Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.
|
|
- Απόστολος Ελευθερίου
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Analitička geometrija Zadaci 13. siječnja 2014.
2 2
3 Sadržaj 1 Poglavlje Ponavljanje. Uvod Koordinatizacija Skalarni produkt Vektorski produkt Mješoviti produkt Poglavlje 11 3 Poglavlje Kružnica Elipsa Hiperbola Parabola Opći oblik krivulje drugoga reda 19 5 Plohe 21 3
4 4 SADRŽAJ
5 Poglavlje 1 Vektori 1.1 Ponavljanje. Uvod 1.1 Nacrtajte a + 2 b za dane a i b. 1.2 Uvjerite se da vrijedi: (a) a ( b a) = 1 2 ( a + b), (b) a 1 2 ( a + b) = 1 2 ( a b), 1.3 Neka je ABCDEF pravilni šesterokut te AB = a, AD = b. Izrazite BF, BC i DC pomoću a i b. 1.4 Neka je ABCD paralelogram i neka su AC = a, BD = b. Izrazite vektore AB, BC, CD i DA pomoću vektora a i b. 1.5 Neka je ABC trokut, a A 1, B 1 i C 1 polovišta njegovih stranica. Neka je AB = a, AC = b. Izrazite vektore AA 1, BB 1 i CC 1 pomoću vektora a i b. 1.6 Neka je T težište trokuta ABC. Provjerite da je AT + BT + CT = Θ. 1.7 ABCA B C je trostrana prizma, a točke P, Q, R su redom središta stranica BCC B, ACC A i ABB A. Pomoću AB, AC i AA prikažite vektore B C, AQ i RP. 1.8 Neka je ABCDA B C D kvadar. Pokažite da vektori određeni njegovim dijagonalama AC, B D, CA i D B tvore (prostorni) četverokut. 1.9 Neka točke P, Q i R dijele redom stranice AB, BC i AC trokuta ABC u istom omjeru. Dokažite da se težišta trokuta ABC i P QR podudaraju Neka su K, L, M, N redom polovišta stranica AB, BC, CD i DE peterokuta ABCDE i neka su P i Q polovišta dužina KM i LN. Dokažite da su pravci AE i P Q paralelni i da je P Q = 1 4 AE. 5
6 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su i i j dva nekolinearna vektora i a = 2 i 3 j, b = i + 2 j, c = i j. Pokažite da su oni komplanarni Odredite t R tako da vektori a = t i + j + 4 k, b = i 2t j, c = 3t i 3 j + 4 k budu komplanarni za bilo koje nekomplanarne vektore i, j, k Dan je paralelepiped određen nekomplanarnim vektorima OA, OB i OC (kao na skici danoj na vježbama). Dokažite da polovišta P, Q, R, U, V, W bridova leže u istoj ravnini (v. skicu s vježbi) Dan je paralelogram ABCD i točka T na stranici AB takva da je AT = 1 AB. Neka je P presjek dijagonale AC i dužine T D. U kojem omjeru n točka P dijeli dijagonalu AC? 1.15 Sportski zrakoplov leti svojom vlastitom brzinom 150 km/h od sjevera prema jugu. Tada počne puhati vjetar sjeverozapadnog smjera brzinom 30 km/h. Nacrtajte vektor brzine zrakoplova i izračunajte njegov modul Četiri naboja raspoređena su u vrhovima kvadrata stranice duljine 2.5 cm.: C, C, C i C. Odredite vektor sile i njezin iznos (modul) u svakom od vrhova. (Napomena: sila je Coulombova, a iznos joj se računa po formulu F 1,2 = k q 1q 2 ; + strelice prema van, strelice prema unutra). r Tri jednaka naboja po 10 µc postavljena su u vrhove jednakostraničnoga trokuta. Gdje i koliki naboj treba postaviti da bi sve sile koje djeluju bile u ravnoteži? 1.18 Dani su vektori a = 3 m n, b = m 2 n, c = m + 7 n, p = a + b + c. Ako su m i n linearno nezavisni, odredite linearnu nezavisnost vektora a, b i p Neka je ABCDA B C D paralelepiped. Dokažite da pravac AC siječe trokut BDA u njegovom težištu U trapezu ABCD polovišta osnovica i sjecište krakova leže na istom pravcu. Dokažite! 1.21 Neka je ABCD paralelogram M i N polovišta od AB i CD, P sjecište od BN i CM te T sjecište od AP i BC. Odredite u kojem omjeru točka T dijeli BC Neka je ABC trokut i vektor AP određen linearnom kombinacijom AP = x AB + y AC. Uz koji uvjet na skalare x i y točka P leži na pravcu BC? 1.2 Koordinatizacija 1.23 Neka je ABCD trapez s osnovicama AB i CD takvima da je CD = 2 5 AB. Zapišite vektor CB u bazi { AB, AD}.
7 1.2. KOORDINATIZACIJA Neka je T težište trokuta ABC. Odredite koordinate vektora AB, BC, AC i AT u bazi { T B, T C} Dan je tetraedar OABC. U bazi { OA, OB, OC} odredite koordinate vektora DE i OT pri čemu su D i E redom polovišta bridova OA i BC, a T težište trokuta ABC Za koje vrijednosti parametra m vektori a = (1, 1, 1), b = (1, 4, m) i c = (2, m + 2, 6) čine bazu prostora V 3? 1.27 (a) Jesu li a = (2, 3, 1) i b = ( 1, 3 2, 1 2 ) kolinearni? (b) Jesu li a i b komplanarni? Obrazložite svoj odgovor. (c) Jesu li f = (1, 1, 0), g = (1, 1, 0) i h = (0, 2, 0) komplanarni? 1.28 Dani su vektori p = (t, 1, 4), q = (1, 2t, 0) i r = (3t, 3, 4). Odredite t R tako da r bude linearna kombinacija vektora p i q Prikažite vektor (3, 1 2, 3 ) kao linearnu kombinaciju vektora (1, 1, 1) i ( 2, 3, 1) Odredite a R tako da vektor ( 1, 1, 7) bude moguće prikazati kao linearnu kombinaciju vektora (1, 1, 1) i (a, 1, 2) Jesu li vektori (a) (2, 3), ( 4, 6) (b) (2, 3), ( 4, 6) (c) (2, 0), (0, 1) (d) (2, 3, 1), (4, 6, 2) (e) (2, 3, 0), (4, 0, 2) (f) ( 2, 3, 1), (4, 6, 2) (g) (1, 1, 1), (1, 0, 0) i (1, 1, 0) kolinearni? A linearno nezavisni? 1.32 Prethodni zadatak riješite pomoću determinanti U ovisnosti o parametrima m, n R ispitajte linearnu nezavisnost vektora (a) (1, m, 1), (m, 1, 1), (1, 1, 1) (b) (m, m, 2), (1, 1, 1), (2, 2, 1) (c) (1, m, 1), (n, 1, 1), (1, 1, 1)
8 8 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.3 Skalarni produkt 1.34 Izračunajte ( i j + k) (2 i 3 j k) ako je { i, j, k} ortonormirana baza Odredite skalarni produkt vektora a = 2 m n i b = m 2 n gdje je m = 2, n = 4 i ( m, n) = π Koliki je modul vektora a = p 2 q ako je p = 2, q = 3 i ( p, q) = π Dani su vrhovi A( 3, 2, 0), B(3, 3, 1), C(5, 0, 2) i D(d 1, d 2, d 3 ). Odredite kut među dijagonalama paralelograma Pomoću vektora dokažite jednakost (a) cos(α β) = cos α cos β + sin α sin β (b) cos(α + β) = cos α cos β sin α sin β 1.39 Dani su vektori u = (6, 1, 1), v = (0, 3, 1) i w = ( 2, 3, 5). Odredite λ R tako da vektori u + λ v i w budu okomiti Ako za točke A, B, C i D vrijedi AB 2 + CD 2 = AC 2 + BD 2, onda su BC i AD ortogonalni za B C i A B. Dokažite! 1.41 U pravokutnom trokutu duljine stranica a, b i c odnose se kao Dokažite da su dvije težišnice toga trokuta okomite Koji kut zatvaraju vektori a i b ako je a + b 2 a + b i a 2 b a + 3 b? 1.43 Dani su vrhovi trokuta A(1, 1, 1), B(2, 4, 3) i C(1, 0, 4). Koliko je dugačka visina na AB? 1.44 Neka su a, b i c ortogonalni nenul-vektori u V 3. POkažite da su oni linearno nezavisni Dokažite da se visine trokuta sijeku u jednoj točki Dan je trokut OAB takav da je OA = (1, 2, 1) i OB = ( 6, 3, 3). Odredite duljinu OC simetrale kuta pri vrhu O pri čemu je C točka na AB Neka je a = ( 2, 1, 1), b = (1, 5, 0) i c = (4, 4, 2). Odredite ortogonalnu projekciju vektora 3 a 2 b na vektor c Neka je a = (1, 3, 4), b = (3, 4, 2) i c = ( 1, 1, 4). Odredite ortogonalnu projekciju vektora b + c na vektor a Dan je trokut ABC i proizvoljan pravac p koji prolazi težištem trokuta. Ako su A, B i C ortogonalne projekcije vrhova trokuta na pravac p, dokažite da je AA + BB + CC = Za vektor a = (x, y, z) projekcije na koordinatne osi su vektori x i, y j i z k. Kolike kuteve vektor a zatvara s koordinatnim osima tj. vektorima i, j i k?
9 1.4. VEKTORSKI PRODUKT Odredite sve vektore koji s koordinatnim osima x i y zatvara redom kuteve mjere π 3 i 2π 3, a modul mu je 2. Koliki kut taj vektor zatvara s k? 1.52 Ravnina je razapeta vektorima a = (1, 2, 1) i b = (1, 1, 0). Odredite projekciju vektora x = (8, 4, 3) na tu ravninu Dani su vrhovi A(1, 2, 3), B(3, 2, 1) i C(1, 4, 1) trokuta ABC. Pokažite da je taj trokut jednakostraničan tako da pokažete da: (a) ima sve tri stranice jednake duljine, (b) ima dvije stranice jednake duljine i kut među njima je mjere 60, (c) ima dva kuta mjere Dan je trokut OAB takav da je OA = (1, 2, 1) i OB = ( 6, 3, 3). Odredite duljinu težišnice iz vrha O. 1.4 Vektorski produkt 1.55 Za a = (1, 1, 0) i b = ( 1, 2, 0), izračunajte a b, b a i 2 a 3 b Neka je ( i, j, k) standardna ortonormirana baza. Pojednostavnite sljedeće izraze (a) i ( j + k) j ( i + k) + k ( i + j + k), (b) 2 i ( j k) + 3 j ( i k) + 4 k ( i j) Za vektore a i b vrijedi a = 1, b = 2 i ( a, b) = 2π 3. Odredite a b i (2 a + b) ( a + 2 b) Ako su a i b linearno nezavisni, koristeći vektorski produkt odredite za koju će vrijednost parametra k vektori p = k a + 5 b i q = 3 a b biti kolinearni? 1.59 Izračunajte površinu paralelograma kojemu su točke A(1, 1, 0), B(4, 1, 0), C(5, 2, 0) i D(2, 2, 0) vrhovi Izračunajte površinu trokuta razapetog težišnicama danog trokuta (odredite omjer površina novog i danog trokuta) Odredite ortogonalnu projekciju vektora a = (3, 12, 4) na vektor b = (1, 0, 2) (1, 3, 4) Neka je S točka unutar trokuta ABC i neka su P 1, P 2 i P 3 površine trokuta SBC, SCA i SAB redom. Dokažite da je tada P 1 SA + P2 SB + P3 SC = 0.
10 10 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.5 Mješoviti produkt 1.63 Dokažite da plošne dijagonale koje izlaze iz jednog vrha paralelepipeda volumena V razapinju novi paralelepiped volumena 2V Odredite volumen pravilnog tetraedra duljine brida a Dokažite da je (a) ( a b) ( c d) = [( d a) b] c [( a b) c] d, (b) ( a b) ( b c) = [( a b) c] b.
11 Poglavlje 2 Analitička geometrija ravnine i prostora 2.1 Odredite udaljenost točaka (a) A(1, 0) i B(3, 7) (b) A(1, 1, 2) i B(0, 1, 3). 2.2 Odredite točku koja dijeli dužinu AB u omjeru 1 3 B( 2, 2, 2). ako je A(1, 7, 3) i 2.3 Odredite u kojem omjeru točka T dijeli dužinu AB ako je A(3, 5) i B( 9, 1) te (a) T ( 1, 3), (b) T (9, 8), (c) T ( 7, 1). 2.4 Napišite jednadžbu pravca kroz točke (a) A(1, 2, 1) i B(4, 5, 2), (b) A(1, 1, 1) i B(1, 0, 1). 2.5 Napišite jednadžbu ravnine kroz točke A(1, 0, 0), B(1, 1, 1) i C(0, 0, 1). 2.6 Ravnina je zadana parametarski Napišite joj implicitnu jednadžbu. 2.7 Odredite sjecište pravca x Odredite sjecište pravaca x x = 1 + t + s y = t s z = 2 t + 2s = y 0 1. = z = y 1 = z i ravnine x y + 4z 5 = 0. i x 1 = y = z 2 4.
12 12 POGLAVLJE 2. POGLAVLJE 2.9 Odredite D R tako da pravac siječe os z. { x y + z + 1 = 0 2x 3y z + D = Odredite λ R tako da se ravnine π 1... x y + z = 0, π x y z + 2 = 0 i π x y 2z + λ = 0 sijeku po istom pravcu Na pravcu x = y = z 3 odredite sve točke koje s točkama A( 2, 1, 1) 1 i B(0, 7, 4) čine pravokutan trokut Odredite jednadžbu pravca koji prolazi ishodištem i siječe pravce x = y 3 = z i x = y 12 1 = z Napiši kanonski oblik jednadžbe pravca koji je paralelan s ravninom x + 2y + 3z = 8, leži u ravnini 2x y + z = 3 i prolazi točkom (1, 2, 3) Odredite pravac p koji je paralelan s ravninama π x + 12y 3z + 5 = 0, π x 4y + 9z + 7 = 0 i siječe pravce q 1... x = y 3 4 = z + 1 3, q 2... x 3 2 = y + 1 = z Odredite točke jednako udaljene od ravnina π x 12y + 15z 9 = 0 i π x + 9y 20z 19 = Odredite jednadžbu ravnine paralelne s vektorom s = (2, 1, 1) koja os x siječe u točki x = 3, a os y u točki y = Odredite najkraću udaljenost točke T (2, 3, 1) od pravca x = y Odredite udaljenost dva paralelna pravca p 1... x 1 2 = y = z 3 1 = z 4 2. i p 2... x 2 = y 1 2 = z Odredite udaljenost između pravaca p 1... x = y 3 4 = z x 3, p 2 2 = y + 1 = z Odredite zajedničku normalu dvaju pravaca x 1 = y 1 = z 0, x 1 = y 2 = z Dan je pravac p... 3x 2y + 5 = 0 i dvije točke A(1, 4) i B(5, 2). Odredite udaljenost točke B od pravca p, kut koji zatvaraju pravci AB i p te sjecište tih dvaju pravaca.
13 Odredite ortogonalnu projekciju točke T (2, 3, 1) na ravninu π... x+y z 7 = 0. Odredite i točku simetričnu točku T obzirom na ravninu π Nađite ortogonalnu projekciju točke T (2, 3, 1) na pravac p... x = t 2 y = 2t 1 z = 2t Odredite jednadžbu ravnine koja sadrži os x i koja s ravninom y = x zatvara kut od Odredite jednadžbe simetrala kutova koje zatvaraju pravci p... x = y 14 = z , x 3 = y = z Dana je ravnina π... x + y z + 1 = 0 i pravac p... x 1 0 (a) Odredite njihovo sjecište i kut (π, p). = y 2 = z (b) Odredite jednadžbu ravnine koja sadrži pravac p, a okomita je na ravninu π. (c) Odredite jednadžbu projekcije pravca p na ravninu π Odredite ortogonalnu projekciju pravca na ravninu π... 2x + 2y + z = 5. p... { x y + z = 1 x + y + z = 3
14 14 POGLAVLJE 2. POGLAVLJE
15 Poglavlje 3 Krivulje drugog reda 3.1 Kružnica 3.1 Izvedite uvjet dodira pravca y = kx + l i kružnice K(O, r). 3.2 Odredite jednadžbe tangenata povučenih na kružnicu (x 5) 2 + y 2 = 9 iz ishodišta. 3.3 Kut između dviju kružnica je kut kojeg zatvaraju tangente kroz sjecište tih kružnica. Pod kojim se kutem sijeku kružnice x 2 + y 2 4x 60 = 0 i x 2 + y 2 20x + 36 = 0? 3.4 Napišite jednadžbu kružnice koja sadrži ishodište i točke A(2, 1), B( 1, 2). 3.5 Odredite jednadžbu kružnice sa središtem u S(1, 3) koja prolazi kroz M(3, 5). 3.6 Odredite nužne i dovoljne uvjete da kružnica x 2 + y 2 + ax + by + c = 0 (a) dodiruje os x (b) dodiruje os y (c) dodiruje obje koordinatne osi 3.7 Odredite jednadžbe svih kružnica kojima je središte na osi x, a dodiruju os y. 3.8 Odredite jednadžbu kružnice koja dodiruje pravce y = 2x + 1, y = 2x + 2 i sadrži ishodište. 3.9 Odredite geometrijsko mjesto središta svih kružnica polumjera R koje sijeku kružnicu k s jednadžbom (x p) 2 + (y q) 2 = r 2 pod pravim kutem Zadana je kružnica x 2 + y 2 = 4. Iz točke A( 2, 0) povučena je tetiva AB i produžena do točke M tako da je BM = AB. Odredite geometrijsko mjesto točaka M koje se dobiju kada se B giba po danoj kružnici Dokažite da polare točaka pravca x y = 0 s obzirom na kružnicu x 2 + y 2 6x + 4y + 4 = 0 prolaze istom točkom. Koja je to točka? 15
16 16 POGLAVLJE 3. POGLAVLJE 3.12 Odredite geometrijsko mjesto točaka iz kojih se mogu povući tangente jednakih duljina (tj. jednakih udaljenosti od te točke do dirališta) na kružnice x 2 + y 2 = 20 i (x + 5) 2 + y 2 = Elipsa 3.13 Napišite centralnu jednadžbu elipse koja prolazi točkama A(6, 1) i B( 2, 3) Skicirajte skup točaka u ravnini koje zadovoljavaju uvjete 9x y < 0 3x + 5y 15 < 0 y + 2 > U kojem su odnosu pravac 2x y 3 = 0 i elipsa x y2 9 = 1? 3.16 Za koji k R pravac y = x + k dodiruje elipsu x 2 + 4y 2 = 20? 3.17 Odredite točku na elipsi x 2 + 4y 2 = 20 najbližu pravcu x + y = Odredite međusobnu udaljenost dvaju pravaca paralelnih s pravcem 4x 2y + 13 = 0 koji dodiruju elipsu x y2 24 = Odredite sve točke elipse 9x y 2 = 225 koje su 4 puta više udaljene od lijevog nego od desnog fokusa Gdje se nalaze točke ravnine iz kojih se elipsa b 2 x 2 + a 2 y 2 = a 2 b 2 vidi pod pravim kutem? 3.21 Odredite sve zajedničke tangente elipse x 2 +4y 2 = 4 i kružnice (x 1) 2 +y 2 = Odredite jednadžbu kružnice koja u točki (2, 3) dodiruje elipsu 2x 2 + y 2 = 17 i dodiruje pravac y = Neka su F 1 i F 2 fokusi, A i B glavna tjemena elipse takva da je F 1 bliži A te P točka na elipsi ( A, B). Nadalje, neka kružnica upisana trokutu F 1 F 2 P dodiruje AB u točki Q. Dokažite da je AQ = F 1 P, BQ = F 2 P Dana je elipsa b 2 x 2 + a 2 y 2 = a 2 b 2. Odredite produkt udaljenosti fokusa od tangente i pokažite da je isti za sve tangente Neka je D točka na elipsi x y2 = 1. Tangenta elipse s diralištem u točki 9 D siječe os y u točki T, a normala kroz točku D siječe os y u točki N. Pokažite da kružnica kroz točke T, D i N prolazi i fokusima elipse.
17 3.3. HIPERBOLA Hiperbola 3.26 Odredite fokuse, asimptote, numerički i linearni ekscentricitet hiperbole x 2 4y 2 = Odredite kanonski oblike jednadžbe hiperbole koja prolazi kroz (6, 3) ako njene asimptote zatvaraju kut od Za koje vrijednosti parametra m pravac 5x 2y+2m = 0 siječe/dodiruje/nema zajedničke točke s hiperbolom x2 9 y2 36 = Napišite jednadžbu hiperbole kojoj je pravac x y 8 = 0 tangenta, a pravac 3x 5y = 0 asimptota Površina trokuta kojeg zatvaraju asimptote hiperbole i bilo koja njena tangenta je konstantna th. ne ovisi o odabranoj tangeni. Dokažite! 3.31 Odredite geometrijsko mjesto polovišta svih dužina AB ako su A i B točke u kojima proizvoljan pravac kroz ishodište siječe pravce x + y 1 = 0 i x y + 1 = 0. Koja je to krivulja? 3.4 Parabola 3.32 Odredite duljinu tetive koju na paraboli y 2 = 4x odsijeca pravac paralelan s 2x y + 7 = 0 koji prolazi točkom (5, 2) Odredite tangentu parabole y 2 = 8x koja siječe os x pod kutem od 45. Koja je točka diralište? 3.34 Odredite točku na paraboli y 2 = 9 x u kojoj je normala paralelna s pravcem 2 8x 3y + 10 = Na paraboli y 2 = 3x odredite točku najbližu pravcu 3x 4y + 9 = Odredite jednadžbu kružnice koja u točkama A = (8, 8) i B = (8, 8) siječe parabolu y 2 = 8x pod pravim kutem Odredite kut pod kojim se iz točke ( 6, 2) vidi parabola y 2 = 2x Neka je O tjeme parabole, a OA i OB dvije njene međusobno okomite tetive. Pokažite da sve tetive AB sijeku os x u istoj točki.
18 18 POGLAVLJE 3. POGLAVLJE
19 Poglavlje 4 Opći oblik krivulje drugoga reda 4.1 Za koje vrijednosti od B je x 2 +2Bxy+y 2 = 1 elipsa/hiperbola/unija dvaju pravaca/kružnica? 4.2 Napišite jednadžbu hiperbole kojoj su fokusi u (1, 1), (1, 11), a tjemena (1, 3) i (1, 9). 4.3 Napišite jednadžbu elipse s fokusima ( 2, 7) i ( 2, 1) i sporednim tjemenom na pravcu 3x y = Elipsu x 2 + 2y 2 = 2 zarotirajte oko središta tako da joj glavna os bude na pravcu y = 4 x. Odredite jednadžbu te elipse Elipsu 41x 2 24xy+34y 2 = 50 translatirajte tako da joj središte bude točka ( 1, 2). 19
20 20 POGLAVLJE 4. OPĆI OBLIK KRIVULJE DRUGOGA REDA
21 Poglavlje 5 Plohe 5.1 Što predstavljaju jednadžbe: (a) x 2y + z 1 = 0, (b) x = 3, (c) x 2 + y 2 + z 2 = 4, (d) x 2 + y 2 + z 2 2x + 4y = 0, (e) 2x 2 + y 2 + 3z 2 = 7, (f) 2x 2 + y 2 + 3z 2 = 0, (g) x 2 + 4z 2 = 0, (h) x(y + 2) = 0, (i) x 2 + y 2 = 1, (j) y 2 = 2x. 5.2 Odredite jednadžbu sfere koja dodiruje pravac x 1 3 točki (1, 4, 6), a pravac x 4 2 = y = z 2 6 = y u točki (4, 3, 2). = z Odredite točku na sferi (x 1) 2 + (y + 2) 2 + (z 3) 2 = 25 koja je najbliža ravnini 3x 4z + 59 = 0. Kolika je udaljenost? 5.4 Za koje a R sfera (x 1) 2 + (y 2) 2 + (z 3) 2 = 75 dodiruje ravninu x + 7y + 5z = a? 5.5 Odredite jednadžbu sfere upisane u tetraedar određen ravninama x = 0, y = 0, z = 0, 3x 2y + 6z 18 = Odredite polumjer i središte sfere (a) x 2 + y 2 + z 2 3x + 5y + 4z = 0 (b) x 2 + y 2 + z 2 = 2ay 5.7 Odredite jednadžbu sfere koja prolazi točkama (0, 0, 0), (2, 0, 0), (0, 5, 0) i (0, 0, 3). 21 u
22 22 POGLAVLJE 5. PLOHE 5.8 Odredite jednadžbu sfere koja prolazi točkama (3, 1, 3), ( 2, 4, 1) i ( 5, 0, 0), a središte joj leži u ravnini 2x + y z + 3 = Opišite krivulju danu jednadžbama (a) x 5 = 0, z + 2 = 0, (b) x 2 + y 2 + z 2 = 49, y = 0, (c) x 2 + y 2 + z 2 = 20, z = Odredite središte i polumjer kružnice { (x 4)2 + (y 7) 2 + (z + 1) 2 = 36 3x + y z 9 = Pokažite da je { x2 + y 2 + z 2 = 40 x 2 + y 2 + z x 16z = 0 kružnica. Odredite joj središte i polumjer.
MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότεραRADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.
Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότερα6 Primjena trigonometrije u planimetriji
6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije
Διαβάστε περισσότεραPošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.
Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine. Tako da će u slijedećem vremenskom periodu nastati mala zbirka koja će biti popraćena s teorijom. Pošto
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y
. ANALITICKA GEOMETRIJA. Pravac Imlicitni oblik jednadzbe pravca: a + by + c = 0 Opci oblik pravca: gdje je : y = k+ l k koeficijent smjera pravca, k = tan α l odsjecak pravca na osi y k > 0 pravac je
Διαβάστε περισσότερα2s v A. 0 B. 1 C. 2 D. 4 E. A. 4 B. 3 C. 2 D. 1 E. 0
17 1989 1 1.1. Ako je v = gt + v 0 i s = g 2 t2 + v 0 t, onda je t jednak A. 2s B. v + v 0 2s C. v v 0 s D. v v 0 2s v E. 2s v 1.2. Broj rješenja jednadžbe x + 1 x = 10 u skupu realnih brojeva x R, iznosi
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότερα4 Sukladnost i sličnost trokuta
4 Sukladnost i sličnost trokuta 4.1 Sukladnost trokuta Neka su ABC i A B C trokuti sa stranicama duljina a b c odnosno a b c. Kažemo da su ti trokuti sukladni ako postoji bijekcija f : {A B C} {A B C }
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραGeometrijski trikovi i metode bez imena
Geometrijski trikovi i metode bez imena Matija Bašić lipanj 2016. U ovom tekstu želimo na jednom mjestu navesti vrlo klasične ideje u rješavanju planimetrijskih zadataka. Primjeri variraju od jednostavnih
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija u ravnini
Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima
Διαβάστε περισσότερα1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C.
Geometrija 1. dio. 1.1. U trokutu ABC na dužinama AC i BC odabrane su točke E i D. Simetrale kutova CAD i CBE sijeku se u točki F. Dokaži da vrijedi: AEB + ADB = 2 AF B. 1.1.* Dokaži da tvrdnja 1.1. vrijedi
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija afinog prostora
Analitička geometrija afinog prostora Linearno zavisan i linearno nezavisan skup točaka U realnom afinom prostoru A n dane točke A i (r i ), i =,,, k, k +, k + pripadaju istoj s ravnini π s, s k, ako i
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C.
1.1. U trokutu ABC na dužinama AC i BC odabrane su točke E i D. Simetrale kutova CAD i CBE sijeku se u točki F. Dokaži da vrijedi: AEB + ADB = 2 AF B. 1.1.* Dokaži da tvrdnja 1.1. vrijedi ako je E=C. 1.1.**
Διαβάστε περισσότεραZdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:
Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) ( ) ( ) x y
Zadatak 4 (Vlado, srednja škola) Poprečni presjek rakete je u obliku elipse kojoj je velika os 4.8 m, a mala 4. m. U nju treba staviti meteorološki satelit koji je u presjeku pravokutnog oblika. Koliko
Διαβάστε περισσότερα2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.
. Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.
Διαβάστε περισσότερα5. PARCIJALNE DERIVACIJE
5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x
Διαβάστε περισσότεραParabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole
Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότερα0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.
Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija i linearna algebra
1. VEKTORI POJAM VEKTORA Svakodnevno se susrećemo s veličinama za čije je određivanje potrean samo jedan roj. Na primjer udaljenost, površina, volumen,. Njih zovemo skalarnim veličinama. Međutim, postoje
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραmogućih vrijednosti rs3. Za m, n N, mn+1 m 2 +n 2 m2 + n 2 mn + 1 je kvadrat prirodnog broja.
r1. Neka je n fiksan prirodan broj. Neka je k bilo koji prirodan broj ne veći od n i neka je S skup nekih k različitih prostih brojeva. Ivica i Marica igraju naizmjenično sljedeću igru. Svako od njih bira
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραElementarna matematika 2 - Analiti ka geometrija
Elementarna matematika - Analiti ka geometrija Pravci i ravnine u prostoru. Odredite jednadºbu pravca koji prolazi ishodi²tem i sije e pravce s jednadºbama x 7 0 = y 3 = z 5, x + 3 = y = z + 9.. Odredite
Διαβάστε περισσότερα7.1 Međusobni položaji točaka, pravaca i ravnina
Poglavlje 7 Stereometrija Stereometrijom nazovamo geometriju (trodimenzionalnog euklidskog) prostora. Osnovni elementi prostora su točke, pravci i ravnine. Aksiome geometrije prostora nećemo navoditi.
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1. kolokviji. Sadržaj
Matematika kolokviji Sadržaj. kolokvij, 2..2004.............................................. 2. kolokvij, 2..2004.............................................. 3 2. kolokvij, 7.2.2004..............................................
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij matematike zadaci za maturu 2008.
Repetitorij matematike zadaci za maturu 008 Izračunaj : 7 : 5 + : = 5 5 8 Izračunaj : a ( 05 y ) = y b 8 n 7 9 n+ n n Rastavi na faktore : 5 a + a 8a 6= Skrati razlomke : a ( ) + + a b a b a + a b+ ab
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραUdaljenosti karakterističnih točaka trokuta
Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραVektori. 28. studenoga 2017.
Vektori 28. studenoga 2017. 1 / 42 Skalarna veličina: veličina odredena samo jednim (realnim) brojem ili skalarom npr. skalarne veličine su udaljenost, masa, površina, volumen,... Vektorska veličina: veličina
Διαβάστε περισσότερα2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P =
Zadatak (Tomislav gimnazija) Nađite sve pravokutne trokute čije su stranice tri uzastopna parna roja Rješenje inačica pća formula za parne rojeve je n n N udući da se parni rojevi povećavaju za možemo
Διαβάστε περισσότεραALFA List - 1. Festival matematike "Split 2013." Otvoreno ekipno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Split, 10. svibnja 2013.
ALFA List - 1 Točan odgovor: 10 bodova Pogrešan odgovor: 5 bodova Bez odgovora: 0 bodova 1. Ako je (x+ 3): 4=( x ):3, onda je x jednako: A) 1 B) 1 C) 17 D) 17 E) 6. Kut od 1º30' gleda se kroz povećalo
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2
(kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότερα2 Mature i državni ispiti iz matematike u europskim zemljama ( a) 4,zaa = 2 i. 27b. b = 3. 2 x sin. 2 +x. 1. Mature u Sloveniji
Ljetni rok, 995. godine Osnovna razina Zadatak. Ako od broja b oduzmemo dvokratnik broja a, dobije se 2. Ako se peterokratnik broja a umanji za (b + ), dobije se 6. Izračunajte brojeve a i b. Rješenje:
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija prostora
Analitička geometrija prostora Franka Miriam Brückler U analitičkog geometriji u ravnini se pomoću koordinata (uredenih parova realnih brojeva) proučavaju točke ravnine i njihovi jednodimenzionalni skupovi:
Διαβάστε περισσότερα3. KRIVULJE DRUGOG REDA
3. KRIVULJE DRUGOG REDA U realnoj projektivnoj ravnini konike ili krivulje drugog reda definiraju se ovako: Definicija 3.1. Skup svih točaka projektivne ravnine čije koordinate zadovoljavaju algebarsku
Διαβάστε περισσότεραSkalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.
5. VEKTORI U PROSTORU 5. Opcenito o vektorima a Jedinicni vektor (ort) je vektor sa intenzitetom. a a a Zbroj dva vektora je vektor: a+ b c. Graficki, zbroj se dobije ulancavanjem dva vektora. Na kraj
Διαβάστε περισσότεραUdaljenosti karakterističnih točaka trokuta
Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik 1 U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότεραKonstruktivni zadaci. Uvod
Svaki konstruktivni zadatak ima četri dijela: 1. Analiza 2. Konstrukcija 3. Dokaz 4. Diskusija Konstruktivni zadaci Uvod U analizi pretpostavimo da je zadatak riješen, i na osnovu slike (skice) rješenja,
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραje B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O
Zoran Topić, Imotski Menelajev teorem i neke primjene U ovom članku ćemo dokazati Menelajev 1 teorem i pokazati neke primjene tog teorema. Menelajevo najvažnije djelo je Sphaerica u kojem dokazuje i Menelajev
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra I, zimski semestar 2007/2008
Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni
Διαβάστε περισσότεραNumerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)
Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.
M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραSveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek. Tonio Škaro. Diplomski rad
Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Tonio Škaro Težišnice trokuta i težište Diplomski rad Zagreb, rujan, 015 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραTemeljni pojmovi o trokutu
1. Temeljni pojmovi o trokutu U ovom poglavlju upoznat ćemo osnovne elemente trokuta i odnose medu - njima. Zatim ćemo definirati težišnice, visine, srednjice, simetrale stranica i simetrale kutova trokuta.
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 1: Vektori
Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo
Διαβάστε περισσότεραNASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3
GIMNZIJ I STRUKOVN ŠKOL JURJ DORILE PZIN NSTVNI PREDMET: MTEMTIK nalitiča geometrija u ravnini. GORTN ROERT..00 Nastavno pismo NSTVNO PISMO - MTEMTIK TEHNIČR Z ELEKTROTEHNIKU TLI SDRŽJ. NLITIČK GEOMETRIJ
Διαβάστε περισσότερα12 1. UVODNI DIO c 2 ) 2 2(a 4 + b 4 + c 4 ). (F1)
11 1. Uvodni dio Da bi se s potpunim razumijevanjem mogao pratiti sadržaj ove knjige, nužna su neka znanja iz srednjoškolske nastave matematike. To se u prvom redu odnosi na temeljne pojmove geometrije
Διαβάστε περισσότεραPRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE
PRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE . 0.: 0.0 0. 0.0 je: 5000 0.0 5 0.00. Izračunajte 0.% od : 0. 4 0. 0.0 0.00 0.. Skratite razlomak a a a 4a + 4 + a a a a a a 0.77 4. Rješenje jednadžbe =. 5 je -
Διαβάστε περισσότερα1. PROJICIRANJE Uvod
1. PROJICIRANJE 1.1. Uvod Nacrtna geometrija je znanost o egzaktnim metodama koje omogućuju prikazivanje prostornih, trodimenzionalnih objekata na nekoj dvodimenzionalnoj ravnini i rješavanje prostornih
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραAlgebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske
Algebra Vektora 1 Algebra vektora 1.1 Definicija vektora pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske veličine za opis skalarne veličine trebamo zadati samo njezin iznos (npr.
Διαβάστε περισσότεραPrimjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 90 Primjer 4.56. Osnovka ABCD uspravne četverostrane prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela
Διαβάστε περισσότεραII. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
Διαβάστε περισσότεραAB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y)
Formule Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y) r xi y j r T0 T rt x y 1 x y xi y j Radijvektor u koordinatnoj ravnini koji pripada točki T(x,y) rt OT xi y j Vektor AB ako su: AB rab ( x x1 )i ( y y1
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog
Διαβάστε περισσότερα4. MONGEOVO PROJICIRANJE
4. MONGEOVO PROJICIRANJE 4.1. Projiciranje točke Niti centralno ni paralelno projiciranje točaka prostora na ravninu nije bijekcija. Stoga se pri takvim preslikavanjima suočavamo s problemom nejednoznačnog
Διαβάστε περισσότεραElementarni zadaci iz Euklidske geometrije II
Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Sličnost trouglova 1. Neka su dati krugovi k 1 (O 1, r 1 ), k 2 (O 2, r 2 ) i k 3 (O 3, r 3 ) takvi da k 1 dodiruje krug k 2 u tački P, k 2 dodiruje krug k
Διαβάστε περισσότεραA MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1
A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ
LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραPRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραGlava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.
Glava 1 Vektori U mnogim naukama proučavaju se vektorske i skalarne veličine. Skalarna veličina je odred ena svojom brojnom vrednošću u izabranom sistemu jedinica. Takve veličine su temperatura, težina
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
5. GEOMETRIJA 5.1 Opcenito o kutevima Poznate su slijedece vrste kuteva: siljasti kut α < 90 pravi kut α = 90 tupi kut 90 < α < 180 ravni kut α = 180 izboceni kut 180 < α < 360 puni kut α = 360 Komplementi
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA
ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA STATIČKI MOMENTI I MOMENTI INERCIJE RAVNIH PLOHA Kao što pri aksijalnom opterećenju štapa apsolutna vrijednost naprezanja zavisi, između ostalog,
Διαβάστε περισσότεραI. dio. Zadaci za ponavljanje
I. dio Zadaci za ponavljanje ZADACI ZA PONAVLJANJE. BROJEVI: Prirodni, cijeli, racionalni i realni brojevi. Izgradnja skupova N, Z, Q, R.. Odredi najveću zajedničku mjeru M(846, 46).. Napiši broj u sustavu
Διαβάστε περισσότεραFunkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:
4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u
Διαβάστε περισσότερα