Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu"

Transcript

1 KORTIKOSTEROIDI Miroslav Savić Katedra za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu STRESORI FIZIČKI EMOCIONALNI HOMEOSTAZA

2 Stresni odgovor AMIGDALA HIPOTALAMUS CRH, AVP HIPOFIZA Direktna aktivacija simpatikusnog nervnog sistema ACTH Nadbubrežne žlezde Adrenalin Kortikosteroidi Holesterol Pregnenolon 17 α hidroksipregnenolon Dehidro epi androsteron Progesterone 11 dezoksi kortikosteron Kortikosteron 18 hidroksikorticosteron 21,β hidroksilaza 11 dezoksikortizol 11,β hidroksilaza 17 hidroksiprogesterone Androstendion ALDOSTERON KORTIZOL

3 Stresni odgovor HIPOKAMPUS AMIGDALA HIPOTALAMUS HIPOFIZA Locus coeruleus Noradrenalin Direktna aktivacija simpatikusnog nervnog sistema Nadbubrežne žlezde Adrenalin Glukokortikoidi Metabolički, kardiovaskularni i imunološki odgovori U OPTIMALNIM USLOVIMA, U CIRKADIJALNOM RITMU, DNEVNO SE SINTETIŠE I SEKRETUJE oko 15 mg kortizola oko 0,15 mg aldosterona u plazmi (μg/100ml) :00 4:00 8:00 12:00 Pre podne Podne 4:00 8:00 12:00 Posle podne FIZIČKI I EMOCIONALNI STRES MOGU DA UDESETOSTRUČE STVARANJE KORTIZOLA REGULACIJA OSLOBAĐANJA KORTIKOSTEROIDA Stvaranje i oslobađanje aldosterona zavisi od elektrolitnog sastava plazme i aktivnosti sistema renin-angiotenzin Sekreciju glukokortikoda reguliše osovina hipotalamus hipofiza nadbubrežna žlezda

4 ULTRA KRATKA PETLJA KRATKA PETLJA MOZAK HIPOTALAMUS HIPOFIZA CRH ACTH DUGA PETLJA DUGA PETLJA NADBUBREŽNA ŽLEZDA KORTIZOL CILJNA TKIVA Fiziološka uloga kortikosteroida: tradicionalno viđenje Svi kortikosterodi utiču na metabolizam ugljenih hidrata, proteina i lipida, kao i na balans vode i elektrolita; stepen uticaja varira u zavisnosti od hormona metabolizam ugljenih hidrata metabolizam elektrolita Aldosteron

5 KLJUČNI EFEKTI METABOLIČKIH, KARDIOVASKULARNIH, IMUNOLOŠKIH I CENTRALNIH NERVNIH ODGOVORA U SKLOPU STRESNE REAKCIJE ORGANIZMA OBEZBEĐIVANJE ENERGIJE ODRŽAVANJE VOLUMENA TEČNOSTI I ELEKTROLITA KONTROLA IMUNOLOŠKE REAKCIJE IZBEGAVANJE OPASNOSTI - STRESORA POBUĐENOST I UPAMĆIVANJE STRESNE SITUACIJE KORTIKOSTERO ID NAKON MNOGO GODINA ISTRAŽIVANJA, KONAČNO IMAMO JASNU SLIKU KAKO DELUJU KORTIKOSTEROIDI... ONDA SE NEŠTO DESI EFEKTI MNOGO JE ODMAKAO OD KONCEPTA CRNE KUTIJE...

6 RECEPTORI ZA KORTIKOSTEROIDE Tip 1 receptora za kortikosteroide (mineralokortikoidni receptor, MR) AFINITET podjednak afinitet (Kd oko nm) za kortizol, kortikosteron i aldosteron DISTRIBUCIJA Ograničena, prisutan je u epitelnim ćelijama distalnog tubula i drugim ćelijama uključenim u održavanje Na + K + balansa ali i u pojedinim regijama mozga i srca Tip 2 receptora za kortikosteroide (glukokortikoidni receptor, GR) Vezuje kortizol, ne vezuje aldosteron (Kd za kortizol/ kortikosteron približno nm) Izuzetno široka, a u pojedinim ćelijama (leukociti) ekspresija 20% gena je regulisana preko ovih receptora Enigma MR Aldo Aldo MR MR MR

7 PRE-RECEPTORSKA REGULACIJA DEJSTVA STEROIDNIH HORMONA 11ß-HIDROKSISTEROID DEHIDROGENAZA- (11ß-HSD) 11ß- HSD TIP 1 (JETRA) 11ß- HSD TIP 2 (BUBREZI, KOLON, ZNOJNE, PLJUVAČNE ŽLEZDE) AKTIVAN CH20H INAKTIVAN OH C O OH OH B O 4 6 A D C B O A O C D O OH Većina tkiva: jetra, masno, CNS 11ß-HSD-1: kortizon kortizol Ciljna tkiva aldosterona: bubreg, kolon, znojne žlezde 11ß-HSD-2: kortizol kortizon Glukokortikoidni receptor kortizol kortizol 11ß-HSD 1 kortizon kortizon 11ß-HSD 2 Jetra Metaboliti 3-glukuronske kiseline Mineralokortikoidni receptor cortisol

8

9 AF1 DVD LVD - AF2 A/B C D E/F Superfamilija receptora ligand zavisnih transkripcionih faktor Familija tipa I Steroidna familija GR PR AR MR ER α, β NR NR HRE Familija tipa II Ne-steroidna familija TR α, β RAR α, β, γ VDR PPAR α, γ, δ RXR α, β, γ CAR, SXR/PXR LXR α, β, FXR RECEPTORI: LIGAND ZAVISNI TRANSKRIPCIONI FAKTORI- SIMPLIFIKACIJA (1) N terminalni region koji reguliše transkripciju (preko ko aktivatora i ko represora) (2) DNK vezni domen (3) Hormon vezni domen N C

10 KORTIKOSTEROIDI 1 STEROIDNI HORMONI DIFUNDIJU PREKO PLAZMA MEMBRANE 2 hsp9 hsp90 0 STEROIDNI HORMONI SE VEŽU ZA SPECIFIČNE, INTRACELULARNE RECEPTORE 3 KORTIKOSTEROID SE VEŽE ZA KOMPLEKS GR RECEPTOR: hsp90 OSLOBAĐANJE INHIBITORNOG hsp90 PROTEINA OTKRIVA SIGNAL JEDARNE LOKALIZACIJE + HRE HRE HRE: HORMON RESPONSIVNI ELEMENAT JEDRO + STEROID RESPONSIVNI CILJNI GENI HSP90 Jedarna membrana NLS Hormon VD DNK VD AD DNK U odsustvu hormona, HSP90 maskira signal nuklearne lokalizacije (NLS)

11 HSP90 GLU Jedarna membrana NLS Hormon VD DNK VD AD HSP90 GLU NLS Hormon VD DNK VD AD Direktna regulacija transkripcije

12 Hormon VD DNK VD GLU Receptor AD GLU responsivni elementi cinkovi prsti za vezivanje za DNK

13 Konsenzus sekvenca veznih mesta na DNK receptora za glukokortikoide (poznatih kao responsivni elementi) = 6 bp koji se obrnuto ponavljaju, razdvojena s bilo koja 3 bp. Ovo ukazuje da se ovi steroidni receptori vežu za DNK kao simetrični dimeri (što je kasnije i potvrđeno X zrak kristalografijom) Npr. Responsivni elemenat glukokortikoidnog receptora: 5 -AGAACA(N) 3 TGTTCT-3 3 -TCTTGT(N) 3 ACAAGA-5 GLU Hormon BD DNK BD AD

14 GLU Hormon VD DNK VD AD Aktivacija (ili represija) transkripcije Ko-aktivatori i ko-represori: acetilacija histonskog jezgra DNK reguliše e represiju i aktivaciju transkripcije gena Deacetilacija histona (represija gena) Acetilacija histona (aktivacija transkripcije) Histon deacetilaza Histon acetiltransferaza Remodelovanje hromatina: omogućuje pristup RNK polimerazi II ciljanim DNK sekvencama

15 Difunduju preko ćelijske membrane u citoplazmu, gde se vezuju za glukokortikoidni receptor (GR), koji se odvaja od heat shock proteina (HSP) 56 i 90 za koje je bio vezan, menja konformaciju i eksponira DNK-vezni domen; steroid-gr kompleksi formiraju dimere, ulaze u jedro, i vezuju se za kratke DNK sekvence nazvane glukokortikoid-responsivni elementi (GRE), koji mogu da budu pozitivni (A) i negativni (B), što za posledicu ima indukciju ili represiju transkripcije regulisanog gena Interakcija GR i GRE nije esencijalna za preživljavanje - GR ispoljavaju i drugi tip efekta na transkripciju gena: steroid-gr kompleksi stupaju u interakciju sa transkripcionim faktorima NF-κB (C) i AP-1 (D), koji regulišu ekspresiju jednog broja komponenti imunskog sistema; posledica je represija kontrolisanih gena Postoje i receptorska, ne-genomska dejstva, koja su brza, i uključuju osolobađanje proteina aneksina-1 (ranije lipokortin) Mehanizam dejstva glukokortikoida Farmakološki efekti kortikosteroida

16 B&L Met effects Dejstva glukokortikoida Metabolički efekti -uglavnom su vezani za indukciju transkripcije gena -ugljeni hidrati: smanjeno preuzimanje i korišćenje glukoze u tkivima uz povećanu glukoneogenezu, što za posledicu ima tendenciju razvoja hiperglikemije -proteini: povećan katabolizam, smanjen anabolizam -lipidi: permisivni efekat na lipolitičke hormone (adrenalin, noradrenalin, hormon rasta) i redistribucija masti Negativna povratna sprega -endogeni kao i egzogeni glukokortikoidi inhibišu sekreciju CRF i ACTH: pri produženoj terapijskoj primeni moguća atrofija nadbubrežne žlezde Kardiovaskularni sistem: -smanjenja vazodilatacija, smanjena eksudacija iz krvnih sudova Koštani sistem -smanjena aktivnost osteoblasta i povećana osteoklasta Centralni nervni sistem -glukokortikoidi utiču na raspoloženje i ponašanje i uključeni su u memorijske procese Antiinflamatorni i imunosupresivni efekti - Endogeni glukokortikoidi održavaju antiiinflamatorni tonus u organizmu, koji se može indirektno proceniti na osnovu snažnog odgovora životinje sa uklonjenim nadbubrežnim žlezdama čak na blage inflamatorne stimuluse Insulin Glukoza Amino kiseline Glikogen Glukoza-P Prekurzori glukoze JETRA Glukoza Slobodn e masne kiseline Insulin Lipolitički hormoni MASNO TKIVO MIŠIĆ Stimulacija Inhibicija Efekti kortizola na metabolizam je dijabetogen, ali. Hrana Kalorije Povećano deponovanje u pojedinim regijama promoviše lipolizu, ali.

17 Kardiovaskularni efekti glukokortikoida Mesto dejstva Preko GR Preko MR Glatki mišići krvnih sudova kontraktilnog odgovora proliferacija migracija povećana perivaskularna inflamacija vazokonstrikcija Endotelne ćelije Kardiomiociti Makrofagi Različiti organi endotel-zavisna vazodilatacija angiogeneza citokini apoptoza fagocitoza apoptotičkih neutrofila Gojaznost, hipertenzija, displipidemija, rezistencija na insulin, netolerancija glukoze, protrombotsko stanje vazodilatacija fibroza Hipertenzija, protrombotsko stanje Antiinflamatorna i imunosupresivna dejstva Ispoljavaju uticaj na sve formirane elemente krvi: Povećavaju broj eritrocita i sadržaj aj hemoglobina,, tendencija povećanja trombocita Povećavaju neutrofile, uz smanjeno prisustvo ne mestu zapaljenja Smanjuju broj monocita, eozinofila i bazofila Limfolitičko dejstvo: smanjuju cirkulišuće limfocite (T>B); u toku 6 h Inhibišu u funkciju makrofaga: blokiraju stvaranje prostanoida i leukotriena, proinflamatornih citokina, PAF-a...

18 Antiinflamatorni i imunosupresivni efekti Uglavnom su vezani za represiju ekspresije gena Posledica su multiplih mehanizama Ova dva efekta su neraskidivo isprepletana, pre svega zato što oba uključuju inhibiciju funkcije leukocita Inhibisane su rane (crvenilo, toplota, bol, oticanje: smanjen influks i aktivnost leukocita) i kasne manifestacije inflamacije (zaceljenje rane i proliferativna reakcija: smanjena aktivnost mononuklearnih ćelija, smanjena angioegeneza, manje fibroze) Na limfoidno tkivo, glavni efekti su smanjenje klonalne ekspanzije T i B ćelija i smanjena produkcija citokina od strane T ćelija Neki od medijatora čija je ekspresija negativno regulisana su: - citokini (IL-1, IL-2, IL-3, IL-6, TNF-α, GM-CSF, interferon-γ) - ciklooksigenaza-2, fosfolipaza A2 - endotelne molekule za adheziju leukocita - komponente komplementa Povećano je oslobađanje antiinflamatornih faktora kao što su Il-10 i aneksin-1 TRANSKRIPCIONI FAKTORI IMUNSKOG SISTEMA GR glukokortikoidni receptor NF-κB nuklearni faktor kapa B AP-1 aktivirajući protein-1 STAT transdjuser signala i aktivator transkripcije NFAT nuklearni faktor aktivisanih T ćelija... )

19 Kortikosteroidi Fosfolipidi Aneksin I (lipokortin) Arahidonska kiselina Fosfolipaza A2 lipoksigenaza Cikloooksigenaza Leukotrieni Prostanoidi

20 Endokanabinoidi u neuronima paraventrikularnog jedra hipotalamusa REGULACIJA UNOSA HRANE NA NIVOU HIPOTALAMUSA Optimalno učenje/izvođenje Učenje/izvođenje Nizak nivo stresa/ pobuđenosti Visok nivo stresa/pobuđenosti Nivo stresa/emocionalna pobuđenost

21 Zavisnost kao efekat suprafizioloških koncentracija glukokortikoida: manifestuje se kod obustave Relaps primarne bolesti Supresija osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubreg, sa -adisonskom krizom - hiperkalcemijom, hiperfosfatemijom Nespecifični sindrom obustave: anoreksija, gubitak telesne težine, mučnina i povraćanje, glavobolja, letargija, groznica, mijalgija, artralgija, deskvamacija kože, posturalna hipotenzija Glukokortikoidi: danas Lek Ekvivalentna doza (mg) Retencija natrijuma Dužina dejstva (h) 25 Visoka Hidrokortizon 20 visoka Srednje-delujući Prednizolon 5 Blaga Prednizon 5 Blaga Metilprednizolon 4 Nema Triamcinolon 4 Nema Kratkodelujući Dugodelujući Betametazon 0.6 (0.75) Nema Deksametazon 0.75 Nema

22 Ekvivalentne antiinflamatorne doze glukokortikoida Nisu uzete u obzir razlike u mineralokortikoidnoj aktivnosti i trajanju dejstva: hidrokortizon 20 mg kortizon acetat 25 mg prednizolon 5 mg prednizon 5mg metilprednizolon 4 mg triamcinolon 4 mg betametazon 750 mikrograma deksametazon 750 mikrograma Relativno visoka mineralokortikoidna aktivnost kortizona i hidrokortizona, i prateća retencija tečnosti, čine ih neprikladnim za dugotrajnu palijativnu terapiju, ali se mogu koristiti za supstitucionu terapiju je inaktivan i zahteva konverziju u hidrokortizon u jetri; isti je i odnos između prednizona i prednizolona Hidrokortizon se koristi u obliku intravenskih injekcija za urgentno zbrinjavanje pojedinih stanja, ne duže od h, jer bi mogao da izazove tešku hipernatremiju; ukoliko je dalja parenteralna primena neophodna, umesto hidrokortizona može se uvesti metilprednizolon Prednizolon ima predominantnu glukokortikoidnu aktivnost i predstavlja kortikosteroid koji se najčešće koristi per os za dugotrajnu palijativnu terapiju Betametazon i deksametazon imaju veoma visoku glukokortikoidnu, a beznačajnu mineralokortikoidnu aktivnost; ovo ih čini posebno prikladnim za visoku-doznu terapiju kod stanja gde bi retencija tečnosti bila nedostatak Primena Adrenalne žlezde u bazalnim uslovima sekretuju 10 do 20 mg kortizola; tokom stresa se postižu koncentracije koje odgovaraju i više od 10 puta većoj sekreciji hormona Otuda, u periodima stresa ili traume, kao što je tokom i posle hirurgije ili tokom infekcije, doziranje kortikosteroida mora biti povećano Kad god je moguće, prednost treba dati lokalnoj primeni (krema, mast, intraartikularna injekcija, inhalacija, kapi za oči, enema) u odnosu na sistemsku primenu Supresivno dejstvo kortikosteroida na sekreciju kortizola je najmanje kada se primene kao pojedinačna doza ujutro Ponekad je moguća primena svakog drugog dana; kod bronhijalne astme ovakvo doziranje se nije pokazalo naročito efikasnim Moguća je i intermitentna terapija sa kratkim ciklusima ( puls ) kortikosteroida, a ponekad dodatak male doze nekog imunosupresivnog leka može da smanji dozu glukokortikoida Mineralokortikoidna svojstva kortikosteroida se retko koriste. Izuzeci su supstituciona terapija primarne insuficijencije kore nadbubrega, kada se uz hidrokortizon primenjuje i fludrokortizon, i održavanje krvnog pritiska kod pacijenata sa ortostatskom hipotenzijom

23 (Neke) indikacije za glukokortikoide Supstituciona terapija kod Addisonove bolesti (zajedno sa fludrokortizonom) i kongenitalne adrenalne hiperplazije Antiinflamatorna/imunosupresivna terapija - dodatak adrenalinu kod životno ugrožavajućih alergijskih reakcija (anafilaktički šok, angioedem) - bronhijalna astma - topikalno kod inflamatornih stanja kože, uha ili nosa (npr. ekcem, psorijaza, alergijski konjunktivitis, rinitis) - Sistemski lupus eritematozus i druge bolesti koje zahvataju vezivno tkivo - inflamatorne bolesti creva: Crohnova bolest i ulcerativni kolitis - poremećaji krvi, kao hemolitička anemija i idiopatska trombocitopenijska purpura - prevencija reakcije odbacivanja transplantata Kod neoplazmi: - U kombinaciji sa citotoksičnim lekovima u terapiji specifičnih maligniteta (Hodgkinova bolest, akutna limfocitna leukemija) - Za smanjenje cerebralnog edema kod pacijenata sa metastatskim ili primarnim tumorom mozga (deksametazon) - U kombinovanoj antiemetičkoj terapiji kod hemoterapije, za pojačavanje dejstva antiemetika (najčešće deksametazon) Veliki broj empirijskih indikacija vezanih za visokospecijalizovanu primenu Npr. prevencija respiratornog distres sindroma kod nedonesenog novorođenčeta: u slučaju pretećeg prevremenog porođaja između 27. i 34. nedelja gestacije: betametazon ili deksametazon u visokim dozama tokom dva dana smanjuju učestalost respiratornog distres sindroma, intraventrikularnog krvarenja i stopu mortaliteta Pojedine infekcije praćene jakom inflamatornom komponentom, pod uslovom da je primenjena adekvatna kauzalna terapija Neurološki poremećaji kao što su infantilni spazmi i polineuropatije Životno ugrožavajući kožni poremećaji, kao što su pemfigus ili teški multiformni eritem (Stevens-Johnsonov sindrom)...

24 CILJNO TKIVO VIŠAK KORTIKOSTEROIDA DEFICIJENCIJA KORTIKOSTEROIDA Centralni nervni sistem Jetra Masno tkivo Insomnija, anksioznost, depresija, oštećena kognicija glukoneogeneza, lipogeneza Akumulacije visceralne masti (metabolički sindrom) Zamor, somnolencija, iscrpljenost, oštećena kognicija Hipoglikemija, rezistencija na dijabetes melitus Gubitak težine, rezistencija na dobijanje težine Krvni sudovi Hipertenzija Hipotenzija Kosti Zapaljenje/imunost Usporen rast, osteoporoza Imunološka supresija, protiv-zapaljenje, osetljivost na određene infekcije i tumore zapaljenje, autoimunost, alergija PRINCIPI Pojedinačna, čak i veoma visoka doza kortikosteroida, praktično, nema štetne posledice. Kratkotrajna terapija (do nedelju dana), čak i visokim dozama, dobro se toleriše, pod uslovom da ne postoje specifične kontraindikacije za primenu leka. Ukoliko terapija traje duže od nedelju dana neželjeni efekti su vremenski i dozno zavisni. Neželjena dejstva se ne javljaju u supstitucionoj terapiji - fiziološke doze do 7.5 mg prednizolona na dan (ili ekvivalentna doza drugog preparata).

25 PRINCIPI Neželjena dejstva nastala zbog: - kontinuirane primene suprafizioloških doza kortikosteroida - iznenadnog prekida terapije steroidima Neki od neželjenih efekata, iz obe kategorije, mogu biti veoma teški i po život opasni Bezbednost primene glukokortikoida Izuzev kod pacijenata koji primaju supstitucionu terapiju, glukokortikoidi predstavljaju palijativnu terapiju, koja se zasniva na antiinflamatornim i imunosupresivnim efektima Uzimajući u obzir broj i težinu neželjenih efekata, odluka o uvođenju glukokortikoida uvek zahteva brižljivo razmatranje relativnih rizika i koristi kod svakog pacijenta Pojedinačna doza glukokortikoida, čak i vrlo velika, suštinski je lišena štetnih efekata, i nije verovatno da će kratak tretman, do sedam dana, uzrokovati štetu ukoliko nema specifičnih kontraindikacija Kada se primenjuju duže od nedelju dana, glukokortikoidi izazivaju vremenski- i dozno-zavisna neželjena dejstva Nagla obustava ovih lekova nakon produžene primene povezana je sa rizikom od adrenalne insuficijencije izazvane supresijom osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežne žlezde, koja može da bude fatalna

26 Osteoporoza Česta, teška komplikacija Zavisi od doze i dužine terapije (kumulativna doza), a javlja se u svim starosnim dobima Smatra se da će 30-50% pacijenata koji su na hroničnoj terapiji kortikosteroidima imati osteoporotičnu frakturu Kortikosteroidi preferencijalno slabe trabekularne kosti i rubove korteksa pršljenova, zbog čega su frakturama najpodložnija rebra, kičmeni pršljenovi i kuk Prevencija: hrana bogata kalcijumom (1500 mg/dan) + suplementi kalcijuma + vitamin D 400 IJ/dan Estrogeni najefikasnija prevencija fraktura celokupnog koštanog sistema kod postmenopauzalnih žena, ali i teški neželjeni efekati - rak dojke, moždani udar ili koronarna bolest srca Intermitentna primena parathormona ima anabolički efekt (nova terapijska paradigma) Najznačajniji napredak u prevenciji kortikosteroidne osteoporoze je uvođenje bisfosfonata, koji smanjuju gubitak koštane mase i incidencu fraktura Znakovi Cushingovog sindroma endogenog ili jatrogenog Euforija (ponekad depresija ili psihotični simptomi, i emocionalna nestabilnost) Bizonska grba Hipertenzija Tanjenje kože Tanke ruke i noge: propadanje mišića Osteoporoza Hiperglikemija Negativni balans azota Povećan apetit Povećana prijemčivost za infekcije Gojaznost Moguć rizik od peptičkog ulkusa Benigna intrakranijalna hipertenzija Katarakta Mesečevo lice, sa crvenim obrazima (pletora) Povećano abdominalno salo Avaskularna nekroza glave femura Lako stvaranje modrica Loše zaceljivanje rana

27 Primena u trudnoći, laktaciji i kod dece Kortikosteroidi prolaze placentu. Moguće je veoma malo povećanje rizika od rascepa nepca i intrauterinog usporavanja rasta fetusa; postoje dokazi o štetnim efektima u trudnoći kod životinja Kada su kortikosteroidi esencijalni, trudnice primaju ove lekove kao van graviditeta; novorođenčad treba posmatrati za znakove hipoadrenalizma Slično, odojčad dojilja koje primaju farmakološke doze steroida, koji prelaze u majčino mleko, treba brižljivo pratiti za znakove adrenalne supresije Kod dece je i pri primeni relativno malih doza moguće usporavanje rasta; postoje izveštaji da hormon rasta može da normalizuje linearni rast i sintezu kolagena kod ove dece Kartica steroidne terapije zahtev u pojedinim zemljama Ukoliko zdravstveni radnici ne bi znali da pacijent prima hroničnu steroidnu terepiju, u određenim okolnostima stresa i bolesti bi prekid terapije (u uslovima supresije endogene produkcije kortikosteroida) ili neprilagođavanje doze povećanim potrebama organizma moglo da naruši homeostazu i ugrozi život pacijenta Mnogi imunološki medijatori povezani sa inflamatornim odgovorom smanjuju vaskularni tonus i mogli bi da dovedu do kardiovaskularnog kolapsa u odsustvu dejstva kortikosteroida

28 Glukokortikoidi - sutra Selektivni agonisti glukokortikoidnih receptora (SEGRA): disocirani glukokortikoidi, koji bi se vezivali za receptor i prevodili ga u konformaciju koja stupa u proteinprotein interakcije sa drugim transkripcionim faktorima (NF-kB, AP-1), a ne vezuju se za responsivne elemente DNK GR-dimer GR GRE GRE + GR Anti-inflamatorni proteini Kortikosteroidi Glukokortikoidni receptor Transaktivacija Neželjena dejstva (metabolička, endokrina) Transrepresija - TF GR-monomer GR Inflamatorni proteini: citokini, enzimi, adhezioni molekuli

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Hormoni štitaste žlezde T 4

Hormoni štitaste žlezde T 4 Hormoni štitaste žlezde T 4 Morfološke odlike štitaste žlezde TSH Rast žlezde camp - preuzimanje jodida, transkripcija Tg, TPO i aktivnost Na + /I - kotransportera PLC efluks i oksidacija jodida, produkcija

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM HORMONI Kontrolni sistemi organizma: nervni i

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća

Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski

Διαβάστε περισσότερα

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA

HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema

Hormoni ženskog reproduktivnog sistema Hormoni ženskog reproduktivnog sistema INHIBINI ZREO FOLIKUL ADENOHIPOFIZA MATURACIJA FOLIKULA FSH LH GnRH LH OVARIJUM FSH Regulacija aktivnosti endokrine funkcije gonada ESTROGENI PROGESTERON KORPUS

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Rezistencija na insulin - definicije

Rezistencija na insulin - definicije Laboratorijsko ispitivanje osetljivosti/rezistencije na insulin Rezistencija na insulin - definicije Stanje smanjene osetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije insulina u cirkulaciji Smanjeno

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska:

Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska: Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska: RAAS, kalikrein-kinin sistem, Eikosanoidni sistem - Skraena verzija predavanja - Doc. Dr Zvezdana Koji Institut za fiziologiju Decembar,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1

RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Kako se prenose informacije u organizmu? Predavač: Doc. dr Slavica Erić FARMACEUTSKA HEMIJA 1 FARMACEUTSKA HEMIJA 1 RECEPTORI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Doc. dr Slavica Erić Kako se prenose informacije u organizmu? receptori imaju ulogu prenosioca poruka većina receptora se nalazi

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

STRES. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu

STRES. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu STRES Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu STRES Hans Selye stres je nespecifičan odgovor tela na bilo koje opterećenje (fizičko,

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Endokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici

Endokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Endokrini pankreas-insulin i glukagon Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Hormoni pankreasa Langerhansova ostrvca A (α): glukagon B (β): insulin D (δ): somatostatin F

Διαβάστε περισσότερα

REGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI. Doc. dr Snežana Marković

REGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI. Doc. dr Snežana Marković REGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REGULACIJA EKSPRESIJE

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović

FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Endokrini sistem Doc. dr Maja Milovanović Hormoni Endokrine žlezde luče hemijske supstance koje se zovu hormoni. Endokrine

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Aleksandar Rašković LEČENJE POREMEĆAJA ŠTITNE ŽLEZDE

Aleksandar Rašković LEČENJE POREMEĆAJA ŠTITNE ŽLEZDE Aleksandar Rašković LEČENJE POREMEĆAJA ŠTITNE ŽLEZDE Hormoni štitne žlezde folikularne ćelije 1. preuzimanje jodida iz cirkulacije Na J simporter (TSH funkciju, litijum ) 2. oksidacija i jodinacija oksidacija

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u neparametarske testove

Uvod u neparametarske testove Str. 148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Hi-kvadrat testovi c Str. 149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste c testa:

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

HORMONI. Prof. Marina Stojanov

HORMONI. Prof. Marina Stojanov HORMONI Prof. Marina Stojanov UDŽBENIK Podela : Razlika u strukturi, načinu transporta, metabolizmu i mehanizmu dejstva. 1. Steroidi (kortizol, polni hormoni). Hidrofobni, cirkulišu reverzibilno vezani

Διαβάστε περισσότερα

Regulacija ekspresije gena kod eukariota

Regulacija ekspresije gena kod eukariota Regulacija ekspresije gena kod eukariota Regulacija ekspresije gena Višećelijski organizmi Čovek - 250 tipova ćelija Svaka ćelija gotovo istu DNK Regulacija ekspresije gena Hijerarhija regulacije ekspresije

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Regulacija ekspresije gena kod prokariota

Regulacija ekspresije gena kod prokariota Regulacija ekspresije gena kod prokariota Bakterije Jednoćelijski organizmi koji nemaju jedro i druge organele. Geni u najvećem broju slučajeva ne poseduju introne i većina gena organizovana je u operone.

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma

2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma 1. Endokrine žlezde svoje produkte sekretuju u a) unutrašnju sredinu organizma b) spoljašnju sredinu organizma 2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje

Διαβάστε περισσότερα

Rezistencija na insulin - definicije

Rezistencija na insulin - definicije Laboratorijsko ispitivanje osetljivosti/rezistencije na insulin Rezistencija na insulin - definicije Stanje smanjene osetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije insulina u cirkulaciji Smanjeno

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima

Imunofluorescencija. vizualizacija molekula protutijela obilježenih fluorokromom vezanih za antigene na stanicama ili tkivnim preparatima Imunofluorescencija 1944. - Robert Coons protutijela se mogu označiti molekulama koje imaju sposobnost fluorescencije fluorokromi - apsorbiraju svjetlost jedna valne duljine (ekscitacija), a emitiraju

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa B.Arbutina 1,2 1 Astronomska opservatorija, Volgina 7, 11160 Beograd, Srbija 2 Katedra za astronomiju, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16,

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Autoriteti. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) American Diabetes Association (ADA) Srbija: Nacionalni vodič

Autoriteti. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) American Diabetes Association (ADA) Srbija: Nacionalni vodič Autoriteti Svetska zdravstvena organizacija (SZO) American Diabetes Association (ADA) Srbija: Nacionalni vodič 1 Klasifikacija DM Tip 1 dijabetesa Tip 2 dijabetesa Drugi specifični tipovi dijabetesa Gestacijiski

Διαβάστε περισσότερα

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM

Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Dr.sc. Ljiljana Mayer, spec.med.biokemije Zagreb, 18. ožujka 2017. Klinika za tumore Centar za maligne bolesti, KBCSM

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI

BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA UNIVERZITET CRNE GORE MEDICINSKI FAKULTET MEDICINSKA BIOHEMIJA ISPITNA PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA STUDIJSKI PROGRAM MEDICINA I ENZIMOLOGIJA 1. Opšte osobine enzima i struktura molekula enzima 2. Izoenzimi.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.

Διαβάστε περισσότερα

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova

ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA. Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova FARMACEUTSKA HEMIJA 1 ENZIMI KAO CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Enzimi kao ciljna mesta dejstva lekova -enzimi učestvuju u hemijskoj reakciji ali pri tome ostaju nepromenjeni

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

UTICAJ SUPLEMENTACIJE OKSIDATIVNOG STRESA KOD MLADIH FUDBALERA

UTICAJ SUPLEMENTACIJE OKSIDATIVNOG STRESA KOD MLADIH FUDBALERA UTICAJ SUPLEMENTACIJE ASTAKSANTINOM NA NIVO MARKERA OKSIDATIVNOG STRESA KOD MLADIH FUDBALERA Baralić I. 1, Đorđević B. 1, Dikić N. 2, Radivojević N. 2, Anđelković M. 2, Vujić S. 2, Kotur-Stevuljević J.

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα