Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Analitička geometrija Zadaci. 13. siječnja 2014."

Transcript

1 Analitička geometrija Zadaci 13. siječnja 2014.

2 2

3 Sadržaj 1 Poglavlje Ponavljanje. Uvod Koordinatizacija Skalarni produkt Vektorski produkt Mješoviti produkt Poglavlje 11 3 Poglavlje Kružnica Elipsa Hiperbola Parabola Opći oblik krivulje drugoga reda 19 5 Plohe 21 3

4 4 SADRŽAJ

5 Poglavlje 1 Vektori 1.1 Ponavljanje. Uvod 1.1 Nacrtajte a + 2 b za dane a i b. 1.2 Uvjerite se da vrijedi: (a) a ( b a) = 1 2 ( a + b), (b) a 1 2 ( a + b) = 1 2 ( a b), 1.3 Neka je ABCDEF pravilni šesterokut te AB = a, AD = b. Izrazite BF, BC i DC pomoću a i b. 1.4 Neka je ABCD paralelogram i neka su AC = a, BD = b. Izrazite vektore AB, BC, CD i DA pomoću vektora a i b. 1.5 Neka je ABC trokut, a A 1, B 1 i C 1 polovišta njegovih stranica. Neka je AB = a, AC = b. Izrazite vektore AA 1, BB 1 i CC 1 pomoću vektora a i b. 1.6 Neka je T težište trokuta ABC. Provjerite da je AT + BT + CT = Θ. 1.7 ABCA B C je trostrana prizma, a točke P, Q, R su redom središta stranica BCC B, ACC A i ABB A. Pomoću AB, AC i AA prikažite vektore B C, AQ i RP. 1.8 Neka je ABCDA B C D kvadar. Pokažite da vektori određeni njegovim dijagonalama AC, B D, CA i D B tvore (prostorni) četverokut. 1.9 Neka točke P, Q i R dijele redom stranice AB, BC i AC trokuta ABC u istom omjeru. Dokažite da se težišta trokuta ABC i P QR podudaraju Neka su K, L, M, N redom polovišta stranica AB, BC, CD i DE peterokuta ABCDE i neka su P i Q polovišta dužina KM i LN. Dokažite da su pravci AE i P Q paralelni i da je P Q = 1 4 AE. 5

6 6 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.11 Neka su i i j dva nekolinearna vektora i a = 2 i 3 j, b = i + 2 j, c = i j. Pokažite da su oni komplanarni Odredite t R tako da vektori a = t i + j + 4 k, b = i 2t j, c = 3t i 3 j + 4 k budu komplanarni za bilo koje nekomplanarne vektore i, j, k Dan je paralelepiped određen nekomplanarnim vektorima OA, OB i OC (kao na skici danoj na vježbama). Dokažite da polovišta P, Q, R, U, V, W bridova leže u istoj ravnini (v. skicu s vježbi) Dan je paralelogram ABCD i točka T na stranici AB takva da je AT = 1 AB. Neka je P presjek dijagonale AC i dužine T D. U kojem omjeru n točka P dijeli dijagonalu AC? 1.15 Sportski zrakoplov leti svojom vlastitom brzinom 150 km/h od sjevera prema jugu. Tada počne puhati vjetar sjeverozapadnog smjera brzinom 30 km/h. Nacrtajte vektor brzine zrakoplova i izračunajte njegov modul Četiri naboja raspoređena su u vrhovima kvadrata stranice duljine 2.5 cm.: C, C, C i C. Odredite vektor sile i njezin iznos (modul) u svakom od vrhova. (Napomena: sila je Coulombova, a iznos joj se računa po formulu F 1,2 = k q 1q 2 ; + strelice prema van, strelice prema unutra). r Tri jednaka naboja po 10 µc postavljena su u vrhove jednakostraničnoga trokuta. Gdje i koliki naboj treba postaviti da bi sve sile koje djeluju bile u ravnoteži? 1.18 Dani su vektori a = 3 m n, b = m 2 n, c = m + 7 n, p = a + b + c. Ako su m i n linearno nezavisni, odredite linearnu nezavisnost vektora a, b i p Neka je ABCDA B C D paralelepiped. Dokažite da pravac AC siječe trokut BDA u njegovom težištu U trapezu ABCD polovišta osnovica i sjecište krakova leže na istom pravcu. Dokažite! 1.21 Neka je ABCD paralelogram M i N polovišta od AB i CD, P sjecište od BN i CM te T sjecište od AP i BC. Odredite u kojem omjeru točka T dijeli BC Neka je ABC trokut i vektor AP određen linearnom kombinacijom AP = x AB + y AC. Uz koji uvjet na skalare x i y točka P leži na pravcu BC? 1.2 Koordinatizacija 1.23 Neka je ABCD trapez s osnovicama AB i CD takvima da je CD = 2 5 AB. Zapišite vektor CB u bazi { AB, AD}.

7 1.2. KOORDINATIZACIJA Neka je T težište trokuta ABC. Odredite koordinate vektora AB, BC, AC i AT u bazi { T B, T C} Dan je tetraedar OABC. U bazi { OA, OB, OC} odredite koordinate vektora DE i OT pri čemu su D i E redom polovišta bridova OA i BC, a T težište trokuta ABC Za koje vrijednosti parametra m vektori a = (1, 1, 1), b = (1, 4, m) i c = (2, m + 2, 6) čine bazu prostora V 3? 1.27 (a) Jesu li a = (2, 3, 1) i b = ( 1, 3 2, 1 2 ) kolinearni? (b) Jesu li a i b komplanarni? Obrazložite svoj odgovor. (c) Jesu li f = (1, 1, 0), g = (1, 1, 0) i h = (0, 2, 0) komplanarni? 1.28 Dani su vektori p = (t, 1, 4), q = (1, 2t, 0) i r = (3t, 3, 4). Odredite t R tako da r bude linearna kombinacija vektora p i q Prikažite vektor (3, 1 2, 3 ) kao linearnu kombinaciju vektora (1, 1, 1) i ( 2, 3, 1) Odredite a R tako da vektor ( 1, 1, 7) bude moguće prikazati kao linearnu kombinaciju vektora (1, 1, 1) i (a, 1, 2) Jesu li vektori (a) (2, 3), ( 4, 6) (b) (2, 3), ( 4, 6) (c) (2, 0), (0, 1) (d) (2, 3, 1), (4, 6, 2) (e) (2, 3, 0), (4, 0, 2) (f) ( 2, 3, 1), (4, 6, 2) (g) (1, 1, 1), (1, 0, 0) i (1, 1, 0) kolinearni? A linearno nezavisni? 1.32 Prethodni zadatak riješite pomoću determinanti U ovisnosti o parametrima m, n R ispitajte linearnu nezavisnost vektora (a) (1, m, 1), (m, 1, 1), (1, 1, 1) (b) (m, m, 2), (1, 1, 1), (2, 2, 1) (c) (1, m, 1), (n, 1, 1), (1, 1, 1)

8 8 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.3 Skalarni produkt 1.34 Izračunajte ( i j + k) (2 i 3 j k) ako je { i, j, k} ortonormirana baza Odredite skalarni produkt vektora a = 2 m n i b = m 2 n gdje je m = 2, n = 4 i ( m, n) = π Koliki je modul vektora a = p 2 q ako je p = 2, q = 3 i ( p, q) = π Dani su vrhovi A( 3, 2, 0), B(3, 3, 1), C(5, 0, 2) i D(d 1, d 2, d 3 ). Odredite kut među dijagonalama paralelograma Pomoću vektora dokažite jednakost (a) cos(α β) = cos α cos β + sin α sin β (b) cos(α + β) = cos α cos β sin α sin β 1.39 Dani su vektori u = (6, 1, 1), v = (0, 3, 1) i w = ( 2, 3, 5). Odredite λ R tako da vektori u + λ v i w budu okomiti Ako za točke A, B, C i D vrijedi AB 2 + CD 2 = AC 2 + BD 2, onda su BC i AD ortogonalni za B C i A B. Dokažite! 1.41 U pravokutnom trokutu duljine stranica a, b i c odnose se kao Dokažite da su dvije težišnice toga trokuta okomite Koji kut zatvaraju vektori a i b ako je a + b 2 a + b i a 2 b a + 3 b? 1.43 Dani su vrhovi trokuta A(1, 1, 1), B(2, 4, 3) i C(1, 0, 4). Koliko je dugačka visina na AB? 1.44 Neka su a, b i c ortogonalni nenul-vektori u V 3. POkažite da su oni linearno nezavisni Dokažite da se visine trokuta sijeku u jednoj točki Dan je trokut OAB takav da je OA = (1, 2, 1) i OB = ( 6, 3, 3). Odredite duljinu OC simetrale kuta pri vrhu O pri čemu je C točka na AB Neka je a = ( 2, 1, 1), b = (1, 5, 0) i c = (4, 4, 2). Odredite ortogonalnu projekciju vektora 3 a 2 b na vektor c Neka je a = (1, 3, 4), b = (3, 4, 2) i c = ( 1, 1, 4). Odredite ortogonalnu projekciju vektora b + c na vektor a Dan je trokut ABC i proizvoljan pravac p koji prolazi težištem trokuta. Ako su A, B i C ortogonalne projekcije vrhova trokuta na pravac p, dokažite da je AA + BB + CC = Za vektor a = (x, y, z) projekcije na koordinatne osi su vektori x i, y j i z k. Kolike kuteve vektor a zatvara s koordinatnim osima tj. vektorima i, j i k?

9 1.4. VEKTORSKI PRODUKT Odredite sve vektore koji s koordinatnim osima x i y zatvara redom kuteve mjere π 3 i 2π 3, a modul mu je 2. Koliki kut taj vektor zatvara s k? 1.52 Ravnina je razapeta vektorima a = (1, 2, 1) i b = (1, 1, 0). Odredite projekciju vektora x = (8, 4, 3) na tu ravninu Dani su vrhovi A(1, 2, 3), B(3, 2, 1) i C(1, 4, 1) trokuta ABC. Pokažite da je taj trokut jednakostraničan tako da pokažete da: (a) ima sve tri stranice jednake duljine, (b) ima dvije stranice jednake duljine i kut među njima je mjere 60, (c) ima dva kuta mjere Dan je trokut OAB takav da je OA = (1, 2, 1) i OB = ( 6, 3, 3). Odredite duljinu težišnice iz vrha O. 1.4 Vektorski produkt 1.55 Za a = (1, 1, 0) i b = ( 1, 2, 0), izračunajte a b, b a i 2 a 3 b Neka je ( i, j, k) standardna ortonormirana baza. Pojednostavnite sljedeće izraze (a) i ( j + k) j ( i + k) + k ( i + j + k), (b) 2 i ( j k) + 3 j ( i k) + 4 k ( i j) Za vektore a i b vrijedi a = 1, b = 2 i ( a, b) = 2π 3. Odredite a b i (2 a + b) ( a + 2 b) Ako su a i b linearno nezavisni, koristeći vektorski produkt odredite za koju će vrijednost parametra k vektori p = k a + 5 b i q = 3 a b biti kolinearni? 1.59 Izračunajte površinu paralelograma kojemu su točke A(1, 1, 0), B(4, 1, 0), C(5, 2, 0) i D(2, 2, 0) vrhovi Izračunajte površinu trokuta razapetog težišnicama danog trokuta (odredite omjer površina novog i danog trokuta) Odredite ortogonalnu projekciju vektora a = (3, 12, 4) na vektor b = (1, 0, 2) (1, 3, 4) Neka je S točka unutar trokuta ABC i neka su P 1, P 2 i P 3 površine trokuta SBC, SCA i SAB redom. Dokažite da je tada P 1 SA + P2 SB + P3 SC = 0.

10 10 POGLAVLJE 1. POGLAVLJE 1.5 Mješoviti produkt 1.63 Dokažite da plošne dijagonale koje izlaze iz jednog vrha paralelepipeda volumena V razapinju novi paralelepiped volumena 2V Odredite volumen pravilnog tetraedra duljine brida a Dokažite da je (a) ( a b) ( c d) = [( d a) b] c [( a b) c] d, (b) ( a b) ( b c) = [( a b) c] b.

11 Poglavlje 2 Analitička geometrija ravnine i prostora 2.1 Odredite udaljenost točaka (a) A(1, 0) i B(3, 7) (b) A(1, 1, 2) i B(0, 1, 3). 2.2 Odredite točku koja dijeli dužinu AB u omjeru 1 3 B( 2, 2, 2). ako je A(1, 7, 3) i 2.3 Odredite u kojem omjeru točka T dijeli dužinu AB ako je A(3, 5) i B( 9, 1) te (a) T ( 1, 3), (b) T (9, 8), (c) T ( 7, 1). 2.4 Napišite jednadžbu pravca kroz točke (a) A(1, 2, 1) i B(4, 5, 2), (b) A(1, 1, 1) i B(1, 0, 1). 2.5 Napišite jednadžbu ravnine kroz točke A(1, 0, 0), B(1, 1, 1) i C(0, 0, 1). 2.6 Ravnina je zadana parametarski Napišite joj implicitnu jednadžbu. 2.7 Odredite sjecište pravca x Odredite sjecište pravaca x x = 1 + t + s y = t s z = 2 t + 2s = y 0 1. = z = y 1 = z i ravnine x y + 4z 5 = 0. i x 1 = y = z 2 4.

12 12 POGLAVLJE 2. POGLAVLJE 2.9 Odredite D R tako da pravac siječe os z. { x y + z + 1 = 0 2x 3y z + D = Odredite λ R tako da se ravnine π 1... x y + z = 0, π x y z + 2 = 0 i π x y 2z + λ = 0 sijeku po istom pravcu Na pravcu x = y = z 3 odredite sve točke koje s točkama A( 2, 1, 1) 1 i B(0, 7, 4) čine pravokutan trokut Odredite jednadžbu pravca koji prolazi ishodištem i siječe pravce x = y 3 = z i x = y 12 1 = z Napiši kanonski oblik jednadžbe pravca koji je paralelan s ravninom x + 2y + 3z = 8, leži u ravnini 2x y + z = 3 i prolazi točkom (1, 2, 3) Odredite pravac p koji je paralelan s ravninama π x + 12y 3z + 5 = 0, π x 4y + 9z + 7 = 0 i siječe pravce q 1... x = y 3 4 = z + 1 3, q 2... x 3 2 = y + 1 = z Odredite točke jednako udaljene od ravnina π x 12y + 15z 9 = 0 i π x + 9y 20z 19 = Odredite jednadžbu ravnine paralelne s vektorom s = (2, 1, 1) koja os x siječe u točki x = 3, a os y u točki y = Odredite najkraću udaljenost točke T (2, 3, 1) od pravca x = y Odredite udaljenost dva paralelna pravca p 1... x 1 2 = y = z 3 1 = z 4 2. i p 2... x 2 = y 1 2 = z Odredite udaljenost između pravaca p 1... x = y 3 4 = z x 3, p 2 2 = y + 1 = z Odredite zajedničku normalu dvaju pravaca x 1 = y 1 = z 0, x 1 = y 2 = z Dan je pravac p... 3x 2y + 5 = 0 i dvije točke A(1, 4) i B(5, 2). Odredite udaljenost točke B od pravca p, kut koji zatvaraju pravci AB i p te sjecište tih dvaju pravaca.

13 Odredite ortogonalnu projekciju točke T (2, 3, 1) na ravninu π... x+y z 7 = 0. Odredite i točku simetričnu točku T obzirom na ravninu π Nađite ortogonalnu projekciju točke T (2, 3, 1) na pravac p... x = t 2 y = 2t 1 z = 2t Odredite jednadžbu ravnine koja sadrži os x i koja s ravninom y = x zatvara kut od Odredite jednadžbe simetrala kutova koje zatvaraju pravci p... x = y 14 = z , x 3 = y = z Dana je ravnina π... x + y z + 1 = 0 i pravac p... x 1 0 (a) Odredite njihovo sjecište i kut (π, p). = y 2 = z (b) Odredite jednadžbu ravnine koja sadrži pravac p, a okomita je na ravninu π. (c) Odredite jednadžbu projekcije pravca p na ravninu π Odredite ortogonalnu projekciju pravca na ravninu π... 2x + 2y + z = 5. p... { x y + z = 1 x + y + z = 3

14 14 POGLAVLJE 2. POGLAVLJE

15 Poglavlje 3 Krivulje drugog reda 3.1 Kružnica 3.1 Izvedite uvjet dodira pravca y = kx + l i kružnice K(O, r). 3.2 Odredite jednadžbe tangenata povučenih na kružnicu (x 5) 2 + y 2 = 9 iz ishodišta. 3.3 Kut između dviju kružnica je kut kojeg zatvaraju tangente kroz sjecište tih kružnica. Pod kojim se kutem sijeku kružnice x 2 + y 2 4x 60 = 0 i x 2 + y 2 20x + 36 = 0? 3.4 Napišite jednadžbu kružnice koja sadrži ishodište i točke A(2, 1), B( 1, 2). 3.5 Odredite jednadžbu kružnice sa središtem u S(1, 3) koja prolazi kroz M(3, 5). 3.6 Odredite nužne i dovoljne uvjete da kružnica x 2 + y 2 + ax + by + c = 0 (a) dodiruje os x (b) dodiruje os y (c) dodiruje obje koordinatne osi 3.7 Odredite jednadžbe svih kružnica kojima je središte na osi x, a dodiruju os y. 3.8 Odredite jednadžbu kružnice koja dodiruje pravce y = 2x + 1, y = 2x + 2 i sadrži ishodište. 3.9 Odredite geometrijsko mjesto središta svih kružnica polumjera R koje sijeku kružnicu k s jednadžbom (x p) 2 + (y q) 2 = r 2 pod pravim kutem Zadana je kružnica x 2 + y 2 = 4. Iz točke A( 2, 0) povučena je tetiva AB i produžena do točke M tako da je BM = AB. Odredite geometrijsko mjesto točaka M koje se dobiju kada se B giba po danoj kružnici Dokažite da polare točaka pravca x y = 0 s obzirom na kružnicu x 2 + y 2 6x + 4y + 4 = 0 prolaze istom točkom. Koja je to točka? 15

16 16 POGLAVLJE 3. POGLAVLJE 3.12 Odredite geometrijsko mjesto točaka iz kojih se mogu povući tangente jednakih duljina (tj. jednakih udaljenosti od te točke do dirališta) na kružnice x 2 + y 2 = 20 i (x + 5) 2 + y 2 = Elipsa 3.13 Napišite centralnu jednadžbu elipse koja prolazi točkama A(6, 1) i B( 2, 3) Skicirajte skup točaka u ravnini koje zadovoljavaju uvjete 9x y < 0 3x + 5y 15 < 0 y + 2 > U kojem su odnosu pravac 2x y 3 = 0 i elipsa x y2 9 = 1? 3.16 Za koji k R pravac y = x + k dodiruje elipsu x 2 + 4y 2 = 20? 3.17 Odredite točku na elipsi x 2 + 4y 2 = 20 najbližu pravcu x + y = Odredite međusobnu udaljenost dvaju pravaca paralelnih s pravcem 4x 2y + 13 = 0 koji dodiruju elipsu x y2 24 = Odredite sve točke elipse 9x y 2 = 225 koje su 4 puta više udaljene od lijevog nego od desnog fokusa Gdje se nalaze točke ravnine iz kojih se elipsa b 2 x 2 + a 2 y 2 = a 2 b 2 vidi pod pravim kutem? 3.21 Odredite sve zajedničke tangente elipse x 2 +4y 2 = 4 i kružnice (x 1) 2 +y 2 = Odredite jednadžbu kružnice koja u točki (2, 3) dodiruje elipsu 2x 2 + y 2 = 17 i dodiruje pravac y = Neka su F 1 i F 2 fokusi, A i B glavna tjemena elipse takva da je F 1 bliži A te P točka na elipsi ( A, B). Nadalje, neka kružnica upisana trokutu F 1 F 2 P dodiruje AB u točki Q. Dokažite da je AQ = F 1 P, BQ = F 2 P Dana je elipsa b 2 x 2 + a 2 y 2 = a 2 b 2. Odredite produkt udaljenosti fokusa od tangente i pokažite da je isti za sve tangente Neka je D točka na elipsi x y2 = 1. Tangenta elipse s diralištem u točki 9 D siječe os y u točki T, a normala kroz točku D siječe os y u točki N. Pokažite da kružnica kroz točke T, D i N prolazi i fokusima elipse.

17 3.3. HIPERBOLA Hiperbola 3.26 Odredite fokuse, asimptote, numerički i linearni ekscentricitet hiperbole x 2 4y 2 = Odredite kanonski oblike jednadžbe hiperbole koja prolazi kroz (6, 3) ako njene asimptote zatvaraju kut od Za koje vrijednosti parametra m pravac 5x 2y+2m = 0 siječe/dodiruje/nema zajedničke točke s hiperbolom x2 9 y2 36 = Napišite jednadžbu hiperbole kojoj je pravac x y 8 = 0 tangenta, a pravac 3x 5y = 0 asimptota Površina trokuta kojeg zatvaraju asimptote hiperbole i bilo koja njena tangenta je konstantna th. ne ovisi o odabranoj tangeni. Dokažite! 3.31 Odredite geometrijsko mjesto polovišta svih dužina AB ako su A i B točke u kojima proizvoljan pravac kroz ishodište siječe pravce x + y 1 = 0 i x y + 1 = 0. Koja je to krivulja? 3.4 Parabola 3.32 Odredite duljinu tetive koju na paraboli y 2 = 4x odsijeca pravac paralelan s 2x y + 7 = 0 koji prolazi točkom (5, 2) Odredite tangentu parabole y 2 = 8x koja siječe os x pod kutem od 45. Koja je točka diralište? 3.34 Odredite točku na paraboli y 2 = 9 x u kojoj je normala paralelna s pravcem 2 8x 3y + 10 = Na paraboli y 2 = 3x odredite točku najbližu pravcu 3x 4y + 9 = Odredite jednadžbu kružnice koja u točkama A = (8, 8) i B = (8, 8) siječe parabolu y 2 = 8x pod pravim kutem Odredite kut pod kojim se iz točke ( 6, 2) vidi parabola y 2 = 2x Neka je O tjeme parabole, a OA i OB dvije njene međusobno okomite tetive. Pokažite da sve tetive AB sijeku os x u istoj točki.

18 18 POGLAVLJE 3. POGLAVLJE

19 Poglavlje 4 Opći oblik krivulje drugoga reda 4.1 Za koje vrijednosti od B je x 2 +2Bxy+y 2 = 1 elipsa/hiperbola/unija dvaju pravaca/kružnica? 4.2 Napišite jednadžbu hiperbole kojoj su fokusi u (1, 1), (1, 11), a tjemena (1, 3) i (1, 9). 4.3 Napišite jednadžbu elipse s fokusima ( 2, 7) i ( 2, 1) i sporednim tjemenom na pravcu 3x y = Elipsu x 2 + 2y 2 = 2 zarotirajte oko središta tako da joj glavna os bude na pravcu y = 4 x. Odredite jednadžbu te elipse Elipsu 41x 2 24xy+34y 2 = 50 translatirajte tako da joj središte bude točka ( 1, 2). 19

20 20 POGLAVLJE 4. OPĆI OBLIK KRIVULJE DRUGOGA REDA

21 Poglavlje 5 Plohe 5.1 Što predstavljaju jednadžbe: (a) x 2y + z 1 = 0, (b) x = 3, (c) x 2 + y 2 + z 2 = 4, (d) x 2 + y 2 + z 2 2x + 4y = 0, (e) 2x 2 + y 2 + 3z 2 = 7, (f) 2x 2 + y 2 + 3z 2 = 0, (g) x 2 + 4z 2 = 0, (h) x(y + 2) = 0, (i) x 2 + y 2 = 1, (j) y 2 = 2x. 5.2 Odredite jednadžbu sfere koja dodiruje pravac x 1 3 točki (1, 4, 6), a pravac x 4 2 = y = z 2 6 = y u točki (4, 3, 2). = z Odredite točku na sferi (x 1) 2 + (y + 2) 2 + (z 3) 2 = 25 koja je najbliža ravnini 3x 4z + 59 = 0. Kolika je udaljenost? 5.4 Za koje a R sfera (x 1) 2 + (y 2) 2 + (z 3) 2 = 75 dodiruje ravninu x + 7y + 5z = a? 5.5 Odredite jednadžbu sfere upisane u tetraedar određen ravninama x = 0, y = 0, z = 0, 3x 2y + 6z 18 = Odredite polumjer i središte sfere (a) x 2 + y 2 + z 2 3x + 5y + 4z = 0 (b) x 2 + y 2 + z 2 = 2ay 5.7 Odredite jednadžbu sfere koja prolazi točkama (0, 0, 0), (2, 0, 0), (0, 5, 0) i (0, 0, 3). 21 u

22 22 POGLAVLJE 5. PLOHE 5.8 Odredite jednadžbu sfere koja prolazi točkama (3, 1, 3), ( 2, 4, 1) i ( 5, 0, 0), a središte joj leži u ravnini 2x + y z + 3 = Opišite krivulju danu jednadžbama (a) x 5 = 0, z + 2 = 0, (b) x 2 + y 2 + z 2 = 49, y = 0, (c) x 2 + y 2 + z 2 = 20, z = Odredite središte i polumjer kružnice { (x 4)2 + (y 7) 2 + (z + 1) 2 = 36 3x + y z 9 = Pokažite da je { x2 + y 2 + z 2 = 40 x 2 + y 2 + z x 16z = 0 kružnica. Odredite joj središte i polumjer.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)

ISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period.

Pošto se trebaju napisati sve nastavne cjeline i gradivo sva četiri razreda (opće i jezično) potrajati će duži vremenski period. Zadaci s rješenjima, a ujedno i s postupkom rada biti će nadopunjavani tokom čitave školske godine. Tako da će u slijedećem vremenskom periodu nastati mala zbirka koja će biti popraćena s teorijom. Pošto

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu. odsjecak pravca na osi y . ANALITICKA GEOMETRIJA. Pravac Imlicitni oblik jednadzbe pravca: a + by + c = 0 Opci oblik pravca: gdje je : y = k+ l k koeficijent smjera pravca, k = tan α l odsjecak pravca na osi y k > 0 pravac je

Διαβάστε περισσότερα

2s v A. 0 B. 1 C. 2 D. 4 E. A. 4 B. 3 C. 2 D. 1 E. 0

2s v A. 0 B. 1 C. 2 D. 4 E. A. 4 B. 3 C. 2 D. 1 E. 0 17 1989 1 1.1. Ako je v = gt + v 0 i s = g 2 t2 + v 0 t, onda je t jednak A. 2s B. v + v 0 2s C. v v 0 s D. v v 0 2s v E. 2s v 1.2. Broj rješenja jednadžbe x + 1 x = 10 u skupu realnih brojeva x R, iznosi

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

4 Sukladnost i sličnost trokuta

4 Sukladnost i sličnost trokuta 4 Sukladnost i sličnost trokuta 4.1 Sukladnost trokuta Neka su ABC i A B C trokuti sa stranicama duljina a b c odnosno a b c. Kažemo da su ti trokuti sukladni ako postoji bijekcija f : {A B C} {A B C }

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Geometrijski trikovi i metode bez imena

Geometrijski trikovi i metode bez imena Geometrijski trikovi i metode bez imena Matija Bašić lipanj 2016. U ovom tekstu želimo na jednom mjestu navesti vrlo klasične ideje u rješavanju planimetrijskih zadataka. Primjeri variraju od jednostavnih

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija u ravnini

Analitička geometrija u ravnini Analitička geometrija u ravnini September 5, 2008 1 Vektori u koordinatnom sustavu 1.1 Udaljenost točaka u koordinatnom sustavu pravokutni koordinatni sustav potpuno je odred en ishodištem jediničnim vektorima

Διαβάστε περισσότερα

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C.

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C. Geometrija 1. dio. 1.1. U trokutu ABC na dužinama AC i BC odabrane su točke E i D. Simetrale kutova CAD i CBE sijeku se u točki F. Dokaži da vrijedi: AEB + ADB = 2 AF B. 1.1.* Dokaži da tvrdnja 1.1. vrijedi

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija afinog prostora

Analitička geometrija afinog prostora Analitička geometrija afinog prostora Linearno zavisan i linearno nezavisan skup točaka U realnom afinom prostoru A n dane točke A i (r i ), i =,,, k, k +, k + pripadaju istoj s ravnini π s, s k, ako i

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C.

1.1.** Dokaži da tvrdnja vrijedi ako su točke E i D na produžecima dužina AC i BC kroz C. 1.1. U trokutu ABC na dužinama AC i BC odabrane su točke E i D. Simetrale kutova CAD i CBE sijeku se u točki F. Dokaži da vrijedi: AEB + ADB = 2 AF B. 1.1.* Dokaži da tvrdnja 1.1. vrijedi ako je E=C. 1.1.**

Διαβάστε περισσότερα

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih:

Zdaci iz trigonometrije trokuta Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: Zdaci iz trigonometrije trokuta... 1. Izračunaj ostale elemente trokuta pomoću zadanih: a) a = 1 cm, α = 66, β = 5 ; b) a = 7.3 cm, β =86, γ = 51 ; c) b = 13. cm, α =1 48`, β =13 4`; d) b = 44.5 cm, α

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) ( ) ( ) x y

( ) ( ) ( ) ( ) x y Zadatak 4 (Vlado, srednja škola) Poprečni presjek rakete je u obliku elipse kojoj je velika os 4.8 m, a mala 4. m. U nju treba staviti meteorološki satelit koji je u presjeku pravokutnog oblika. Koliko

Διαβάστε περισσότερα

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku.

2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u 1.zadatku. . Na brojevnoj kružnici označi točke: A (05π), A 2 ( 007π 2 ), A 3 ( 553π 3 ) i A 4 ( 40 o ). 2. Bez kalkulatora odredi vrijednosti trigonometrijskih funkcija za brojeve (kutove) iz točaka u.zadatku. 3.

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole

Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole Parabola Definicija parabole Parabola u koordinatnom sustavu Parabola i pravac Uvjet dodira pravca i parabole Jednadžba tangente u točki parabole 5. 1. Definicija parabole...............................

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4.

0 = 5x 20 => 5x = 20 / : 5 => x = 4. Zadatak 00 (Denis, ekonomska škola) U kojoj točki pravac s jednadžbom = 8 siječe os? Rješenje 00 Svaka točka koja pripada osi ima koordinate T(0, ). Budući da točka pripada i pravcu = 8, uvrstit ćemo njezine

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra

Analitička geometrija i linearna algebra 1. VEKTORI POJAM VEKTORA Svakodnevno se susrećemo s veličinama za čije je određivanje potrean samo jedan roj. Na primjer udaljenost, površina, volumen,. Njih zovemo skalarnim veličinama. Međutim, postoje

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

mogućih vrijednosti rs3. Za m, n N, mn+1 m 2 +n 2 m2 + n 2 mn + 1 je kvadrat prirodnog broja.

mogućih vrijednosti rs3. Za m, n N, mn+1 m 2 +n 2 m2 + n 2 mn + 1 je kvadrat prirodnog broja. r1. Neka je n fiksan prirodan broj. Neka je k bilo koji prirodan broj ne veći od n i neka je S skup nekih k različitih prostih brojeva. Ivica i Marica igraju naizmjenično sljedeću igru. Svako od njih bira

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

Elementarna matematika 2 - Analiti ka geometrija

Elementarna matematika 2 - Analiti ka geometrija Elementarna matematika - Analiti ka geometrija Pravci i ravnine u prostoru. Odredite jednadºbu pravca koji prolazi ishodi²tem i sije e pravce s jednadºbama x 7 0 = y 3 = z 5, x + 3 = y = z + 9.. Odredite

Διαβάστε περισσότερα

7.1 Međusobni položaji točaka, pravaca i ravnina

7.1 Međusobni položaji točaka, pravaca i ravnina Poglavlje 7 Stereometrija Stereometrijom nazovamo geometriju (trodimenzionalnog euklidskog) prostora. Osnovni elementi prostora su točke, pravci i ravnine. Aksiome geometrije prostora nećemo navoditi.

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj

Matematika 1. kolokviji. Sadržaj Matematika kolokviji Sadržaj. kolokvij, 2..2004.............................................. 2. kolokvij, 2..2004.............................................. 3 2. kolokvij, 7.2.2004..............................................

Διαβάστε περισσότερα

Repetitorij matematike zadaci za maturu 2008.

Repetitorij matematike zadaci za maturu 2008. Repetitorij matematike zadaci za maturu 008 Izračunaj : 7 : 5 + : = 5 5 8 Izračunaj : a ( 05 y ) = y b 8 n 7 9 n+ n n Rastavi na faktore : 5 a + a 8a 6= Skrati razlomke : a ( ) + + a b a b a + a b+ ab

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Vektori. 28. studenoga 2017.

Vektori. 28. studenoga 2017. Vektori 28. studenoga 2017. 1 / 42 Skalarna veličina: veličina odredena samo jednim (realnim) brojem ili skalarom npr. skalarne veličine su udaljenost, masa, površina, volumen,... Vektorska veličina: veličina

Διαβάστε περισσότερα

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P =

2n 2, 2n, 2n + 2. a = 2n 2, b = 2n, c = 2n + 2. a b c. a P = Zadatak (Tomislav gimnazija) Nađite sve pravokutne trokute čije su stranice tri uzastopna parna roja Rješenje inačica pća formula za parne rojeve je n n N udući da se parni rojevi povećavaju za možemo

Διαβάστε περισσότερα

ALFA List - 1. Festival matematike "Split 2013." Otvoreno ekipno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Split, 10. svibnja 2013.

ALFA List - 1. Festival matematike Split 2013. Otvoreno ekipno natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola Split, 10. svibnja 2013. ALFA List - 1 Točan odgovor: 10 bodova Pogrešan odgovor: 5 bodova Bez odgovora: 0 bodova 1. Ako je (x+ 3): 4=( x ):3, onda je x jednako: A) 1 B) 1 C) 17 D) 17 E) 6. Kut od 1º30' gleda se kroz povećalo

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ), Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i

Διαβάστε περισσότερα

2 Mature i državni ispiti iz matematike u europskim zemljama ( a) 4,zaa = 2 i. 27b. b = 3. 2 x sin. 2 +x. 1. Mature u Sloveniji

2 Mature i državni ispiti iz matematike u europskim zemljama ( a) 4,zaa = 2 i. 27b. b = 3. 2 x sin. 2 +x. 1. Mature u Sloveniji Ljetni rok, 995. godine Osnovna razina Zadatak. Ako od broja b oduzmemo dvokratnik broja a, dobije se 2. Ako se peterokratnik broja a umanji za (b + ), dobije se 6. Izračunajte brojeve a i b. Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija prostora

Analitička geometrija prostora Analitička geometrija prostora Franka Miriam Brückler U analitičkog geometriji u ravnini se pomoću koordinata (uredenih parova realnih brojeva) proučavaju točke ravnine i njihovi jednodimenzionalni skupovi:

Διαβάστε περισσότερα

3. KRIVULJE DRUGOG REDA

3. KRIVULJE DRUGOG REDA 3. KRIVULJE DRUGOG REDA U realnoj projektivnoj ravnini konike ili krivulje drugog reda definiraju se ovako: Definicija 3.1. Skup svih točaka projektivne ravnine čije koordinate zadovoljavaju algebarsku

Διαβάστε περισσότερα

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b.

Skalarni umnozak vektora je skalar: a b = a b cos ϕ ; ϕ kut izmedju vektor a i b. 5. VEKTORI U PROSTORU 5. Opcenito o vektorima a Jedinicni vektor (ort) je vektor sa intenzitetom. a a a Zbroj dva vektora je vektor: a+ b c. Graficki, zbroj se dobije ulancavanjem dva vektora. Na kraj

Διαβάστε περισσότερα

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta

Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Udaljenosti karakterističnih točaka trokuta Kristijan Kilassa Kvaternik 1 U trokutu postoje četiri karakteristične točke: težište G, ortocentar H, središte upisane kružnice I i središte opisane kružnice

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

Prostorni spojeni sistemi

Prostorni spojeni sistemi Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka

Διαβάστε περισσότερα

Konstruktivni zadaci. Uvod

Konstruktivni zadaci. Uvod Svaki konstruktivni zadatak ima četri dijela: 1. Analiza 2. Konstrukcija 3. Dokaz 4. Diskusija Konstruktivni zadaci Uvod U analizi pretpostavimo da je zadatak riješen, i na osnovu slike (skice) rješenja,

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O

je B 1 = B 2. Prvi teorem kojeg ćemo dokazati primjenom Menelajeva teorema je Euklidski slučaj poznatog Desargesova 2 teorema. B 2 Z B 1B 2 B 1 O Zoran Topić, Imotski Menelajev teorem i neke primjene U ovom članku ćemo dokazati Menelajev 1 teorem i pokazati neke primjene tog teorema. Menelajevo najvažnije djelo je Sphaerica u kojem dokazuje i Menelajev

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008

Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Linearna algebra I, zimski semestar 2007/2008 Predavanja: Nenad Bakić, Vježbe: Luka Grubišić i Maja Starčević 22. listopada 2007. 1 Prostor radijvektora i sustavi linearni jednadžbi Neka je E 3 trodimenzionalni

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima.

M086 LA 1 M106 GRP Tema: Uvod. Operacije s vektorima. M086 LA 1 M106 GRP Tema:.. 5. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 2 M086 LA 1, M106 GRP.. 2/17 P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek. Tonio Škaro. Diplomski rad

Sveučilište u Zagrebu. Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek. Tonio Škaro. Diplomski rad Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet Matematički odsjek Tonio Škaro Težišnice trokuta i težište Diplomski rad Zagreb, rujan, 015 Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

Temeljni pojmovi o trokutu

Temeljni pojmovi o trokutu 1. Temeljni pojmovi o trokutu U ovom poglavlju upoznat ćemo osnovne elemente trokuta i odnose medu - njima. Zatim ćemo definirati težišnice, visine, srednjice, simetrale stranica i simetrale kutova trokuta.

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo

Διαβάστε περισσότερα

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3 GIMNZIJ I STRUKOVN ŠKOL JURJ DORILE PZIN NSTVNI PREDMET: MTEMTIK nalitiča geometrija u ravnini. GORTN ROERT..00 Nastavno pismo NSTVNO PISMO - MTEMTIK TEHNIČR Z ELEKTROTEHNIKU TLI SDRŽJ. NLITIČK GEOMETRIJ

Διαβάστε περισσότερα

12 1. UVODNI DIO c 2 ) 2 2(a 4 + b 4 + c 4 ). (F1)

12 1. UVODNI DIO c 2 ) 2 2(a 4 + b 4 + c 4 ). (F1) 11 1. Uvodni dio Da bi se s potpunim razumijevanjem mogao pratiti sadržaj ove knjige, nužna su neka znanja iz srednjoškolske nastave matematike. To se u prvom redu odnosi na temeljne pojmove geometrije

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE

PRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE PRIMJERI ZADATAKA ZA TEST IZ MATEMATIKE . 0.: 0.0 0. 0.0 je: 5000 0.0 5 0.00. Izračunajte 0.% od : 0. 4 0. 0.0 0.00 0.. Skratite razlomak a a a 4a + 4 + a a a a a a 0.77 4. Rješenje jednadžbe =. 5 je -

Διαβάστε περισσότερα

1. PROJICIRANJE Uvod

1. PROJICIRANJE Uvod 1. PROJICIRANJE 1.1. Uvod Nacrtna geometrija je znanost o egzaktnim metodama koje omogućuju prikazivanje prostornih, trodimenzionalnih objekata na nekoj dvodimenzionalnoj ravnini i rješavanje prostornih

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske

Algebra Vektora. pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske Algebra Vektora 1 Algebra vektora 1.1 Definicija vektora pri rješavanju fizikalnih problema najčešće susrećemo skalarne i vektorske veličine za opis skalarne veličine trebamo zadati samo njezin iznos (npr.

Διαβάστε περισσότερα

Primjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela.

Primjer prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela dan je na slici. Odredimo prodor tih tijela. S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 90 Primjer 4.56. Osnovka ABCD uspravne četverostrane prizme je u π 1. Osnovka uspravne kvadratne piramide EFGHV je u π 2. Tlocrt i nacrt tijela

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

AB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y)

AB rab xi y j. Formule. rt OT xi y j. xi y j. a x1 i y1 j i b x2 i y 2 j. Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y) Formule Jedinični vektor vektora O T točke T(x,y) r xi y j r T0 T rt x y 1 x y xi y j Radijvektor u koordinatnoj ravnini koji pripada točki T(x,y) rt OT xi y j Vektor AB ako su: AB rab ( x x1 )i ( y y1

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Planimetrija. Sličnost trouglova. GF 000 Dužine stranica trougla su 5cm, cm i 8cm. Dužina najduže stranice njemu sličnog

Διαβάστε περισσότερα

4. MONGEOVO PROJICIRANJE

4. MONGEOVO PROJICIRANJE 4. MONGEOVO PROJICIRANJE 4.1. Projiciranje točke Niti centralno ni paralelno projiciranje točaka prostora na ravninu nije bijekcija. Stoga se pri takvim preslikavanjima suočavamo s problemom nejednoznačnog

Διαβάστε περισσότερα

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II

Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Elementarni zadaci iz Euklidske geometrije II Sličnost trouglova 1. Neka su dati krugovi k 1 (O 1, r 1 ), k 2 (O 2, r 2 ) i k 3 (O 3, r 3 ) takvi da k 1 dodiruje krug k 2 u tački P, k 2 dodiruje krug k

Διαβάστε περισσότερα

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1 A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ

LINEARNA ALGEBRA 1, ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ, VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ LINEARNA ALGEBRA 1 ZIMSKI SEMESTAR 2007/2008 PREDAVANJA: NENAD BAKIĆ VJEŽBE: LUKA GRUBIŠIĆ I MAJA STARČEVIĆ 2. VEKTORSKI PROSTORI - LINEARNA (NE)ZAVISNOST SISTEM IZVODNICA BAZA Definicija 1. Neka je F

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet. Glava 1 Vektori U mnogim naukama proučavaju se vektorske i skalarne veličine. Skalarna veličina je odred ena svojom brojnom vrednošću u izabranom sistemu jedinica. Takve veličine su temperatura, težina

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 5. GEOMETRIJA 5.1 Opcenito o kutevima Poznate su slijedece vrste kuteva: siljasti kut α < 90 pravi kut α = 90 tupi kut 90 < α < 180 ravni kut α = 180 izboceni kut 180 < α < 360 puni kut α = 360 Komplementi

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA

ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA ČVRSTOĆA 13. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA ŠTAPA STATIČKI MOMENTI I MOMENTI INERCIJE RAVNIH PLOHA Kao što pri aksijalnom opterećenju štapa apsolutna vrijednost naprezanja zavisi, između ostalog,

Διαβάστε περισσότερα

I. dio. Zadaci za ponavljanje

I. dio. Zadaci za ponavljanje I. dio Zadaci za ponavljanje ZADACI ZA PONAVLJANJE. BROJEVI: Prirodni, cijeli, racionalni i realni brojevi. Izgradnja skupova N, Z, Q, R.. Odredi najveću zajedničku mjeru M(846, 46).. Napiši broj u sustavu

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se:

Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u okolini tocke, i aplikate, tocke, : Uvede li se zamjena: i dobije se: 4. FUNKCIJE DVIJU ILI VISE PROMJENJIVIH 4. Ekstremi funkcija dviju promjenjivih z = f y ( y) ( y) z ( y) ( ) ( ) (, ) (, ) Funkcija (, ) ima ekstrem u tocki, ako je razlika izmedju bilo koje aplikate u

Διαβάστε περισσότερα