NEJEDNAKOSTI I PRIMENE
|
|
- Δράκων Κοσμόπουλος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 NEJEDNAKOSTI I PRIMENE dr Jele Mojlović Prirodo-mtemtički fkultet Niš SADRŽAJ Nejedkosti izmed u brojih sredi Prime ejedkosti izmed u brojih sredi 6 Geometrijske ejedkosti Nejedkosti z elemete trougl Stereometrijske ejedkosti 0 4 Košijev ejedkost i primee 5 Jeseov ejedkost i primee 0
2 Jele Mojlović Nejedkosti izmed u brojih sredi Prvi pojm o ritmetičkoj sredii dv pozitiv broj potiče verovto još od Pitgorejc Pretpostvlj se d su oi jverovtije zli i z dobro poztu ejedkost izmed u ritmetičke i geometriske sredie dv pozitiv broj ) + b b b > 0 li se pouzdo z d je ovu ejedkost dokzo Euklid O se pokzuje elemetro korišćejem svojstv d z proizvolj dv pozitiv broj vži b) 0 Nime kvdrirjem leve stre prethode ejedkosti dobij se b + b 0 odkle očigledo sledi ) Nejedkost se često koristi i u sledećem ekvivletom obliku ) b + b b > 0 Ako levoj i desoj stri ejedkosti b + b dodmo + b dobijmo tkod e često korišćeu ejedkost ) + b) + b b > 0 Kko se u mogim mtemtičkim problemim jvljju ejedkosti s više od dv rzličit broj postvio se problem uopštej ejedkosti ) U tu svrhu uvodi se pojm ritmetičke i geometriske sredie z pozitivih brojev Sem tog uvode se još dv pojm brojih sredi odoso pojmovi kvdrte i hrmoijske sredie z pozitivih brojev Defiicij Nek je ) dt -tork pozitivih brojev sredi H ) brojev defiis izrzom H ) ; jihov geometrijsk sredi G ) je defiis s G ) ) ; jihov ritmetičk sredi A ) je defiis s A ) ; i jihov kvdrt sredi K ) je defiis s K ) Td je hrmoijsk Teorem Nejedkost izmed u ritmetičke i geometrijske sredie) Nek je dt -tork pozitivih brojev Td je 4) A ) G ) s jedkošću ko i smo ko je Dokz Dokzćemo teoremu mtemtičkom idukcijom Z ejedkost 4) postje ) tj +
3 Nejedkosti izmed u brojih sredi Pretpostvimo d je tvrd eje tčo z k tj d vži 5) A k ) G k ) i pokžimo d vži z k Možemo pretpostviti bez gubitk opštosti d je 0 < k Td je k k {}}{{}}{ k + k + + k 6) A k ) k k k Primetimo d je iz 6) k A k ) 0 tj + k A k ) > 0 Posmtrjmo k pozitivih brojev k + k A k ) z koje možemo primeiti idukcijsku pretpostvku 5) odoso vži k + + k A k ) k k k + k A k )) Kko je k + k k A k ) prethod ejedkost postje Odvde sledi d je k A k ) A k ) k A k ) k k + k A k )) 7) A k k ) k + k A k )) tj A k k ) A k) k + k A k )) Pokžimo sd d je 8) A k ) k + k A k )) k k G k k) Ako prethodu ejedkost podelimo s k > 0 dobijmo ekvivletu ejedkost A k ) + k A k )) k A k ) k + A k ) k A k )) 0 k A k )) + A k ) k A k )) 0 A k ) ) k A k )) 0 N osovu 6) su A k ) i k A k ) pozitivi brojevi p je i jihov proizvod pozitiv broj Dkle pethod ejedkost je tč odoso vži 8) Sd iz 7) i 8) sledi d je A k k ) Gk k ) tj A k) G k ) Dokžimo d jedkost u 4) vži ko i smo ko je Ako je očigledo immo jedkost u 4) S druge stre pretpostvimo d su br dv broj iz iz brojev rzličit med usobom primer Td je jer je Ovim je dokz zvrše > z ) ) > ) Nejedkost izmed u ritmetičke i geometrijske sredie zvćemo krtko ko GA) ejedkost dok ćemo u primem koristiti ozke 9) A ) A G) G ) odoso G ) G A) A )
4 4 Jele Mojlović Teorem Nejedkost izmed u geometrijske i hrmoijske sredie) Nek je dt - tork pozitivih brojev Td je 0) G ) H ) s jedkošću ko i smo ko je Dokz Nejedkost GA) z brojeve glsi ) ) G A) Prem Teoremi jedkost vži ko i smo ko je tj Iz ) sledi G ) ) + + H ) tj ejedkost izmed u geometrijske i hrmoijske sredie Teorem Nejedkost izmed u ritmetičke i kvdrte sredie) Nek je dt -tork pozitivih brojev Td je ) K ) A ) s jedkošću ko i smo ko je Dokz Ako se u idetitetu ) ) desoj stri jedkosti iskoristi ejedkost ) z i k i k tj d je i k i + k dobijmo ejedkost ) ) ) Kko su pozitivi iz ) sledi d je tj A ) K A) Ostje još d se pokže d jedkost u ) vži ko i smo ko je Ako je očigledo immo jedkost u ) S druge stre ko pretpostvimo d su br dv broj iz iz brojev rzličit med usobom primer immo d je jer je z Ovim je dokz zvrše ) ) < + <
5 Prime ejedkosti 5 Nejedkosti 0) i ) zivmo krće HG) ejedkost i AK) ejedkost respektivo dok ćemo u primem koristiti loge ozke ko kod ejedkosti izmed u ritmetičke i geometrijske sredie tj loge ozkm 9) Teoreme i kočo dju d je Immo i sledeć dv rezultt: H ) G ) A ) K ) Teorem 4 Ako je ) proizvolj -tork pozitivih brojev td je 4) mi{ } H ) Dokz Bez gubitk opštosti možemo pretpostviti d je 5) 0 < Td je mi{ } N osovu ejedkosti 5) je tko d je odkle sledi }{{} ) H ) čime je dokz zvrše Teorem 5 Ako je ) proizvolj -tork pozitivih brojev td je 6) K ) mx{ } Dokz Ko i u dokzu prethode teoreme bez gubitk opštosti možemo pretpostviti d vži 5) Td je mx{ } prem 5) immo d je tko d je odkle sledi K ) Dkle kočo immo d vži mi{ } H ) G ) A ) K ) mx{ } Pokze ejedkosti imju veom vžu ulogu i lze veom široku primeu u svim oblstim mtemtike
6 6 Jele Mojlović Prime ejedkosti izmed u brojih sredi Nejedkosti izmed u sredi mogu se koristiti d bi se pokzle moge druge ejedkosti izmed u ostlih i moge geometrijske ejedkosti o kojim ćemo govoriti u Poglvlju Štviše ejedkosti izmed u sredi lze svoju primeu i u rešvju jedči ejedči ko i u rešvju tkz problem ekstremih vredosti odoso odred ivj miimlih i mksimlih vredosti odred eih veliči U ovom poglvlju biće vedee primee ejedkosti izmed u sredi u pokzivju drugih ejedkosti ko i u rešvju jedči i ejedči Primer Dokzti d z proizvolje -torke relih brojevje ) i b b b ) vži ejedkost: Rešeje: Treb zprvo pokzti d je G ) + G b) G + b) + b b b + b ) + b ) + b ) tj ) x x x + y y y gde su x k k y k b k k k + b k k + b k Iz GA) ejedkosti je x x x G A) x + x + + x ; G A) y y y y + y + + y tko d sbirjem ovih ejedkosti uzevši u obzir d je x k + y k k dobijmo tj vži ) x x x + y y y x + x + + x + y + y + + y Primer Berulijev ejedkost) + α) + α α N Rešeje: Kko je + α 0 to je + α 0 Koristeće GA) ejedkost immo + α) }{{} ) G A) + α α > Dkle + α + α) Primer Dokzti ejedkost! < + N Rešeje: Prem GA) ejedkosti je! < ) + Primer 4 Dokzti d z sve pozitive rele brojeve b c tkve d je + b + c vži ejedkost + ) + ) + ) 64 b c 0 J Beroulli ) švjcrski mtemtičr
7 Prime ejedkosti 7 Rešeje: Korišćejem dtog uslov lev stre dte ejedkosti može se zpisti u sledećem obliku + ) + ) + ) + b + c + b c b c + + b + c što dlje primeom GA) ejedkosti povlči d je + ) + ) + ) A G) b c b + + b + c b b c 4 4 b c 4 4 b c 4 4 b c 64 b c Vži i opštije tvrd eje koje pokzujemo u sledećem primeru Primer 5 Pokzti d vži ejedkost + ) + ) + ) gde su k > 0 k tkvi d je Rešeje: Iz HG) ejedkosti je Kko je [ + ) + ) + )] / G H) k k + k + k + k + prethod ejedkost postje [ + ) + ) + )] / ) [ k c + + b + c c 4 4 b 4 c 4 64 ] / S druge stre iz ejedkosti hrmoijske i ritmetičke sredie uz korišćeje uslov + + immo d je Iz posledje ejedkosti dkle sledi d je odoso ) Sd iz ) i ) zključujemo d je A H) ) ) + ) [ + ) + ) + )] /
8 8 Jele Mojlović odkle stepeovjem dobijmo tržeu ejedkost Primer 6 Dokzti d z svk tri prirod broj b c vži ejedkost +b+c b +b+c c Rešeje: Iz HG) ejedkosti immo d je +b+c + b + c odoso G b b c c ) H b b c c ) }{{}}{{}}{{}}{{}}{{}}{{} b c b c +b+c b b c c + + }{{ } + b + c + b + + }{{ b} b + c + + c }{{} c + b + c Primer 7 Ako su b c pozitivi reli brojevi dokzti d vže ejedkosti + b b + c c + + b)b + c) + c) 8bc i + + c b Rešeje: Prem ejedkosti ) je + b b + c c b + c bc odkle možejem direkto sledi prv ejedkost Pored tog primeom GA) ejedkosti immo d je + b b + c c + + c + A G) b + b c b + c c + b Korišćejem prve ejedkosti sd se dobij d je + b b + c c ) 6 c b Primer 8 Ako su b c pozitivi reli brojevi pokzti d vži ejedkost Rešeje: Uvedimo ozke S b + c + b + c + b + c + b + c + c + b S b b + c + c + b c + c + Primetimo jpre d je S + S Pored tog immo d je S + S + S + b + c) / ) + b) + c)b + c) /6 b c + b S c b + c + b + c + + b + + c Primeom ejedkosti izmed u hrmoijske i ritmetičke sredie je b + c + + b + A H) + c ) 9 b + c + + b + + c 9 + b + c) + c + b + b
9 Prime ejedkosti 9 tj S + S + S 9 Dkle S 9 S + S ) što je i treblo pokzti Primer 9 Dokzti d z pozitive rele brojeve b c vži ejedkost 4) b + b) + bcb + c) + c + c) 6bc Rešeje: Nko možej dt ejedkost postje b + b + c + c + b c + bc 6bc Dokžimo d je ov ejedkost tč Prem GA) ejedkosti immo odoso b + b + c + c + b c + bc 6 A G) 6 b b c c b c bc b + b + c + c + b c + bc b 6 c 6 6 b c Primer 0 Dokzti d z sve pozitive rele brojeve b c vži ejedkost 4 + b 4 + c 4 b c + b + c) Rešeje: N osovu AK) ejedkosti je 5) 4 + b 4 + c 4 K A) + b + c 4 + b 4 + c 4 + b + c ) Zbog iste AK) ejedkosti immo i d je 6) + b + c K A) Sd iz 5) i 6) immo d je + b + c + b + c + b + c) + b + c ) + b + c)4 9 7) Prem GA) ejedkosti je 4 + b 4 + c 4 + b + c)4 7 b c G A) + b + c Možejem posledje ejedkosti s + b + c > 0 dobij se + b + c) 7 b c + b + c) 4 7 b c + b + c) što zjedo s 7) dje 4 + b 4 + c 4 b c + b + c) Primer Ako su b c pozitivi reli brojevi dokzti d vži ejedkost 9bc + b + c) b + b + bc b + c + c c + + b + c
10 0 Jele Mojlović Rešeje: D bi smo dokzli levu ejedkosti primeimo jpre GA) ejedkost z brojeve b + b bc b + c c čime se dobij d je c + 8) b + b + bc b + c + c A G) b bc c ) / c + + b)b + c)c + ) S druge stre iz GA) ejedkost z brojeve + b + c b + c immo d je odoso + b)b + c)c + ) G A) što zjedo s 8) dje levu ejedkost: + b)b + c)c + ) b + b + bc b + c + c c + + b + b + c + c + + b + c) 9bc + b + c) b c + b)b + c)c + ) + b + c) Pokžimo sd desu ejedkost Njpre primeom ejedkosti HA) immo d je b + b H A) b + b c + bc H A) c + bc + c H A) + c Dkle od je b + b + bc b + c + c c + + b b b + b 4 + c + bc + c + bc 4 Dlje prem ) prethod ejedkost postje b + b + bc b + c + c c + + b + c Ovim je pokz i des str ejedkosti + + b + c + + c 4 + b + c Primer Nek su b i c pozitivi reli brojevi Dokzti d je b + b c + c b + b c + c + b + c 4 + b + bc + c c ) + b + c Rešeje: Ako uvedemo smeu x /b y b/c z c/ treb zprvo pokzti d z proizvolje pozitive rele brojeve x y z tkve d je x y z vži ejedkost x + y + z x + y + z Zist osovu ejedkosti izmed u kvdrte i ritmetičke sredie immo d je x + y + z K A) x + y + z
11 Prime ejedkosti odoso x + y + z x + y + z) x + y + z) x + y + z A G) x + y + z) x y z x + y + z Primer Nek su x x x pozitivi reli brojevi čiji je zbir jedk Dokzti d z svki pozitiv broj vži ejedkost x x x + x + x x x + x + + x x x + x Rešeje: x x x + x + x x x + x + + x x x + x A G) x x x x x x x + x x + x x + x x + x )x + x ) x + x ) x + x ) + x + x ) + + x + x ) x + x + + x ) Primer 4 Rešiti jedčiu x5 + 4 x x Rešeje: Primeom GA) ejedkosti immo 9) x5 + 4 x A G) x5 4 x x5 +x 4 + Tkod e 0) Iz 9) i 0) sd je x 5 + x 4 + A G) x 5 x 4 x x5 +x 4 + x x5 + 4 x x 4x 6 x U ejedkostim 9) i 0) jedkost vži ko i smo ko je x 5 x 4 tj ko je x što dkle predstvlj rešeje dte jedčie Primer 5 Rešiti ejedčiu x + 4x > + 6x Rešeje: Oblst defiisosti dte ejedčie je D [0 + ) Ako uvedemo smeu x 0 dobij se ejedči ) + > + Primeom GA) ejedkosti immo A G) A G) Od je ) + +
12 Jele Mojlović Dkle pokzli smo d z svko 0 vži ejedkost ) pri čemu jedkost vži kko je tj kko je 0 ili Kko je 0 x 0 i x rešeje ejedčie ) je x 0 ) ) Primer 6 Rešiti jedčiu x 4 + y 4 + 4xy Rešeje: Primeom GA) ejedkost je x 4 + y A G) 4 4 x 4 y 4 4 x y 4xy pri čemu jedkost vži kd je x 4 y 4 Dkle rešej jedčie su x y) { ) )} Primer 7 U skupu celih brojev rešiti jedčiu xy z + yz x + xz y Rešeje: Pre sveg x y z Z \ {0} Od immo jedčiu oblik xy) + yz) + xz) xyz odkle sledi d je xyz > 0 Kko je xyz Z to je xyz Sd primeimo GA) ejedkost brojeve xy) yz) xz) i dobijmo d je xyz xy) + yz) + xz) A G) xy) yz) xz) xyz xyz xyz Dkle xyz Prem tome rešej jedčie u skupu celih brojev su x y z) { ) ) ) )} Primer 8 Z koje vredosti prmetr postoji x R tkv d su brojevi A 5 +x + 5 x B C 5x + 5 x tri uzstop čl ritmetičkog iz Rešeje: Kko je A B > 0 immo A 5 5 x + ) A G) 5 x 5 0 C 5 x + 5 x A G) Brojevi A B C su tri uzstop čl ritmetičkog iz ko je A + C B p je A + C 0 + Dkle z postoji tržeo x Geometrijske ejedkosti Široku klsu ejedkosti koje se sreću u primem čie geometrijske ejedkosti Pod geometrijskom ejedkošću se jčešće podrzumev o ejedkost koj vži z elemete trougl ili eke druge geometrijske figure četvrougl kupe vljk lopte itd)
13 Nejedkosti z elemete trougl Nejedkosti z elemete trougl Nek su b c strice trougl ABC α β γ jim odgovrjući uglovi trougl h h b h c jim odgovrjuće visie t t b t c odgovrjuće težiše duži r i R redom poluprečici upise i opise kružice z dti trougo i s poluobim trougl Dokzćemo eke itereste ejedkosti koje vže izmed u ovih elemet proizvoljog trougl Primer Nejedkost ) 4 + b 4 + c 4 < b + b c + c ) je potreb i dovolj uslov d se dužim čije su veličie b c može kostruisti trougo Rešeje: Ako uvedemo ozke x b + c y + c b z + b c td je y + z b x + z c x + y Sd ejedkost ) možemo zpisti u ekvivleto obliku xyzx + y + z) > 0 tj ) b + c )c + b) + b c) + b + c) > 0 :) Ako su b c dužie stric trougl td je b + c > + c > b + b > c b + c ) + c b) + b c) > 0 odkle sledi d vži ejedkost ) :) Ako vži ejedkost ) odoso ) td kko je + b + c > 0 immo dv slučj: i) b + c > + c > b + b > c ili ii) dv od izrz b + c + c b + b c su egtiv Ako vži ii) pr b + c > 0 + c b < 0 + b c < 0 sbirjem posledje dve ejedkosti dobij se d je < 0 što je suproto pretpostvci d je duži duži tj pozitiv vredost Ako vži i) dužim b c može se kostruisti trougo Primer Dokzti d vži ejedkost: bc + b + c r R Rešeje: Polzimo od AK) ejedkosti z strice dtog trougl odkle je Zjući d je + b + c K A) + b + c + b + c + b + c s b c + b + c s b c P r s b c 4R tj b c 4 R P 4 R r s gde je P površi trougl iz prethode ejedkosti sledi d je b c + b + c s 4 R r s r R s
14 4 Jele Mojlović Primer Dokzti d vži ejedkost: Rešeje: Iz formul z površiu trougl: si α + b si β + c si γ 9r zključujemo d je P r + b + c) b si γ bc si α c si β ) si α + b si β + c si γ P bc + b P c + c P b P + b + c r + b + c) + b + c bc bc Primeom ejedkost izmed u geometrijske i ritmetičke sredie immo d je + b + c A G) b c + b + c A G) b c tko d se možejem prethodih ejedkosti dobij 4) + b + c) + b + c ) 9 b c 9 b c Sd iz ) i 4) sledi si α + b si β + c si γ 9 r Primer 4 Dokzti d vže ejedkosti: P s s r Rešeje: Iz Heroovog obrzc z površiu trougl P ss )s b)s c) immo d je 5) s )s b)s c) P s S druge stre primeom GA) ejedkosti z pozitive brojeve s s b s c dobij se s )s b)s c) G A) ) s + s b + s c ) s + b + c) s s ) s 7 Dkle prem 5) sd sledi d je P s4 s tj P 7 Kko je P r s iz prethode ejedkosti dobij s s r Primer 5 Dokzti d vži ejedkost: s + s b + s c + b + ) c Rešeje: Iz ejedkosti hrmoijske i ritmetičke sredie z dv pozitiv broj x + y x + y x y > 0
15 Nejedkosti z elemete trougl 5 sledi d vži ejedkost x + y 4 x + y x y > 0 Primeimo ove ejedkosti z svki od sledećih prov pozitivih brojev Dobijmo sledeće ejedkosti: s s b ; s s c ; s b s c s + s b s + s c 4 s + s b 4 s + b) 4 + b + c + b) 4 c 4 s + s c 4 b s b + s c 4 s b + s c 4 Sbirjem dobijeih ejedkosti immo d je s + s b + ) 4 s c + b + ) c odkle očigledo sledi trže ejedkost Primer 6 Dokzti d vži ejedkost: ss ) + ss b) ss c) + b c 9 4 Rešeje: Koristeći čijeicu d je x + y) 4xy immo d je Alogo je ss ) + b + c ss b) b b + c Sbirjem dobijeih ejedkosti dobij se b + c) 4 4bc 4 c b 4 ss c) c b c 4 bc 4 ss ) ss b) ss c) + b + c A G) bc 4 + c b 4 + b c 4 bc c b b c Primer 7 Dokzti d z uglove trougl vže sledeće ejedkosti: 6) 7) 8) 9) 0) si α si β si γ 8 cos α cos β cos γ 8 si α + si β + si γ cos α cos β cos γ 8 < cos α + cos β + cos γ
16 6 Jele Mojlović Rešeje: 6): Kko je si α s b)s c) b c si β s )s c) c si γ s )s b) b + c b) + b c) 4 b c b + c ) + b c) 4 c b + c ) + c b) 4 b dobij se si α si β si γ + b c) b + c ) + c b) 64 b c Kko su + b c b + c + c b pozitivi brojevi dobijmo ) si α si β si γ Ako su b c strice trougl td je b c) + b c) b + c ) + c b) 8 b c b c ) b c b) c tj + b c) b + c) b + c ) b c + ) b c + b) c + b) c Možejem prethodih ejedkosti immo d je + b c) b + c ) + c b) b c odoso ) Sd iz ) i ) sledi + b c) b + c ) + c b) b c si α si β si γ 8 čime smo pokzli 6) 7): Iz jedkosti i 6) sledi d je ) cos α + cos β + cos γ + 4 si α si β si γ cos α + cos β + cos γ N osovu GA) ejedkosti immo d je cos α + cos β + cos γ ) cos α cos β cos γ tko d iz ejedkosti ) od sledi d je cos α cos β cos γ ) 8 Dkle vži i ejedkost 7)
17 Nejedkosti z elemete trougl 7 8): Kko je prem siusoj teoremi ejedkost 8) se svodi 4) si α + b + c R R si β b R si γ c R D bi pokzli ovu ejedkost polzimo od idetitet tj + b + c R 5) + b + c 8 R + 8 R cos α cos β cos γ i ejedkosti izmed u ritmetičke i kvdrte sredie + b + c) + b + c Dkle immo d je + b + c) 8 R + 8 R cos α cos β cos γ Iz prethode ejedkosti i 7) dobij se d je 6) + b + c) odkle očigledo sledi d zist vži 4) 9): Korišćejem trigoometrijskog idetitet i ejedkosti 8) dobij se 8 R + 8 R 8 9 R cos α cos β cos γ si α + si β + si γ) 4 0): Korišćejem idetitet cos α cos β cos γ 4 8 cos α + cos β + cos γ + cos α cos β cos γ eposredo sledi lev ejedkost dok se des ejedkost dobij primeom 6) Primer 8 Dokzti d z uglove trougl vže sledeće ejedkosti: 7) 8) 9) tg α tg β tg γ 0 < α β γ < π ; tg α + tg β + tg γ ; ctg α + ctg β + ctg γ 9 Rešeje: 7): Polzeći od idetitet tg α tg β tg γ tg α+tg β +tg γ i koristeći GA) ejedkost tg α + tg β + tg γ tg α tg β tg γ dobij se tg α tg β tg γ G A) tg α tg β tg γ tj tg α tg β tg γ 7 tg α tg β tg γ odoso tg α tg β tg γ 7 tj tg α tg β tg γ
18 8 Jele Mojlović 8): Ako u idetitetu 0) tg α tgβ + tgβ tgγ + tgγ tgα uvedemo ozke x tg α y tgβ z tgγ immo d je xy + yz + zx Koristeći dobro poztu ejedkost x + y + z xy + yz + zx dobij se x + y + z što je i treblo pokzti 9): Ako uvedemo ozke x y z ko u prethodom dokzu i primeimo HA) ejedkost dobij se xy + yz + xz A H) xy + yz + xz Od iz idetitet 0) koji s uvedeim ozkm im oblik xy + yz + zx immo d je Sbirjem ejedkosti xy + yz + xz 9 ctgα ctgβ + ctgβ ctgγ + ctgγ ctgα 9 ctg α + ctg β ctg β + ctg γ ctg α + ctg γ ctg α ctgβ ctg β ctgγ ctg α ctgγ dobij se ctg α + ctg β + ctg γ ctgα ctgβ + ctgβ ctgγ + ctgγ ctgα 9 Primer 9 Dokzti d z elemete trougl vže ejedkosti ) 6 r + b + c R Rešeje: Iz GA) ejedkosti immo d je odoso + b c)b + c ) + c b) G A) + b c + b + c + + c b + b + c 7 + b c)b + c ) + c b) + b + c) Kko je + b c s c) b + c s ) + c b s b) prethod ejedkost postje ) 6 s )s b)s c) + b + c) s + b + c) Korišćejem Heroovog obrsc i jedkosti P r s dobij se 6 s )s b)s c) 6 P s 6 r s što zjedo s ) dje 08 r + b + c) odkle direkto sledi lev ejedkost Des ejedkost je pokz u Primeru 7 videti 4) )
19 Nejedkosti z elemete trougl 9 Primer 0 Prečik krug upisog u trougo jviše je jedk poluprečiku krug opisog oko istog trougl Rešeje: N osovu prethodog primer je 6r R tj r R Primer Dokzti d z elemete trougl vže ejedkosti ) P R + r) 4) 4P ) b c) 5) 6) b c R ) 4 P + b + c 9R U ovim ejedkostim vži zk jedkosti ko i smo ko je trougo jedkostrič Rešeje: ): Kko je + b + c R prem Primeru 9 immo d je R s R + r s + s + r s + s ) + r Primejujući sd odos izmed u ritmetičke i geometrijske sredie z brojeve s r iz prethode ejedkosti se dobij s 7) R + r s s / r) s r) / s P ) / U Primeru 5 smo pokzli d vži s P tko d iz 7) sd sledi d je R + r) s P ) / P ) / / P ) / P 4): Iz ejedkosti + b + c R tj s R korišćejem idetitet bc 4RP dobij se 8) 4P bc R bc s bc + b + c GA) ejedkost z strice trougl dje + b + c bc) / tj s 8) dje 4P bc) / odkle direkto sledi ejedkost 4) 5): Iz GA) ejedkosti z strice trougl i ejedkosti ) sledi G A) / bc) + b + c R + b + c bc) / što zjedo odkle direkto sledi ejedkost 5) 6): Iz ejedkosti izmed u kvdrte i geometrijske sredie z strice trougl i ejedkosti 4) je + b + c bc) / 4P odkle se dobij lev str ejedkosti 6) tj 4 P + b + c Des str ejedkosti direkto sledi iz idetitet 5) i ejedkosti 7) pokze u Primeru 7
20 0 Jele Mojlović Primer Dokzti d vže ejedkosti: Rešeje: Iz obrzc z površiu trougl: dobijmo d je r Dkle prv ejedkost se svodi h h b h c 7r h + h b + h c 9r P r + b + c) h b h b c h c P + b + c h h b h c P P b P c 8 P b c 8 P b c 7 8 P + b + c) tj + b + c) 7 b c Prethod ejedkost je tč osovu ejedkosti izmed u geometrijske i ritmetičke sredie z strice trougl odoso + b + c)/ b c) / D bi pokzli drugu ejedkost primetimo d je b + c h h b h c P r odkle osovu ejedkosti hrmoijske i ritmetičke sredie sledi dt ejedkost h + h b + h c A H) + + h h b h c r r Primer Ako je O cetr upisog krug u ABC D E F su redom tčke presek simetrl uglov α β γ s stricm b c td je 9) OA OD + OB OE + OC OF 6 0) OA OD OB OE OC OF 8 Rešeje: Nek je G tčk koj pripd prvoj AC tkv d je CG CD H tčk koj pripd prvoj AB tkv d je BH BD Slik ) Td je AOC ADG odkle sledi d je OA OD AC CD AB BC CD OA OD AC + AB CD + BC CD AC + AB BC b + c Slik
21 Stereometrijske ejedkosti Sličo iz sličosti trouglov ABO i AHD vži d je Sbirjem ovih jedkosti dobij se OB OE c + b OC OF + b c OA OD + OB OE + OC OF b + c + + c + + b bcb + c) + c + c) + b + b) b c bc Primeom ejedkosti 4) koj je pokz u Primeru 9 dobij se Tkod e immo d je OA OD OB OE OC OF + b)b + c) + c) bc OA OD + OB OE + OC OF 6 bc bc 6 bc + bcb + c) + c + c) + b + b) bc 8 bc bc 8 Stereometrijske ejedkosti Primer 4 Ptolomejev ejedkost) Nek su A B C D bilo koje četiri tčke u rvi Td vži ejedkost AB CD + AD BC AC BD Jedkost vži ko i smo ko je četvorougo ABCD tetivi s dijgolm AC i BD ili su tčke A B C D koliere pri čemu jed od tčk B i D leži izmed u tčk A i C drug e Rešeje: Nek je M tčk u rvi tkv d su CMB i CDA sliči i isto orjetisi Slik ) Td je CM BC CD CM BCM ACD AC DC CB DCM ACB CMD CBA AC BC AD odkle sledi d je BM MD AC sledi Ptolomejev ejedkost CD AB p iz ejedkosti trougl BM + MD BD AC Slik Slik D bi vžil jedkost tčke B M D morju biti koliere kko je u tom slučju CBD CAD četvorougo ABCD je tetivi ili vži posledji uslov vede u formulciji tvrd ej Primer 5 Ptolomejev ejedkost) Ako su P Q R T redom sredie stric AB CD DA BC prostorog četvorougl ABCD td je BC AD < P Q < BC + AD AB CD < ST < AB + CD
22 Jele Mojlović Rešeje: Nek prv p prolzi kroz tčku A i prlel je s prvom P Q K presek prve p i prve BQ Slik ) Td je CQ QD DQK BQC BQ QK BQC KQD DK BC U ADK vži DK + AD > AK P Q i DK AD < AK P Q odoso BC + AD > P Q i BC AD < P Q Sličo se pokzuje i drug ejedkost Primer 6 Ako je R poluprečik opise i r poluprečik upise sfere prvile četvorostre pirmide td je R + ) r Rešeje: Nek je osov ivic dte pirmide SABCD α ugo gib boče stre prem rvi osove i H visi pirmide Slik 4) Z poluprečik sfere opise oko pirmide vži ) R H R) + ) R H + H Slik 4 Kko je tgα H iz ) immo d je R 4 tg α + Uzevši u obzir d je r tgα tgα dobij se R r tg α + ) tgα tg α Iz [ + )t ] t t) > 0 z svko t 0 ) + t t t) + t 0 ) Ako uzmemo d je t tg α tg α uzevši u obzir d je tg α tg α dobij se + + tg 4 α tg α tg α ) tg α + α tg4 + α tg tg α tg α ) ) + tg α tg α tg α tg α ) tg α tg α + tg α tg α tgα + tgα tg α + tg α tg α tgα R r
23 Stereometrijske ejedkosti Primer 7 Ako su b c ivice P površi V zpremi prvouglog prlelopiped od vže ejedkosti 6V P P + b + c) Rešeje: N osovu ejedkosti ritmetičke i geometrijske sredie z brojeve b bc c immo b + bc + c) 7 b c odkle eposredo sledi prv ejedkost jer je P b+bc+c) i V bc Primetimo d jedkost vži ko i smo ko je b bc c tj b c Površi prvouglog prlelopipid je ) P b + bc + c) + b + c) + b + c ) Kko je zbog AK) ejedkosti + b + c K A) + b + c tj + b + c + b + c) iz ) sledi drug ejedkost Primer 8 Ako su r h V M redom poluprečik osove prvog kružog vjk jegov visi zpremi i površi omotč od vže ejedkosti V 4π 7 r + h) M π r + h) 54π V P Rešeje: Aritmetičk sredi brojev r/ r/ i h ije mj od jihove geometrijske sredie tj r + h r ) h / ) V / 4 4π odkle sledi prv od vedeih ejedkosti Drug ejedkost sledi iz GA) ejedkosti z brojeve r i h tj r + h Kko je P πr + rh) i V r π h immo P π r + V ) 4) π r Koristeći GA) ejedkost dobijmo odoso prem 4) je r + odkle sledi i treć ejedkost V π r + P 8π r + ) M / rh π π r + V π r r V π r + V π r V π r + V ) π r V π r V 4π V ) 7 V π r 4π Primer 9 Nek je H visi r poluprečik sredjeg krug prve zrubljee kupe Njbolj moguć proce z zpremiu te kupe je H r π V 4H r π
24 4 dr Jele Mojlović Rešeje: Nek su r r poluprečici osov prve zrubljee kupe Td je V Hπ r + r r + r) Primeom ejedkosti r r r + r r kko je 4r r + r ) dobij se r 4r r r + r ) r r 4r Kko je r + r ) r r r + r r + r V iz prethode ejedkosti direkto sledi dt Hπ ejedkost Dt proce je jbolj moguć jer z r r r je V Hr π z r 0 je V 4H r π 4 Košijev ejedkost i prime Polzeći od ejedkosti izmed u ritmetičke i geometrijske sredie može se pokzti Košijev ejedkost koj je dobro pozt i igr vžu ulogu u teoriji ejedkosti U literturi se t ejedkost jos ziv i ejedkost Koši-Bujkovskog ili Koši-Švrcov ejedkost ili ejedkost Koši-Švrc-Bujkovskog Teorem 4 Košijev ejedkost) Ako su dte dve -torke relih brojev ) i b b b ) td vži ) ) ) 4) k b k s jedkošću ko i smo ko je k b b b b k Dokz Ozčimo s A k B b k A k k A B k b k B Dokžimo jpre d je 4) Zist A k i A k i logo se pokzuje i drug jedkost Kko prem ) vži ejedkost k A A Bk k A A A k B k A k + B k z svko k sumirjem tih ejedkosti i korišćejem 4) dobij se 4) A k B k A k + Bk + AL Cuchy ) frcuski mtemtičr
25 Košijev ejedkosti primee 5 Kko je iz 4) zključujemo d je A k B k AB k b k AB k b k odoso ) ) ) k b k A B k b k Geometrijski dokz Košijeve ejedkosti: Z vektore ) b b b b ) je Kko je b b k b k k b b k b cos b ) iz čijeice d je cos b ) dobij se k b k k b k odkle direkto sledi ejedkost 4) Nejedkost izmed u ritmetičke i kvdrte sredie može se pokzti ko direkt posledic Košijeve ejedkosti Nime ek je b b b Td je iz 4) odoso ) što predstvlj AK) ejedkost ko su k > 0 k Tkod e ejedkost izmed u ritmetičke i hrmoijske sredie je posledic Košijeve ejedkosti Stvljjući u 4) d je k x k > 0 b k x k k dobijmo odoso x + x + + ) x x + x + + x ) ) x x x x x x x + x + + x x + x + + x što predstvlj HA) ejedkost Sledeć posledic Košijeve ejedkosti je zprvo specijl slučj ejedkosti Mikovskog z p ) koj će biti pokz u sledećem poglvlju vidi Teoremu 56)
26 6 dr Jele Mojlović Posledic 4 Z proizvolje -torke relih brojev ) i b b b ) vži ejedkost k + b k ) 44) k + b k Dokz Iz Košijeve ejedkosti se dobij d je k b k k b k Ako se lev i des str prethode ejedkosti pomoži s ztim im se dod b + b + + b dobij se k + k b k + b k k + k b k + b k odoso k + k b k + b k) k + b k ) k + b k odkle se dobij ejedkost 44) Dokzćemo ekoliko ejedkosti koristeći Košijevu ejedkost Primer 4 Dokzti d z svko x y z > 0 vži ejedkost x + y + z) x + y x) + 9 Rešeje: Stvljjući u Košijevu ejedkost d je x y z b x b y b z dobijmo x + y + z) x + y x) + x) + y) + z) ) ) x + ) ) y + z x x + y y + z z ) 9 Primer 4 Nek je + b + c Dokzti d je + b + c Rešeje: Iz Košijeve ejedkosti immo + b + c) + b + c ) + + ) tj + b + c / što je i treblo pokzti Primer 4 Dokzti ejedkost + c + b b + c + b + c Rešeje: Primeom Košijeve ejedkosti dobij se + c + b ) ) b + c + b + c + c + b + b + c
27 Košijev ejedkosti primee 7 Primer 44 Dokzti ejedkost + b + c b + bc + c Rešeje: b + bc + c Primer 45 Dokzti ejedkost + b + c ) + b + c ) + b + c k + k + + k ) k gde su k N i 0 i Rešeje: Ozčimo s A k k i Iz Košijeve ejedkosti je A k+ A k Alogo dobijmo d je i [ i k+ i ) ] [ i ) ] k i k+ i i ) k i A k odkle sledi d je Dkle A k A k A A 0 A k A A 0 A k A k A k A k A k A k A A 0 A A k A 0 A k A A k A 0 A k A A A 0 A A A A 0 A 0 A A k A A 0 A 0 Ak A k 0 Kko je A 0 iz prethode ejedkosti direkto sledi trže ejedkost tj d je k + k + + k ) k Npome Z proizvolju -torku pozitivih brojev ) veliči k + k + + k ziv se sredi red k Dkle prem prethodom primeru vidimo d je sredi red k već ili jedk od k-tog stepe ritmetičke sredie Primer 46 Nek su x y z pozitivi reli brojevi tkvi d je x + y + z Dokzti d je x x y + z + y y x + z + z z x + y
28 8 dr Jele Mojlović Rešeje: Primeom Košijeve ejedkosti vektore xy + xz yz + xy xz + yz ) x /4 y + z y /4 x + z z /4 ) x + y dobij se xy + xz x /4 y + z + yz + xy y /4 x + z + xz + yz z /4 ) x + y [ ) ) ) ] ) xy + xz + yz + xy + xz + yz x /4 + y + z ) y /4 ) z /4 + x + z x + y odoso 45) x 5/4 + y 5/4 + z 5/4) x x xy + yz + xz) y + z + y y x + z + z ) z x + y Dlje koristeći ejedkost ritmetičke sredie i sredie red 5/4 pokze u prethodom primeru immo 46) x 5/4 + y 5/4 + z 5/4 ) 4/5 x + y + z x 5/4 + y 5/4 + z 5/4) x + y + z) 5/ Njzd iz ejedkosti dokze u Primeru 44 direkto sledi d je 47) x + y + z) x + y + z + xy + yz + xz xy + yz + zx) Iz 45) 46) i 47) dobij se x x y + z + y y x + z + z z x + y x 5/4 + y 5/4 + z 5/4) xy + yz + xz) x + y + z)/ x + y + z) 5/ x + y + z) U redih ekoliko primer pokzćemo eke geometrijske ejedkosti primeom Košijeve ejedkosti Primer 47 Nek su b c dužie stric trougl Dokzti d vži ejedkost 48) b b) + b cb c) + c c ) 0 Rešeje: Nek je s + b + c Ozčimo s x s y s b z s c Immo d je s b) + s c) y + z b s c) + s ) z + x c s ) + s b) x + y tko d ejedkost 48) postje y + z) z + x)y x) + z + x) x + y)z y) + x + y) y + z)x z) 0 ili ko sred ivj 49) xy + yz + zx xyz x + y + z)
29 Košijev ejedkosti primee 9 Stvljjući u Košijevu ejedkost z d je yz zx xy b x b y b z dobij se tj yz x + zx y + xy z) xyz x + y + z)) xy + yz + zx )x + y + z) xyzx + y + z) xy + yz + zx što je ejedkost 49) čime je dokz dt ejedkost Primer 48 Dokzti d z svki trougo vži ejedkost t + b t b + c t c + b + c ) s jedkošću ko i smo ko je trougo jedkostrič Rešeje: Stvljjući u Košijevu ejedkost d je b c b t b t b b t c dobij se t + b t b + c t c ) + b + c )t + t b + t c) odoso 40) t + b t b + c t c + b + c t + t b + t c Nek su t t b t c rstojj izmed u težišt T i redom teme A B C Td je t t odkle sledi b + c t b t b c + b t c t c + b c t + t b + t c b + c 4) 4 + c + b b c b + c ) Sd iz 40) i 4) dobij se t + b t b + c t c + b + c 4 + b + c ) + b + c ) Primer 49 Nek je O proizvolj tčk uutr oštrouglog trougl ABC i x y z rstojj te tčke od stric trougl R je poluprečik krug opisog oko trougl Dokzti d vži ejedkost x + y + z R Rešeje: Stvljjući u Košijevu ejedkost z d je x by cz b b b b c dobij se 4) ) x + y + z x + by + cz) + b + ) c
30 0 dr Jele Mojlović Kko je x + by + cz P i P bc immo iz 4) 4R x + y + z ) P bc + c + b bc bc + c + b R Kko je b + bc + c + b + c vidi Primer 44) koristeći ejedkost 6) pokzu u Primeru koj glsi + b + c 9R dobijmo iz prethode ejedkosti ) 9R x + y + z R x + y + R z Primer 40 Dt je tetredr ABCD jegove ivice AD BD CD su uzjmo ormle pri čemu je AD BD b CD c Nek prv l prolzi kroz tčku D i seče stru ABC Dokzti d sum rstojj tčk A B C od prve l mj ili jedk od + b + c ) Z koji položj prve l vži zk jedkosti? Rešeje: Nek prv l seče stru ABC u tčki M Nek je ADM α BDM β CDM γ S sum rstojj tčk A B C od prve l Td je Primeom Košijeve ejedkosti dobij se odoso S si α + b si β + c si γ si α + b si β + c si γ) + b + c )si α + si β + si γ) S + b + c si α + si β + si γ Kko je cos α + cos β + cos γ od je si α + si β + si γ Zto je S + b + c ) Jedkost vži ko i smo ko je si α si β si γ odkle dobijmo b c si α si β b si γ c + b + c Dobijee jedkosti vže u slučju kd je b + c b + c c + b Tko jedkost S D gde je D + b + c vži kko svk od ivic AB BC AC tetredr ABCD ije mj od sprme ivice i si α D si β b D si γ c D 5 Jeseov ejedkost i primee Kko je formulcij Jeseove ejedkosti povez s koveksim fukcijm podsetimo se defiicije kovekse i kokve fukcije Defiicij 5 Z fukciju f : b) R kžemo d je koveks ko z svke dve tčke x x b) i svk dv eegtiv rel broj λ λ z koj je λ + λ vži 5) fλ x + λ x ) λ fx ) + λ fx ) Slik ) Fukcij f je kokv ko je fukcij f koveks tj ko z svke dve tčke x x b) i svk dv eegtiv rel broj λ λ z koj je λ + λ vži 5) fλ x + λ x ) λ fx ) + λ fx ) Slik b )
31 Jeseov ejedkosti prime Slik Slik b Teorem 5 Nek je fukcij f : b) R dv put diferecijbil b) ) Fukcij f koveks itervlu b) ko i smo ko je f x) 0 z svko x b) b) Fukcij f kokv itervlu b) ko i smo ko je f x) 0 z svko x b) Teorem 5 Jeseov ejedkost) Ako je f koveks fukcij [ b] x i [ b] z svko i od vži ejedkost ) x + x + + x f fx ) + fx ) + + fx ) 5) ko je f kokv fukcij [ b] vži ejedkost ) x + x + + x f fx ) + fx ) + + fx ) 54) Jedkost u 5) i 54) vži ko i smo ko je x x x Vži i opštije tvrd eje: Teorem 5 Jeseov ejedkost) Nek je f koveks fukcij [ b] Z proizvolje brojeve x i [ b] i i α α α Q + tkve d je α + α + + α vži ejedkost 55) f α x + α x + + α x ) α fx ) + α fx ) + + α fx ) Ako je f kokv fukcij [ b] vži ejedkost 56) f α x + α x + + α x ) α fx ) + α fx ) + + α fx ) Ko direkt posledic Jeseove ejedkosti slede moge ds pozte ejedkosti ko pr Jgov ejedkost Helderov ejedkost ejedkost Mikovskog i moge druge Teorem 54 4 Jgov ejedkost) Nek su p q R \ {0 } reli brojevi tkvi d je i x y eegtivi reli brojevi ) Ako je p > i q > td vži ejedkost 57) b) Ako je p < x > 0 y > 0 vži ejedkost 58) p + q x p p + yq q x y ; x p p + yq q x y U ob slučj jedkost vži ko i smo ko je x p y q IL Jese ) dski mtemtičr WYoug ) egleski mtemtičr
32 dr Jele Mojlović Dokz Posmtrjmo fukciju fx) l x u oblsti D 0 + ) Kko je f x) x < 0 z svko x D primeom ejedkosti 56) uzevši d je α /p α /q x x p x y q dobij se x p ) l p + yq q p l xp + q l yq l x y odkle očigledo sledi ejedkost 57) Teorem 55 5 Helderov ejedkost) Nek su ) i b b b ) proizvolje -torke pozitivih relih brojev i p q R \ {0 } tkvi d je p + Td q ) ko su p q pozitivi vži ejedkost 59) ) k b k p p k b q k ) q ; b) ko je p R ili q R vži obrut ejedkost tj 50) ) k b k p p k b q k ) q U ob slučj jedkost vži ko i smo ko su p i b q proporcioli Dokz A) Ozčimo s A Posmtrjmo fukciju fx) x p f x) p p k i B ) p p k A b q k Nejedkost 59) može se zpisti u obliku ) b q q k B u oblsti D 0 + ) Kko je p ) x p p q x p 0 z svko x D f je kokv fukcij u oblsti D Zto ko primeimo Teoremu 5 uzevši d je α k bq k B i x k p k b q k dobijmo b q k B p k b q k ) p b q k B ) p p k b q k B /p p k ) p B b q q p k k Kko je q q p i p q iz prethode ejedkosti sledi B q p k ) p p k ) p b q k ) q k b k B) Pretpostvimo d je p < 0 Ozčimo s P p/q Q /q Td su P Q pozitivi reli brojevi tkvi d je P + Sd možemo primeiti ejedkost 59) dokzu pod A) -torke Q 4 O Hölder ) emčki mtemtičr
33 Jeseov ejedkosti prime u u u ) v v v ) pozitivih relih brojev odred eih s u k q k v k k b k ) q k Dobij se b q k u k v k u P k odkle sledi ejedkost 50) ) P v Q k ) Q p k ) q p k b k ) q Teorem 56 Nejedkost 6 Mikovskog) Nek su ) i b b b ) proizvolje -torke eegtivih relih brojev i p R \ {0 } ) Ako je p > vži ejedkost 5) k + b k ) p ) p p k ) p + b q k ) q ; b) Ako je p < i brojevi k > 0 k vži obrut ejedkost tj 5) k + b k ) p ) p p k ) p + b q k ) q ; U ob slučj jedkost vži ko i smo ko je b b Dokz Pretpostvimo d isu svi brojevi x k y k k jedki uli jer u suprotom ejedkost je trivijl i ek je q R\{0 } tkv d je p + q k + b k ) p k k + b k ) p + primeimo Helderovu ejedkost dobijmo k + b k ) p p k ) p Ako ob sbirk desoj stri idetitet b k k + b k ) p ) k + b k ) p )q q + Kko je p )q p deljejem prethode ejedkosti s 5) Tvrd eje pod b) pokzuje se sličo b p k ) p k + b k ) p )q ) q k + b k ) p ) q dobij se ejedkost Pokzćemo sd eke ejedkosti korišćejem Jeseove ejedkosti Primer 5 Dokzti d z svk tri prirod broj b c vži ejedkost + b + c + b + c +b+c b +b+c c +b+c + b + c Rešeje: Z fukciju fx) l x x D 0 ) je f x) < 0 z svko x D Zto ko x uzmemo d je α + b + c α 5 H Mikowski ) emčki mtemtičr b + b + c α c + b + c
34 4 dr Jele Mojlović primeom ejedkosti 56) immo d je α l + α l b + α l c l α + α b + α c) + b + c +b+c b +b+c c +b+c + b + c čime je pokz des ejedkost D bi pokzli levu ejedkost posmtrjmo fukciju gx) x l x u oblsti D Kko je g x) /x > 0z svko x D fukcij g je koveks p primeom ejedkosti 55) z α α α dobij se + b + c l + b l b + c l c) l + b + c odkle direkto sledi lev ejedkost ) + b + c +b+c b b c c Npome Lev ejedkost je već pokz u Primeru 6 primeom ejedkosti izmed u hrmoijske i geometrijske sredie Primer 5 Nek su 0 α k π k Dokzti ejedkosti ) α + α + + α 5) si α + si α + + si α si ) si α si α si α si α + α + + α 54) Rešeje: Kko je z fx) si x f x) si x < 0 z svko x 0 π/) prv ejedkost sledi primeom Teoreme 5 Drug ejedkost se dobij primeom Teoreme 5 fukciju gx) lsi x) itervlu G 0 π/) Zist kko je g x) si < 0 z svko x G x prem 56) dobij se odkle sledi 54) lsi α ) + lsi α ) + + lsi α ) l si α + α + + α Npome Primetimo d z tj kd su α k k uglovi oštouglog trougl iz 5) i 54) dobijmo ejedkosti si α + si β + si γ si π 6 si α si β si γ si π 6 8 Drug ejedkost je već pokz u Primeru 7 Primer 5 Nek su α β γ uglovi trougl i N Dokzti ejedkosti ) 55) ctg α + ctg β + ctg γ + 56) tg α + tg β + tg γ + Rešeje: Z fukciju fx) ctg x je f x) )ctg x si 4 x + ctg x cos x si x > 0 x 0 π ) N Dkle fukcij f je koveks p prem Teoremi 5 sledi ctg α + β ctg + γ ctg ctg + β ctg + γ ) ctg ctg α + β + γ ) ctg α + β + γ 6 Drug ejedkost se može logo pokzti ctg π 6 ) + Npome Primetimo d je specijl slučj ejedkosti 55) z pokz u Primeru 8 vidi ejedkosti 9))
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
Διαβάστε περισσότεραDodatak B. Furijeovi redovi. Posmatrajmo na intervalu [ l, neku funkciju f (x)
Dodtk B Furijeovi redovi Posmtrjmo itervu [, eku fukciju f () i ek je o tom itervu eprekid u deovim (im koč roj prekid prve vrste - prekidi u kojim fukcij im koč skok s eve desu griču vredost (vidi S.
Διαβάστε περισσότεραFURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
Διαβάστε περισσότεραSLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
Διαβάστε περισσότεραskupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva, nazivamo realnim nizom.
Nizovi. Osovi pojmovi kod izov.. Defiicij i osovi pojmovi Defiicij... Svko preslikvje f : N R, skup prirodih brojev u skup relih brojev, zivmo re izom. Broj koji se ovim preslikvjem dodeljuje prirodom
Διαβάστε περισσότερα2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
Διαβάστε περισσότεραGeodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike 1 8. NIZOVI
Geodetski fkultet, dr sc J Beb-Brkić Predvj iz Mtemtike 8 NIZOVI Pojm iz Nek je N skup prirodih brojev Prem ekom prvilu svki broj iz N zmijeimo ekim brojem:,,,, R Št smo dobili? Budući d je svkom elemetu
Διαβάστε περισσότεραIZVOD FUNKCIJE Predpostvimo d je unkcij deinisn u nekom intervlu, i d je tčk iz intervl, iksirn. Uočimo neku proizvoljnu tčku iz tog intervl,. Ov tčk može d se pomer levo desno, p ćemo je zvti promenljiv
Διαβάστε περισσότεραα =. n n n Vježba 001 Koliko stranica ima pravilni mnogokut ako jedan njegov unutarnji kut iznosi 144? Rezultat: n = 10.
Zdtk (Mrij, gimzij) Koliko stric im prvili mogokut ko jed jegov uutrji kut izosi 8? Rješeje Formul z veličiu jedog uutrjeg kut prvilog mogokut je: ( ) 8 α = ( ) 8 8 = / 8 = ( ) 8 8 = 8 6 8 8 = 6 7 = 6
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραOdred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
Διαβάστε περισσότεραVALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
Διαβάστε περισσότεραKUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
Διαβάστε περισσότεραGRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
Διαβάστε περισσότεραMališa Žižoviæ Olivera Nikoliæ
Mliš Žižoviæ Oliver Nikoliæ UNIVERZITET SINGIDUNUM Prof. dr Mliš Žižović Prof. dr Oliver Nikolić KVANTITATIVNE METODE Šesto izmejeo i dopujeo izdje Beogrd,. KVANTITATIVNE METODE Autori: Prof. dr Mliš Žižović
Διαβάστε περισσότεραKONSTRUKTIVNI ZADACI (TROUGAO) Rešavanje konstruktivnih zadataka je jedna od najtežih oblasti koja vas čeka ove godine.
KONSRUKIVNI ZI (ROUGO) Rešvje kotruktivih zdtk je jed od jtežih olti koj v ček ove godie. Zhtev doro predzje, pozvje odgovrjuće teorije. Zto vm mi preporučujemo d e jpre podetite teorije veze z trougo
Διαβάστε περισσότεραRijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
Διαβάστε περισσότεραNEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi
NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,
Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište
Διαβάστε περισσότεραI N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1
I N Ţ E N J E R S K A M A T E M A T I K A Quod ert demostrdum. [ Što je treblo dokzti. Skrćeo: Q.e.d.] LATINSKI PREVOD EUKLIDOVIH RIJEČI. P r e d v j z š e s t u s e d m i u s t v e u kdemskoj 8/9. odii
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Pritisak tečnosti na ravne površi
MEHANKA FLUDA Pritisk tečnosti n rvne površi. zdtk. Tešk brn dimenzij:, b i α nprvljen je od beton gustine ρ b. Kosi zid brne smo s jedne strne kvsi vod, gustine ρ, do visine h. Odrediti ukupni obrtni
Διαβάστε περισσότεραТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Διαβάστε περισσότεραPIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču
PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραSkripta za usmeni ispit iz IM1
Skript z usmei ispit iz IM T Pojmovi (logičkog) iskz i predikt Defiicij: Sud ili iskz je deklrtiv izjv koj u pogledu istiitosti zdovoljv dv pricip: sud je ili istiit ili eistiit (pricip iskljucej treceg)
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE OŠTROG UGLA Trignmetrij je prvitn predstvlj lst mtemtike kje se vil izrčunvnjem nepzntih element trugl pmću pzntih. Sm njen nziv ptiče d dve grčke reči TRIGONOS- št znči trug
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα1.PRIZMA ( P=2B+M V=BH )
.RIZMA ( =+M = ).Izrčunti površinu i zpreminu kvr čij je ijgonl ug 0m, užine osnovnih ivi su m i m. D 0m m b m,? D 00 b 00 8 8 b b 87 87 0 87 8 87 b 87 87 87 8 87. Ivie kvr onose se ko :: ijgonl je ug.oreiti
Διαβάστε περισσότεραSvojstvene vrednosti matrice
6 Svojstvee vredosti mtrice 6. LINERN TRNSFORMCIJ VEKTOR ko je... eki skup promeljivih y y... y drugi skup promeljivih koje su s prvim veze ekim relcijm: ili u vektorskoj formi: (... ) i y f... i i y f()
Διαβάστε περισσότεραSINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
Διαβάστε περισσότεραDIPLOMSKI RAD. Nesvojstveni integral. Univerzitet u Kragujevcu Prirodno matematički fakultet. Kandidat: Marta Milošević 47/00
Univerzitet u Krgujevu Prirodno mtemtički fkultet IPLOMSKI RA Nesvojstveni integrl Mentor: r Mirjn Pvlović Kndidt: Mrt Milošević 47/ KRAGUJEVAC,. Sdržj. Nesvojstveni jednostruki integrl 3.. efiniij, primeri
Διαβάστε περισσότερα4. Relacije. Teorijski uvod
VI, VII i VIII dvoqs veжbi Vldimir Blti 4. Relije Teorijski uvod Podsetimo se n neke od pojmov veznih z skupove, koji su nm potrebni z uvođeƭe pojm relije. Dekrtov proizvod skup iniemo n slede i nqin:
Διαβάστε περισσότεραNeodreeni integrali. Glava Teorijski uvod
Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Srjevo, 5... I S P I
Διαβάστε περισσότεραBeskonačni redovi 1.1 BROJEVNI REDOVI. Beskonačni brojevni red (numerički red, red sa konstantnim članovima) predstavlja sumu u :
Besoči redovi. BROJEVNI REDOVI Besoči brojevi red umeriči red, red s osttim človim predstvlj sumu u : svih člov eog besočog brojevog iz { } Zbirove u u u u. s u, s u u, K, s u. zivmo prcijli zbirovi. Kžemo
Διαβάστε περισσότεραdužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
Διαβάστε περισσότεραČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραc = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]
Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom
Διαβάστε περισσότεραOBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY jun 2008.
OBRASCI ELEMENTARNE MATEMATIKE SY347 9. ju 008. Priroi rojevi u kup vih pozitivih elih rojev, N {,, 3,...}. Celi rojevi u kup vih pozitivih i etivih elih rojev i ule, Z {...,, 3, 0,,, 3,...}. Rioli rojevi
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραMatematički osnovi Z transformacije
Mtemtiči osnovi Z trnsformcije Uvod u Z-trnsformciju: Z-trnsformcij i njen invern trnsformcij se u mtemtici rmtrju i rlog što ovve trnsformcije imju neposrednu primenu u eletrotehnici i to prvenstveno
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi
Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim
Διαβάστε περισσότεραMETODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραhttp://www.mathematica.gr/forum/viewtopic.php?f=109&t=15584
Επιμέλεια: xr.tsif Σελίδα 1 ΠΡΟΤΕΙΝΟΜΕΝΕΣ ΑΣΚΗΣΕΙΣ ΓΙΑ ΜΑΘΗΤΙΚΟΥΣ ΔΙΑΓΩΝΙΣΜΟΥΣ ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ ΤΕΥΧΟΣ 5ο ΑΣΚΗΣΕΙΣ 401-500 Αφιερωμένο σε κάθε μαθητή που ασχολείται ή πρόκειται να ασχοληθεί με Μαθηματικούς διαγωνισμούς
Διαβάστε περισσότεραMETODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE
MEODE OPIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE Dr Dšć Dr Mloš Stć Grđevsk kultet Uverztet u Beogrdu 4. UVOD FORMULACIJA PROBLEMA Zdtk optmzcje je prolžeje promeljvh pr kojm clj krterjumsk ukcj uzm ekstremu
Διαβάστε περισσότεραTROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β
TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραC 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,
1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =
Διαβάστε περισσότεραI N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1
54 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A Repetitio est mter studiorum. [Povljje je mj učej / zj.] (LATINSKA IZREKA) P r e d v j u V s e d m i c i.. Pojm i osov svojstv griče vrijedosti iz Pojmovi iz
Διαβάστε περισσότερα( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραI N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 1
I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A P r e d v j z č e t v r t u s e d m i c u s t v e (u demsoj 009/00. godii) G L A V A N I Z O V I I R E D O V I.. Općeito o izovim Izdržti, to je temelj vrlie.
Διαβάστε περισσότεραRešavanje diferencijalnih jednačina pomoću redova. Specijalne funkcije. Ortogonalne funkcije
Glv 1 Rešvnje diferencijlnih jednčin pomoću redov. Specijlne funkcije. Ortogonlne funkcije 1.1 Neke druge specijlne funkcije Skoro bez izuzetk, njčešće korišćene specijlne funkcije su trigonometrijske
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Διαβάστε περισσότερα!! " &' ': " /.., c #$% & - & ' ()",..., * +,.. * ' + * - - * ()",...(.
..,.. 00 !!.6 7 " 57 +: #$% & - & ' ()",..., * +,.. * ' + * - - * ()",.....(. 8.. &' ': " /..,... :, 00. c. " *+ ' * ' * +' * - * «/'» ' - &, $%' * *& 300.65 «, + *'». 3000400- -00 3-00.6, 006 3 4.!"#"$
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραB I O M A T E M A T I K A
Mterijli z predmet B I O M A T E M A T I K A Biologij Zorn Rkić Beogrd, 03. godine i S A D R Ž A J. UVOD. Skupovi. Funkcije 4.3 Relcije 6.4 Brojevi: celi, rcionlni i relni 8.5 Kompleksni brojevi 7.6 Elementi
Διαβάστε περισσότερα7 neg. ( - ) neg. ( - ) poz. (+ ) poz. (+ )
X. gimzij Iv Supek Zgre, Klićev 7. lipj 000. godie Mturl zdć iz mtemtike Rješej zdtk. ) Riješi jeddžu 7 Rješeje: Njprije se tre riješiti psolutih vrijedosti tko d z svki izrz uutr psolute vrijedosti odredimo
Διαβάστε περισσότερα4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραViše dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu
Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραM A T E M A T I K A 1
Mterijli z predmet M A T E M A T I K A 1 Fizičk hemij Zorn Rkić Beogrd, 010 godine i S A D R Ž A J 1 UVOD 1 11 Skupovi 1 1 Funkcije 4 13 Relcije 6 14 Brojevi: celi, rcionlni i relni 8 15 Kompleksni brojevi
Διαβάστε περισσότεραM A T E M A T I Č K A A N A L I Z A
Miloš Miličić M A T E M A T I Č K A A N A L I Z A Akdemsk miso Beogrd, 2012 Dr Miloš Miličić redovni profesor Držvnog univerzitet u Novom Pzru MATEMATIČKA ANALIZA Recenzenti Dr Ćeml Dolićnin redovni profesor
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραA MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1
A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα!"#$ % &# &%#'()(! $ * +
,!"#$ % &# &%#'()(! $ * + ,!"#$ % &# &%#'()(! $ * + 6 7 57 : - - / :!", # $ % & :'!(), 5 ( -, * + :! ",, # $ %, ) #, '(#,!# $$,',#-, 4 "- /,#-," -$ '# &",,#- "-&)'#45)')6 5! 6 5 4 "- /,#-7 ",',8##! -#9,!"))
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραPREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA 2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 (pomagalo dozvoljeno na kolokviju)
PREGLED DEFINICIJA I FORMULA ZA KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE (pomglo dozvoljeo kolokviju) Opći pojmovi: I REALNE FUNKCIJE JEDNE REALNE VARIJABLE Nek su X, Y R Rel fukcij f : X Y je svko pridruživje koje svkom
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραFOURIEROVI REDOVI I INTEGRALI
FOURIEROVI REDOVI I INEGRALI Pri rješvju rzličitih ižijerskih prole koriste se periodičke fukcije. Pojvljuju se pod terio periodičke fukcije, u ovu skupiu spdju trigooetrijske fukcije, sius i kosius, koje
Διαβάστε περισσότεραМногоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла. Obele`i svaki mnogougao, a zatim napi{i kojoj vrsti po broju stranica pripada.
Многоугао Многоугао, странице и дијагонале. Број дијагонала многоугла 1 Obele`i svki mnogougo, ztim npi{i kojoj vrsti po broju strnic pripd. Petougo Ncrtj osmougo FGH. Obele`i wegov temen. ) Npi{i temen
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραIntegralni raqun. F (x) = f(x)
Mterijl pripremio Benjmin Linus U mterijlu su e definicije, teoreme, dokzi teorem (rđenih n predvƭu i primeri. Dodo sm i neke done primere d bih ilustrovo prikznu teoriju. Integrlni rqun Definicij. Nek
Διαβάστε περισσότεραSheet H d-2 3D Pythagoras - Answers
1. 1.4cm 1.6cm 5cm 1cm. 5cm 1cm IGCSE Higher Sheet H7-1 4-08d-1 D Pythagoras - Answers. (i) 10.8cm (ii) 9.85cm 11.5cm 4. 7.81m 19.6m 19.0m 1. 90m 40m. 10cm 11.cm. 70.7m 4. 8.6km 5. 1600m 6. 85m 7. 6cm
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραRazliqiti metodi rexavanja geometrijskog problema
Rzliqiti metodi rexvnj geometrijskog problem Vldimir lti bltic@gleb.etf.bg.c.yu Lepot mtemtike se ogled u rzliqitim putevim z rexvnje problem. Nstvnici i profesori bi treblo veliki broj zdtk d rexvju n nekoliko
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.
Osnove elektrotehnike I prcijlni ispit 3..23. RIJNT Prezime i ime: roj indeks: Profesorov prvi postult: Što se ne može pročitti, ne može se ni ocijeniti... U vzdušni pločsti kondenztor s rstojnjem između
Διαβάστε περισσότεραUvođenje pojma određenog integrala u srednjoškolskoj nastavi matematike 1
Uvođeje pojm određeog itegrl u sredjoškolskoj stvi mtemtike 1 1. Uvod Iv Božić 2, Tomislv Šikić 3 S pojmom itegrl i itegrlim rčuom učeici se prvi put susreću u četvrtom rzredu sredje škole. S ozirom d
Διαβάστε περισσότεραIzvodi i integrali necelog reda
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU Ntš Durković Izvodi i integrli necelog red -mster rd- Mentor: Docent dr Snj Konjik Novi Sd, 2. Predgovor Frkcioni
Διαβάστε περισσότεραKinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke
Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραParts Manual. Trio Mobile Surgery Platform. Model 1033
Trio Mobile Surgery Platform Model 1033 Parts Manual For parts or technical assistance: Pour pièces de service ou assistance technique : Für Teile oder technische Unterstützung Anruf: Voor delen of technische
Διαβάστε περισσότερα