rij je nakon ra ta bio ve Êi za ot pri li ke 3400 kva drat nih ki lo me ta ra od onog ko ji mu je bio na mij en jen UN-ovim pla nom pod je le. Ta ko je se dam des et po sto ili oko 20 ti su Êa kva drat nih ki - lo me ta ra bi vπ eg man dat nog po druë - ja Pa les ti ne uπ lo u sa stav Iz ra ela - od dij elo va Pa les ti ne koje su na dzi - ra le arap ske voj ske, pro stor za pad ne oba le rij eke Jor dan an ek ti ra la je Trans jor da ni ja ko ja je 1949. pro mij e - ni la ime u Jor dan, dok je po druëje Ga ze bi lo pri poj eno Egip tu. Po raz arap skih dræa va u ra tu 1948. go di ne do veo je do po li ti Ë kih pre vi - ran ja i krup nih prom je na u arap - skim zeml ja ma. U Si ri ji je u oæuj ku 1949. iz ve den voj ni udar gen era la Hus ni ja al Za i ma, ko ji je veê nakon ne ko li ko mjes eci bio sruπ en, nakon to ga je slje de Êih go di na us lij edi la se ri ja no vih voj nih uda ra. Jor dan - skog kral ja Ab du laha je u srpnju 1950. ubio pa les tin ski ti nejdæer, ne - za do vol jan pot pi si van jem pri mir ja s Iz ra elom. Po raz u ra tu 1948. - 1949. bio je naj vaæni ji raz log zbog koj ega je 1952. go di ne svrgnut egi pat ski kralj Fa ruk i pro glaπ e na Re pu bli ka Egi pat. Za raz li ku od svoj ih arap - skih sus je da, ko ji su nakon ra ta bi li u stal nom po li ti Ë kom pre vi ran ju, Iz - ra el se uëvrstio kao sta bil na par la - men tar na de mo kra ci ja. U zeml ji su 1949. odræa ni iz bo ri, nakon koj ih je Ben Gu rion po stao prvi pre mij er a bi vπi cio ni sti Ë ki li der Cha im Weiz - mann prvi iz ra el ski preds jed nik. Prvi iz ra el sko-arap ski rat je u po - gle du ljud skih gu bi ta ka bio naj - skupl ji rat ko ji je Iz ra el vo dio - u ra - tu je po gi nu lo oko πest ti su Êa Iz ra - ela ca, od to ga tre Êi na pri op sa di Je - ru za le ma, a ran je no je oko 35 ti su Êa lju di, πto je bi lo ot pri li ke pet po sto ta da πn jeg æi dov skog sta nov ni π tva Pa les ti ne. Na arap skoj je stra ni po - gi nu lo oko osam ti su Êa lju di, od to - ga ti su Êu pa les tin skih ci vi la. Ob je su strane po Ë i ni le vi πe zlo Ëi na nad ci vil nim sta nov ni π tvom. Tij ekom bor bi i nakon ra ta oko de vet sto ti na ti su Êa pa les tin skih Ara pa preb je glo je ili je prot je ra no na te ri to rij sus - jed nih ze mal ja, vi πe sto ti na arap - skih nas el ja je ne sta lo, a arap ska ku ltu ra je iz bri sa na iz svih gra do va na oba li. Ia ko je ve Êi na pa les tin skih Ara pa pob je gla pred rat nim dje lo - van jima, ve li ki broj ci vi la prot je ra le su æi dov ske mi li cije si lom. Pro ces dje lo mië nog prot je ri van ja iz ra el skih Ara pa pro te gao se do 1951. go di ne, ka da je prot je ra no ne ko li ko ti su Êa Ara pa sa sje ve ra Iz ra ela tij ekom proj ek ta skre tan ja vod nih to ko va. Taj arap ski izbje gli Ë ki val bit Êe uz rok mno gih re gio nal nih su ko ba ko ji Êe us lij edi ti u bu duê no sti i stal ni iz vor de sta bi li za cije cij ele re gije. 25

BIBLIOTEKA Josip JurËeviÊ: Bleiburg - jugoslaven - ski poratni zloëini nad Hrvatima, Dokumentacijsko-informacijsko srediπte, Zagreb, 2005. UoËi obiljeæavanja 60. godiπnjice stradavanja bleiburπkih ærtava, u Zagrebu je predstavljena knjiga po vjesniëara Josipa JurËeviÊa Bleiburg - jugoslavenski poratni zlo Ëi ni nad Hrva tima. Nakladnik knjige je Dokumen ta cij skoinformacijsko srediπte, a sunakladnici su Udruga ratnih vete rana Hrvatski domobran i Hrvatsko druπtvo politië - kih za tvorenika. Knjiga na 438 stranica u tri dijela obra - appleuje po vijesne okolnosti nastanka totalitarne vlasti u drugoj Ju go slaviji i represivnost jugo slavenskog sus tava u Hr vat skoj 1945. te, kako je istaknuto i u na slovu knji - ge, ju go slavenske poratne zloëine nad Hr va tima. Na kra - ju knji ge objavljeni su izvori i literatura, popis kratica te ka zalo zemljopisnih pojmova i osobnih imena. To je druga samostalna knjiga dr. sc. Josipa JurËe viêa, prva je Nastanak jasenovaëkog mita (1998.), a suautor je te urednik i suurednik viπe knjiga. Jur Ëe viê je djelatnik Instituta druπtvenih znanosti Ivo Pilar te predavaë na Hrvatskim studijima SveuËiliπta u Zagrebu i na Viso - koj uëiteljskoj πkoli u Petrinji, a bio je osnivaë i prvi ravnatelj Srediπnjeg arhiva MORH-a. Marija ALVIR FILMOTEKA Ratovi zvijezda: epizoda III - Osveta Sitha (kino) ameriëki pustolovni (107 min.) redatelj: George Lucas distribucija: Continental film glavni glumci: Hayden Christensen (Anakin Skywalker/Dart Vader), Ewan McGregor (Obi Wan Kenobi), Natalie Portman (Padme Amidala) Dijelovi Êe se sloæiti, veze Êe se stvoriti - rijeëi su autora Ratova zvijezda Georgea Lucasa. Upravo to mora os - je titi svaki gledatelj nakon πto je pogledao posljednji, sadræajem srediπnji dio najveêeg serijala u povijesti fil ma. Tek kada vidimo Osvetu Sitha moæemo shvatiti ra tove klonova, progonstvo Obi Wan Kenobija i Yode te po slanje Luka Skywalkera u Novoj nadi, Carstvo uzvraêa uda rac i Povratku Jedija. Ne znam je li to zbog dojma o shvaêenoj cjelini, ali iz kina sam izaπao oduπevljen i Ëvrs to uvjeren da se radi o najboljem nastavku. Tehno loπ ki, film nije bit - no napredovao u odnosu na Klonove. Ima ma nje novih Ëu - do viπta, oruæja i letjelica nego ijedan do sada. Takoappleer mi se Ëini da su bitke (iako spektakularne) svjesno stavljene u drugi plan, dok je drama o metamorfozi Anakina u Dar - ta Vadera ispriëana s toliko mjere i profinjenosti koju od Lucasa nisam oëekivao. Zbog toga je Osveta Sitha najmanje pustolovan, a najviπe literaran od svih nastavaka. Vizualno je, u skladu s priëom, iznimno mraëan, a to je pri mjetno i u glazbi. Stari majstor John Williams nad ma - πio je sam sebe i ovaj put ponudio izvanredno zlokobnu razradu svojih poznatih melodija. Najslabija karika po vrπ - na je gluma. To se osobito odnosi na mladog Christen - sena, jer je drama koju prolazi Anakin Skywalker mogla i trebala biti artikuliranija. S druge stra ne, svjestan sam da se ni dosad nitko nije proslavio glumaëkim izvedbama u Lucasovim Ratovima (Han Solo sigurno je jedna od kva litativno loπijih uloga u karijeri Harisona Forda). Mis - lim da razlog tome leæi u Ëinjenici da je Lucas autor koji stvara dvodimenzionalne strip-junake, pa time i ne oëe - ku je od njih glumaëke izvedbe za udæbenike. Na kraju mo - ram zapljeskati Lucasu, Ëovjeku s vizijom. Nije bilo lako æivjeti i raditi u dalekoj galaksiji, u nekom davnom vremenu, i to punih trideset godina. Leon RIZMAUL 27. svibnja 1994. Solæenjicin se vratio u Rusiju Nakon toëno 20 godina izgnanstva, 27. svibnja 1994. ruski nobelovac Aleksandar Solæenjicin vratio se u domovinu. Solæenjicina su gotovo cijeli æivot pro ganjale prvo staljinistiëke, a potom i sovjetske komunistiëke vlasti. VeÊ 1945. zatvoren je i poslan na osmogodiπnji prisilni rad zbog kritiziranja druga Staljina u pismu upuêenom prijatelju. Tijekom tog tam novanja napisao je skicu za svoju buduêu novelu Jedan dan Ivana DenisoviËa. Godine 1970. nagraappleen je Nobelovom nagra - dom za knjiæevnost, πto mu je dalo poticaj za opπiran prikaz sovjetskog totalitaristiëkog reæima pod Staljinovom diktaturom u djelu koje je nazvao Arhipelag Gulag. Velika popularnost koju je knjiga stekla u svijetu i brojni prijevodi, osobito u Zapadnim zemljama, do - veli su do osude Solæenjicinova djela u SSSR-u i njegova progona 1974. Pobjegao je u SAD, gdje je i ostao sve do propasti Sovjet - skog Saveza i povlaëenja optuæbi protiv njega. 29. svibnja 1953. Prvi Ëovjek na krovu svijeta Najviπa kopnena toëka Zemaljske kugle, Mount Everest, nalazi se u Velikim Himalajama, planinskom masivu u srediπnjoj Aziji, izmeappleu Nepala i Tibeta. Nje gov naziv na tibetanskom jeziku, Chomo-Lun - gma, znaëi majka boæice Zemlje. Ostatak svijeta prihvatio je naziv kojim je u XIX. stoljeêu prozvan po britanskom istraæivaëu juæne Azije Sir Georgeu Eve - restu. Od 20-ih godina XX. stoljeêa brojni su avantu - risti i alpinisti pokuπali osvojiti taj 8848 metara visok vrh. Britanska ekspedicija koja je u svibnju 1953. krenula pod zapovjedniπtvom Johna Hunta uspjeπno je izvela tu misiju. SaËinjavali su je najpriznatiji britanski alpinisti i iskusni, na visine naviknuti pripadnici na - roda erpa, koji æive u Nepalu. Povijesni pothvat, uspon na najviπu toëku svijeta, ostvario je novozelandski alpinist Edmund Hillary 29. svibnja 1953. Odmah nakon njega na krov svijeta popeo se i Ten - zing Norgay, njegov pratitelj iz naroda erpa. Hillary, koji se dok nije osvajao svjetske vrhove bavio pëelarstvom, stekao je svjetsku slavu, a britanska kraljica Elizabeta II. dodijelila mu je plemiêku titu lu. Brojni su se alpinisti nakon toga uspjeli popeti na Mount Eve - rest, ali ih je mnogo i poginulo pri tom pokuπaju. Prvi Hrvat na Mou - nt Everestu bio je 1979. Stipe BoæiÊ. On je i jedan od rijetkih alpini sta koji su taj pothvat izveli dvaput. Leon RIZMAUL DUHOVNOST Otajstvo krunice VREMEPLOV Danas, dok zapoëinjem dvadeset i petu godinu svoje sluæbe kao Petrov nasljednik, prisjeêam se kolike sam milosti u ovim godinama primio od Blaæene Djevice po krunici: veliëa duπa mo ja Gospodina! Krunica me pratila u trenucima radosti i u tre - nucima kuπnje. Njoj sam povjeravao tolike brige i u njoj sam uvijek nalazio utjehu. Joπ na poëetku pontifikata 1978, iskrene sam duπe priznao: Krunica je moja najdraæa molitva. Divna je to molitva! Divna u svojoj jednostavnosti i u svojoj dubini. Slo - æe ni u cjelokupan niz radosnih, æalosnih i slavnih otajstava, oni nas uvode u æivo zajedniπtvo s Isusom po srcu njegove Majke. Istodobno naπe srce u tim deseticama krunice moæe obuhvatiti sve dogaappleaje od kojih je satkan æivot pojedinaca, obitelji, Crkve i ËovjeËanstva, naπe osobne dogaappleaje i dogaappleaje iz æivota naπih bliænjih. Æelim izraziti svoju zahvalnost Gospodinu rijeëima nje gove presvete Majke, pod zaπtitu koje sam stavio svoju pa - pinsku sluæbu: Totus tuus! Ivan Pavao II., Krunica Djevice Marije 26

MILITARIA WEB INFO www.firepower.org.uk AmeriËki marinci Bit ka za Ta rawu u II. je svjet skom ra tu bi la jed na od najkrva vi jih u po vi je sti ame ri Ë kog kor pu sa ma ri na ca. Tom je pri li kom po gi nu lo vi πe od ti su Êu ma ri - na ca, a od 4500 Ja pana ca ko ji su bra ni li otok, preæiv je lo je sa mo njih 17. Ma rin ci su naj ËeπÊe no si li dvod jel nu ma rin sku odo ru ko ja je u go di na ma II. svj. ra ta po sta - la go to vo za π tit nim zna kom cje lo kup nog Ma rin skog kor pu sa na pro sto ru Tihog oce a - na. Ka rak te ri stië no je da blu za sprij eda na prsi ma ima sa mo je dan dæep na koj em je crnim kon cem iz nad am ble ma po stroj be iz - vez ena kra ti ca USMC (=Uni ted Sta ted Ma - ri ne Corps). Na gla va ma su im bi le ka ci ge mo del M1 prekri vene ma skir nim plat nom, tzv. plaæa uzor kom. Pot kraj ra ta i taj je dio po stao stan dar dom. Pet go di na nakon svrπ et ka II. svj. ra ta, pri pad nik ame - ri Ë kih ma ri na ca na ko rej skom je boj iπ tu iz gle dao kao na na πoj sli ci. Ova ko od je ven i opreml jen ma ri nac je sud je - lo vao u am fi bij skom iskrca van ju u Incho nu 1950. Odo ra koju no si bi la je u upo ra bi iskljuë i vo na po druëju Tihog oce a na: ze len ka ste je boje, s dij elo vi ma mas li na stoz e - lene nij an se, na hla Ë a ma su dva ve li ka naπ i ve na dæe pa s prek lop ci ma, dok mu je na prsi ma sa mo je dan na lij e - voj stra ni, u pra vi lu s nat pi som USMC iz ve de nim u crnoj bo ji. Debl ji ma te rij al od koj eg je odo ra bi la saπ i ve - na ima teæe vidlji vi uzo rak u obli ku zva nom ribl ja kost. Taj je ter min uo bi Ë aj en u ovom dij elu svi je tu i u hrvat - skom je zië nom iz ri Ë aju, no u an glo a me ri Ë kom go vor - nom po druëju pre ci zi ra no je o koj oj se i kak voj ri bi ra di, jer bi nje gov do slo van prij evod bio kost ha rin ge. Na gla vi mu je ka ci ga prekri ve na ma skir nim plat nom, mo del US M1, no plat no boj om odu da ra od odo re, jer je rij eë o ko ma du zva nom prekri vaë za plaæu. Tak ve su ko ma de no si li voj ni ci ko ji su sud je lo va li u am fi bij skim iskrca van jima na kak vu plaæu u do slov nom smi slu te rij eëi, a plat no je boj ama tre ba lo πto vi πe sli Ë i ti oko li πu. U sva kom sluë aju, tak va su po kri va la na pa ci fi Ë kim bo - j iπ ni ca ma prije bi la pra vi lo ne goli iz nim ka. O poj asu su mu spre mni ci sa strel ji vom za puπ ku mo del M1 ka li bra 0.30 inëa, a sam poj as no si oz na ku M1923, no spre mni ci za strel ji vo su mu i pre ko prsiju, iz ra applee ni od ot por nog pa muë nog ma te rij ala. Iz nad lij evog ra me na vi di se vrπ ak bo deæa, ko ji je iz tog po loæaja mo guêe la ko i brzo na bi ti na puπ ku, uko - li ko iz nen ada do applee do su ko ba prsa o prsa. Kla si Ë ne voj ni Ë ke Ëiz me sa æni ran jem jed va su vidlji - ve is pod na zu va ka ili ga ma πa koje su se go di ne 1950. doi sta joπ rij et ko mo gle vid je ti kao stan dar dni dio voj - ni Ë ke opre me. Ju ri ca MI LE TIΔ Joπ jedan od vojnih muzeja koje sva - kako treba prepo - ruëiti je britanski muzej posveêen top ni πtvu (www.firepower.org. uk). RijeË je o sluæ be - noj stranici Mu zeja koji u svom stalnom po sta - vu ima eks ponate ne samo bri tan ske vojne po vijesti, veê i europske, a Ëestim gostova njima drugih muzeja, s njihovim takoappleer specifiënim iz loπ cima, nadopu - njuje ionako bogatu zbirku. Stranica je tek logistiëka potpora izloæbi i sluæi za upoznavanje s Muzejom i stalnim postavom, te informira posje - titelja o novostima. Na æalost, galerije fotografija nema, bar ne takve da se moæe downloadati slika ili poveêati na dimenzije koje Êe poznavateljima tematike omoguêiti bar malo bolji uvid u pojedine izloπke. Ipak, svrha postojanja sitea ionako nije niπta drugo nego pruæanje temeljnih informacija, πto takoappleer moæe biti vrlo korisno. Vrlo zanimljiv link je Research, a pogotovo Online shop za ljubitelje i kolekcionare militarije. Ispod linka About Us na - lazi se podstranica The Regiment koja pregledno ob jaπnja - va povijest britanskog topniπtva te potencijalnim posje ti - teljima svakako skreêemo pozornost na to. Ivan BELINEC KVIZ 1. Popularni naziv za Australiju je: A Down Under B Down Upper C Down Lower 3. Glavni grad Australije je: A Sydney B Canberra C Melbourne 2. Australski popularni medvjediê je: A koala B panda C mamba 5. Prvi britanski naseljenici u Australiji bili su: A farmeri B kaænjenici C traperi pripremio D. VLAHOVIΔ 4. Jedan od ovih nogometaπa australski je Hrvat: A Niko KovaË B Josip imuniê C Ivan KlasniÊ Rjeπenje: 1a;2a;3b;4b;5b 27