POTROŠNJA, ŠTEDNJA I INVESTICIJE

Transcript

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA 1 POTROŠNJA, ŠTEDNJA I INVESTICIJE

2 POTROŠNJA I ŠTEDNJA Potrošnja i štednja su ključne za razumijevanje ekonomskog rasta i konjunkturnih ciklusa Potrošnja utječe na nacionalni proizvod i dohodak Zemlje koje više troše svog dohotka, manje investiraju i ostvaruju relativno skromne stope rasta Zemlje koje manje troše a više štede i investiraju ostvaruju brzi rast dohotka i produktivnosti Kada izdaci za potrošnju i investicije ubrzano rastu, ukupna proizvodnja također raste POTROŠNJA- ŠTEDNJA- INVESTICIJE- RAZVOJ...

3 POTROŠNJA KUĆANSTAVA je trošenje na finalna dobra i usluge. Štednja kućanstava je dio dohotka koji nije utrošen na potrošnju OSOBNA POTROŠNJA (C) - trajna potrošna dobra - potrošna dobra - usluge

4 BDP i osobna potrošnja (RH i SAD) RH ( mlrd kn) God. BDP C C/BDP , , , ,1 USA (mlrd USD) BDP C C/BDP , , , ,2

5 Udio ukupnog trošenja namijenjen prehrani pada kada dohodak raste Trošenje na odjeću, rekreaciju i automobile raste brže kada dohodak raste Trošenje na luksuzna dobra raste brže od dohotka kada dohodak raste Štednja raste vrlo brzo s rastom dohotka

6 ŠTEDNJA je dio dohotka koji nije potrošen. Ona je jednaka dohotku umanjenom za potrošnju Od svih dobara najvažnije luksuzno dobro je štednja Bogati štede više nego siromašni, a siromašni ne štede DOHODAK JE PRIMARNA ODREDNICA POTROŠNJE I ŠTEDNJE

7 ŠTEDNJA I POTROŠNJA DOMAĆINSTVA Raspoloživi dohodak (u USD) Potrošnja Neto štednja (+)ili smanjenje štednje (-) A B C D E F G

8 FUNKCIJA POTROŠNJE POVEZUJE POTROŠNJU I DOHODAK

9 MODEL JEDNOSTAVNE REPRODUKCIJE Y = C C = f(y) Povećanje dohotka za 100 jedinica rezultiralo je povećanjem potrošnje za 100 jedinica. Omjer prirasta potrošnje i porasta domaćeg proizvoda granična sklonost potrošnji = 1. Povećanje ponude (proizvodnje) izaziva jednako povećanje potrošnje. To je proces jednostavne reprodukcije u kojemu se uvijek reproducira ista proizvodnja i potrošnja..nema RAZVOJA.

10 Krivulja ravnoteže C Y=C C Y Y

11 C tg kuta= c/ y C C Y=C Y Y Y

12 Y=C+I C=α+β*Y C=f(Y) 0<β<1 α = autonomna sklonost potrošnji; odsječak na ordinati tj.dio potrošnje neovisan o dohotku Y β = granična sklonost potrošnji; dio potrošnje ovisan o dohotku Y Primjer: C=50+0.8Y

13 Krivulja potrošnje C C C= 50+0,80Y C/ Y = granična sklonost potrošnji C= Y=100 Y

14 Prosječna sklonost potrošnji = C/Y Pokazuje koji se dio od dohotka prosječno troši. Granična sklonost potrošnji = ΔC/ ΔY Pokazuje kako potrošnja REAGIRA na promjenu dohotka. To je dodatni iznos koji ljudi potroše kada dobiju dodatni dolar (kunu) dohotka.

15 C Y=C C/Y=50+0,8Y C/Y>1 A C/Y=1 C/Y < 1 Y

16 U točki A prosječna sklonost potrošnji jednaka je jedan. Lijevo od točke A prosječna sklonost potrošnji je veća od 1. Desno do točke A prosječna sklonost potrošnji je manja od 1. S porastom dohotka prosječna sklonost potrošnji postaje sve manja i teži graničnoj sklonosti potrošnji kao svojoj graničnoj vrijednosti. Što je veći dohodak to je manja razlika između prosječne i granične sklonosti potrošnji.

17 ELASTIČNOST POTROŠNJE NA DOHODAK = odnos granične i prosječne sklonosti potrošnji ε c,y = β/ (C/Y) Pokazuje za koliko će se postotaka povećati osobna potrošnja C, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.

18 FUNKCIJA ŠTEDNJE POVEZUJE ŠTEDNJU I DOHODAK Y= C+S S=Y-C Prosječna sklonost štednji Granična sklonost štednji Elastičnost štednje na promjenu dohotka pokazuje za koliko će se povećati štednja S, ako se domaći dohodak Y poveća za 1%.

19 GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI REAGIRANJE ŠTEDNJE NA PROMJENU DOHOTKA DIO DODATNOG DOHOTKA KOJI SE KORISTI ZA DODATNU ŠTEDNJU

20 POTROŠNJA I ŠTEDNJA Varijante Raspoloživi dohodak (poslie poreza) Izdaci za potrošnju Granična sklonost potrošnji Neto štednja Granična sklonost štednji A B /1000= 0 110/1000=0,11 0,89 C /1000= /1000=0,15 0,85 D /1000= /1000=0,25 0,75 E /1000= /100=0,36 0,64 F /1000= /100=0,41 0,59 G /1000= /100=0,47 0,53

21 AUTONOMNA POTROŠNJA Ne ovisi o domaćem proizvodu već o: - očekivanjima u kretanju cijena - imetku (bogatstvu potrošača) - utjecaju propagande i dr.

22 PROSJEČNA SKLONOST POTROŠNJI C/Y To je odnos između potrošnje i dohotka i pokazuje koji se dio dohotka prosječno potroši. Kretanje prosječne sklonosti potrošnji zavisi od razine dohotka. S porastom dohotka Y prosječna sklonost potrošnji postaje sve manja Višak potrošnje iznad dohotka potrošači financiraju smanjenjem svojih prijašnjih ušteda ili zaduživanjem Kad je dohodak veći od ravnotežnog ostvaruje se ŠTEDNJA

23 Primjer: Zadana je funkcija potrošnje C=40+0.6Y Nacrtajte funkciju potrošnje. Koliko iznosi potrošnja za nacionalni proizvod od 1000 jedinica? Koliko iznosi granična sklonost potrošnji i objasnite. Izračunajte funkciju štednje i nacrtajte je. Koliko iznosi štednja za nacionalni proizvod od 1000 jedinica? Koliko iznosi granična sklonost štednji i objasnite. Izračunajte elastičnost štednje na dohodak za prethodni primjer dohotka od 1000 jedinica.

24 I model sumarno MODEL Y = C model jednostavne ekonomije bez investicija i štednje Granična sklonost potrošnji β = 1..sve što se proizvede to se i potroši Prosječna sklonost potrošnji C/Y=1 Elastičnost potrošnje za dohodak = granična sklonost potrošnji / prosječna sklonost potrošnji = 1/1 = 1 Investicije I nema Štednja S nema

25 II model sumarno 2. MODEL makroekonomski model sa osobnom potrošnjom i investicijama Y = C + I C=α+ β*y Y=C+S I=S Granična sklonost potrošnji β Prosječna sklonost potrošnji Y/C Elastičnost potrošnje za dohodak = granična sklonost potrošnji / prosječna sklonost potrošnji Štednja S = Y-C

26 II model sumarno Granična sklonost štednji (1- β) Prosječna sklonost štednji S/Y Elastičnost štednje na dohodak = granična sklonost štednji / prosječna sklonost štednji MULTIPLIKATOR = 1/(1- β) ovaj multiplikator pokazuje kako jedinično povećanje investicija utječe na povećanje (ili smanjenje) domaćeg proizvoda.

27 Model Y=C+I C=α+β*Y Egzogene-zadane varijable su I, α i β Endogena varijable su Y i C

28 INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR

29 INVESTICIJSKI MULTIPLIKATOR Autonomna promjena investicija (I) utjecat će na promjenu domaćeg proizvoda (Y) Svaka jedinica investicija multiplicirati će se 1/1- puta u dohodak β a) β= C/ Y b) 1/(1- C/ Y) c) C/ Y + S/ Y = 1 d) S/ Y = 1- C/ Y Investicijski multiplikator =1/(1- C/ Y) =1/ S/ Y

30 Jedinično povećanje investicija povećat će domaći proizvod za iznos multiplikatora Isto tako jedinično smanjenje investicija smanjit će domaći proizvod za iznos multiplikatora Investicijski multiplikator djeluje u oba pravca

31 Ne samo da se autonomna promjena investicija multiplicira u dohodak nego se u dohodak multiplicira za veličinu investicijskog multiplikatora i svaka promjena bilo koje komponente autonomne potrošnje (izvoz, budžetska potrošnja ili autonomna osobna potrošnja)

32 To znači da se jedinična promjena bilo koje komponente autonomne potrošnje multiplicira u dohodak za veličinu investicijskog multiplikatora 1/1- β.

33 C=50+0,75Y Razdoblje I Y ,25 42,19 31,64 23,73 17,80 Σ346,61 C 75 56,25 42,19 31,64 23,73 17,80 13,35 Σ259,96 n=

34 C+I Y=C+I C+I=150+0,75Y A B C=50+0,75Y Y l

35 C+I Y=C+I A B C+I=150+0,75Y D C F E H G J I K C=50+0,75Y I Y C Y C Y Y l

36 RASPROSTIRANJE MULTIPLIKATIVNIH EFEKATA povećanje autonomnih investicija uvjetuje povećanje dohotka upravo za iznos tih autonomnih investicija I Y Povećanje dohotka sa svoje strane inducira povećanje osobne potrošnje C Y Ovo povećanje potrošnje inducira povećanje dohotka C Y Svako daljnje povećanje dohotka i potrošnje sve je manje i manje

37 Aplikacija multiplikatora na ekonomsku politiku Ako je ravnotežni proizvod manji od potencijalnog proizvoda (Y<Ymax) u privredi je prisutan recesijski jaz i potrebno je povećati neku od komponenta agregatne potražnje (npr.autonomne investicije) za (Ymax-Y)/(1:(1- β)), odnosno (Ymax-Y)/multiplikator. Cilj je da se ravnotežni i potencijalni proizvod izjednače.

38 Aplikacija multiplikatora na ekonomsku politiku Ako je ravnotežni proizvod veći od potencijalnog proizvoda (Y>Ymax), u privredi je prisutan inflacijski jaz i potrebno je smanjiti neku od komponenta agregatne potražnje (npr.autonomne investicije) za (Y- Ymax)/(1:(1- β)), odnosno (Y- Ymax)/multiplikator. Cilj je da se ravnotežni i potencijalni proizvod izjednače.

39 Paradoks štednje Što je veća granična sklonost štednji to je manji multiplikator. Što je manji multiplikator to će isto povećanje autonomne potrošnje u situaciji nepotpune zaposlenosti rezultirati manjim povećanjem domaćeg dohotka pa dakle i štednje i obrnuto. Primjer: ako se poveća sklonost štednji, zbog primjerice neizvjesnosti glede krize iz iste veličine autonomnih investicija rezultirati će manji dohodak a posljedično i štednja.

40 Primjer: Zadan je model: C=0.75Y+150 Y=C+I Izrazite endogenu varijablu Y u ovisnosti o egzogenoj varijabli I. Izrazite endogenu varijablu C u ovisnosti o egzogenoj varijabli I. Koliko iznosi investicijski multiplikator i komentirajte! Definirajte i objasnite funkciju štednje. Koliko iznosi granična sklonost štednji i komentirajte! Koliki bi domaći proizvod rezultirao iz autonomnih investicija od 100 jedinica?

41 Kolika bi osobna potrošnja rezultirala iz autonomnih investicija od 100 jedinica? Ukoliko je potencijalni domaći proizvod 1500 jedinica što je potrebno učiniti da se otkloni BDP jaz izračunajte i objasnite na primjeru. Ukoliko je Ukoliko je potencijalni domaći proizvod 800 jedinica što je potrebno učiniti da se otkloni BDP jaz izračunajte i objasnite na primjeru.

42 NACIONALNO PONAŠANJE POTROŠAČA Ono što nije utrošeno, tj. ono što je ušteđeno raspoloživo je naciji za investicije Investicije su pogonska snaga dugoročnog ekonomskog rasta

43 ODREDNICE POTROŠNJE Glavni faktori koji djeluju na ponašanje potrošača su: Tekući raspoloživi dohodak Permanentni dohodak /dugoročni trend rasta dohotka/ Imetak i ostali utjecaji /VEĆI IMETAK VODI VEĆOJ POTROŠNJI/

44 NACIONALNA FUNKCIJA POTROŠNJE Razina raspoloživog dohotka je osnovna odrednica razine nacionalne potrošnje Jedan od najstabilnijih empirijskih pravilnosti u makroekonomiji je da potrošači uvijek štede 7% svojeg raspoloživog dohotka Veza između ŠTEDNJE- INVESTICIJA- EKONOMSKOG RASTA Kada nacija mnogo štedi povećava se zaliha kapitala i ona ostvaruje brzi rast potencijalne proizvodnje

45 STOPE NACIONALNE ŠTEDNJE ( ) JAPAN 20,7 Z. NJEMAČKA 14,0 FRANCUSKA 13,6 KANADA 9,9 V. BRITANIJA 7,4 SAD 7,2

46 Teorije funkcije potrošnje Teorija apsolutnog dohotka Teorija relativnog dohotka Teorija permanentnog dohotka Teorija životnog ciklusa

47 Zajedničko je svih teorijama da osobnu potrošnju promatraju kao, ceteris paribus, funkciju raspoloživog dohotka. Odnosno kao zbroj svih osobnih primanja umanjen za transferne rashode stanovništva (uglavnom direktne poreze). Osim tekućeg dohotka na potrošnju utječu i tokovi dohotka u prijašnjim razdobljima akumulirani u imetku (bogatstvu) bilo realnom (nekretnine, trajna potrošna dobra) ili financijskom (gotovina, depoziti, vrijednosnice).

48 Teorija apsolutnog dohotka To je Keynesova teorija koja tvrdi da potrošač određuje dio dohotka koji troši i da udio potrošnje u dohotku opada s rastom dohotka. On je definirao pojam prosječne i granične sklonosti potrošnji. U kratkom roku je prosječna sklonost potrošnji veća od granične sklonosti. S porastom dohotka opada udio osobne potrošnje u dohotku, a povećava se udio štednje.

49 Istraživanja Kuznetsa 1946.godine na temelju vremenskih nizova g. pokazala su da je u dugom roku granična sklonost potrošnji jednaka prosječnoj, pa je dugoročna funkcija potrošnje pravac koji prolazi kroz ishodište. U dugom roku C/Y ne opada nego je konstantna. To je suprotno zaključku teorije apsolutnog dohotka. Neslaganje ove teorije s empirijskim nalazima objašnjava se različitim faktorima: migracijom stanovništva sa sela u grad, promjena dobne strukture stanovništva, akumulacija bogatstva u vremenu.

50 Teorija relativnog dohotka Autor James Duesenberry, On tvrdi da dio dohotka koji kućanstvo odvaja za potrošnju ovisi o odnosu njegova dohotka i dohotka njegovih susjeda, a ne o apsolutnoj razini dohotka kućanstva. To je efekt potrošnje koji potječe od imitiranja susjeda zove se demonstracijski efekt. Zato osobe s nižim dohotkom imaju veću prosječnu sklonost potrošnji C/Y.

51 Ako dohodak jednog kućanstva ostane isti, dok se dohoci ostalih obitelji povećaju, njegov će se realni položaj pogoršati. Da bi sačuvao svoj relativni životni standard nepromijenjen obitelj će povećati udio potrošnje u svom dohotku. Dakle, u kratkom roku tekuća potrošnja ne mora ovisiti o tekućem dohotku.

52 U privredi je poznati ratchet effect (zaporac efekt) koji kombinira kratkoročno i dugoročno ponašanje potrošnje. Taj efekt štiti privredu da ne sklizne potpuno natrag i da ne izgubi sav dohodak koji je ostvarila tijekom prethodnog booma. U razdoblju recesije kad dohodak opada potrošnja opada sporijim tempom nego raste u razdoblju booma kad dohodak raste.

53 Teorija permanentnog dohotka Milton Friedman kao egzogenu varijablu uzima permanentni dohodak ili očekivani umjesto tekućeg dohotka. Teorija je aktivna 1980 i tih godina 20.st. PERMANENTNI DOHODAK je prosječni dohodak koji potrošač smatra permanentnim. To je prosječni dohodak koji potrošač očekuje da će primiti u budućem razdoblju. Dohodak kućanstva u nekoj godini po Friedmanu se dijeli na permanentni i tranzitorni.

54 On i potrošnju dijeli na permanentnu i tranzitornu. Ukupna je potrošnja u dugom roku funkcija permanentnog dohotka. Ciklička odstupanja od trenda čitave privredne aktivnosti uvjetuju i ciklička odstupanja ostvarena od permanentnog dohotka i potrošnje. U godinama booma ostvareni je dohodak veći od permanentnog. U recesijskim je godinama obrnuto.

55 Teorija životnog ciklusa Ando i Modigliani potrošnju koju potrošač ostvari za svog života smatraju funkcijom dohotka koji potrošač u svom životu ostvari. I ova je teorija kao i Friedmanova okrenuta prema budućnosti. Potrošnja je funkcija očekivanog dohotka koji potrošač očekuje da će ostvariti iz svih izvora: rada i imetka (realnog ili financijskog) tijekom svog života.

56 Ova se teorija temelji na mikroekonomskoj teoriji ponašanja potrošača. Potrošač nastoji maksimizirati svoju funkciju blagostanja uz uvjet da sadašnja vrijednost njegove potrošnje bude jednaka sadašnjoj vrijednosti dohotka koji će on ostvariti u svom životu. U početku i na kraju života tipični potrošač više troši nego zarađuje.

57 U sredini života on više zarađuje nego što troši i akumulira za starost. Potrošač najviše troši u svojoj aktivnoj dobi. Što god je viši udio mladog i/ili starog stanovništva u ukupnom, to je vjerojatnije da će agregatna štednja biti manja i obratno. Što je produktivnost rada sadašnjeg aktivnog stanovništva veća nego prijašnjeg, to nacionalna štednja raste.

58 INVESTICIJE I INVESTIRANJE INVESTIRATI- transformirati ekonomska dobra u oblik, koji omogućava povećanje dohotka INVESTICIJE- - U NAJŠIREM SMISLU: sva ulaganja materijalnih i novčanih sredstava u privrednim i neprivrednim djelatnostima ili pretvaranje tih sredstava u vrijednosne papira i druge pravne naslove za dobivanje dohotka. - U ŠIREM SMISLU: dio domaćeg proizvoda odnosno nacionalnog dohotka, koji se ulaže u fiksne i opticajne fondove - U UŽEM SMISLU: ulaganja u stalnu i tekuću imovinu - U NAJUŽEM SMISLU: samo ulaganja u stalnu imovinu

59 POTROŠNJA I ŠTEDNJA Funkcija potrošnje vezuje razinu potrošnje s razinom raspoloživog dohotka Funkcija štednje vezuje štednju s raspoloživim dohotkom Ono što nije utrošeno tj. ono što je ušteđeno- raspoloživo je naciji za investicije, a investicije čine pogonsku snagu dugoročnog ekonomskog rasta Potrošnja i štednja su ključne za razumijevanje ekonomskog rasta i konjunkturnih ciklusa

60 IZVORI ZA INVESTICIJE A) AKUMULACIJA -osnovne karakteristike -dobrovoljna i prisilna -naturalna i financijska -namjerna i nenamjerna -radna akumulacija -oblici akumulacije prema nosiocima -osobna štednja i radna akumulacija - -akumulacija individualnih proizvođača -državna /javna/ akumulacija -akumulacija poduzeća -akumulacija iz inozemstva

61 B) AMORTIZACIJA -za zamjenu postojećih stvari i prava (osa) -za nabavku novih stvari i prava (osa) -za druge svrhe kao ; -plaćanje dospjelih otplata po investicijskim kreditima -plaćanje udjela u troškovima investicije -za zajednička ulaganja (osa i tos)

62 C) DOPUNSKI IZVORI INVESTICIJA -inozemna sredstva (uvezena akumulacija) - krediti -inozemne pomoći, donacije i sl.

63 DVOJAKA ULOGA INVESTICIJA U kratkom roku utječu na proizvodnju i zaposlenost preko agregatne potražnje U dugom roku utječu na proizvodnju i zaposlenost putem utjecaja na agregatnu ponudu

64 KADA PODUZEĆA INVESTIRAJU PODUZEĆA KUPUJU KAPITALNA DOBRA KADA OČEKUJU DA BI IZ TOG PODHVATA MOGLI ZARADITI PROFIT TJ. DA PRIHOD BUDE VEĆI OD TROŠKOVA INVESTIRANJA

65 O ČEMU OVISE INVESTICIJSKE ODLUKE? POTRAŽNJI ZA PROIZVODNJOM KOJA PROIZVODI NOVE INVESTICIJE KAMATNJAKU I POREZIMA KOJI ODREĐUJU TROŠKOVE INVESTIRANJA OČEKIVANJIMA PODUZEĆA O STANJU PRIVREDE

66 ODREDNICE INVESTICIJA Promjene u investiranju imaju snažan utjecaj na agregatnu potražnju Agregatna potražnja utječe na proizvodnju i zaposlenost Investicije vode k akumulaciji kapitala Time se povećava potencijalni proizvod i potiče ekonomski rast u dugom roku

67 INVESTICIJE SU FUNKCIJA KAMATNJAKA I = f (r) di/dr < 0 Realni kamatnjak se sagledava kao razlika između nominalnog kamatnjaka i očekivane stope inflacije. Investicije su: - opadajuća funkcija nominalnog kamatnjaka - rastuća funkcija stope očekivane inflacije

68 KAMATNJAK I INVESTICIJE PRINOS PO % INVEST.- KAMATNA 20 STOPA (r) 15 KRIVULJA POTRAŽNJE ZA INVESTICIJAMA mi.$ INVESTICIJSKO TROŠENJE (I)

69 AGREGATNE INVESTICIJE SU OPADAJUĆA FUNKCIJA KAMATNJAKA. TA SE KRIVULJA NAZIVA KRIVULJA GRANIČNE EFIKASNOSTI INVESTICIJA. ONA JE JEDNAKA KRIVULJI GRANIČNE EFIKASNOSTI KAPITALA KADA SU TROŠKOVI NABAVKE KAPITALNIH DOBARA KONSTANTNI.

70 Metode odabira projekata: METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI METODA GRANIČNE EFIKASNOSTI INVESTICIJA

71 METODA SADAŠNJE VRIJEDNOSTI Oni projekti čija je sadašnja vrijednost budućih dohodaka veća od njihovih troškova ekonomski su opravdani. SV = R 0 +R 1 /(1+r)+R 2 /(1+r) 2 + +R n /(1+r) n -T R i dohodak od investicija u razdoblju i=1,2, n T-troškovi investicijskog projekta SV-sadašnja vrijednost razlike svih očekivanih dohodaka i ukupnih troškova

72 Svi projekti čija je SV>0 ekonomski su opravdani za realizaciju. Ako je više projekata, kriterij je SV sa većom vrijednosti.

73 INTERNA STOPA RENTABILNOSTI INTERNA STOPA RENTABILNOSTI ILI GRANIČNA EFIKASNOST INVESTICIJA = to je kamatnjak uz koji bi sadašnja vrijednost neto-dohotka ili dobiti od investicijskog projekta bila jednaka nuli. 0 = R 1 /(1+j)+R 2 /(1+j) 2 + +R n /(1+j) n -T Samo projekti čija je granična efikasnost investicija veća od tržišnog katnjaka tj. j>r ekonomski su opravdani za izbor.

74 Ukoliko se rezultati ove dvije metode razlikuju, ekonomski je opravdanije rangirati projekte prema kriteriju sadašnje vrijednosti.

75 INVESTICIJSKI PROCES POSLJEDICA INVESTIRANJA (I) PRIKAZUJE SE KAO PROCES IZMEĐU POČETKA I ZAVRŠETKA INVESTICIJE Počinje s prvim rashodom- izdacima za nabavku vezanim za predmet investiranja Slijede prihodi- posljednji prihod iz invest. projekta može biti likvidacijska dobit

76 OBILJEŽJA INVESTIRANJA KOMPONENTE USPJEHA (uspjeh je vezan uz ostvarenje profita) KOMPONENTE LIKVIDNOSTI (investicija mora doprinijeti jačanju likvidnosti poduzeća) KOMPONENTE RIZIKA - rizik uspjeha - rizik likvidnosti

77 CILJEVI INVESTICIJA LIKVIDNOST SIGURNOST RENTABILNOST

78 LIKVIDNOST Likvidnost omogućuje da je poduzeće platežno sposobno. APSOLUTNA LIKVIDNOST- je sposobnost da je imovina u primjeni kao platežno sredstvo ili se u njega može pretvoriti RELATIVNA LIKVIDNOST- - statička likvidnost se mjeri u određenom trenutku - dinamička likvidnost ne odnosi se na jedan trenutak već to znači da likvidnost mora biti dobra u svakom trenutku jer inače prijeti razvoju poduzeća

79 SIGURNOST - /RIZIK/ Dobit se neće ostvariti u očekivanim okvirima Dobit uopće neće biti ostvarena Dogoditi će se gubitak

80 RENTABILNOST POKAZATELJ ODNOSA DOBITI I ULOŽENOG KAPITALA - rentabilnost ukupnog kapitala - rentabilnost vlastitog kapitala - rentabilnost prometa