REGULACIJA ARTERIJSKOG KRVNOG PRITISKA
|
|
- Ζώσιμη Λειβαδάς
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 REGULACIJA ARTERIJSKOG KRVNOG PRITISKA
2 Krvni sudovi - uloge elastične arterije Aortna valvula Levo srce Levi ventrikul mitralna valvula Levi atrijum plućne vene Arteriole kontrola protoka i pritiska Pluća Desno srce Kapilari plućna arterija plućna vena Desni ventrikul trikuspidna valvula Desni atrijum venule Kapilari: razmena materija v.cavae Vene, velike komplijanse, mali otpor, valvule - jednosmeran tok krvi
3 Fizički zakoni proticanja krvi Protok (zapreminska brzina) Q [L/min] Linearna brzina v [cm/min ] Krv teče kroz krvne sudove zbog postojanja razlike u pritisku ( P) Protok krvi = gradijent pritiska u k.s. / otpor proticanju krvi Q = P R Protok je direktno proporcionalan gradijentu pritiska ( P = P 1 - P 2 ) P : Paorte CVP CVP centralni venski pritisak Q Desni atrijum Desni ventrikul Centralni venski pritisak = 0 mmhg Levi atrijum Levi ventrikul P Pritisak u aorti = 85 mmhg (TAsr)
4 Otpor R 8 η l = π r 4 mali otpor Q veliki otpor Q R 1 4 r radijus Q 1 R radijus zapremina zapremina Q Q Q Q
5 Poiseuille-ov zakon Opisuje faktore koji utiču na protok P P π r 4 protok Q = = R 8 η l protok
6 Arterijski krvni pritisak Tensio arterialis (TA)
7 Faktori koji utiču na vrednost arterijskog krvnog pritiska Minutni volumen Srednji arterijski pritisak otpor Arteriole Levi ventrikul Elastične arterije Srednji arterijski pritisak ~ minutni volumen x periferni otpor Minutni volumen = udarni volumen x frekvenca srca Srednji arterijski pritisak ~ (udarni volumen x frekvenca srca) x periferni otpor
8 Mesta regulacije arterijskog krvnog pritiska 1) Srce minutni volumen 3. KAPACITANCA 1. SRCE-MINUTNI VOLUMEN SIMPATIKUS 2) Vaskularni otpor 3) Vaskularni volumen (kapacitanca) 4) Volumen krvi 2. OTPOR - ARTERIOLE 4. VOLUMEN KRVI renin aldosteron angiotenzin
9 Arterijski krvni pritisak Sistola Sistolni pritisak Dijastola Dijastolni pritisak Pritisak pulsa (PP): PP =TAsist TAdijast Srednji arterijski krvni pritisak (TAsr) TAsr = TAdijast+(TAsist - TAdijast) 3 Minutni vol. = TAsr= UV x HR TPR Pritisak (mmhg) Sistolni pritisak dijastolni pritisak Srednji TA Pritisak pulsa Leva arterije arteriole kapilari venule desna komora vene pretkom.
10 Najveći pad pritiska u sistemskoj cirkulaciji je u arteriolama Sistemska cirkulacija Plućna cirkulacija Pritisak (mmhg) Pritisak (mmhg) Lkomora aorta arterije arteriole kapilari venule vene V.cavae Dpretkom. D.komora a.pulmonalis arterije arteriole kapilari vene v.pulmonalis Lpretkom. pritisak pritisak
11 Metode merenja arterijskog krvnog pritiska Direktno (i.v. kateter) Indirektno: Palpacija: meri se samo sistolni TA Auskultacija:meri se sistolni i dijastolni TA Oscilometrijski: Doppler: nekada se merio samo sistolni, sada sistolni i dijastolni TA
12 Merenje arterijskog krvnog pritiska Nema protoka turbulentni tok laminarni tok Prvi ton Poslednji ton
13 Klasifikacija vrednosti arterijskog krvnog pritiska kod fiziološkog standarda Kategorija Sistolni (mmhg) Dijastolni (mmhg) Normalne vrednosti Hipertenzija >140 >90 *na osnovu srednje vrednosti 2 ili više ispravnih merenja u sedećem položaju nakon 2 ili više poseta lekaru
14 Faktori koji utiču na vrednost TA Pol M > Ž Starost stari > deca (ateroskleroza) Emocije sekrecija adrenalina & noradrenalina Vežbanje zbog venskog priliva Trudnoća pritisak; donjim ekstremitetima > gornjim ekstremitetima Rasa orijentalni > zapadni Spavanje zbog venskog priliva Pritisak mmhg Starost (godine)
15 Regulacija arterijskog krvnog pritiska Lokalna: Miogeni mehanizam Metabolička / parakrina regulacija Sistemska: Nervna Hormonska
16 Regulacija arterijskog krvnog pritiska Srednji TA Volumen krvi Kontrakcije srca Vaskularni otpor Distribucija krvi (arterije vs vene) Unos tečnosti Gubitak tečnosti Frekvenca Udarni volumen Dijametar arteriola Dijametar vena
17 Lokalna regulacija TA Miogeni mehanizam - odgovor na mehanički stimulus (Bayliss mehanizam) Pasivno istezanje vazokonstrikcija konstantan protok Metabolička regulacija ΔO 2 i metaboliti (laktat, fosfat, CO 2, H + / ph, K + ) O 2 i ph, CO 2 vazodilatacija O 2 vazokonstrikcija Parakrina regulacija vazoaktivne supstance Endotelin, tromboksan vazokonstrikcija NO, prostaciklin, bradikinin, adenozin, CO 2 vazodilatacija
18 Vazokonstrikcijske supstance Supstanca uloga izvor Tip regulacije NE (α ) Baroreceptorski refleks SY neuroni Nervna Endotelin Parakrina Vaskularni endotel Lokalna Serotonin Agregacija trombocita, kontrakcija gl. mišića Neuroni, GIT, trombociti Vazopresin TA tokom hemoragije Zadnji režanj hipofize Angiotenzin II Tromboksan Lokalna, nervna Hormonska TA Plazma hormon Hormonska Redukuje gubitak krvi iz oštećenog krvnog suda pre nastupanja koagulacije Trombociti, vaskularni zid Lokalna
19 Supstanca uloga izvor Tip regulacije Azot monoksid Atrijalni natriuretski peptid Vazoaktivni intestinalni peptid Parakrini medijator, vazodilatacija TA Sekrecija GIT, relaksacija glatkih mišića Endotel, nervne ćelije, imunske ćelije Miokard pretkomora, mozak Neuroni Lokalna Hormonska Nervna, hormonska Histamin Protok krvi Mastociti Lokalna, sistemsika Adrenalin (β2) Prostaciklin Vazodilatacijske supstance protok u skeletnim mišićima, srcu, jetri Vazodilatacija, anti-agregacija Medula nadbubrežne žlezde Vaskularni zid, trombociti Hormonska Lokalna Bradikinin protok preko NO Brojna tkiva Lokalna Adenozin protok da zadovolji metaboličke potrebe Hipoksične ćelije Lokalna
20 Mehanizam delovanja NO Mehaničko oštećenje ili hemijski agonist Ca2+ kanal lumen NO bazalni tonus krvnih sudova. NO sintaza Endotel Vazodilatacijski lekovi (nitroglicerin, sildenafil/viagra ) deluju preko NO Arginin Citrulin G C glatki mišić GTP cgmp + protein kinaza RELAKSACIJA
21 Arteriole regulišu lokalni protok krvi AKTIVNA HIPEREMIJA REAKTIVNA HIPEREMIJA tkivni metabolizam protok krvi u tk. zbog okluzije oslobadjanje vazodilatacijskih supstanci akumulacija vazodilatacijskih supstanci u ECF dilatacija arteriola otpor protok dilatacija arteriola ali okluzija sprečava protok uklanjanje okluzije otpor protok dopremanje O2 i nutrijenata uklanjanje vazodilatatora konstrikcija arteriola uspostavljen norm.protok
22 Sistemska regulacija TA NERVNA: Autonomni nervni sistem Refleksna regulacija Receptori: Baroreceptori (visokog, niskog P) Hemoreceptori Ishemijska reakcija CNS HUMORALNA: Kontrola --- radijusa krvnog suda --- volumena krvi Renin-angiotenzin-aldosteron Antidiurezni hormon (ADH) Atrijalni natriurezni peptid (ANP)
23 Kardiovaskularni centar MOŽDANO STABLO Inhibicijski interneuroni pons Nc.tractus solitarius medula Nc.dorsalis nn X Nc. ambigus
24 Nervna regulacija TA Aferentni impulsi u KVC: Iz viših centara: korteks, limbički sistem, hipotalamus Iz receptora: proprioreceptora, hemoreceptora, baroreceptora Eferentna vlakna ka srcu: Kardiovaskularni centar Spontana depolarizacija SA (i AV) čvora frekvenca srca Kontraktilnost atrija i ventrikula udarni volumen Brzina spontane depolarizacije u SA (i AV čvoru) frekvenca srca
25 Autonomni nervni sistem Parasimpatički Simpatički Vazomotorni centar Krvni sudovi (Ks) Vagus Srce Krvni sudovi (Ks)
26 SY noradrenergička (Nor) vlakna kontrolišu kontrakciju glatkih mišića arterija, arteriola i vena Arterijski krvni pritisak (mm Hg) Totalna spinalna anestezija α1 vazokonstrikcija β2 vazodilatacija (krvni sudovi srca, skeletnih mišića,...) Dijametar arteriola kontroliše toničko oslobadjanje noradrenalina (Nor) Administracija Nor noradrenalina α 1 Vazomotorni tonus vazokonstrikcijski centar konstantno odašilje impulse (0,5-2 impulsa/s) Oslobadjanje noradrenalina Oslobadjanje noradrenalina α 1 vazokonstrikcija vazodilatacija
27 KORTEKS HIPOTALAMUS Autonomna kontrola kardiovaskularnog sistema MEZENCEFALON SY noradrenergička (Nor) - α1 vazokonstrikcija; β2 vazodilatacija (koronarni krvni sudovi, skeletni mišići...) MEDULARNI KV CENTAR PSY holinergička (ACh) - vazodilatacija SAMO u: CNS, genitalije, bešika, GIT, pljuvačne žlezde i egzokrini pankreas (VIP/NO) SY holinergička (ACh) vazodilatacija (znojne žlezde, skeletni mišići?) PSY SY Th SY PSY SY znojne žlezde krvni sudovi u mišićima SY (Ach) holinergička nadbubr. žlezda adrenalin α 1 α 1 arterije vene SY (Nor) adrenergička β 1 srce M 2 M arterije vene PSY (Ach) holinergička bradikinin Pljuvačne žl.ezde
28 Refleksni mehanizmi regulacije TA Baroreceptori receptori na istezanje RECEPTORI VISOKOG PRITISKA Sinus caroticus & aorticus RECEPTORI NISKOG PRITISKA atrija, ventrikuli, plućni krvni sudovi Drugi receptori: koronarni (hemorefleks-bezold Jarish), plućni stretch receptori, proprioceptori u mišićima i tetivama
29 Baroreceptori visokog pritiska ADAPTACIJA (1-2 dana) mm Hg mm Hg Karotidni baroreceptori aortni baroreceptori Normalan TANTC PUTEVI Dugotrajna hipertenzija Arterijski krvni pritisak (mm Hg) Frekvenca akcijskih potencijala Aktivacija baroreceptora Hipertenzija Normotenzija Arterijski krvni pritisak (mm Hg) Odgovor baroreceptora na promenu TA Odgovor karotidnih baroreceptora na promenu TA u normotenzivnih i hipertenzivnih osoba
30 Baroreceptorski refleks Puferuju dnevne varijacije TA Funkcioniše tokom promene položaja tela (ležeći položaj stajanje smanjeno istezanje baroreceptora pritiska usled uklanjanja inhibicije vazokonstrikcijskog centra) Arterijski krvni pritisak (mm Hg) TA kod normalnog psa TA posle denervacije baroreceptora ++Sinus caroticus sinkopa
31 Af. vlakna iz baroreceptora Inhibicijski interneuroni NTS - Senzorni region Motor. Nc.nn. Vagus Nc. ambigus Kardio inhibitorno područje Vagalni tonus C1 Vazomotorni centar Sinus caroticus Sinus aorticus PSY Pregangl. SY vlakna (Ach) SY ILC Bulbospinalni put Torakalni segment KM Nadbubrežna žlezda A1 REFLEKSNA REGULACIJA TA BARORECEPTORI visokog pritiska srce venule Simpatički NS Parasimpatički NS Senzorni Interneuroni arteriole SY
32 Refleksna regulacija TA baroreceptori TA ++ baroreceptori u aorti u a.carotis kardiovaskularni centar SY smanjeno oslobadjanje Nor PSY α arteriole i vene β1 miokard ventrikula β1 SA čvor vazodilatacija snaga kontrakcije frekvenca periferni otpor minutni volumen TA
33 Baroreceptori niskog pritiska volumni receptori ušće v.cavae u desni atrijum 2 2 desni atrijum ventrikul plućna arterija ušće pulmonalne vene u levi atrijum 3 levi atrijum Stimulus: istezanje Receptor: nervni završeci mijelinizovanih nerava ULOGA: minimizuju promene TA usled promene volumena krvi Refleks: izaziva refleksni odgovor paralelno sa odgovorom barorecepora, čime je reflesni mehanizam efikasniji. ATRIJALNI BARORECEPTORI Receptori n.vagus NTC VMC bubreg ADH, ANP Bejnbridžov refleks u ravnoteži sa baroreceptorskim refleksom u cilju kontrole frekvence srca tipa- aktivni tokom atrijalne sistole (registruju frekvencu srca) tipb- aktivni tokom atrijalne dijastole (registruju volumen atrija tj. CVP) VENTRIKULARNI BARORECEPTORI istezanje ventrikula značajni kod srčane insuficijencije, jer moduliraju odgovor arterijskih baroreceptora Istezanje ventrikula bradikardija + vazodilatacija
34 Refleksna regulacija TA Atrijalni baroreceptori volumen B atrijalni receptori Istezanje atrijalnih kardiomiocita n.x SY ANP NTC renalna vazodilatacija + VMC tahikardija Bejnbridžov R PVN Ht ADH Renalni protok krvi diureza diureza vazodilatacija diureza
35 Hemoreceptori refleksna regulacija TA PERIFERNI (glomus aorticus i caroticus) Stimulus: po 2, pco 2, H + ( ph) Receptor: glomusi (1-2 mm) u a.carotis i aorti pritisak protok krvi po 2, pco 2, H + Refleks: hemoreceptori n. IX, n.x +++VMC vazokonstrikcija + bradikardija IZOLOVANI ODGOVOR KVS CENTRALNI - medula Stimulus: po 2, pco 2, ph +VMC ++SY vazokonstrikcija Ishemijska reakcija CNS protok krvi u vazomotornom centru (ishemija). Neuroni reaguju na po 2, pco 2, i stimulišu SY INTEGRISANI ODGOVOR KVS n.x, X + medularni centar NTS + periferni hemoreceptori + pco2 medularni centar širenje pluća + srce 80 mm Hg glomus aorticus/caroticus + po2, pco2, ph srce i krvni sudovi vazokonstrikcija bradikardija 10-60mmHg ventilacija centralni hemoreceptori po2 pco2, ph tahikardija
36 Drugi autonomni refleksi koji utiču na TA REFLEKS RECEPTOR LOKALIZACIJA RECEPTORA STIMULUS SY PSY Arterijski baroreceptori mehanoreceptori aorta, a.carotis interna TA smanjena povećana Bejnbridžov refleks mehanoreceptori pretkomore venski priliv povećana smanjena Srčani mehanoreceptori pretkomore i komore Periferni hemoreceptori Centralni hemoreceptori hemoreceptor glomus aorticus/caroticus pritisak u pretkom./komorama smanjena povećana po2, CO2, ph povećana smanjena hemoreceptor medula CO2, ph povećana smanjena Kušingov refleks hemoreceptor CNS intrakranijalni P povećana povećana Cerebralna ishemija hemoreceptor CNS ishemija povećana smanjena Bezold-Jarish refleks hemoreceptor ventrikul/ koronarne arterije hemijski, ishemija smanjena povećana Bol nociceptori razno bol povećana smanjena Duboki bol nociceptori razno bol smanjena povećana Vazovagalni refleks razno razno emocije, bol smanjena povećana Plućni stretch refleks proprioceptori disajni putevi, respiracioni mišići širenje pluća smanjena smanjena Refleks mišića i zglobova proprioceptori, hemoreceptori mišići pokret povećana smanjena Refleks ronjenja termoreceptori lice potapanje u vodu povećana povećana Refleks temperature termoreceptori koža, hipotalamus temperatura temperatura povećana smanjena nije značajno
37 KORTEKS HIPOTALAMUS MEZENCEFALON MEDULARNI KV CENTAR Uticaj viših centara Hipotalamus - tahikardija, +inotropni efekat, vazokonstrikcija, oslobadjanje kateholamina (alarmna reakcija), inhibicija baroreceptorskog refleksa Korteks vazovagalna sinkopa (bradikardija, uklanjanje SY vazokonstrikcija, depresija disanja, gubitak svesti) -- vežbanje centralna komanda inhibira baroreceptorski refleks -- stres Sy aktivacija PSY SY Th SY PSY SY Znojne žl. Krvni sudovi u mišićima SY (Ach) holinergička Nadbubr. žlezda adrenalin α 1 α 1 arterije vene SY (Nor) adrenergička β 1 srce M 2 arterije M vene PSY (Ach) holinergička bradikinin Pljuvač ne žl.
38 Humoralna regulacija TA Renin-angiotenzin-aldosteron Antidiurezni hormon (ADH) Atrijalni natriurezni peptid (ANP) ostali..
39 Renin- Angiotenzin-Aldosteron sistem Regulacija TA JG aparat: JG ćelije, macula densa Renin sekretuju JG ćelije
40 SY stimulacija kateholamini Renin-Angiotenzin Vas afferens ( TA, istezanje) β1 Na + Jukstaglomerularni aparat macula densa Renin Renin a 2 globulin Angiotenzin I ACE Jetra Bubreg Pluća vazokonstrikcija Angiotenzin II
41 Regulacija TA: renin-angiotenzinaldosteron TA renalni perfusioni pritisak Angiotenzinogen Renin Angiotenzin I ACE Angiotenzin II Aldosteron Na + reapsorpcija volumen krvi konstrikcija arteriola ( TPR) TA normalan
42 Antidiurezni hormon (ADH, Vazopresin) Angiotenzin II Hipotalamus supraoptička paraventrikularna jedra osmoreceptori osmolarnost Optička hijazma ADH Zadnji režanj HF V2 H 2 O n. X Prednji režanj HF V1A H 2 O H 2 O istezanje atrijalnih receptora +vazokonstrikcija otpor retencija vode
43 Atrijalni natriurezni peptid (ANP) Adrenalin Volumen ECF ADH Ach atrijalni P (istezanje atrija) ANP vazodilatacija renin ( NaCl) aldosteron ADH GFR (dilatacija vas afferens) reapsorpcija Na+ diureza natriureza
44 Drugi hormoni VIP I HISTAMIN: H1 receptori -- sinteza NO -- vazodilatacija ADRENOMEDULIN: Inhibira sekreciju aldosterona sinteza NO i TA
45 Drugi mehanizmi regulacije TA Pomeranje tečnosti iz kapilara TA filtracija u kapilarima edemi Stres relaksacija minutni volumen TAsr srce CVP centralni venski pritisak Pc pritisak u kapilarima
46 KRATKOROČNA VS. DUGOROČNA REGULACIJA TA REGULACIJA TA Baroreceptori Hemoreceptori Ishemijska reakcija CNS Renin angiotenzin - aldosteron P pumpa
47 Poredjenje intenziteta i kinetike mehanizama za kontrolu arterijskog krvnog pritiska Akutna promena prtiska baroreceptori hemoreceptori Aldosteron sekunde minuti sati dani
48 Nervni i humoralni mehanizmi regulacije TA Hipotalamus Osmolarnost Medula inhibicija stimulacija Atrijalni baroreceptori Arterijski baroreceptori n.vagus SY Distenzija atrija ANP HR Adrenalin Perif.otpor Volumen krvi TA GFR JG aparat Sekrecija ADH Angiotenzinogen Renin angiotenzin I - ACE - angiotenzin II Retencija Na+ i H 2 O Sekrecija aldosterona (adrenalni korteks) GFR glomerulska filtracija, HR frekvenca srca, ANP-atrijalni natriurezni peptid, ADH antidiurezni hormon
49 Teze Funkcionalna anatomija cirkulacijskog sistema (značaj i uloge elastičnih i mišićnih arterija, arteriola, kapilara, vena) Osnovni fizički principi proticanja krvi (protok, linearna brzina, otpor, činioci koji utiču na protok krvi - Poazjeova jednačina ) Arterijski krvni pritisak (TA) - definicija, faktori koji utiču na vrednost TA i mesta regulacije TA Metode merenja, fiziološke vrednosti TA Mehanizmi lokalne regulacije TA (miogeni, metabolički, parakrini) Mehanizmi sistemske regulacije TA Nervna regulacija: uticaj autonomnog nervnog sistema, vazomotorni centar, refleksni mehanizmi regulacije (baroreceptori, hemoreceptori, ishemijska reakcija CNS) Humoralna regulacija: renin-angiotenzin-aldosteron, antidurezni hormon, atrijalni natriurezni peptid
Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska:
Dominantna uloga bubrega u dugoronoj regulaciji arterijskog pritiska: RAAS, kalikrein-kinin sistem, Eikosanoidni sistem - Skraena verzija predavanja - Doc. Dr Zvezdana Koji Institut za fiziologiju Decembar,
Διαβάστε περισσότεραFARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA
FARMAKOLOGIJA PERIFERNOG ŽIVČANOG SUSTAVA Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu USTROJ ŽIVČANOG SUSTAVA MOZAK KRALJEŽNIČNA MOŽDINA
Διαβάστε περισσότεραHORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA
HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA HORMONSKA REGULACIJA METABOLIZMA - Definicija - Bazalni metabolizam - Faktori od uticaja: METABOLIZAM - Zastupljenost skeletnih mišića u ukupnoj telesnoj masi - Uzrast
Διαβάστε περισσότεραBIOMEHANIKA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA 2. REALNE TEČNOSTI 3. KVS 4. POVRŠINSKI EFEKTI
BIOMEHANIKA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA 1. 1. IDEALNE TEČNOSTI. REALNE TEČNOSTI 3. KVS 4. POVRŠINSKI EFEKTI 1 IDEALNE TEČNOSTI Idealna tečnost predstavlja fizički model koji uvažava slijedeće pretpostavke:
Διαβάστε περισσότεραRESPIRATORNI I CIRKULATORNI SISTEM ČOVEKA
RESPIRATORNI I CIRKULATORNI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu DISANJE I KRVOTOK Disanje proces kojim se ćelije
Διαβάστε περισσότεραODRASLIH I OSOBA TREĆEG DOBA KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SISTEM
ANTROPOLOŠKE KARAKTERISTIKE ODRASLIH I OSOBA TREĆEG DOBA KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SISTEM KARDIOVASKULARNE FUNKCIJE Zavise od strukture i funkcije srca, aorte, arterijalnog stabla, komponenti i
Διαβάστε περισσότεραFIZIOLOŠKE OSNOVE SILE I SNAGE. Prof. dr Dušan Perić
FIZIOLOŠKE OSNOVE ISPOLJAVANJA SILE I SNAGE Prof. dr Dušan Perić Mehanizam mišićne kontrakcije Struktura mišića i mišićnih ovojnica MOTORNA JEDINICA } TELO (SOMA) NERVNE ĆELIJE AKSON TELODENDRON MIŠIĆNA
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja. Endokrini sistem. Doc. dr Maja Milovanović
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Endokrini sistem Doc. dr Maja Milovanović Hormoni Endokrine žlezde luče hemijske supstance koje se zovu hormoni. Endokrine
Διαβάστε περισσότεραACE INHIBITORI I ANTAGONISTI AT RECEPTORA
ACE INHIBITORI I ANTAGONISTI AT RECEPTORA Maja Tomić Katedra za farmakologiju Univerzitet u Beogradu - Farmaceutski fakultet Sistem renin-angiotenzinaldosteron (RAAS) Reguliše ravnotežu elektrolita i vode
Διαβάστε περισσότεραHormoni štitaste žlezde T 4
Hormoni štitaste žlezde T 4 Morfološke odlike štitaste žlezde TSH Rast žlezde camp - preuzimanje jodida, transkripcija Tg, TPO i aktivnost Na + /I - kotransportera PLC efluks i oksidacija jodida, produkcija
Διαβάστε περισσότεραENDOKRINA FUNKCIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA: GASTROINTESTINALNI HORMONI
ENDOKRINA FUNKCIJA GASTROINTESTINALNOG SISTEMA: GASTROINTESTINALNI HORMONI KOMPONENTE DIGESTIVNOG SISTEMA HISTOLOŠKA GRAĐA DIGESTIVNOG SISTEMA tunika seroza sloj longitudinalne muskulature sloj cirkularne
Διαβάστε περισσότεραREGULACIJA AKTIVNOSTI RESPIRACIJSKOG SISTEMA
REGULACIJA AKTIVNOSTI RESPIRACIJSKOG SISTEMA RESPIRACIJA 1. 2. je proces razmene gasova izmeñu atmosferskog vazduha i tkiva, sa ciljem da snabde ćelije O2 i Ukloni CO2 iz organizma Obuhvata sledeće procese:
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραFIZIKA LJUDSKOG ORGANIZMA FIZIKA SLOBODANKA STANKOVIĆ ZA STUDENTE MEDICINSKE FIZIKE I MEDICINE NOVI SAD, 2006.
FIZIKA LJUDSKOG ORGANIZMA UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA FIZIKU SLOBODANKA STANKOVIĆ FIZIKA LJUDSKOG ORGANIZMA ZA STUDENTE MEDICINSKE FIZIKE I MEDICINE SLOBODANKA STANKOVIĆ
Διαβάστε περισσότεραMotorni nervni sistem (1)
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Motorni nervni sistem (1) Doc. dr Maja Milovanović Sadržaj prezentacije Kičmena moždina, refleksi Motorna kora velikog
Διαβάστε περισσότεραDelotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća
Kontinuirana edukacija farmaceuta 6. novembar 2010. Hotel Continental, Beograd odobrenje ZSS B-297 (juli 2010.) Delotvornost aktivnih biljnih principa trenutna dostignuća Prof. dr Nenad Ugrešić, Farmaceutski
Διαβάστε περισσότεραAnatomija nervnog sistema
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Anatomija nervnog sistema Doc. dr Maja Milovanović MOZAK KIČMENA MOŽDINA PETODELNI - SREDNJI MOZAK - MEĐUMOZAK - VELIKI
Διαβάστε περισσότεραRAZDRAŽLJIVA TKIVA. PRIRUČNIK ZA VEŽBE IZ FIZIOLOGIJE (koristiti uz Praktikum) Aparatura koja se koristi za vežbe iz razdražljivih tkiva
PRIRUČNIK ZA VEŽBE IZ FIZIOLOGIJE (koristiti uz Praktikum) RAZDRAŽLJIVA TKIVA Slajdove pripremila: Prof. dr Jelena Popadić Gaćeša u saradnji sa: Asist. dr Vedranom Karan Saradnikom u nastavi dr Danijelom
Διαβάστε περισσότεραENDOKRINI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu
ENDOKRINI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu ENDOKRINI SISTEM HORMONI Kontrolni sistemi organizma: nervni i
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραNASTAVNI PROGRAM iz MEDICINSKE FIZIOLOGIJE (A. Teorijska nastava, B. Seminari, C. Praktična nastava) A. TEORIJSKA NASTAVA (118 časova)
NASTAVNI PROGRAM iz MEDICINSKE FIZIOLOGIJE (A. Teorijska nastava, B. Seminari, C. Praktična nastava) (Ukupno 268 časova nastave: 118 časova teorijske nastave/24 metodske jedinice, 45 časova seminarske
Διαβάστε περισσότεραVISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost
VISKOZNOST VISKOZNOST TEČNOSTI Viskoznost predstavlja otpor kojim se pojedini slojevi tečnosti suprostavljaju kretanju jednog u odnosu na drugi, odnosno to je vrsta unutrašnjeg trenja koja dovodi do protoka
Διαβάστε περισσότεραFARMAKOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA
FARMAKOLOGIJA KARDIOVASKULARNOG SUSTAVA Prof. dr. sc. Frane Božić Zavod za farmakologiju & toksikologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Bolesti srca i skupine lijekova Insuficijencija srca
Διαβάστε περισσότερα2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje dinamičke stabilnosti unutrašnje sredine organizma
1. Endokrine žlezde svoje produkte sekretuju u a) unutrašnju sredinu organizma b) spoljašnju sredinu organizma 2. Homeostaza je a) održavanje ravnotežnog stanja unutrašnje sredine organizma b) održavanje
Διαβάστε περισσότεραDrugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραREFLEKSNA AKTIVNOST KIČMENE MOŽDINE
REFLEKSNA AKTIVNOST KIČMENE MOŽDINE Grčki filozofi Hipokrat ( 460-379 B.C.) Ars longa, vita brevis Aristotel (384-322 B.C.) Mozak centralni organ intelektualne aktivnosti i glavni sezorni organ Povrede
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραEndokrini pankreas-insulin i glukagon. Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici
Endokrini pankreas-insulin i glukagon Lekovi za lečenje dijabetes melitusa-insulini i oralni antidijabetici Hormoni pankreasa Langerhansova ostrvca A (α): glukagon B (β): insulin D (δ): somatostatin F
Διαβάστε περισσότεραViskoznost predstavlja otpor tečnosti pri proticanju. Viskoznost predstavlja unutrašnje trenje između molekula u fluidu.
VISKOZNOST VISKOZNOST Viskoznost predstavlja otpor tečnosti pri proticanju. Viskoznost predstavlja unutrašnje trenje između molekula u fluidu. VISKOZNOST Da li očekujete da će glicerol imati veću ili manju
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραTIJEK ANESTEZIJE MONITORING ANESTEZIRANOG BOLESNIKA. Tatjana Šimurina Nataša Kovač
1 TIJEK ANESTEZIJE MONITORING ANESTEZIRANOG BOLESNIKA Tatjana Šimurina Nataša Kovač Tijek anestezije 2 Priprema za anesteziju Uvod u anesteziju Održavanje anestezije Izlazak iz anestezije Postoperativno
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραULOGA HIPOTALAMUSA U SVEUKUPNOJ KONTROLI HOMEOSTAZE
ULOGA HIPOTALAMUSA U SVEUKUPNOJ KONTROLI HOMEOSTAZE INTEGRATIVNE ULOGE HIPOTALAMUSA II Endokrine funkcije I ANS HIPOTALAMUS III Homeostatski kontrolni centri V Biološki ritmovi IV Ponašanje: nagonsko i
Διαβάστε περισσότεραXII vežba. Slika XII 1. Grafički zapis akcionog potencijala (A) i kontrakcije srca (B)
XII vežba 1. Palpirati udar»srčanog vrha«(ictus cordis) 2. Auskultacija srčanih tonova 3. Odrediti frekvencu i ritmičnost rada srca 4. Video prezentacija izolovanja i preparisanja srca pacova (SimHeart)
Διαβάστε περισσότεραHormoni ženskog reproduktivnog sistema
Hormoni ženskog reproduktivnog sistema INHIBINI ZREO FOLIKUL ADENOHIPOFIZA MATURACIJA FOLIKULA FSH LH GnRH LH OVARIJUM FSH Regulacija aktivnosti endokrine funkcije gonada ESTROGENI PROGESTERON KORPUS
Διαβάστε περισσότεραMozak kao organ. Elementi. Terminologija UVOD U FARMAKOLOGIJU CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA ORGANIZACIJA NERVNOG SISTEMA
UVOD U FARMAKOLOGIJU CETRALOG ERVOG SISTEMA Doc. dr Miroslav Savić Institut za farmakologiju Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu Mozak kao organ Masa 2-3% ukupne Potrošnja O 2 20% ukupne Potrošnja
Διαβάστε περισσότεραRadiološka dijagnostika kardiovaskularnog sistema
Prof.dr Simon Nikolić zdravstvena nega Radiološka dijagnostika kardiovaskularnog sistema MMXV Metode pregleda Teleradiografija srca Radioskopija Ehokardiografija Kompjuterizovana tomografija Magnetna rezonancija
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραODABRANA POGLAVLJA IZ OSNOVA PATOFIZIOLOGIJE. predavanja koja je održao prof. D. ĐIKIĆ
ODABRANA POGLAVLJA IZ OSNOVA PATOFIZIOLOGIJE predavanja koja je održao prof. D. ĐIKIĆ 1 I. POREMEĆAJI U SNADBJEVANJU KISIKOM UKUPNA VOLUMEN (utrošak) KISIKA (po 2 )u tijelu pri mirovanju cca 0.25 L/min
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραEIKOZANOIDI. Lovro Stanovnik. Inštitut za farmakologijo in eksperimentalno toksikologijo, Medicinska fakulteta, Univerza v Ljubljani
EIKOZANOIDI Lovro Stanovnik EIKOZANOIDI Derivati nenasičenih enih maščobnih kislin z 20 C-atomi C εικοσιν (eikosin) Pri človeku: tetraenoična na kislina arahidonska kislina 2 vrsti derivatov: Prostanoidi
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραSenzorni nervni sistem
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja Senzorni nervni sistem Doc. dr Maja Milovanović Sadržaj prezentacije Senzorni receptori Somatski osećaji Somatosenzorni
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραGASNO STANJE.
GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih
Διαβάστε περισσότεραFunkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.
OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραAutonomni živčani sustav i srž nadbubrežnih žlijezda. Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu
Autonomni živčani sustav i srž nadbubrežnih žlijezda Prof. dr.. Zoran Valić Katedra za fiziologiju Medicinski fakultet u Splitu dio živčanog sustava koji nadzire većinu visceralnih funkcija tijela arterijski
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραHIPOTALAMUS Prof.dr Gordana Maširevi-Draškovi. Hipotalamus je centar koji upravlja: svim vegetativnim i veinom endokrinih procesa u telu,
HIPOTALAMUS Prof.dr Gordana Maširevi-Draškovi Hipotalamus je centar koji upravlja: svim vegetativnim i veinom endokrinih procesa u telu, pa je tako najznaajniji organ u homeostatskoj kontroli unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραL E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
Διαβάστε περισσότεραU N I V E R Z I T E T U N O V O M S A D U P O LJ O P R I V R E D N I F A K U L T E T D E P A R T M A N Z A V E T E R I N A R S K U M E D I C I N U
U N I V E R Z I T E T U N O V O M S A D U P O LJ O P R I V R E D N I F A K U L T E T D E P A R T M A N Z A V E T E R I N A R S K U M E D I C I N U Opšta hirurgija Definicija ŠOK Hipovolemijski Kardiogeni
Διαβάστε περισσότεραDoze u nuklearnoj medicini
Doze u nuklearnoj medicini Tipične doze u nuklearnoj medicini Pregled Radiopharmaceutik A (MBq) Organ Kosti 99m Tc-MDP 740 Srčani zid 201 Tl-Thallous Chloride 120 Infekcije 67 Ga-Gallium Citrate 150 Kost
Διαβάστε περισσότεραLobulus: Funkcionalna jedinica jetre
Fiziologija jetre ANATOMIJA JETRE PORTNI HILUS Lobulus: Funkcionalna jedinica jetre Nepravilna poliedarna prizma ( 0.7x2.0 mm) v.portae a.hepatica laminae hepatis,lamina terminalis Portna trijada Žučni
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραTip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραPITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE
PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραBETA ADRENERGIČKI BLOKATORI
BETA ADRENERGIČKI BLOKATORI KOMPETITIVNI INHIBITORI KATEHOLAMINA NA BETA ADRENERGIČKIM RECEPTORIMA LEKOVI KOJI SPECIFIČNO BLOKIRAJU BIOLOŠKI ODGOVOR NA IZOPRENALIN, A DELIMIČNO NA ADRENALIN PARCIJALNI
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραDIGESTIVNI SISTEM ČOVEKA. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu
DIGESTIVNI SISTEM ČOVEKA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu DIGESTIVNI SISTEM. NAPAJANJE TELA ENERGIJOM. Hrana energija (kreatin
Διαβάστε περισσότεραTEMATSKA PREDAVANJA IZ MODULA FIZIOLOGIJA ČOVJEKA
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu TEMATSKA PREDAVANJA IZ MODULA FIZIOLOGIJA ČOVJEKA Interna skripta za diplomski studij Molekularna biotehnologija Izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Διαβάστε περισσότεραImplementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM
Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Dr.sc. Ljiljana Mayer, spec.med.biokemije Zagreb, 18. ožujka 2017. Klinika za tumore Centar za maligne bolesti, KBCSM
Διαβάστε περισσότεραΠαρουσίαση περιστατικού Σπυρόπουλος Γεώργιος Ειδικευόμενος Πνευμονολογίας Πνευμονολογική Κλινική Α.Π.Θ Γ.Π.Ν. Γ. Παπανικολάου
Παρουσίαση περιστατικού Σπυρόπουλος Γεώργιος Ειδικευόμενος Πνευμονολογίας Πνευμονολογική Κλινική Α.Π.Θ Γ.Π.Ν. Γ. Παπανικολάου Ασθενής 55 ετών, προσήλθε στο ΤΕΠ αναφέροντας δύσπνοια από 4ημέρου, ιδίως κατά
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραKATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA
KATABOLIZAM UGLJENIH HIDRATA 20.02.2018. SINTEZA I RAZGRADNJA GLIKOGENA Glikogen je homopolimer glukoze, oblik u kojem se ugljeni hidrati čuvaju u životinja. Čuvanjem glukoze u obliku glikogena
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραRezistencija na insulin - definicije
Laboratorijsko ispitivanje osetljivosti/rezistencije na insulin Rezistencija na insulin - definicije Stanje smanjene osetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije insulina u cirkulaciji Smanjeno
Διαβάστε περισσότερα