Višak prosečne premije u odnosu na prirodnu premiju u prvim godinama osiguranja.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Višak prosečne premije u odnosu na prirodnu premiju u prvim godinama osiguranja."

Transcript

1 ETOEZ OBRČU TETIČKE REZERE OSIGURJ ŽIOT

2 REIJ OSIGURJ KO IZOR FORIRJ TETIČKE REZERE Suku buo pemije u osiguju živo. Rizik smi se s poekom živo osiguog ic šed pemij koj suži z vemesko izvje izik je kkeisik osiguj živo. išk poseče pemije u odosu piodu pemiju u pvim godim osiguj. Zbog gšee vemeske epodudosi piod i sod fod osiguj kjuči eeme eički ezevi u osiguju živo je memičk (pemijsk) ezev.

3 OJ TETIČKE (REIJSKE) REZERE emičk ezev u odeđeom euku veme pedsvj zbi do og euk ukmćei šedi pemij. ecizije memičk ezev može bii defiis ko: Rzik između sdšje vedosi svi budućiobvez osiguvč i sdšje vedosi svi budući pemij osiguik odoso Rzik između sdšje vedosi svi peodiup pemij i sdšje vedosi svi peodi isp iz fod osiguj u momeu u kome se ezev uvđuje.

4 ZČJ TETIČKE REZERE Fomi memičk ezev se koisi z: ispu ugovoee osigue sume po iseku osiguj ispu okupe vedosi ugovoee osigue sume pe isek osiguj ispu osi obvez pedviđei usovim z osiguje živo. Sogo meski kke sedsv memičke ezeve. Tj i obim sedsv koj se mogu ugi fisijskom žišu (pvesveo žišu kpi). Kompije koje se bve osigujem živo ko vži isiucioi ivesioi fisijskim žišim zvijei zemj. Sogo zkoski eguis siguos psm.

5 ETOE Z OBRČU TETIČKE REZERE em vemeskoj pespekivi defiisj i obču zikuju se ROSEKTI i RETROSEKTI meod obču m.. U zvisosi od og d i se u obču ukjučuju oškovi spovođej osiguj zikuju se BRUTOi ETO m.. U zvisosi od og d i se m.. občuv z svku poisu ii z gupu osiguj (osigui sučj) zikuju se IIIULE i GRUE meode obču m.. Oduk o bižim kieijumim i čiu občuvj memičke ezeve i ezeve z učešće u dobii (S. gsik RS b. 7/00 93/0 87/0) Zseb obču z svki ugovo o osiguju kju svkog občuskog peiod pospekivom eo ii buo - ime meodom.

6 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. emičk ezev u odeđeom euku eb d bude jedk zici sdšje vedosi svi budući isp i sdšje vedosi svi budući up (pemij). -eo memičk ezev pose godi od zkjučej ugovo o osiguju z ice pisupe sosi godi. Sedi obču m.. u sučju godišjeg pćj pemije kod: oživoog osiguj kpi z sučj smi ivemeog osiguj kpi z sučj smi Osiguj kpi z sučj doživjej ešoviog osiguj kpi Osiguj osožee iče ee Osiguj odožee pivemee iče ee.

7 .R. z jediicu osigue sume kod doživoog osiguj kpi z sučj smi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj ugovo o osiguju ko godi jedk je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI s pćjem pemije z sve veme jj osiguj s pćjem pemije z sve veme jj osiguj d d d Kd peodu jedkos podeimo s dobijmo: odoso: d d d......

8 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI s pćjem pemije z sve veme jj osiguj ošo vži:... i K sedi: ( ) ejejem posedje jedkosi s dobijmo: Iz čeg djim seđivjem sedi: ( ) ( )

9 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI s pćjem pemije z sve veme jj osiguj ke memičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod doživoog osiguj kpi z sučj smi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: gde su: ( ) -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z...doživoo osiguje kpi z sučj smi kju godie -godišj eo pemij z jediicu osigue sume z doživoo...osiguje kpi z sučj smi -sdšj vedos budući godišji eo pemij kju...godie. ( )

10 ime. Lice so50 godikupioje poisudoživoogosigujkpizsučjsmi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve 0 godi pose zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. ( ( ) ) S ( ( ) ) ( ) ( )

11 ime. Lice so50 godije kupiopoisudoživoogosigujkpizsučjsmi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm. emij u izosu EUR se pć godišje z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve 5 godi pose zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbicesmosi7 egeskidušv uz kmu sopu 4%. Toškovi izose 5% od godišje buo pemije. ( k) S ( 0 ) ( 05 )

12 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI koje je osobođeo pćj pemije pose odeđeog boj godi emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod doživoog osiguj kpi z sučj smi osobođeog pćj godišje pemije po iseku godi jedk je: gde su: ( ) -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z doživoo...osiguje kpi z sučj smi kju godie ( ) -godišj piveme eo pemij z jediicu osigue sume z...doživoo osiguje kpi z sučj smi -sdšj vedos budući godišji eo pemij (koje će se...pći okom edi -godi) kju godie. ( ) <

13 ime 3. Lice so50 godikupioje poisudoživoogosigujkpizsučjsmi. Ugovoeoje pćje pemije u oku pvi 0 godi jj ugovo. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 i 5 godi od zkjučej ugovo. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5 ( ). ( ) S ( ) ( ) S

14 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod pivemeog osiguj kpi z sučj smi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z RIREEO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI RIREEO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI s pćjem pemije z sve veme jj osiguj s pćjem pemije z sve veme jj osiguj < 0 gde su: -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z pivemeo...osiguje kpi z sučj smi kju godie -godišj piveme eo pemij z jediicu osigue sume z...pivemeo osiguje kpi z sučj smi - sdšj vedos budući godišji eo pemij kju godie.

15 ime. Lice so50 godikupioje poisupivemeogosigujkpizsučjsmi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm ukoiko ice ume u oku 0 godi od d osiguj. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5 ( ) S ( ) ( ) ( )

16 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod pivemeog osiguj kpi z sučj smi osobođeog pćj godišje pemije po iseku godi jedk je : ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z RIREEO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI RIREEO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI koje je osobođeo pćj pemije pose odeđeog boj godi koje je osobođeo pćj pemije pose odeđeog boj godi < < < 0 gde su: -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z pivemeo...osiguje kpi z sučj smi kju godie -godišj piveme eo pemij z jediicu osigue sume z...pivemeo osiguje kpi z sučj smi -sdšj vedos budući godišji eo pemij (koje će se...pći okom edi -godi) kju godie. 0

17 ime. Lice so50 godikupioje poisupivemeogosigujkpizsučjsmi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm ukoiko ice ume u oku 0 godi od d osiguj. Ugovoeo je pćje pemije u oku pvi 0 godi jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 8 i godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4% ( ) ( ) ( )

18 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod osiguj kpi z sučj doživjej s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OSIGURJE KITL Z SLUČJ OŽILJEJ OSIGURJE KITL Z SLUČJ OŽILJEJ s pćjem pemije z sve veme jj osiguj s pćjem pemije z sve veme jj osiguj E E < gde su: -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z osiguje... kpi z sučj doživjej kju godie -godišj eo pemij z jediicu osigue sume z osiguje kpi z...sučj doživjej - sdšj vedos budući godišji eo pemij kju godie. E E E E E

19 ime. Lice so30 godikupioje poisuosigujkpizsučjdoživjej 50 godi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj ice doživi 50 godi. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5 ( ) E E ( ).000 E E S E E ( )

20 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod osiguj kpi z sučj doživjej koje je osobođeo pćj godišje pemije po iseku godi jedk je : ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OSIGURJE KITL Z SLUČJ OŽILJEJ OSIGURJE KITL Z SLUČJ OŽILJEJ koje je osobođeo pćj pemije pose odeđeog boj godi koje je osobođeo pćj pemije pose odeđeog boj godi < < < E E E gde su: -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z osiguje...kpi z sučj doživjej kju godie -godišj piveme eo pemij z jediicu osigue sume z... osiguje kpi z sučj doživjej -sdšj vedos budući godišji eo pemij (koje će se...pći okom edi -godi) kju godie. E E E E E

21 ime. Lice so50 godikupioje poisuosigujkpizsučjdoživjej 75 godi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj ice doživi 75 godi. Godišj pemij se pć u pvi 5 godi jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 i 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4% ( ) E E E ( E ) ( ) E E

22 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod mešoviog osiguj kpi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z EŠOITO OSIGURJE KITL EŠOITO OSIGURJE KITL s pćjem pemije z sve veme jj osiguj s pćjem pemije z sve veme jj osiguj < gde su: -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z mešovio...osiguje kpi kju godie -godišj eo pemij z jediicu osigue sume z mešovio osiguje...kpi - sdšj vedos budući godišji eo pemij kju godie.

23 ime. Lice so50 godikupioje poisumešoviog osigujs okom 0 godi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm ii u kojoj ice doživi 70 godi. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. ( ) S ( ) ( )

24 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod mešoviog osiguj kpi koje je osobođeo pćj godišje pemije po iseku godi jedk je : ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z EŠOITO OSIGURJE KITL EŠOITO OSIGURJE KITL koje je osobođeo pćj pemije pose odeđeog boj godi koje je osobođeo pćj pemije pose odeđeog boj godi < < < gde su: -sdšj vedos buduće ispe jediice osigue sume z mešovio...osiguje kpi kju godie -godišj piveme eo pemij z jediicu osigue sume z... mešovio osiguje kpi -sdšj vedos budući godišji eo pemij (koje će se...pći okom edi -godi) kju godie.

25 ime. Lice so40 godikupioje poisumešoviog osigujs okom 0 godi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm ii u kojoj ice doživi 60 godi. Godišj pemij se pć u oku pvi 0 godi jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5. ( ) ( ) ( )

26 emičk ezev ko godi z odožeu doživou iču eu od ovče jediice koj će počei d se ispćuje ko peiod od godi od poček osiguj (u oku kog se pć i godišj pemij) z < jedk je: Kd peodu jedkos podeimo s dobijmo: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU s pćjem godišje pemije z veme odožeosi s pćjem godišje pemije z veme odožeosi je immo d je:

27 Budući d je: em uvedeim ozkm dje je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU s pćjem godišje pemije z veme odožeosi s pćjem godišje pemije z veme odožeosi p Iz čeg djim seđivjem sedi : p p

28 ke memičk ezev ko godi z odožeu doživou iču eu od ovče jediice koj će počei d se ispćuje ko godi od poček osiguj jedk je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU s pćjem godišje pemije z veme odožeosi s pćjem godišje pemije z veme odožeosi < p gde su: -sdšj vedos budući isp odožei doživoi...;... iči ei od ovče jediice kju godie -godišj piveme eo pemij z jediicu odožee doživoe godišje...iče.ee -sdšj vedos budući godišji eo pemij (koje će se...pći okom edi -godi) kju godie. p

29 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU s povćjem upćei pemij ko osiguik ume u peiodu odožeosi Ukoiko osiguik ume u oku peiod odožeosi može se ugovoii d osiguvč bude u obvezi d koisiku osiguj vi do d upćeu pemiju. Td je memičk ezev ko godi z odožeu doživou iču eu od ovče jediice koj će počei d se ispćuje ko peiod od godi od poček osiguj (u oku kog se pć i godišj pemij) jedk : I p Π < gde su: Π - piveme god. buo pemij z jediicu odožee doživoe iče ee -sdšj vedos kju godie povćj godišji pemij od ovč....jediice koisicim po osovu smi osiguog ic u peiodu odožeosi -sdšj vedos kju godie budući godišji buo pemij Π ( I)...(koje će se pći okom edi -godi) koje će bii vćee u...sučju smi u peiodu odožeosi. R R ( ) ( I) I

30 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU s povćjem upćei pemij ko osiguik ume u peiodu odožeosi ko u euku im ic koj će pemiju od ovče jediice pći još - godi ukup vedos i pemij koje će se u sučju smi osiguog ic vii koisicim kju godie jedk je: ( I) Ispe koisicim osiguj u peiodu odožeosi će bii kju godie u kojoj osiguo ice ume. od peposvkom d je godišj pemij di ispe su: ( ) d ( ) d ( 3 ) d kju ()-ve godie : di kju ()-ge godie : di kju (3)-će godie : di kju -e godie: d di

31 ošujući picip ekvivecije vži: Kd peodu jedkos podeimo s dobijmo: odoso: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU s povćjem upćei pemij ko osiguik ume u peiodu odožeosi s povćjem upćei pemij ko osiguik ume u peiodu odožeosi d d d d I I... 3 I ži d je: i I R R...

32 Sedi: jim seđivjem dobijmo d je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU OLOŽEU OŽIOTU LIČU RETU s povćjem upćei pemij ko osiguik ume u peiodu odožeosi s povćjem upćei pemij ko osiguik ume u peiodu odožeosi ) ( ) ( R R I ) ( R R I Sog je očekiv vedos isp z jedu ovču jediicu pemije koisicim osiguj po osovu smi osiguog ic u peiodu pćj pemije kju godie jedk: R R I ) (

33 ime. Lice so50 godikupioje poisuosigujodožee doživoe iče ee. Re od EUR će bii ispćiv godišje doživoo pv isp će bii z 60-i ođed. Godišj buo pemij od EUR se pć u oku pvi 0 godi. Ukoiko ice ume pe 60-e godie ukupo pće pemij će bii vće ise godie. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo. Toškovi su 0% odpvei5% od svke edepemije i 05% od svke ispćee ee. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5 ( I) p ( 0 ) ( I) 8 R R ( 0 5 ) ( ) p

34 emičk ezev ko godi z eu od ovče jediice koj će počei d se ispćuje ko peiod od godi (u oku kog se pć i godišj pemij) u oku edi kgodi jj osiguj jedk je: ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU RIREEU LIČU RETU OLOŽEU RIREEU LIČU RETU s pćjem godišje pemije z veme odožeosi s pćjem godišje pemije z veme odožeosi < p k k k gde su: -sdšj vedos budući isp odožei pivemei...;... iči ei od ovče jediice kju godie -godišj piveme eo pemij z jediicu odožee pivemee...godišje iče.ee -sdšj vedos budući godišji eo pemij (koje će se...pći okom edi -godi) kju godie. k p k k k k k k k k k

35 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. z OLOŽEU RIREEU LIČU RETU s povćjem upćei pemij ko osiguik ume u peiodu odožeosi emičk ezev ko godi z eu od ovče jediice koj će počei d se ispćuje ko peiod od godi (u oku kog se pć i godišj pemij) u oku edi kgodi osiguj uz ugovoei povćj pemij koisicim ko osiguo ice ume u peiodu odožeosi jedk je: gde su: Π I p k k k Π - piveme god. buo pemij z jediicu odožee pivemee iče ee k -sdšj vedos kju godie povćj godišji pemij od ovč....jediice koisicim po osovu smi osiguog ic u peiodu odožeosi I Π k I -sdšj vedos kju godie budući godišji buo...pemij (koje će se pći okom edi -godi) koje će bii...vćee u sučju smi u peiodu odožeosi. ( I) k R R ( < )

36 ime. Lice so 50 godi kupio je poisu osiguj odožee pivemee iče ee. Re od EUR će bii ispćiv godišje u oku 5 godi pv isp će bii z 60-i ođed. Godišj buo pemij od EUR se pć u oku pvi 0 godi. Ukoiko ice ume pe 60-e godie ukupo pće pemij će bii vće ise godie. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo. Toškovi su 0% od pve i 5% od svke ede pemije i 05% od svke ispćee ee. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5 ( I) p ( 0 ) ( I) 7 R R ( 0 5 ) ( ) p

37 ETO ROSEKTI ETO OBRČU.R. Ukoiko od poček ekuće godie osiguj () ije poek ce godi emičk ezev u euku k(0<k<) se odeđuje ieom iepocijom između mem. ezeve u euku i mem. ezeve u euku ( ): ( k) k 0 < < k k Ukjučejem peose pemije živoi osiguj u obču memičke ezeve dobij se: gde su: ( k) k UR k m - godišj eo pemij z jediicu osigue sume UR m - peos eo pemij.

38 ime. Lice so50 godikupioje poisumešoviog osigujkpi.oček ugovo je isek Osigu sum izosi EUR. Godišj pemij se pć z sve veme jj osiguj. eo pemij izosi EUR. oebo je občui eo memičku ezevu d godie. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 8 5 k m ( k) k UR k ( ) ( )

39 ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. emičk ezev u odeđeom euku eb d bude jedk zici sdšje vedosi svi peodi up pemij i sdšje vedosi svi peodi ispiz fod osiguj. -eo memičk ezev pose godi od zkjučej ugovo o osiguju z ice pisupe sosi godi. Sedi obču m.. u sučju godišjeg pćj pemije kod: oživoog osiguj kpi z sučj smi ivemeog osiguj kpi z sučj smi Osiguj kpi z sučj doživjej ešoviog osiguj kpi.

40 .R. z jediicu osigue sume kod doživoog osiguj kpi z sučj smi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj ugovo o osiguju ko godi jedk je: Kd peodu jedkos podeimo s dobijmo: ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI d d d d Kd peodu jedkos podeimo s dobijmo: Seđivjem peodog izz dobijmo: odoso: d d d d d d d d

41 Imjući u vidu d je: sedi Kd peodu jedkos podeimo s dobijmo: ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI... K ugčije zpiso: odoso: gde je: -osiguvjući eički fko koji pokzuje koji izos će koz godi...si di u osiguju.

42 ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z OŽIOTO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI ke memičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod doživoog osiguj kpi z sučj smi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: gde su: ( ) - godišj eo pemij z jediicu osigue sume z doživoo (...osiguje ) kpi z sučj smi -sdšj vedos počeku osiguj godišji eo pemij..okom pvi godi.osiguj -sdšj vedos počeku osiguj ispe jediice osigue sume...okom pvi godi osiguj. ( )

43 ime. Lice so50 godikupioje poisudoživoogosigujkpizsučjsmi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve 0 godi pose zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. ( ) S ( 50 ) ( 50 ) ( )

44 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod pivemeog osiguj kpi z sučj smi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: gde su: ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z RIREEO OSIGURJE KITL Z SLUČJ SRTI ( ) - godišj piveme eo pemij z jediicu osigue sume z...pivemeo osiguje kpi z sučj smi -sdšj vedos počeku osiguj godišji eo pemij...okom pvi.godi.osiguj -sdšj vedos počeku osiguj ispe jediice osigue sume...okom pvi godi.

45 ime. Lice so50 godikupioje poisupivemeogosigujkpizsučjsmi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm ukoiko ice ume u oku 0 godi od d osiguj. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5 S ( ) 50. ( ( ) ) ( ) ( )

46 ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z OSIGURJE KITL Z SLUČJ OŽILJEJ emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod osiguj kpi z sučj doživjej s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: ( ) E gde su: E - godišj eo pemij z jediicu osigue sume z osiguje kpi... z sučj doživjej E -sdšj vedos počeku osiguj godišji eo pemij...okom pvi.godi.osiguj E

47 ime. Lice so30 godikupioje poisuosigujkpizsučjdoživjej 50 godi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj ice doživi 50 godi. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui vedos eo memičke ezeve ko 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. 5 S ( ) E ( ) E E ( )

48 emičk ezev ko godi z jediicu osigue sume kod mešoviog osiguj kpi s godišjom pemijom koj se pć z sve veme jj osiguj jedk je: gde su: ETO RETROSEKTI ETO OBRČU.R. z EŠOITO OSIGURJE KITL ( ) - godišj eo pemij z jediicu osigue sume z mešovio...osiguje kpi -sdšj vedos počeku osiguj godišji eo pemij...okom pvi.godi.osiguj -sdšj vedos počeku osiguj ispe jediice osigue sume...okom pvi godi. ( )

49 ime. Lice so50 godikupioje poisumešoviog osigujs okom 0 godi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm ii ice doživi 70 godi. Godišj pemij se pć z sve veme jj ugovo. oebo je občui eo memičku ezevu ko 5 godi od zkjučej ugovo peposvjjući d je pois još uvek kiv. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. S ( )

50 ILERO ETO OBRČU BRUTO REIJSKE REZERE Isp povizije u pvim godim osiguj. ks uvede 86. godie od se osiguvjući kompij u emčkoj u ciju povećj obim podje. i eo meodi obču oškovi i ispe osigui sum zjedo s ezevm izdvojeim kju pve godie osiguj su veći od pemijski piod. Fisijske eškoće z kompiju pi veikom boju ovi osiguj. uski ku ugus Zime (83-893) oibuios o e Teoy of Life Isuce emium Reseves 863. i občuu m.. uzei u obzi sve oškove pibve uz posvjje odgovjući ogičej.

51 ILERO ETO OBRČU BRUTO REIJSKE REZERE z EŠOITO OSIGURJE KITL s pćjem pemije z sve veme jj osiguj eom.. pem pospekivoj meodi z mešovio osiguje kpi je: ( ) * imeizovezev se ču isi či ko i eo ezev s im šo se umeso eo pemije koisi modifikov (imeov) eo pemij koj je uveć z izos dopušei kvizicioi oškov: gde je: * gde je: I - modifikov (imeov) eo pemij: ( ) * * * I ( ) ( ) -mksimi izos oškov pibve koji može bii ukjuče u obču...memičke ezeve. I

52 ILERO ETO OBRČU BRUTO REIJSKE REZERE z EŠOITO OSIGURJE KITL s pćjem pemije z sve veme jj osiguj imeizov ezev u euku z du vsu osiguj može bii dobije osovu eo ezeve občue pimeom pospekive meode: I ( ) * * I imeizov ezev će bii ešo mj u odosu ezevu občuu eo meodom i o ispujv usov d u popuosi pokiv očekive obveze dušv.

53 ILERO ETO OBRČU BRUTO REIJSKE REZERE z OREĐIJE KSILE STOE ILERIZIJE e pedosožosi pi odeđivju mksimum oškov pibve koji može bii ukjuče u obču memičke ezeve (eg. mimum cosig coss). Rzik između godišje eo pemije i iziko pemije z jedu godiu: ( ) imum cosig coss ko je X deo izos mksimi oškov pibve koji se odosi jedu godiu vži: X ( ) X X ( ( ) - ) gde su: - eo godišj pemij z jediicu osigue sume - iziko pemij z jediicu osigue sume u pvoj godii osiguj -sdšj vedos sume godišji pemij od ovče jediice koje se pćju...okom godi. Oduk o bižim kieijumim i čiu občuvj memičke ezeve i ezeve z učešće u dobii : Sop cimeizcije e može bii već od 35% ugovoee osigue sume.

54 ime. Lice so40 godikupioje poisumešoviog osigujs okom 0 godi. Osigu sum od EUR će bii ispće kju godie u kojoj supi sm ii u kojoj ice doživi 60 godi. Godišj buo pemij od EUR se pć z sve veme jj ugovo. U obču buo pemije ukkuisi su oškovi od 5% buo pemije. Toškovi pibve se pćju u pvoj godii i izose EUR. oebo je občui cimeizovu memičku ezevu ko godiu d. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4% * I 40 I 0 40 X 7440 ( k) S ( ( ) - ) X 0 ( 400 ) ( - ) ( ) X < < I

55 Osiguikukoji je peso s pćjem pemije osiguvjuć kompij može d poudi d ugovo o osiguju ose szi s edukovom osiguom sumom. d edukcije poise mešoviog osiguj kpi mešoviog osiguj kpi vži: gde je: IZE I KOERZIJ UGOOR O OSIGURJU IZE I KOERZIJ UGOOR O OSIGURJU REUKO REOST OSIGURE SUE REUKO REOST OSIGURE SUE W W gde je: - edukov osigu sum kju godie z ice pisupe sosi - memičk ezev kju godie z ice pisupe sosi -sdšj vedos budući isp jediice osigue sume z mešovio...osiguje kpi kju godie. W

56 ime. Lice so40 godikupioje poisumešoviog osigujs okom 0 godi. Osigu sum izosi EUR. Godišj pemij se pć z sve veme jj osiguj. oebo je občui edukovu vedos osigue sume kju 0-e godie od d osiguj. Toškovi izose 5% buo pemije. Osov z obču su Tbice smosi 7 egeski dušv uz kmu sopu 4%. W W ( ) ( ) W

57 IZE I KOERZIJ UGOOR O OSIGURJU OREĐIJE OTKUE REOSTI OLISE OSIGURJ eći pois živoog osiguj obezbeđuje mogućos okup odoso ispe sume poze ko okup vedos (eg. suede vue) od se osiguvč ko je došo do pekid pćj pemije i pekid ugovo. Okup vedos može d se izču diskoovjem edukovi vedosi (po odbiku dmiisivi oškov) mome okup: gde su: W γ S W ( γ ) - edukov osigu sum kju godie z ice pisupe sosi - dmiisivi oškovi - občusk km sop - jje ugovo o osiguju u godim. p 00

58 ime. eposvićemo d je ice iz peodog pime podeo zev z okup osigue sume kju 0-e godie. dmiisivi oškovi izose 5% od osigue sume. oebo je odedii okupu vedos poise osiguj. S W ( γ ) S 0 W W ( 005 ) S S

59 IZE I KOERZIJ UGOOR O OSIGURJU KOERZIJE UGOOR O OSIGURJU U oku jj ugovo o osiguju ugovč može žii podužeje ii smjeje jj osiguj povećje ii smjeje pemije osiguj ii koveziju iz jede vse osiguj u dugu. Uobičjeo je pvio d su memičk ezev pe i pose kovezije izjedčee: Ukjučejem oškov kovezije dobijmo: gde su: - memičk ezev pe kovezije - memičk ezev pose kovezije - oškovi kovezije. bzi ovog pvi se odeđuje ov pemij ii sum osiguj ko kovezije.

60 ime. Osiguvjuć kompij je izd poisu doživoog osiguj kpi z sučj smi icu sosi 35 godi s osiguom sumom EUR. emij se pć godišje z sve veme jjosiguj. e pćj 0-e pemije osiguik je zevo d se pois koveuje u mešovio osiguje kpi s isom osiguom sumom koj će bii ispće z sučj doživjej 65-e godie ii kju godie u kojoj supi sm pe všee 65-e godie živo. Občuse všibzitbicsmosi7 egeskidušvuz kmusopuod4%. U buopemijusuukkuisioškovikojiizose8% odpemijeosiguj. oebo je izčui ovu pemiju ( 35 ) S ( 008) ( 0 )

61 ime. Osiguvjuć kompij je izd poisu mešoviog osiguj kpi icu sosi 50 godi s osiguom sumom EUR i jjem 0 godi. emij osiguj se pć godišje z sve veme jj osiguj. e pćj -e pemije osiguik je zevo d se osigu sum smji EUR. Obču ezeve se vši bzi Tbic smosi 7 egeski dušv čui uz kmu sopu 4%. U buo pemiju osiguj ukkuisi su oškovi koji izose 8% od buo pemije osiguj. Toškovi kovezije izose 5% memičke ezeve u euku kovezije. oebo je izčui pemiju ko kovezije ( 500 ) S ( 008) ( 0 )

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KUPA I ZARUBLJENA KUPA KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p

Διαβάστε περισσότερα

SARŽAJ. ATEATIČKE OSOVE OSIGURAJA.. Poj i predet turse tetie.. Zo veiih brojev.3. Rču verovtoće.4. Tbice srtosti.5. Verovtoć život i srti jedog ic.6.

SARŽAJ. ATEATIČKE OSOVE OSIGURAJA.. Poj i predet turse tetie.. Zo veiih brojev.3. Rču verovtoće.4. Tbice srtosti.5. Verovtoć život i srti jedog ic.6. rg Vugdeij AKTUARSKA ATEATIKA - osovi ocept z stvu - Subotic 008. SARŽAJ. ATEATIČKE OSOVE OSIGURAJA.. Poj i predet turse tetie.. Zo veiih brojev.3. Rču verovtoće.4. Tbice srtosti.5. Verovtoć život i srti

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog

Διαβάστε περισσότερα

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski

Διαβάστε περισσότερα

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos

Διαβάστε περισσότερα

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla. Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi

Διαβάστε περισσότερα

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti?

Zadatak: Kolika je obodna brzina toka A koja se giba po kružnici promjera 240 cm s 60 okreta u minuti? Kiemik Zdk: Kojom bziom e gib pješk ko 4 km pijee z 35 mi. 4 km 35 mi? Jedoliko poco gibje:. 4,9 (m/) 35 3 Zdk: Kolik je obod bzi ok koj e gib po kužici pomje 4 cm oke u miui? d 4 cm d/ cm, m o/mi π π

Διαβάστε περισσότερα

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.

α =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10. Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6

Διαβάστε περισσότερα

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta 4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

Kinetička energija: E

Kinetička energija: E Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M

Διαβάστε περισσότερα

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)

Dodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x) Dodtk B Furijeovi redovi Posmtrjmo itervu [, eku fukciju f () i ek je o tom itervu eprekid u deovim (im koč roj prekid prve vrste - prekidi u kojim fukcij im koč skok s eve desu griču vredost (vidi S.

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi:

Elektrostatika. 1. zadatak. Uvodni pojmovi. Rješenje zadatka. Za pločasti kondenzator vrijedi: tnic:iii- lektosttik lektično polje n gnici v ielektik. Pločsti konenzto. Cilinični konenzto. Kuglsti konenzto. tnic:iii-. ztk vije mete ploče s zkom ko izoltoom ile su spojene n izvo npon, ztim ospojene

Διαβάστε περισσότερα

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1 Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni

Διαβάστε περισσότερα

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac ) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

2742/ 207/ /07.10.1999 «&»

2742/ 207/ /07.10.1999 «&» 2742/ 207/ /07.10.1999 «&» 1,,,. 2 1. :.,,,..,..,,. 2., :.,....,, ,,..,,..,,,,,..,,,,,..,,,,,,..,,......,,. 3., 1. ' 3 1.., : 1. T,, 2., 3. 2 4. 5. 6. 7. 8. 9..,,,,,,,,, 1 14. 2190/1994 ( 28 ),,..,, 4.,,,,

Διαβάστε περισσότερα

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto

Διαβάστε περισσότερα

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )

1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH ) .RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont w. ww lua so ab me lar m.co t me la sit po dis ion du c, bli pu via lar ca do w. ww me.co m, de la ion nta t do cu me on t ed hn iqu tec les en ce s, rι fιr ma rq ue se t lo go s, so nt la pr op riι tι

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α

Διαβάστε περισσότερα

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο ο φ. II 4»» «i p û»7'' s V -Ζ G -7 y 1 X s? ' (/) Ζ L. - =! i- Ζ ) Η f) " i L. Û - 1 1 Ι û ( - " - ' t - ' t/î " ι-8. Ι -. : wî ' j 1 Τ J en " il-' - - ö ê., t= ' -; '9 ',,, ) Τ '.,/,. - ϊζ L - (- - s.1 ai

Διαβάστε περισσότερα

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

!!# $ %% %$ & % !'!  #$! " "" %%"" %" &" %" " " " % ((((( ((( ((((( " %%%% & ) * ((( "* ( + ) (((( (, (() (((((* ( - )((((( )((((((& + )(((((((((( +. ) ) /(((( +( ),(, ((((((( +, 0 )/ (((((+ ++, ((((() & "( %%%%%%%%%%%%%%%%%%%(

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a: Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH

Διαβάστε περισσότερα

( ) p a. poklopac. Rješenje:

( ) p a. poklopac. Rješenje: 5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο. 728!. -θ-cr " -;. '. UW -,2 =*- Os Os rsi Tf co co Os r4 Ι. C Ι m. Ι? U Ι. Ι os ν ) ϋ. Q- o,2 l g f 2-2 CT= ν**? 1? «δ - * * 5 Ι -ΐ j s a* " 'g cn" w *" " 1 cog 'S=o " 1= 2 5 ν s/ O / 0Q Ε!θ Ρ h o."o.

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

IZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv

Διαβάστε περισσότερα

Model vrednovanja kapitala (Capital Asset Pricing Model - CAPM) Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Model vrednovanja kapitala (Capital Asset Pricing Model - CAPM) Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković Model vednovanja kapiala (Capial Asse Picing Model - CAPM CAPM-W. Shape Teoija žiša kapiala se bavi pianjem žišne avnoeže, j. pokušava da objasni kako se usposavlja avnoeža u keanju pinosa i izika HoV

Διαβάστε περισσότερα

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1)

TEKSTOVI ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektromagnetike (studijski program EEN, 2012/1) TEKSTOV ZADATAKA (2. kolokvijum) iz Elektomgnetike (stuijski pogm EEN, 22/). Oeiti silu koj eluje n tčksto opteećenje Q smešteno izn polusfeične povone izočine nultog potencijl. 2. Oeiti elimične kpcitivnosti

Διαβάστε περισσότερα

PRIMENA INTEGRALA

PRIMENA INTEGRALA www.mtmtinj.com PRIMENA INTEGRALA P ngo što knmo s izčunvnjm povšin, dužin luk, zpmin ili povšin otcion povši momo odditi: - pomoću p tčk ispitmo tok i nctmo kivu kivko j to nophodno - gnic intgl nđmo

Διαβάστε περισσότερα

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE

NEJEDNAKOSTI I PRIMENE NEJEDNAKOSTI I PRIMENE dr Jele Mojlović Prirodo-mtemtički fkultet Niš SADRŽAJ Nejedkosti izmed u brojih sredi Prime ejedkosti izmed u brojih sredi 6 Geometrijske ejedkosti Nejedkosti z elemete trougl Stereometrijske

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek Srukure GMDH u modelrnju predkcj vremenskh serj Ivn Ivek Group Mehod of D Hndlng Ivkhnenko, 966. regresj, esmcj, predkcj, konrol... Dobr svojsv: nskoprmersk lgorm smopodešvnje srukure selekcj ulnh vrjbl

Διαβάστε περισσότερα

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx. Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun

Διαβάστε περισσότερα

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1 A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte

Διαβάστε περισσότερα

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2. Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1 GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1, 1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =

Διαβάστε περισσότερα

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

pi r p p c i i c i (0) i c i (x) i c i, av i c i i C i i C i P i C i W i d d D i i D i p i D in D out e e F F = I c j i i J V k i k b k b = K ic i K id i n P m P Pe i i r si i r p R R = R T V W i x x X

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem OASDSP: asoacije i ile bae asoacije disei sigala File bae Ideie ile bae i asoacije asoacije sa elaaje Uslov eee eosucije ovi Sad 6 saa OASDSP: asoacije i ile bae ovi Sad 6 saa DF: vadaa asoacija DF IF

Διαβάστε περισσότερα

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2 12,999,976 km 9,136,765 km 1,276,765 km 499,892 km 245,066 km 112,907 km 36,765 km 24,159 km 7899 km 2408 km 76 km 12 14 16 3 6 11 1 12 7 1 2 5 4 3 9 10 8 18 20 21 22 23 24 25 26

Διαβάστε περισσότερα

2 3 4 5 6 7 8 9 10 12,999,976 km 9,136,765 km 1,276,765 km 499,892 km 245,066 km 112,907 km 36,765 km 24,159 km 7899 km 2408 km 76 km 12 14 16 9 10 1 8 12 7 3 1 6 2 5 4 3 11 18 20 21 22 23 24 26 28 30

Διαβάστε περισσότερα

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković

Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

4. Relacije. Teorijski uvod

4. Relacije. Teorijski uvod VI, VII i VIII dvoqs veжbi Vldimir Blti 4. Relije Teorijski uvod Podsetimo se n neke od pojmov veznih z skupove, koji su nm potrebni z uvođeƭe pojm relije. Dekrtov proizvod skup iniemo n slede i nqin:

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa, Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište

Διαβάστε περισσότερα

! ҽԗज़ϧљ!!ΐμΐԃ த ໒ ำ!! ǵ թ໒!! ΒǵЬ ठ໒!! Οǵ ٣!! Ѥǵ ᇡ٣!! ϖǵᖏਔ!! Ϥǵණ!!!!! 1 ~ 1 ~

! ҽԗज़ϧљ!!ΐμΐԃ த ໒ ำ!! ǵ թ໒!! ΒǵЬ ठ໒!! Οǵ ٣!! Ѥǵ ᇡ٣!! ϖǵᖏਔ!! Ϥǵණ!!!!! 1 ~ 1 ~ ~ 1 ~ ~ 2 ~ pm ~ 3 ~ p v :9 Ô ndã ndã 2/Æs )644-619-859/* 3/sÕ )6:4-:94-594/* ss ss )2-238-5:3-342/* v v 2/s. 1/ Ô Ô )2-238-5:3 5:3-342/* 342/* :9/23/42 hsà OU%:6-974 m Ë½Ç s Äi z us o½ 352 ssu Çyg ìjý

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h

I S L A M I N O M I C J U R N A L J u r n a l E k o n o m i d a n P e r b a n k a n S y a r i a h A n a l i s a M a n a j e m e n B P I H d i B a n k S y a r i a h I S S N : 2 0 8 7-9 2 0 2 I S L A M I N O M I C P e n e r b i t S T E S I S L A M I C V I L L A G E P e n a n g g u n g J a w a b H. M

Διαβάστε περισσότερα

(G) = 4 1 (G) = 3 (G) = 6 6 W G G C = {K 2,i i = 1, 2,...} (C[, 2]) (C[, 2]) {u 1, u 2, u 3 } {u 2, u 3, u 4 } {u 3, u 4, u 5 } {u 3, u 4, u 6 } G u v G (G) = 2 O 1 O 2, O 3, O 4, O 5, O 6, O 7 O 8, O

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

ΣΧΟΛΗ ΠΟΛΙΤΙΚΩΝ ΜΗΧΑΝΙΚΩΝ

ΣΧΟΛΗ ΠΟΛΙΤΙΚΩΝ ΜΗΧΑΝΙΚΩΝ ΕΘΝΙΚΟ ΜΕΤΣΟΒΙΟ ΠΟΛΥΤΕΧΝΕΙΟ ΣΧΟΛΗ ΠΟΛΙΤΙΚΩΝ ΜΗΧΑΝΙΚΩΝ Μανόλης Παπαδρακάκης Καθηγητής ΕΜΠ Εργαστήριο Στατικής & Αντισεισμικών Ερευνών 2007 2008 1 1 Ειδικά κεφάλαια μητρωικής ανάλυσης ραβδωτών φορέων Συνοριακές

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. ANALITIČA GEOMETRIJA PROSTORA II. DIO (Pv).. Min Roić Linović 9./. Pv u otou Jenž v Nek je: T (,, ) n točk oto {,, } ni vekto mje Znom točkom oto oli mo v leln nim vektoom. T (,,) - oivoljn točk v

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

! # $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 $ 6, ::: ;<$& = = 7 + > + 5 $?# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,. ! " #$%&'()' *('+$,&'-. /0 1$23(/%/4. 1$)('%%'($( )/,)$5)/6%6 7$85,-9$(- /0 :/986-$, ;2'$(2$ 1'$-/-$)('')5( /&5&-/ 5(< =(4'($$,'(4 1$%$2/996('25-'/(& ;/0->5,$ 1'$-/%'')$(($/3?$%9'&-/?$( 5(< @6%-'9$

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata] Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom

Διαβάστε περισσότερα

Για να εμφανιστούν σωστά οι χαρακτήρες της Γραμμικής Β, πρέπει να κάνετε download και install τα fonts της Linear B που υπάρχουν στο τμήμα Downloads.

Για να εμφανιστούν σωστά οι χαρακτήρες της Γραμμικής Β, πρέπει να κάνετε download και install τα fonts της Linear B που υπάρχουν στο τμήμα Downloads. Για να εμφανιστούν σωστά οι χαρακτήρες της Γραμμικής Β, πρέπει να κάνετε download και install τα fonts της Linear B που υπάρχουν στο τμήμα Downloads. Η μυκηναϊκή Γραμμική Β γραφή ονομάστηκε έτσι από τον

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.

Διαβάστε περισσότερα