SIJEČANJ ISSN

SIJEČANJ 2013. ISSN 1331-1476 1 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

Da bi bila Spasiteljeva Majka, Marija je bila od Boga nadarena darovima koji su u skladu s tako uzviπenom ulogom (Svjetlo narodâ, 55). Anappleeo Gabriel, u Ëasu navjeπtenja, pozdravlja je kao milosti punu (Lk 1, 28). I doista, da bi navjeπtaju svoga poziva mogla dati slobodan pristanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva noπena Boæjom miloπêu. (Katekizam KatoliËke Crkve, 490)

1 (563) SIJEČANJ ISSN 1331-1476 s marijom po svijetu VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE Split, 2013. Godina LI. Cijena: 7 kn Odgovorna dužnost Ovim brojem Marija ulazi u 51. godinu postojanja. U splitskom svetiπtu Gospe od Zdravlja, sv. misom za suradnike, dobroëinitelje, povjerenike i Ëitatelje 1. prosinca 2012. zahvalili smo Bogu za 50 godina njezina izlaæenja. Nakon misnog slavlja, u samostanskom izloæbenom prostoru predstavili smo Marijin polustoljetni hod te otvorili dokumentarni prikaz i prigodnu izloæbu likovnih radova koji su pristigli na natjeëaj. Brojni sudionici slavlja Marijina zlatnog jubileja izrazili su nam Ëestitke i dobre æelje, a mnoge su nam pristigle i od naπih Ëitatelja. Zahvalju jemo svima koji su se s nama radovali Marijinoj visokoj obljetnici, osobito onima koji su sudjelovali u naπem slavlju likovnim i literarnim radom. Sve su nam Ëestitke i dobre æelje drage, osobito one iz Vatikana s blagoslovom pape Benedikta XVI. i od vodstva Papinske meappleunarodne marijanske akademije, koju su utemeljili i 50 godina vodili franjevci splitske franjevaëke provincije koja i Mariju izdaje. Sve su nam one znak potpore i ohrabrenja. Uz srdaëne Ëestitke i apostolski blagoslov svima koji rade na stvaranju lista Marija, a na osobit naëin onima koji ga Ëitaju, Benedikt XVI. pripome nuo je kako Marija ima odgovornu duænost i dalje hrabro i ustrajno vjernicima, kao i svim ljudima dobre volje, pribliæavati lik i vjeru Blaæene Djevice. Naime, zbog svoje duboke vjere i spremnosti ispuniti Boæji naum, Marija biva nazvana blaæenom (usp. Lk 1, 45), pa u njoj vidimo prvu uëiteljicu i najizvrsniji primjer vjere. Taj njezin primjer, kojoj niti kuπnja pod kriæem nije pokolebala vjere da je Bogu sve moguêe, osobito nam je dragocjen u ovo doba kada se svijet okreêe samom sebi u potrazi za izlaskom iz krize, dok nemiri i ratni sukobi i dalje bjesne, kada plamen vjere, udaran raznim vjetrovima, u mnogim krajevima slabi... Stoga, zapoëinjuêi drugu polovicu stoljeêa Marijina æivota, upravljamo svoje vapaje bl. Djevici koja je napredovala na putu vjere i vjerno saëuvala svoje sjedinjenje sa Sinom sve do kriæa (Svjetlo narodâ, 58) da nam pritekne u pomoê kako bismo, osluπkujuêi poticaje Duha, nalazili naëina da i dalje svim ljudima dobre volje pribliæavamo lik i vjeru bl. Djevice, kako bi i u nadolazeêem vremenu, po Njezinu primjeru, rasli u vjeri i Kristu ostali vjerni. U R E D N I K

s marijom po svijetu Poplavilo lurdsko svetište Zbog obilnih kiπa velike poplave pogodile su i Gospino svetiπte u Lurdu na jugu Francuske. Rijeka Gava izlila se 20. listopada i poplavila podzemnu baziliku, kupaliπta i samu πpilju ukazanja s oltarom. Poplavili su i neki hoteli pa su se hodoëasnici morali preseliti u prihvatni centar, a u svetiπtu su prouzroëene velike materijalne πtete. Desetak dana nakon poplave, kupaliπta su opet otvorena. (KT) Relikvije Ivana Pavla II. u Lurdu Relikvije bl. Ivana Pavla II. bit Êe odnesene u Lurd s hodoëaπêem Talijanske nacionalne udruge za prijevoz bolesnika u Lurd i meappleunarodna svetiπta od 21. do 27. listopada. Nadb. Z. Zimovski, predsjednik Papinskog vijeêa za zdrav stvene radnike, dopustio je prijenos po sudice s blaæenikovom krvlju u to Go spino svetiπte, kako bi bila izloæena na ËaπÊenje vjernicima iz Ëitavoga svijeta. Nedavno je zavrπena biskupska sinoda o novoj evangelizaciji, koja je bila toli ko na srcu Ivanu Pavlu II., koji i danas utjeëe na Crkvu i svijet. NazoË nost njegove relikvije znak je bogat zna Ëenjem, jer predstavlja prisutnost njegovih ideja, osjeêaja, a nadasve lju bavi Ëovjeka i pastira koje je darovao puku, vjernicima i posebno bolesnima. (Z) Pietá s krunom Je li vam moguêe zamisliti Michelangelovu Pietà u vatikanskoj bazilici sv. Petra s krunom na glavi? Ipak je od g. 1637. - kao dar kneza Aleksandra Sforze Pallavicinija - imala taj znak, simbol Kraljice neba. Je li to barokni trijumfalizam? Ne! Zna se da krune nisu bile sastavni dio odreappleenih djela, niti su bile predviappleene. Okrunjeni likovi odsjaj su mnogovrsnih forma koje su dijalog izmeappleu majke i naroda Boæjega koji se dogodio u povijesnom tijeku. (MdD) Djevica Siromaha iznenađuje». s. Franciska molila je u belgijskom svetiπtu Djevice Siromaha u Banneauxu za Angolu tri Gospina kipa. Kad se vraêala u Angolu, u zraënoj luci rekli su da je paket loπe spakiran i preteæak - 30 kg. Trebat Êe platiti 400 eura. Kad su za ponovnog pakiranja sluæbenici vidjeli Gospine kipove, traæili su da plati samo polovicu. U zraënoj luci u Angoli posumnjali su da je oruæje, a kad su na kontroli ustanovili da nije, sluæbenici su se sestri ispriëali. Nije li Djevica Siromaha za πestog ukazanja rekla: Vjerujte u mene, ja Êu vjerovati u vas?! (DJA) 2 - MARIJA 1/2013.

s marijom po svijetu Dogovor o vojnom hodočašću U Malagi je od 8. do 11. listopada odræana 55. konferencija zemalja suorganizatora meappleunarodnoga vojnog hodoëaπêa u Lurd. SljedeÊe meappleunarodno voj no hodoëaπêe odræat Êe se od 24. do 26. svibnja 2013. pod geslom Lurd, vra ta vjere, πto Êe biti 21. lurdsko hodoëa πêe hrvatske vojske i policije. NjemaËka je preuzela organizaciju otvaranja, lurdsko svetiπte i hrvatsko izaslanstvo organizirat Êe procesiju s Presvetim, a meappleu - narodnu misu Irska. Procesiju je preuzele Francuska, a Hr vat ska Êe sudjelovati u podizanju meappleunarodnoga vojnog kampa i u osiguranju. (IKA) Krunica za vozače Wayne Kneeskern iz savezne ameriëke dræave Iowe izumio je krunicu za voza- Ëe, kojoj su zrnca ugraappleena u automobilski upravljaë. Na nj je stavio rastezljivu navlaku od tknaine i na nju zakovice srebrne boje za zrnca, igle za priëvrπêivanje medaljice i kriæiê. Svjestan da brojni vozaëi mole do svoga radnog mjesta, a kako je za upravljaëem nezgodno dræati kurnicu, o tome je razmiπljao viπe od πest godina putujuêi na posao i do toga doπao. Viπe moæete vidjeti na www.travelrosary.com. (V) Marija zvijezda evangelizacije Meappleu 58 prijedloga koje su biskupi na svojoj sinodi u Rimu predstavili 27. listopada Papi, istiëe se prijedlog, br. 58, posveêen Mariji, zvijezdi nove evangelizacije. Sinodski oci podsjeêaju njime kako su i Sabor i papa Pavao VI. Mariju proglasili zvijezdom evangeliza cije. U dvorani Posljednje veëere Marija je majka vjernika. Kao Majka Otkupite ljeva, stoji u prijedlogu, Marija postaje svjedok ljubavi Boæje. Ona slobodno ispunja volju Boæju. Ona je æena jaka, koja zajedno s Ivanom, ostaje u podnoæju kriæa. Ona zagovara uvijek za nas i prati vjernike u njihovu hodu sve do kriæa Gospodinova. Osim toga, kao Majka i Kraljica ona je znak nade za narode koji trpe ili su u potrebi. I, zakljuëuje prijedlog, Marija je Majka Crkve, a preko njezine nazoënosti Crkva moæe postati kuêa za mnoge i Majka svih naroda. (Z) Prva misa na hrvatskom U dræavi Katar je, u crkvi Gospe od Krunice, 17. studenoga prvi put u povijesti slavljena misa na hrvatskom jeziku, a predvodio ju je apostolski nuncij Petar RaiÊ. Bilo je to slavlje u povodu blagdana sv. N. TaveliÊa. (IKA) Biti, tajna srca U fatimskom svetiπtu otvorena je 24. studenoga, pri bazilici Presvetog Troj stva, komemorativna izloæba drugoga Gospina ukazanja u Irijskoj dolini, koje se dogodilo 13. lipnja 1917. Pod naslovom Biti, tajna Srca, izloæba Êe biti ot vorena od ponedjeljka do nedjelje od 9 do 19 sati do 31. listpada 2013. (WF) Nacionalni festival mladih U Fatimi je 1. prosinca 2012., u amfiteatru pastorlanog centra Pavala VI., odræan IX. nacionalni festival mladih pjesme poruke. Pothvat je to koji je pokrenuo Nacionalni odjel za pastoral mladih, a odræan je na temu Radujte se uvijek u Gospodinu (Fil 4, 4), Idite i uëinite mojim uëenicima sve narode (Mt 28, 19). Na festivalu je sudjelovalo 13 portugalskih biskupija, koje su se predstavile svaka s jednim videom i jednom izvornom glazbom. (WF) Prošlo je stotinu godina Papa Pio X. odredio je 20. travnja 1912. da se unaprijed katedrala u Tarbesu i njezin biskup, u znak poëasti, nazivaju i naslovom lurdski, tj. da se u isto vrijeme mogu nazivati katedrala i biskup Tarbesa i Lurda. (MdD) MARIJA 1/2013. - 3

papa o mariji Postupno otkrivanje Božjeg lica Cijela se biblijska pripovijest moæe Ëitati kao postupno otkrivanje Boæjega lica, sve dok se ne doapplee do njegova potpunoga oëitovanja u Isusu Kristu. Kada doapplee punina vremena, odasla Bog Sina svoga (Gal 4, 4), podsjetio nas je i danas apostol Pavao. I odmah dodaje: od æene bî roappleen, Zakonu podloæan. Boæje lice uzelo je ljudsko lice, koje se pustilo vidjeti i prepoznati u sinu Djevice Marije, koju zbog toga Ëastimo s veoma uzviπenim naslovom Majka Boæja. Ona, koja je Ëuvala u svom srcu tajnu boæanskog materinstva, bila je prva koja je vidjela lice Boga koji je postao Ëovjek u malenome plodu njezina krila. Majka ima sasvim poseban, jedinstven i na neki naëin iskljuëiv odnos s tek roappleenim djetetom. Prvo lice koje dijete vidi jest ono majëino, i taj je pogled odluëujuêi za njegov odnos prema æivotu, prema samom sebi, prema drugima, i prema Bogu; odluëujuêi je i zato πto on moæe postati dijete mira (Lk 10, 6). Meappleu brojnim tipologijama ikona Djevice Marije u bizantskoj tradiciji, postoji i ona njeæna, koja prikazuje dijete Isusa licem naslonjenim - obraz na obraz - na lice MajËino. Dijete gleda Majku, a ona gleda nas, gotovo kao da odraæava prema onome tko ju gleda, i moli, Boæju njeænost koja je s Neba siπla u Nju i utjelovila se u Sinu»ovjeËjem kojega nosi u rukama. U toj marijanskoj ikoni moæemo razmatrati neπto od samoga Boga: znak neizrecive ljubavi koja ga je potaknula da dade svoga Jedinoroappleenca (Iv 3, 16). Ali nam ta ista ikona pokazuje takoappleer, u Mariji, lice Crkve, koja odraæava na nas i na Ëitav svijet svjetlo Kristovo, Crkvu preko koje do svakog Ëovjeka dolazi dobra vijest: Nisi viπe rob, nego sin (Gal 4, 7), kao πto Ëitamo dalje u svetoga Pavla. Razmatranje o otajstvu lica Boæjega i ËovjeËjega povlaπten je put koji vodi do mira. On, naime, zapoëinje od smjerna pogleda koji u licu drugoga prepoznaje osobu, koje god boje bila njegova koæa, njegova nacionalnost, njegov jezik ili njegova religija. Ali tko moæe jamëiti, da tako kaæem, ako ne Bog dubinu Ëovjekova lica? U stvari, samo ako u srcu imamo Boga, u stanju smo u licu drugoga vidjeti brata u Ëovjeπtvu, ne koje sredstvo nego cilj, ne kojega suparnika ili neprijatelja nego drugoga sebe, vidik beskonaënoga otajstva ljudskoga biêa. Naπe poimanje svijeta i, napose, onih koji su nama sliëni, ovisi bitno o nazoënosti Duha Boæjega u nama. To je neka vrst odjeka : tko ima prazno srce, ne poimlje niπta drugo doli same slike, liπene sadræaja. Naprotiv, πto je viπe u nama nastanjen Bog, to smo osjetljiviji na njegovu nazoënost u onomu πto nas okruæuje: u svim stvorenjima, posebno u drugim ljudima, iako ponekad upravo ljudsko biêe, obiljeæeno gruboπêu æivota i zla, moæe biti teπko cijenjeno i prihvaêeno kao Boæji pojavak. Upravo nam se zbog toga, dakle, potrebno osloniti na lice zajedniëkoga Oca koji nas sve ljubi usprkos naπim ograniëenjima i pogreπkama, da bismo jedni druge mogli priznavati i poπtivati kakvi ustvari jesmo, tj. da smo braêa. BENEDIKT XVI. (U Vatikanu, 1. sijeënja 2010.) 4 - MARIJA 1/2013.

Zdravo, sveta Rodiljo, Majko Kralja vjeëitoga, Komu ruka ima vlast Iznad svijeta Ëitavoga. O bez kraja blaæena, S majëinskom πto njeænom slasti, Zdruæila si nevina DjeviËanskog vijenca Ëasti! SliËne ne bi pred tobom Nit bi iza tebe take, Omiljela Kristu si Iznad ljudske kêeri svake. Celije SEDULIJE (V. st.) MARIJA 1/2013. - 5

kroz ovaj mjesec Vjera u bogomajčinstvo Marijina vjera bila je æiva vjera u æivoga Boga. Ne formalna, da bi se prema Bogu odnosila samo u okviru zadanih odredbi. Ne tradicionalna, πto se oëitovalo po tome πto od prvog trenutka æivi vjerna Bogu i njegovoj rijeëi. Nije znala da ju je oslobodio istoënoga grijeha, ali je znala da joj se najozbiljnije Ëuvati da ne padne u grijeh. Osim toga, znala je da joj je on nadahnuo osjeêaj za svetost, pa mu je zato neobiëno zahvalna, jer je i na taj naëin oëitovao svoju skrb za nju. Zahvalna mu je i zato πto je osjeêala veliku spremnost sluπati ga i biti posluπna njegovoj volji, jer dijete pred ocem i ne moæe imati drugi stav i osjeêaj. A Bog je za nju doista bio Otac, a ne neko apstraktno biêe s kojim je odræavala tek nekakav formalni odnos, u propisane dane i vremena. VjerujuÊi u Boga kao æivoga Boga i stvarnoga Oca, Marija se osjeêala potpuno ispunjenom. RAZMIŠLJA O BOŽJEM ZAHTJEVU Tek kad joj dolazi anappleeo, Marija Êe poëeti razumijevati do kraja Boæje naume u kojima je trebala sudjelovati. Sve πto joj je anappleeo navijestio trebala je prihvatiti snagom vjere. Sve πto se imalo dogoditi, trebala je prihvatiti kao Boæji plan i Boæje naume, stavljajuêi mu se potpuno na raspolaganje. ZnajuÊi Boæju misao i vidjevπi njezino raspoloæenje duha, anappleeo joj navijeπta da je naπla milost u Boga, te Êe potom shvatiti da je ta milost u njoj poëela djelovati od samoga zaëeêa, dok je joπ nije bila ni svjesna u bezmjernoj mjeri. Ponizno je znala da nije pronaπla milost po svojim djelima i zaslugama, nego jer ju je on zamilovao poradi svoga ljubljenoga Sina. A sada, milosti punoj Bog po anappleelu povjerava da zaëne i rodi sina kojem Êe nadjenuti ime Isus. Taj dio navjeπtaja postaje najdelikatniji, jer Marija sa svoje strane nije pravila planova o majëinstvu. Sv. Luka piπe da je Bog poslao anappleela Gabriela u Nazaret k djevici koja se zvala Marija (usp. Lk 1,26-27). Ona je æivjela sveto pred Bogom kao djevica i nije poznavala muæa, niti je imala takvih namjera. Da ih je imala, ne bi postavila pitanje: Kako Êe to biti kad ja muæa ne poznam?, buduêi da bi samo po sebi bilo jasno kako Êe se sve zbiti πto anappleeo najavljuje. Da je Marija imala namjeru dijeliti s muπkarcem braënu loænicu, ne bi pitala kako Êe roditi. Tim pitanjem oëituje stanje svoga duha i svojih raspoloæenja pred Bogom, tj. spremnost da i dalje kao djevica ostane potpuno posveêena njemu. Marija ne postavlja samo pitanja radi pitanja. Intenzivno razmiπlja i pristupa svemu πto je anappleeo rekao s punom svijeπêu i povjerenjem u Boga, koji od nje traæi pristanak na majëinstvo. ZnajuÊi da je po Boæjem nadahnuêu zavjetovala svoj æivot i djeviëanstvo, nije joj odmah bilo jasno kako se ima zbiti Boæji zahvat. Jer u sebi je osjeêala da je uëinjeni izbor bio po Bogu, jer on nije od nje mogao traæiti dvije suprotne stvari. Upravo jer nije sumnjala u ispravnost opredjeljenja za Boga, pitala se kako Bog to misli izvesti, jer on nije mogao doêi do ostvarenja svojih planova po ljudima, traæeêi od njih da odustanu od opredjeljenja koja su uëinili po njegovu 6 - MARIJA 1/2013.

kroz ovaj mjesec nadahnuêu. Bog doista nije mogao od nje traæiti da donese drukëiju odluku od one koju je veê prije napravila æeleêi mu biti potpuno vjerna, koja bi bila suprotna njezinu potpunu posveêenju za Boga. Zato je imala pravo na dodatna anappleelova objaπnjenja kako bi uopêe mogla prihvatiti da je poslan od Boga, a to je mogla prepoznati jedino ako je ono πto traæi bilo sukladno s uzviπenoπêu Boæjeg æivota za koji se opredijelila. PRIHVAĆA BOGOMAJČINSTVO Kad anappleeo tumaëi Mariji da Êe se to πto se ima zbiti dogoditi po Boæjem zahvatu, kao Boæje Ëudo po sili Duha Svetoga koji Êe je osjeniti, a ne po ljudskom Ëinu, Marija viπe neêe dvojiti. Bit Êe joj jasno da anappleeo koji joj se predstavio nije napasnik preruπen u anappleela svjetla, nego doista Boæji poslanik. KonaËno joj je bilo jasno da taj novi dogaappleaj i nju dublje odreappleuje u njezinu postojanju, te da je u biti cijeli æivot rasla u vjeri kako bi bila sposobna prihvatiti taj zahtjev. Onaj koga je ona trebala roditi, odreappleivao je i njezino biêe i njezin identitet na nov naëin. Ona koja se opredijelila biti djevica, prihvatila je biti i majka kad je dobila jamstvo da neêe svoje djeviëanstvo izgubiti, nego posvetiti. Uostalom, njezino djeviëanstvo nije bilo radi nje, nego radi Njega, pa stoga nije bilo niπta normalnije nego da joj ga prikaæe, ovog puta, doduπe, na nov naëin. Nakon πto joj je anappleeo objasnio da Êe onaj kojeg Êe ona roditi biti Sin Boæji, shvatila je da njezin odnos s Bogom stjeëe novu dimenziju. Ako Êe njezin Sin biti i Sin Sveviπnjega, postajuêi majkom Sinu Boæjemu, ona je stekla pravo na naziv bogomajke. I to s pravom, jer ako je njezin Sin i Sin Boæji, onda je on pravi Bog koji je izabrao od nje se roditi i zvati je majkom na zemlji. Ako je taj πto dolazi u njezino krilo trebao ujedno sjesti kao kralj na prijestolje Davidovo i ako njegovu kraljevstvu neêe biti kraja, znaëi da je ona izabrana biti majkom vjeënoga Kralja. Tako je Marija iz anappleelovih rijeëi shvatila da se ima zbiti Ëudesno roappleenje, koje nije sukob volje, ni planova niti interesa s Bogom, nego upravo djelo Boga SvemoguÊega. A Bogu doista niπta nije nemoguêe kad se ljudska volja do kraja podloæi njegovoj. Zato mu nije nemoguêe Djevicu uëiniti Majkom, a da ne umanji i ne ugrozi njezina djeviëanstva. Zato se Ëudo prihvaêanja bogomajëinstva dogodilo silom Duha Svetoga te je i njezino Ëedo bilo Sveto. Od tog trenutak nije viπe strahovala, jer je znala da je pozivom na majëinstvo nije iznevjerio Bog koji je od nje ranije traæio zavjet djeviëanstva te tako ni njezin pristanak nije dovodio u pitanje njezinu vjernosti niti je ugrozio Boæju svetost. Ivan BODROÆIΔ MARIJA 1/2013. - 7

mi danas i ovdje Bog će se tvoj tebi radovati (Iz 62,5) Jer Dijete nam se rodilo, u svakome djetetu! Prije puno godina, u opuπtenu Ëavrljanju s Ëetverogodiπnjim djeëakom iz susjedstva, pitao sam ga za mamu, zatim za tatu, pa za starijeg i mlaappleeg brata. On je vrlo spremno odgovarao, a kad sam prekinuo svoj intervju i opazio da ga ne pitam za upravo roappleena najmlaappleeg brata, prijekorno mi je dobacio: E, ma rodili smo i Srappleana! Zanimljivo da je djeëak upotrijebio mnoæinu: rodili smo, baπ kao πto kliëemo i u boæiênom bogosluæju: Dijete nam se rodilo, Sina dobismo! Za svako novorodenëe s razlogom moæemo reêi: Dijete nam se rodilo! Stoga i dræim da je doista lijep obiëaj u hvarskoj æupi Jelsa da se svako novo roappleenje na podruëju æupe oglaπava sveëanom zvonjavom s crkvenog tornja. MOGLO BI DOĆI NEŠTO DOBRO Ako se dobro sjeêam, prije nekoliko desetljeêa dio ameriëkoga grada New Yorka jedne je noêi ostao bez struje. I, gle Ëuda: nakon devet mjeseci roappleeno je osjetno viπe djece nego πto je uobiëajeno! Pomiπljam kako bi upravo toliko isticana recesija i gospodarska kriza mogle u bliskoj buduênosti uroditi sliënim dobrim plodovima, baπ kao πto su i u donedavnoj proπlosti ljudi æivjeli u puno veêoj oskudici i imali mnogo viπe djece. Naravno, moæete se s tom postavkom sloæiti ili ne, komentirati da su to samo æelje puste, a ja se ipak usuappleujem razmiπljati i u duhu utvrappleene Ëinjenice da je najguπêi mrak pred svitanje, odnosno u smislu da, kad je suvremeni Ëovjek, koji nije posve pokleknuo pred idolima bogatstva i standarda, pogoappleen u osjetljivo mjesto svoje materijalne i kupovne moêi, u prvi mah se osjeti jadnim i ugroæenim, kao da je na brisanu prostoru izloæen iznenadnoj neveri i pljusku a bez kiπobrana ili kabanice. Ali nakon nekog vremena moæda Êe ipak shvatiti da su to samo stvari, dapaëe da mu moæe biti lijepo i bez njih, kao πto se osjetimo u blaæenoj slobodi kada skroz promoëeni viπe nemamo πto Ëuvati, ili kao πto nam ponekad Ëak i nemili prekid struje na dobro doapplee da, umjesto buljenja u ekrane uëinimo neπto lijepo za obitelj ili za svoju duπu, pa makar to i ne bila baπ poveêana proizvodnja djece! Mir i blagoslov Boæji nek vas prate i u novoj godini! Uredniπtvo Marije 8 - MARIJA 1/2013.

mi danas i ovdje I tako smo opet na tragu one stoæerne nedoumice Ëovjekove: imati ili biti? Imati novac, stvari, materijalni standard, gospodarsku i kupovnu moê ili biti Ëovjek, Ëovjek za druge, voljeti i biti voljen, æivjeti i omoguêiti æivot? Drugim rijeëima: odveê se uvjetovati i radovati stvarima te postati njihov ovisnik ili se radovati osobama u slobodi njihovoj i svojoj? PRASAK RADOSTI Kroz doπaπêe, na diljem Hrvatske omiljenim zornicama i posebno kroz boæiênu devetnicu ( novenu ), viπe puta se Ëita i razmatra o predivnu susretu Marije i Elizabete koji nam donosi pred oëi lanëana eksplozija radosti, veliëanje i blagoslivljanje. A baπ na zadnji dan devetnice evanappleelje nam pripovijeda o roappleenju sv. Ivana Krstitelja te kako su se prijatelji i rodbina radovali s Elizabetom kojoj Bog obilno iskaza dobrotu. Ali tog jutra Ëujemo i Izaiju: Tvoj Êe se Bog tebi radovati (Iz 62, 5). A na Badnjak: Zaharijin Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, πto pohodi i otkupi narod svoj! (Lk 1, 68). BoæiÊ (= mali Bog) jest Bog koji za nas posta malenim Ëovjekom, sagnuo se k nama da bi nas podigao u svoj naruëaj, i tako postade svijeta Razveselitelj. BoæiÊ je stoga prije svega i iznad svega poziv: Koliko god je moguêe, valja nam se odmaknuti, upravo odvezati od stvari, a radovati se osobama, Bogu i ljudima! I vjerovati, upravo iskusiti, da se Bog raduje nama - tebi, meni, svakom Ëovjeku. Jedna od najveêih nesreêa suvremenog Ëovjeka upravo je u tome: sve smo manje spremni i sposobni radovati se jedni drugima pa onda to straπno pomanjkanje, tu pravu jamu svoje duπe, pokuπavamo zatrpati stvarima. Tu najgoru sezonsku predboæiênu gripu uvezli smo kao poπast sa Zapada: komercijalizirali smo BoæiÊ, prizemljeno nestrpljivi zapoëinjemo ga Ëak i prije poëetka doπaπêa. I, gle, Ëuda: troπe li Hrvati, troπe, za tolike nepotrebne stvari Ëak i novac koji nemaju, po svjetskim skijaliπtima uplaêuju na kredit, jer je to in, mada neki i ne stanu na skije: Troπimo se sve viπe i viπe NiËega i nikoga nam nije dosta, a sve je u tome - recimo to tiπe za sebe nam niπta od sebe ne osta! (J. JurjeviÊ) SPOSOBNOST USPRAVNA HODANJA Ubijamo dijete u sebi (a isti autor o sebi svjedoëi neπto πto bi bilo lijepo izabrati sebi za boæiêni program: Nikada nisam dopustio da u meni umre djeëak! ), ne dopuπtamo djeci da budu djeca, odstranjujemo im, lakπe od bolesnih krajnika, zdravu djetinju sposobnost radovanja malim stvarima, a onda licemjerno ustanovljujemo Ëinjenicu da danaπnja djeca toga u sebi nemaju, da se upravo takva raappleaju! Drugi pjesnik s istog otoka napisa: Za uspravno stajanje dovoljne su dvije stope zemlje, za kleëanje treba viπe, za puzanje - najviπe! Bojim se da Êe naπ naraπtaj na Sudu biti ozbiljno prozvan i osuappleen zato πto ne razvijamo u djeci sposobnost uspravna stajanja, nego ih, nasuprot tome, treniramo za vlastita kleëanja (pred materijom, a ne pred Bogom) i za svakojaka naπa puzanja, pa im je sve malo i posvuda tijesno, i sve MARIJA 1/2013. - 9

mi danas i ovdje marijansko bilje im je dosadno, i blesavo, i sve im je - svejedno! Tako je teπko biti star, a biti mlad! - dodaje veliki Tin. A kako je tek straπno biti joπ dijete - a veê biti star! Roditelji im uskraêuju sebe, svoju pozornost, svoje vrijeme, svoje prijateljstvo i onda pokuπavaju iskupiti neëistu savjest skupim i Ëesto nepotrebnim darovima, ukljuëujuêi i one pod boæiênim borom. Em je ta prirodna dareæljivost zapravo - samodarivanje, puka robna razmjena, i to Ëesto robe vrlo sumnjive vrijednosti, pri Ëemu nam ni na kraju pameti nisu gladni i siromaπni, i πto je tu plemenito i krπêanski? Em pokuπavamo tim darivanjima prikriti bolno spoznanje da se viπe ne znamo radovati ljudima, jedni drugima. Ali, ako nemamo sebe, ako nemamo odnose, ako nemamo jedni druge, ako su mnogi - a jesu na æalost - za volju onoga imati zaplijenili sebi Ëak svog brata i(li) sestru, onda smo tek katastrofalno siromaπni i svi πleperi i kontejneri ovoga svijeta natrpani boæiênim darovima ne mogu ispuniti tu prazninu! Dragi πtioëe lista s jubilejskom pozlatom i pod lijepim imenom Najljepπe i Najradosnije meappleu stvorovima ljudskim po kojoj svijetu doapplee najradosnija vijest, Radost sama, æelim ti radost BoæiÊa u radovanju ljudima. I u istinskom radovanju Djetetu i djeci. Æelim ti radost BoæiÊa u obveseljavanju ljudi, da budeπ i ti svijeta razveselitelj, poëevπi od najbliæih, ali ne iskljuëujuêi najpotrebnije. Æelim da se u blagdanskim susretima i Ëestitanjima uistinu radujemo jedni drugima. U jednu rijeë: æelim ti da se Bog tvoj tebi raduje! Stanko JER»IΔ Gospina jagodica Physalis alkekengi Gospina jagodica, mjehurica ili pljuskavac raste meappleu grmljem, po πumama i lugovima, uz putove i na poljima. Podanak ima razgranan i vodoravan, a iz njega se razvija uspravna i razgranana, ponekad i nerazgranana stabljika, s trokutastojajolikim listovima. Cvjetovi joj nastaju pojedinaëno. Zvonolika su oblika i prljavozelene boje, a plodovi su joj okruglaste sjajne crvene bobe veliëine treπnje, umotane u veoma napuhanu crvenkastu Ëaπku. Latinsko ime physalis dolazi biljci od grëkoga: fisa = mjehur, prema izgledu napuhane crvenkaste Ëaπke. Hrvatski naziv Gospina jagodica sigurno je dobila zbog svoje ljekovitosti. U bobama, naime, koje su jestive, ima mnogo limunove kiseline, ali joj je Ëaπka otrovna, pa treba paziti da se ne doapplee s njom u dodir. Mario CRVENKA 10 - MARIJA 1/2013.

svjedoëanstvo Tako Gospa radi Kao mladiêa oëaravao ga je i zanosio svijet. Okaljao je svoju mladost, raspustio nagone, pameti dopustio da se zamraëi sumnjama, volju sputao grijehom, vjeru u sebi uniπtio, moral do kraja ubio... Meappleutim, najednom se u njemu dogodio zaokret. U 18. godini naπao se u pariπkoj katedrali Naπe Gospe. Uπao je u nju da bi pronaπao kakav argument protiv krπêana, ali je milost Boæja djelovala u njegovu srcu. Bilo je to 25. prosinca 1886. Kao da mu to nije bilo dovoljno, pa je doπao ponovno. etajuêi ulicama svratio je na VeËernju: Dje- Ëaci crkvenog kora u malim ministrantskim koπuljicama s pitomcima sjemeniπta sv. Nikole upravo su po Ëeli neπto pjevati za πto sam kasnije doznao da je Magnificat. Stajao sam meappleu mnoπtvom do drugog stupa kraj ulaza u kor, desno, na strani sa kristije. Tu se zbio dogaappleaj, koji vla da cijelim mojim æivotom. U jednom trenutku moja je duπa bila potresena. I ja sam vjerovao... RijeËi Marijina VeliËa, koje su odjekivale ispod svodova pariπke katedra le, nevjernog Paula Claudela (+1955.), poznatoga francuskog majstora pera i diplomata - konzula, ve leposlanika i svjetskog putnika pretvarale su u novog Ëovjeka. I nije iπlo baπ tako glatko. Meappleutim, nakon Ëe tiri godine, ponovno na BoæiÊ, Gos pa ga je potpuno preporodila. UËini la je Ëudo! Pomirio se sa svojim Bo gom u sakramentu pomirenja i pristupio k stolu Gospodnjemu. I do smr ti je ostao savrπeno vjeran.»eπêe je dolazio u pariπku stolnicu i u njoj sudjelovao u misnim slavljima. Po vje ravao je Gospodinu svoje radosti i tjeskobe, a Ëesto je zazivao i nebe sku Majku, koju je otada posebno ljubio i πtovao. ProuËavao je bogo slovlje. I apostola Pavla, i Tomu Ak vinskoga i Alberta Velikog... Ali ga nijedan od njih nije toliko nauëio koliko Gospa. U njoj je vidio ravan uspon prema Svjetlu! Priznaje kako mu je ona bila stalno pravi uëitelj. To se moæe osjetiti u njegovim dramama, govorima i esejima, egzegetskim raspravama i na vjerobraniteljskim stranicama. U svima je njima nazoëna Marija, koju naziva Kneginjom, Laappleom, a najviπe Gospom i Gospodaricom. Tako to Gospa radi. Jednoga oëara ljepotom, drugoga osvoji dobrotom i - svakoga obdari mirom. K. JOLIΔ MARIJA 1/2013. - 11

s marijom kroz povijest Marija u djelu Bernarda iz Clairvauxa (2) U pretproπlom broju Marije slijedili smo Bernardovu misao o moêi Gospina zagovora, o njezinoj posredniëkoj ulozi izmeappleu Boga i Ëovjeka po tomu πto je Sinu Boæjemu posredovala ljudsku narav. Svoje postavke o Marijinoj osobi i ulozi Bernard temelji na svetopisamskoj datosti i bogoslovnom nauku o Kristu i njegovu utjelovljenju. Marijina veliëina i dostojanstvo temelje se na otajstvu utjelovljenja po kojem Sin Boga vjeënoga postaje Sinom ljudskog stvorenja, Djevice Marije. Dobro razmisli Ëija je ona majka. Dokle dopire tvoje divljenje glede njezine Ëudesne veliëine? Zacijelo do mjere da je ti sam ne moæeπ dostojno hvaliti kako bi trebalo. I ne samo ti, nego i sami Bog, najviπa istina, zar je nije smatrao dostojnom da bude uzdignuta iznad anappleeoskih kora, buduêi da je Bogorodica. Nije li Marija nazivala svojim Sinom onoga koji je Bog i Gospodin nad anappleelima? Bernard hvali Marijinu odliënost, veliëa njezine kreposti i nutarnju raspoloæivost, posebno pak njezino djeviëanstvo i poniznost. U sjeni tih dviju kreposti odvija se Marijin æivot. U prenesenom smislu, Marija je poput vodovoda koji seæe do Ëistih izvora boæanske milosti, da bi je dovela do vjernika snagom svoje æarke poboænosti i ËistoÊom svoje proπnje. Prema Bernardovu uëenju, sam Bog je htio da sve primimo preko Marijinih ruku, tj. snagom njezina zagovora. U tom posredniëkom poslu Marija djeluje pod utjecajem ljubavi koja, ukoliko je svetost, povezuje ju s Bogom, a ukoliko je milosrapplee sjedinjuje ju s ljudskim stvorenjima. Odatle i potreba da se krπêanin molitvom obraêa bl. Djevici Mariji. To Marijino posredniπtvo prema Bernardovu uëenju nije apsolutno u smislu da bi prijeëilo izravno obraêanje Kristu i njegovo posredniπtvo. Naprotiv, ono potiëe vjernike da se sami obraêaju Kristu, koji je po svojoj naravi jedini posrednik izmeappleu Boga i ljudi. Moæda se bojiπ pribliæiti Kristu? Ipak je tvoj brat dionik tvoje ljudske naravi u svemu kuπan osim u grijehu. Milosrdan prema tebi. Tog brata darovala ti je Marija. Moæda se bojiπ boæanskog veliëanstva koje u Kristu prebiva, jer iako je postao Ëovjekom, nije prestao biti Bogom. Æeliπ li imati jednog odvjetnika da mu se pribliæiπ - obrati se Mariji. Po Bernardovu miπljenju, Sin Êe usliπati proπnju svoje majke pa Êe na taj naëin molitva biti usliπana od Boga. RijeË je o posredniπtvu koje je posebno uëinkovito na psiholoπkom planu, jer potiëe na molitvu i na utjecanje boæanskom milosrappleu. POGLEDAJ ZVIJEZDU - ZAZOVI MARIJU Bernard potiëe krπêane svoga vremena da se u svojim potrebama obraêaju Majci Boæjoj, da Êe kod nje naêi sigurno utoëiπte. Treba joj se obratiti punim pouzdanjem u njezin zagovor, jer ona je kao zvijezda koja rasvjetljuje Ëitav svijet te zagrijava naπ duh, Ëini da se napreduje u kreposti, a napuπtaju mane. Poznata je Bernardova preporuka vjernicima da uprave svoj pogled prema Gospi, kao πto pomorci upravljaju svoj prema zvijezdi Danici koja im pokazuje smjer prema luci. 12 - MARIJA 1/2013.

s marijom kroz povijest O ti koji na ovom svijetu viπe kroëiπ kroz bure i oluje negoli hodaπ po zemlji, upravi svoj pogled prema sjaju te zvijezde, ako ne æeliπ da te oluja potopi. Ako navale na te valovi kuπnje, ako te bace na grebene nevolja, pogledaj zvijezdu, zazovi Mariju. Ako te valovi oholosti, sebeljublja, laæi i zavisti bacaju s jedne na drugu stranu, pogledaj zvijezdu, zazovi Mariju. Ako li srdæba, lakomost i poæuda tijela potresaju laappleicom tvoga æivota, zazovi Mariju U pogiblima, u tjeskobama, u dvojbama misli na Mariju, zazivaj Mariju. BEZ GRIJEHA ZAČETA? Bernard nije bio pristaπa nauka prema kojemu je Marija od prvog trenutka svoga æivota bila oëuvana od iskonskoga grijeha. U tom smislu pisao je sveêenicima u Lionu, koji su slavili blagdan Marijina zaëeêa, opominjuêi ih da ta svetkovina nije zasvjedoëena u predaji prvih krπêanskih stoljeêa, da je nepoznata u cijeloj Crkvi i da nije sukladna razumnu razmiπljanju. Njemu je bilo vaæno da se ne pretjerava u πtovanju Majke Boæje iznad onoga πto je opravdano i prikladno. Gospa ne treba laæne Ëasti. SljedeÊi sv. Augustina, Bernard je tvrdio da je Marija bila izuzeta od aktualnih grijeha. Po njegovu miπljenju, bilo bi nemoguêe da netko bude izuzet od iskonskoga grijeha, buduêi da se svako zaëeêe dogaapplea pod utjecajem tjelesne poæude. Pritom treba naglasiti da u Bernardovo vrijeme nauk o Marijinu izuzeêu od iskonskoga grijeha nije bio dovoljno teoloπki prouëen. Joπ uvijek nisu bile rijeπene poteπkoêe povezane s opêenitoπêu grijeha i opêenitoπêu otkupljenja. U tom pogledu on saæima svoju misao.»asti neporoënost njezina tijela, svetost njezina æivota: divi se plodnosti jedne Djevice, πtuj njezina boæanskog Sina. Uzvisuj onu koja ne upozna poæudu pri zaëeêu ni bol pri raappleanju. Propovijedaj o onoj koju Ëaste anappleeli, æude puci, navjeπêuju patrijarsi i proroci, koja je izabrana izmeappleu mnogih i koja bî draga svima. Uzvisuj onu koja je naπla milost, onu koja je posrednica spasenja, obnoviteljica vjekova. Uzvisuj onu koja bî uzviπena u kraljevstvo nebesko. to se tiëe Marijina uznesenja, Bernard se izraæava pozitivno iako nije jasan glede sudbine njezina tijela. Takvo je u njegovo vrijeme bilo i opêenito miπljenje Crkve. S poπtovanjem slavi dan u koji je Djevica bila uzeta s greπnog svijeta te prouzrokovala veliku radost i slavlje na nebu. Poπla je pred vjernicima na nebo i njih potiëe da slijede njezin primjer po zavrπetku svoga æivota. Bernard spada meappleu poboæne sluæbenike svete Marije koji je u mnogome doprinio da naglasi vaænost njezine prisutnosti i njezinu ulogu u povijesti spasenja kao i korisne plodove koje poboænost prema Gospi moæe donijeti u æivotu nekog krπêanina. Za njega je vrijedilo pravilo da vjernik bolje traæi i lakπe nalazi Boga molitvom nego raspravom. dar-ko MARIJA 1/2013. - 13

s marijom kroz katekizam Od žene rođen Crkva na svetkovinu Bogorodice Marije, 1. sijeënja, u misnom bogosluæju navijeπta kratki odlomak iz Poslanice GalaÊanima (4,4) koji zapoëinje sveëanom tvrdnjom: Kad doapplee punina vremenâ, odasla Bog Sina svoga: od æene bi roappleen, Zakonu podloæan da podloænike Zakonu otkupi te primimo posinstvo. Rijetki su koji u tome prepoznaju najstariji novozavjetni marijanski tekst. Nastao je, najvjerojatnije, oko g. 48. u Efezu. Dakle, prije prvoga crkvenoga sabora u Jeruzalemu. Drugi svetopisamski tumaëi njegov postanak pomiëu desetak godina kasnije, u vrijeme pisanja Poslanice Rimljanima. Ali, bez obzira na prijepore o vremenu nastanka, to je prvo svjedoëanstvo o Mariji u Novom zavjetu pa i zbog toga zasluæuje posebnu paænju. No, ne samo zbog toga. DUBOKE ISTINE I ŠIROKA PERSPEKTIVA Pavao je u Poslanici GalaÊanima prenio ono πto je i primio, tj. vjersku istinu koja je veê postala sastavni dio predaje drevne Crkve. To je prvo oslikavanje Marijine uloge u povijesti spasenja. Oslikavanje Marijina boæanskog materinstva, πto je temeljna istina mariologije i marijanske poboænosti. Taj kratki Pavlov ulomak sadræi duboku poruku o Isusovu otajstvu, otvara πiroke perspektive za mariologiju, ali donosi i utjeπnu poruku svakom krπêaninu. Razmatrani tekst stvarno je kratak, ali za nas vjernike donosi neoëekivana iznenaappleenja. Prije svega, taj najstariji marijanski tekst u Novom zavjetu uopêe ne navodi Marijino ime nego koristi opêenit naziv æena. A i to, kao da je samo nuzgredno spomenuto u nizu Pavlu omiljenih suprotstavljanja dvojaca, tzv. dijatribi: Zakon - milost; ropstvo - sloboda. Staromu æidovskom Zakonu suprotstavlja krπêanski zakon slobode u Kristu. Kao πto smo nekoê bili robovi pod Zakonom, sada smo djeca Boæja posinjena. To nam svjedoëi Isusov duh koji prebiva duboko u nama. Pavlu je bilo vaæno o tome jasno pisati krπêanima u pokrajini Galaciji jer su meappleu njima djelovali i drugi navjestitelji koji su govorili da su krπêani, i nakon πto su povjerovali u Krista, duæni opsluæivati stari Mojsijev zakon. Pavao æestoko ustaje protiv takva nauëavanja i u tom suglasju navodi da je Krist roappleen od æene. Po tome je on, upravo po toj æeni, baπtinik svih obeêanja danih Davidu i Abrahamu u prilog svih naroda. Tako je Marija prikljuëila svoga sina Isusa tome nizu Boæjih obeêanja. Pavao je æelio upozoriti GalaÊane, a preko njih i sve koji Êe povjerovati njegovoj rijeëi, da Isus moæe uëiniti Boæjim baπtinicima i posvojenom djecom Boæjom one koji su bili pod æidovskim zakonom jer je i sam pod njim roappleen. Naglaπavanje da je roappleen od æene i Zakonu podloæan, konkretno znaëi da Krist pripada i tjelesno, a ne samo pravno, narodu koji je u tom trenutku bio podvrgnut Zakonu. Tu je sadræano duboko otajstvo Isusa, Boæjega poslanika i naπeg otkupitelja. Ali, tu se i za nas otvaraju veoma πiroke 14 - MARIJA 1/2013.

s marijom kroz katekizam je posebno volio, osobito Ivana, Petra, Lazara, Martu i Mariju, Dvanaestoricu, svoju majku Duboko suosjeêa s udovicom iz Naima koja plaëe u sprovodu sina jedinca (Lk 7, 11-17). Vjerojatno je u tom trenutku pomislio i na svoju majku koja Êe morati proæivljavati njegovu okrutnu smrt. To prirodno, duboko ljudsko, suosjeêanje s ljudima, osobito s patnicima, naslijedio je od Marije, svoje majke. I na to je mislio Pavao kad naglaπava da je roappleen od æene. vjerniëke perspektive: ako je Isus sasvim stvarno i tjelesno uπao u ljudsku obitelj i postao nam brat u Ëovjeπtvu, nama u svemu jednak osim u grijehu, i istovremeno onaj koji nas Ëini baπtinicima obeêanja, onda to dostojanstvo dugujemo Mariji, njegovoj majci. Jer, ona je Gospodina slave uëinila naπim bratom, kako to lijepo i poboæno reëe sv. Franjo Asiπki. MARIJINI TRAGOVI U ISUSOVOJ LJUDSKOSTI Isus Krist je pravi Bog, ali i pravi Ëovjek. I zbog toga je u evanappleeljima ocrtana njegova profinjena, ali i krhka ljudskost: njegova ljudska slabost ovisna o drugim ljudima od jaslica do kriæa; njegovo umaranje, æeapple i glad na putovanju Galilejom, Judejom i Samarijom; drhtanje i znojenje krvavim znojem u Getsemaniju; njeænost prema onima koje NOVI ZAKON, NOVA ŽENA Pavao ne govori da je Isus roappleen od Marije, nego jednostavno roappleen od æene. I to je uëinio namjerno, jer time æeli uputiti prvorazrednu vjerniëku poruku. U pozadini takva govora zasigurno je smjeranje na dramu s prvom æenom u Knjizi Postanka 3, 15 i najavi druge æene koja Êe u punini vremena roditi svijetu Spasitelja. O njemu Pavao u istoj poslanici GalaÊanima veli: ObeÊanja su dana Abrahamu i njegovu Potomku. Ne veli se i potomcima, kao o mnogima, nego kao o jednomu, to jest Kristu (Gal 3, 16). Tako nam Pavlov izraz roappleen od æene otkriva boæanski plan spasenja i ocrtava Marijin udio u njemu. Mariji dugujemo Isusov ulazak u ËovjeËanstvo, ali i u krug Boæjih obeêanja. Ali u njemu se krije, takoappleer i tajna naπeg ulaska u Boæju obitelj. Po Mariji Isus postaje Ëovjekom, a mi postajemo djeca Boæja osloboappleena staroga ropstva Zakonu. Dubine tog otajstva vjerom spoznajemo i u ovo boæiêno vrijeme molimo Boga da ga sve veêim æarom srca ljubimo. Marko BABIΔ MARIJA 1/2013. - 15

likovna kultura Gospina vrata Prema svjedoëanstvu naknadno unesena zapisa u rukopisnom kodeksu Historia Salinitana povjesniëara Tome Arciappleakona, drvorezbar Andrija Buvina (prva polovica XIII. st.) postavio je, na bladan sv. Jurja, 23. travnja 1214., romaniëke vratnice na ulaz splitske katedrale Uznesenja Marijina. Visoke 530 i πiroke 360 cm, sastoje se od dvaju krila.»etverokutne kasete, na kojima se nalaze izrezbareni prizori, izraappleene su od orahova drva i postavljene na hrastovu podlogu. Svako krilo ima po 14 kaseta, po dvije u sedam redova. Omeappleene su odvojenim okvirima s motivima stilizirane srcolike vinove loze na kojima je ispleten vijenac grozdova s ljudskim likovima, kao beraëima groæapplea, i æivotinjama koje se hrane bobicama, ili vinove loze u kojemu se naziru maπtoviti polulikovi meappleu pupoljcima i liπêem. Svaka je kaseta uokvirena blago oblim daπëicama iznad kojih se ritmiëki izmjenjuju ukrasi stiliziranog akantova liπêa i romaniëkog vijenca u obliku pletenice. Na kutovima izmeappleu kasetnih polja izboëene su kuglice oko kojih se ovija ukrasni vijenac. javnog djelovanja, od Navjeπtenja do uskrsnuêa Lazarova; dok su na desnom krilu, odozgo prema dolje, prizori od Isusove muke do UzaπaπÊa. Likovi su prikazani u nekoliko osnovnih romaniëkih modela koji se ponavljaju u pojedinim prizorima. Ponekad su stilizirani, rijetko idealizirani, najëeπêe plosnati, anatomski neproporcionalni, omeappleeni kazetiranim okvirom, nanizani vodoravno po modelu izokefalije da se ne pokrivaju. Prema zakonitostima romaniëkoga likovnog izraæaja, adicijskom primjenom slaganja reljefnog niza u zajedniëku cjelinu, izrezbario je zasebne likovne prizore koji postaju sastavni dio kompozicijske cjeline. U njima je, prema pravilu suboridinacije, posebno istaknuo glavne figure koje nose uprizorenu scenu. KoristeÊi se zakonom redukcije, u stilu romaniëke reljefne ornamentike, a zbog nedostatka OD BLAGOVIJESTI DO UZAŠAŠĆA RasporeappleujuÊi 14 prizora od Blagovijesti do UzaπaπÊa, Buvina je postigao preglednu krπêansku ikonografsku cjelovitost i jedinstvo osobnoga umjetniëkog stila. Na lijevom krilu, odozgo prema dolje, prizori su iz Isusova djetinjstva i 16 - MARIJA 1/2013.

likovna kultura prostora, za svaku scenu odabrao je samo bitne nositelje radnje, koje je uprizorio u najnuæniji ambijentalni okvir bez iluzionistiëke perspektive, kao prepoznatljivo mjesto radnje, s istaknutim atributima, kao znakom raspoznavanja. Ako umjetniëkom naëinu lineranoga prikazivanja pojedinih biblijskih scena nadodamo i naëin kadriranja, koji svaki prizor uokviruje u zasebnu cjelinu, dobili smo klasiënu romaniëku likovnu formu prikazanu u reljefnoj plastici bez osjeêaja arhitektonske dubine prostora. Nasuprot opπirnom tematskom dogaappleaju, postavljajuêi svaki pojedini prizor u dvostruki okvir, prema pravilima svoga vremena, jasnom preglednoπêu drvorezbarske reljefnosti, u kojoj igra svjetla i sjene daje tajanstvenu æivopisnost, Buvina je uspio zaëeti svetopisamski tekst u skladnu cjelinu, tako da mu svaki odabrani likovni prizor tumaëi zasebni dogaappleaj, a cjelovite vratnice prikazuju æivot Isusov od Blagovijesti do UzaπaπÊa. Ako umjetniëkom opisu nadodamo autorove vjerniëke i ljudske emocije, koje oæivljuju statiëne scene i cjelokupni motiv pribliæuju gledateljima, onda su vratnice sakralno umjetniëko djelo koje, kao otvorena srednjovjekovna Biblia pauperum, enciklopedijski tumaëi povijest spasenja, tako da svaki vjernik, promatrajuêi prizor po prizor, moæe jednostavo proëitati ponuappleeni biblijski sadræaj. Kao glavni sudionik u povijesti spasenja, na prvoj kazeti, Gospa je, od Blagovijesti do UzaπaπÊa, suputnica svoga Sina. Tako su te vratnice zapravo Gospine raπirene ruke koje vjernike upuêuju do Isusova oltara. PRIKAZ ISUSOVA ROĐENJA Ako od 28 uokvirenih motiva odaberemo jedan koji Êe, s umjetniëke i vjerniëke strane, protumaëiti Gospinu ulogu u povijesti spasenja, to je zasigurno drugi reljef, koji prikazuje Roappleenje Gospodinovo. Motiv Roappleenja prikazan je u trima manjim prizorima postavljenima dijagonalno s tim da u srediπnjim prostoru, u polusjedeêem poloæaju, dominira Gospa na postelji. Dok je desnu ruku poloæila na koljeno, lijevu podiæe prema pletenoj koπarici od pruêa i, uzdignute glave i pogledom prema vjernicima, pokazuje Dijete. Iznad koπarice vol i magarac svojim dahom griju NovoroappleenËe. Emocionalna povezanost izmeappleu Majke i Djeteta, koji se licima gotovo dodiruju, kao da prelazi na vjernike koji promatraju boæiêni dogaappleaj, iako nisu na prizoru. U lijevom gornjem kutu, pruæajuêi ruke prema koπarici, prostor upotpunjuju dvojica pastira. Dok dvije porodilje, u donjem desnom prostoru kupaju Isusa u ovalnoj posudi, Josip, kao svjedok, sjedeêi promatra Ëarobni prizor. A umjetniëka ruka A. Buvine, lijevo pri dnu, podiæe ljiljan kao simbol bezgreπnog zaëeêa. Skladan poredak svetopisamskih prizora i odabir stilizirane ornamentike jedinstven je primjerak u europskoj romaniëkoj drvorezbarskoj likovnoj umjetnosti. Ako nadodamo da su drvene vratnice po europskim katedralama nestale u naletu gotiëke i renesansne bronëane kiparske tehnike, onda su splitske drvene vratnice A. Buvine posljednji primjer sakralne reljefne plastike. Ante Branko PERI A MARIJA 1/2013. - 17

æivimo u obitelji Uloge u obitelji BoæiÊ veseli i okuplja obitelj. Djeca se raduju dolasku malog Isusa, kiêenju bora, pravljenju jaslica. Ispod bora je zanimljivo i neobiëno druπtvo. Svatko ima svoju ulogu koju Êe bar za neko vrijeme odigrati u blizini djeteta koje predstavlja Isusa. Kad bih birala uloge, dobro bih se zamislila: Marijinu svetost, nevinost, ËistoÊu i poniznost uz najvjeπtije glumaëke sposobnosti teπko je odigrati. Pravednost i radiπnost sv. Josipa tko moæe predoëiti? Ostaju uloge vola i magarca. Jednom kad sam taj zadatak zadala djeci, najviπe je bilo magaraca. Bilo je, doduπe, i kraljeva, a ostalih uloga znatno manje. to je znaëio malom Isusu svaki od njih, to najbolje znaju on i njegovi roditelji. A vi, dragi Ëitatelji, pokuπajte izabrati ulogu koja bi vama ove godine najbolje pristajala u æivim jaslicama. Mnogi su veê umorni od svojih uloga na pozornici æivota, pa bi se mogli malo i zabaviti razmiπljajuêu gdje je kome mjesto u betlehemskoj πpilji. No, ne zaboravite, uloge su veoma zahtijevne. Tko je tako uporan kao magarac, snaæan kao vol, umiljat kao janje, pitom kao ovca, dostojanstven i mudar poput kralja, prirodan kao pastir, raspjevan kao anappleeo...?! Ne znam gdje Êete se vi naêi, u kojoj ulozi... U æivim jaslicama uloge prepuπtam vama, a ja Êu pored Isusa biti ono πto jesam. On je sa mnom svaki dan. Zove me, da ga primim i otvorim mu svoje srce. Æeli da mu ispripovjedim sve πto mi je na duπi, da zastanem kraj njega i osluπkujem tiπinu srca. Tako zdruæeni zajedno kroëimo u æivot. S njim je ljepπe i osmiπljenije doæivjeti i sivilo svakodnevice u kojoj svatko ima svoju ulogu. MUŠKO I ŽENSKO STVORI IH»uli smo ovih dana o uvoappleenju zdravstvenog / pre /odgoja u naπe πkole. Roditelji su pozvani da se kod ravnatelja raspitaju i pogledaju πto je to u πkole uπlo i πto Êe to njihova djeca uëiti. Neki ravnatelji ne vjeruju da Êe njihovi nastavnici provoditi nametnuti program, jer ih dræe dovoljno mudrima i Ëestitima. Ali to i je kamen spoticanja. Takvu gradivu nije mjesto u udæbenicima naπe djece. Jedan tata, profesor sociologije i filozofije, otac Ëetvero djece, kaæe da je pred svim tim zbunjen. A kako i ne bi 18 - MARIJA 1/2013.

æivimo u obitelji bio, kad je opredijeljen za æivot te osjeêa i æivi ono πto mu je Bog dao: da bude otac obitelji duπom, srcem i tijelom. Takve zasigurno zbunjuju moguênosti izbora novih uloga i sloboda rodnog opredjeljenja... Biti nam je ono πto jesmo. U ovoj situaciji ni vol ni magarac, nego zbunjen roditelj. KAO MARIJA I Marija je bila zbunjena na Gabrijelov pozdrav pa ga je pitala, kako Êe to biti kad ona muæa ne poznaje, jer je odluëila æivjeti u ËistoÊi i sva se predati Bogu. Marija je bila Boæji izbor. Njezina poniznost i posluπnost preduvjet su za ostvarenje Boæjeg nauma. Traæi li se od nas poniznost, posluπnost i prihvaêanje odgoja koji djecu upuêuje na samozadovoljavanje, pornografiju, kontracepciju, spolno zadovoljavanje kao hranu kojom se utaæuju tjelesne potrebe bez dodira duπe i cjelovita predanja u ljubavi odabranoj osobi? Mladi najëeπêe postavljaju pitanje, zaπto ne uêi u spolne odnose prije braka. U predloæenu zdravstvenom odgoju na to se ne odgovara, nego im se nude sredstva za zaπtitu od trudnoêe i upuêuje ih se na slobodno upuπtanje u spolne odnose kad god i s kim god poæele s upozorenjem da obavijeste svoje odabranike ako je u pitanju kakva zaraza. Spolnost nije za igranje. Ona je dragcjeni Boæji dar, izraz ljubavi kojim se prenosi æivot. Gdje je Ljubav ondje je i æivot. Tko je protiv æivota, taj je i protiv ljubavi. Tko je za ljubav koja bjeæi od æivota, ne ljubi i nije upoznao ljubav. Ljubav se ne sastoji u zadovoljavanju osobnih tjelesnih potreba i uæivanju u sebi, nego u prihvaêanju druge osobe kroz sluæenje, darivanje, odricanje i dijeljenje koje raapplea plodovima æivota. OD ŽENE BI ROĐEN Bog je htio k nama doêi kao Ëovjek i roditi se od æene. Rodio se u obitelji. Imao je mamu i tatu, ne dvije mame ni dvojicu tata. Ne roditelja A i B, nego Mariju i Josipa. Obitelj je bila prvo okruæenje u kojem je novoroappleeni Bog zapoëeo ovozemaljski æivot u liku Ëovjeka. Najbolje je znao πto je u Ëovjeku. Zna on i danas πto je u Ëovjeku, samo mi ne znamo, ali nasluêujemo da je nauk koji se naπim mladima nudi u zdravstvenom odgoju drukëiji od onoga πto smo uëili na vjeronauku i u svojim obiteljima. Zato ne smijemo prihvatiti ulogu promatraëa i ostati nijemi na pozornici æivota te zbunjeno gledati s duænim poπtovanjem novoga trojanskog konja koji u sebi ne skriva ratnike nego novu ideologiju koja ratuje s tradicionalnim, veê prokuπanim odgojem i opredjeljenjem za civilizaciju æivota i plodne ljubavi iz koje Stvoritelj u majëinu krilu, od oca i majke tka novi æivot. Od oca i majke, ne od dviju majki i dvojice oëeva... Isus se rodio u πtali, a ne u palaëi. Za njega nije bilo mjesta u svratiπtu. Zahvaljujem mu danas zato πto nije izbirljiv i πto je u stanju doêi i u πtalu. Lijepo je imati ureappleen stan, obojene zidove, skladan namjeπtaj... Meappleutim, to ne moæe svatko imati. Sve to nije ni trebalo Isusu. On traæi malo prostora u naπim srcima, otvorena vrata naπeg srca i naπu dobru volju. Dolazi u πtalicu, na slamicu. Oπtru i neudobnu. Tako je i s naπim srcima. Dolazi svakome tko ga æeli primiti. Danijela DE MICHELI VITTURI MARIJA 1/2013. - 19

Je li bl. Djevica Marija O Kristovoj poruci Crkva je razmiπljala od poëetka. Nju je vjerno i potpuno prenosila s naraπtaja na naraπtaj te se brinula za cjelovitost poklada vjere. Vaænija vjerska pitanja rjeπavala je na crkvenim zborovanjima na kojima su sudjelovali biskupi, apostolski nasljednici u navjeπtaju Radosne vijesti. Dok je razglabala istine o Kristu Bogu i Ëovjeku, o stvarnosti njegova utjelovljenja, Crkva je osvijetlila istine i o Majci Isusovoj, koja mu je podarila ljudsku narav. Tako su opêi crkveni sabori od 4. do 7. stoljeêa rijeπili najvaænija pitanja o Presv. Trojstvu, o Isusu Kristu i o bl. Djevici Mariji te tako utvrdili poklad vjere koji i mi danas baπtinimo. DJELO DUHA SVETOGA U obrascu vjeroispovijesti prve Crkve, u naπemu tzv. Apostolskom vjerovanju, ispovijedamo vjeru da je Isus Krist zaëet po Duhu Svetom, roappleen od Marije Djevice, da je pravi Bog i pravi Ëovjek. Kao Sin Boæji on je odvijeka Bog, a zaëeêem u krilu Djevice Marije postao je Ëovjekom. To se dogodilo djelovanjem Duha Svetoga, na jedinstven i prirodno neprotumaëiv naëin. U punini vremena (Gal 4,4) Duh Sveti ili Duh Boæji, tj. sam Bog oæivotvorio je krilo bl. Djevice Marije pa je bez Ëovjekova sudjelovanja zaëela i rodila Isusa, Sin Boæjega odvijeka. U Isusu Ëovjeku, dakle, nalazimo osobu Sina Boæjega od samog poëetka njegova zemaljskog postojanja. BuduÊi da je Isus Krist odvijeka Sin Boæji, opêi crkveni sabor u Efezu g. 431. dao je Mariji naslov Bogorodice, tj. Majke Boæje. Sukladno s apostolskom vjerom i uëenjem crkvenih otaca, priznao je kao vjeru i nauk Crkve da je Gospodin naπ Isus Krist, Sin Boæji Jedinoroappleeni, savrπeni Bog i savrπeni Ëovjek po razumnoj duπi i tijelu, prije vjekova roappleen od Oca po boæanstvu, a u posljednjim danima radi nas i radi naπega spasenja (roappleen) od Djevice Marije po Ëovjeπtvu, istobitan s Ocem po boæanstvu, a istobitan s nama po Ëovjeπtvu. Jer, dogodilo se jedinstvo dviju naravi; stoga ispovijedamo jednoga Krista, jednoga Sina, jednoga Gospodina. Po ovom svojstvenu jedinstvu priznajemo da je sveta Djevica Roditeljka Boæja (Theotokos - Dei Genitrix = Bogorodica), jer Bog RijeË (Logos - Verbum) utjelovio se i uëovjeëio, te iz samoga zaëeêa sebi ujedinio hram koji je od nje uzet. Zbog toga se sveti oci nisu nikad dvoumili nazivati svetu Djevicu Bogorodicom (Theotokos) ne u smislu da narav vjeëne RijeËi i Kristovo boæanstvo crpe svoje podrijetlo od Djevice, nego u smislu da se Logos rodio u tijelu i od Marije uzeo sveto tijelo usavrπeno s razumskom duπom, koje bî ujedinjeno s boæanskom osobom na hipostatski naëin. BOG NE MOŽE IMATI LJUDSKU MAJKU Ocima koji su bili nazoëni na Efeπkom saboru bilo je jasno da Bog kao Bog ne moæe imati ljudsku majku. Naslov Bogorodica ne znaëi da je Marija izvor i poëelo Isusova boæanstva, nego da je ona majka Utjelovljene RijeËi (Logosa), prava majka jednoga Ëovjeka koji je u isto vrijeme Bog. BuduÊi da je Majka Isusa Krista, koji je u isto vrijeme Sin Boæji, iste naravi s boæanskom RijeËi, Marija se moæe zvati Bogorodicom. Naslov Bogorodice radije upotrebljava krπêanski Istok, a Majke Boæje krπêanski Zapad. 20 - MARIJA 1/2013.

zaista Bogorodica? Izvori istine o Marijinu bogomajëinstvu seæu u Novi zavjet. Iako naslov Bogorodice u Svetom pismu nigdje nije izriëito donesen, da ona to jest lako se uvjeriti na temelju evanappleeoskih tekstova. Iz evanappleeljâ koja opisuju Isusovo djetinjstvo (Mt 1-2; Lk 1-2) oëito je da je Marija prava majka Isusa Krista. BuduÊi da je majka Isusova (usp. Mt 1, 16), a Isus je Sin Boæji (Lk 1, 35), pravi Bog (usp. Iv 1, 18), Marija je Majka Boæja ili, kako veli Elizabeta, Majka Gospodina mojega (Lk 1, 42). I crkveni oci, koji se oslanjaju na svetopisamske tekstove, uëe da je Isus zaëet od Marije, prema Boæjem planu spasenja, iz loze Davidove i od Duha Svetoga (sv. Ignacije Antiohijski). On je siπao s nebesa (sv. Irenej Lionski), πto znaëi da postoji i prije nego se u ljudskom tijelu pojavio na zemlji i da se stvarno utjelovio. OBRAZLOŽENJE VJERSKE ISTINE O tome je li Marija Bogorodica, prvi krπêani nisu posebno razmiπljali. Onoliko im je to bilo jasno koliko su u Isusu vidjeli pravoga Boga. Meappleutim, naslov Bogorodice prvi put zapisan je u molitvi Pod tvoju se obranu utjeëemo u 3. stoljeêu. Na Istoku ga prvi spominje sv. Aleksandar Aleksandrijski (+328.), a na Zapadu izraz Majka Boæja prvi rabi sv. Ambrozije (+397.). Problem nastaje kad se o tome u 5. st. poëinje filozofirati: kako pomiriti puëki naslov Bogorodica sa zahtjevima πkolskog umovanja? Izbija prepirka izmeappleu dviju bogoslovnih πkola, aleksandrijske na Ëelu s patrijarhom Aleksandrije sv. Δirilom (+444.) i antiohijske na Ëelu s patrijarhom Carigrada Nestorijem (+451.) u vezi s odnosom izmeappleu dviju naravi u Kristu, boæanske i ljudske, pa nastaje pitanje moæe li se Marija zvati Bogorodicom. Bogoslovsku raspravu zakljuëuje Efeπki sabor, od kojega naziv Bogorodica postaje iskaznicom prave vjere o Isusovu utjelovljenju. Marija sudjeluje u stvaranju tijela Sina Boæjega, a ne njegove duπe, joπ manje njegova boæanstva. Ukoliko bl. Djevica Marija raapplea Isusa Krista, pravoga Ëovjeka, koji proizlazi od Boga, ona je majka onoga koji je u isto vrijeme pravi Bog i pravi»ovjek. Nju, dakle, s pravom moæemo nazivati Bogorodicom. Taj uzviπeni naslov temeljna je istina i vrelo iz kojega izviru svi ostali Marijini naslovi i sve odlike koje joj je tijekom stoljeêâ pridala Crkva. P. LUBINA MARIJA 1/2013. - 21

razgovarali smo Dok gori svijeća - Netko nam krade sreêu, radost i zadovoljstvo. Netko nam svaki dan nastoji oduzeti nadu, meappleusobno povjerenje i ljubav. Netko nam neprestano truje i ubija duπu pa time sve viπe i tijelo. Loπe vijesti i katastrofiëne prognoze zastiru nam vidike i gomilaju u nama strahove od gubitka posla, od neuspjeha u æivotu, od neizvjesne sigurnosti za naπu djecu Postajemo sve viπe umorni, uplaπeni, slabi, nemoêni, bolesni Sluπam πto mi govori moja kolegica i prijateljica, sada veê bivπa uëiteljica jer je zbog bolesti morala napustiti prije vremena svoj uëiteljski posao koji je tako marljivo i savjesno s ljubavlju godinama uspjeπno obavljala. - to se dogodilo gospoapplei Mirjani K. i zaπto je morala u invalidsku mirovinu? - Ha, lijeënici uspostave dijagnozu, a uzroci?! Nitko sa sigurnoπêu ne moæe reêi zaπto se to dogaapplea, Taj klik, tjeskoba u duπi i manijakalna depresija, PTSP i sl. Obuzme te osjeêaj nemoêi, tuge, slomljen si i ugroæen, ne vidiπ izlaz i sam sebi ne moæeπ pomoêi. - Koliko suvremena medicina moæe pomoêi kod takvih bolesti? - Lijekovima za smirenje samo te uspavljuju, odmaraju ti æivce, ali te ne mogu izlijeëiti ni osposobiti za normalan æivot. 22 - MARIJA 1/2013. Onoj koja nas oslobađa straha Kada mi je najteæe Ti si meni najbliæa, suze πto kane mi iz oka, u grlu kad me steæe, i moj kriæ tada mene joπ ËvrπÊe uz tebe veæe! Tvojom pomoêi, Majko Sveta i ja Êu moêi od svoga kriæa do UskrsnuÊa doêi! Jer ja sam, ti si, on, ona, ono je, mi jesmo svi Tvoje kêeri i sinovi πto strahove svoje nepravde i boli tebi na dar nose i od tebe, Boæja Mati, zaπtitu i milost prose! Ti si mene uzdizala kada sam ti uzdisala! Zato tebi, Gospe moja, od sveg srca hvala! Vinka TOKIΔ BUROLO

razgovarali smo - Bolesno tijelo podiæe zdrav duh, a bolestan duh tko moæe podiêi? - Pokuπala sam, uz lijeëniëku pomoê, uëiniti neπto viπe za sebe. Svoje mraëne misli, svoje strahove i boli duπe predala sam Isusovoj Majci. Izabrala sam Nju za pouzdanu prijateljicu i otada sve je lakπe. - Kako ti vjera pomaæe u æivotu? - Upalim svijeêu da rasprπim mrak, ponajprije onaj u sebi. Dok gori svijeêa razgoneêi tamu i pred mojim oëima, duπa mi se priprema za susret, za meditaciju, za razgovor s mojim Gospodinom. Strah se lagano topi, nelagoda i samoêa nestaju. Zavapim puna pouzdanja: Gospe moja, neiscrpni izvore svih milosti, smiluj mi se! Mojim tijelom prostruji snaga, duh se moj raduje u meni i uzdiæe se u visine. OkreÊem se æivotu. - to radiπ kad sluæbeno ne radiπ? - Poπto nisam na poslu, imam puno vremena. Dobro se naspavam i odmorim jer ne moram nikamo æuriti. Odmah nakon πto ujutro ustanem, zahvalim dragom Bogu πto mi je dao sve to dragocjeno vrijeme na raspolaganje. Duboko udahnem svjeæ zrak, radujem se kapima kiπe i fijuku bure, kao i sunëanu danu, i mirisu mora i lavande, i cvijetu i kriku galeba Sve me veseli. Zatim se uhvatim posla pa Ëesto prekrajam i od staroga napravim poneπto novo. Piπem priëe i crtam slikovnice za moje dvije male unuëice. To ti njih veoma veseli, a i mene πto znam, mogu i imam vremena. - Rijetko te viappleam. Izlaziπ li iz kuêe? - Rijetko me viappleaπ jer ti nemaπ vremena. O, da, izlazim u πetnju, ponekad sa suprugom, ponekad s unukama pa i s kojom prijateljicom, ali uvijek s krunicom pa lijepo s Gospom pod ruku i sotto voce, onako tiho, pod glas. Nije me briga kad sluëajni prolaznik zaëudno pogleda kako sama sa sobom razgovaram dok najdraæoj svojoj MajËici i najvjernijoj pratilji πapuêem tajne svoga srca ili kada se sagnem i uberem kiticu poljskog cvijeêa za svoj oltariê, kao πto dijete voli ubrati cvijet svojoj majci na dar. - Spomenula si oltariê? - U kuêi imam posebno mjesto za svoj mali oltar. Na njemu je porculanski kip svete Obitelji, drveni kriæ s postoljem iz Meappleugorja, svijeêa, blagoslovljena voda, slika Gospe Trsatske i vaza s cvijeêem. - Na temelju tvoga iskustva, koju poruku nade imaπ za ljude u nevolji? - Dok plamen svijeêe obasjava moj prostor i moju duπu, vjerujem da, usprkos cijelomu tom kaosu oko nas, Bog nije zaboravio na ovaj svijet. Vjerujem da ima plan za sve, plan iznad svaëijeg plana i da raëuna na nas. Nismo otpi sani. Upali svijeêu da vidiπ jasnije. Usmjeri se prema Gospi, ona je Zvijezda vodilja k naπemu Spasitelju Isusu Kristu. Ja sam umjesto o tabletama, postala ovisna o krunici. Vidi! Pokaza mi pregrπt zanimljivih i jedinstvenih primjeraka u svojoj zbirci krunica iz razliëitih Marijinih svetiπta diljem svijeta. - Odakle ti toliko bogatstvo? - Dobila sam ih na dar od prijatelja koji su hodoëastili, a neka sam svetiπta i sama pohodila u svojoj potrebi i potrazi za mirom i zdravljem πto ga potpuno i cjelovito i zauvijek jedino Gospodin moæe podariti po zagovoru svoje i naπe Nebeske majke Marije. Vinka TOKIΔ BUROLO MARIJA 1/2013. - 23

moja djeca i ja Evo Marije Idemo πutke, pognutih glava. Proπli smo dobar dio sela, nigdje nikoga æiva. Prazne zapuπtene zgrade oslonile se jedna na drugu, kapci se nakrivili, poneko razbijeno staklo zuri. UopÊe nije ugodno kroëiti tuda, ali kad smo veê odluëili posjetiti tetu Mariju, idemo. Meappleu petnaest kuêa koje sam izbrojila, jedanaest ih je prazno. U tri æivi po jedna osoba. Samo u jednoj kuêi æivi normalna obitelj - muæ, æena i dvoje djece. - Strava! Ne bih ti ovdje æivjela da me ubijeπ! - πapuêe Emanuela. - Ne bi da ne moraπ! - odgovara joj Romeo ispod glasa. U pustoπi kao da se boji jaëe pustiti glas. - Ne, hvala! Nema tih novaca koji bi me prisilili ovdje ostati! Romeo se mrπti. To je njegov rodni kraj. U njemu se rodio i odgojio. On ga voli. Emanuela ne razumije koliko je Romeo vezan za nj. Vjerujem, nekoê je u njemu bilo lijepo, bilo je ljudi, æivjelo se siromaπno ali sretno. Ali, danas, ali sada... Da mi netko ponudi da ondje æivim, rekla bih: Ne, hvala lijepa! Kad nas je ugledala, teta Marija sva se ozarila. Bilo joj je toliko drago πto nas vidi da bi nam bila sve dala. Dok smo tako sjedili i razgovarali u kuhinji u kojoj je sve bilo starinsko, nekako na izdisaju, doπla je djevojëica iz susjedstva i onako grnula odmah s vrata: - Doπla ti je Marija! Smijem li otvoriti? Teta Marija potvrdno klima glavom. DjevojËica je nestrpljiva. Kida omot. Ona je opominje: - Polako, nemoj je rasparati! - Moram se brzo vratiti kuêi. Joπ nisam ruëala. Æelim vidjeti slike prije Ivone. Teta Marija se smije kako se njih dvije sestre natjeëu koja Êe joj donijeti Mariju i koja Êe je prva otvoriti: - Djeca me spaπavaju, one su mi dvije sve! Da nema njih, ja bih... Ne znam πto bih! Ja sam ostarjela. U crkvu ne mogu. Bole me noge, jedva hodam. Marija mi je spas. Paæljivo je proëitam, onda dadem susjedi, ona je dostavi svojoj sestri u drugo selo, ona opet tko zna kome i tako naπa Marija putuje od jednih do drugih. Uto se pojavila majka djevojëice koja je s nama bila malo prije. Ona i Romeo dobro su se poznavali, pa nas je doπla pozdraviti. Bila je to gapplea Mihaela. Odmah se ukljuëila u razgovor i nadovezala na naπu priëu: - Ti, teta Marija, i ne znaπ kuda dalje ide tvoja Marija. Ona posljednja æena vrati je po svom unuku, koji s mojom Barbarom ide u isti razred. Onda je ja proëitam. I kako mi imamo baku, odnosno prabaku moje djece u domu za stare i nemoêne, uvijek mi je bio problem πto joj odnijeti, da je razveselim. Djeca su mi napomenula da joj odnesemo Mariju. Kad ju je ona ugledala, obradovala joj se kao maleno dijete. Gotovo se rasplakala: - Evo Marije! Dok sam mogla, ja sam je primala. Imala sam sve brojeve od poëetka! A æena u postelji do nje, odmah je ispruæila ruku: - Daj je meni, da je vidim! - Ne dam, prvo Êu je ja proëitati! - kazala je baka. - Hvala Bogu, joπ je mogla Ëitati. K sam drugi put doπla i donijela novu Mariju, 24 - MARIJA 1/2013.

moja djeca i ja baka je bila tuæna. Æalila se da ne vidi. Kazala je da ne æali πto ne vidi, nego πto ne moæe Ëitati. Ja se sjetila πto bi moglo biti i - oprala joj naoëale. Kad ih je na se stavila, bila je sretna da vidi, da Êe moêi Ëitati. Otada me prozvala najdraæom unukom. Hvalila me pred svima, da su se drugi ljutili zaπto mene toliko hvali, a sve je bilo zbog naoëala. I to nije joπ kraj. Ne samo da je Mariju dala svojoj susjedi, nego Marija ide od sobe do sobe. Tko zna Ëitati, proëita je, a tko ne zna, a ima i takvih, uzmu Mariju pa ljube u njoj slike. Na kraju sam Mariju naπla na portirnici. - OdliËno mi doapplee kad imam noênu sluæbu! - kaæe mi vratar. Nisam mu ni rijeëi rekla Ëija je i koliko je veê ruku proπla. Kako je to Ëudno, a? - zvrπila je svoju priëu Mihaela, a Romeo se ukljuëio: - Niπta tu nije Ëudno. Kao πto je nekoê krenula iz Nazareta u Galileji u posjet Elizabeti, tako Gospa Marija ide sada u posjete meni i tebi, svima nama. Donosi nam svoga Sina Isusa! - I oslobaapplea naπe generale! - gurka ga teta Marija. - Jesam li ti rekao da nijedna naπa molitva nije bila uzaludna!? Sve je naπe molitve draga Gospa prenijela svome Sinu. Jesi li vidjela kako se naπa Gospa brine za nas, kako nas izbavlja iz πapa zloga, gazi ljutoj zmiji glavu?! Ogromna toplina napunila nam je duπu. Odjednom smo svi æivnuli. Toliko smo se smijali, da smo na kraju zapjevali. Pustoπ oko nas uopêe nije bila tako tuæna ni tako straπna. Svi smo se sloæili kako nam je bilo lijepo, ugodno i drago, i da smo sretni πto smo posjetili tetu Mariju. R. T. Božić Maleni Isuse! BespomoÊno dijete Isuse! Ja sam u bespuêima... Ispod mostova U razruπenim zidinama U mnoπtvu bez srca U bolnicama bez nade Na ulicama pustim Na horizontima dalekim»ekam Te... Æelim Te susresti!»ekam Te! Doapplei, Isuse! Mila KAVELJ

svijetli likovi Legendarni profesor fra Rajko OsjeÊam radost πto o 50. obljetnici Marije mogu, navodeêi neka sjeêanja i uspomene, orisati lik nekadaπnjega njezina suradnika, naπeg profesora, uzorna i skromna redovnika franjevca, rodom iz Hercegovine, fra Rajka RadiπiÊa. U onim vremenima, naπoj Crkvi i hrvatskom imenu veoma nesklonim, on je tijekom πkolskih godina iz samostana na Poljudu ponosan æurio u zgradu naπe sjemeniπne gimnazije u Splitu. Osobito se isticala na njemu velika, poput grotulje nanizane od manjih orahovih ljuπtura, Gospina krunica o franjevaëkom pojasu... MAJMUNSKA POSLA U prvom bi me razredu, kad bi doπao na mene red, fra Rajko draæesno pozdravio: De, hajde ti vuëiêu! Nisam baπ bio odlikaπ. Iz hrvatskog jezika imao sam stalno ocjenu odliëan, a predavao nam ga je umirovljeni prof. Torbarina. Iz fra Rajkovih predmeta, prirodopisa i kemije, nizao sam uglavnom ocjene 4 i 5. Kao profesor, struëne kvalifikacije stekao je na sveuëiliπtu u Lyonu u Francuskoj, a priroappleenu pak umnost i mudrost baπtinio je iz rodne Hercegovine. U ono doba marksistiëke znanstvene doktrine, prema kojoj je putem dugotrajnog razvoja æivotinjskoga svijeta, nakon vremenskih eona, svanuo Ëas (ne Ëudo!) nego, rekli bismo - kairos prirodnoga razvoja - to je od Ëovjekolika majmuna - dospio na svijet praëovjek obdaren i dozom inteligencije, prof. fra Rajko ispripovjedio nam je kako u Africi domorodci love baπ najviπe Ëovjekolike majmune: Uzmu krupni bambusov orah, izvade iz njega sadræaj i stave mjesto njega koliëinu riæe, ili joπ poneπto od majmunima omiljenih jestvina. Taj mamac priveæu za deblo obliænjeg stabla. I ne Ëekaju dugo - eto majmuna - skakuêe prema svome, po vonju nanjuπenu cilju.»im stigne, zavuëe πapu (marksistiëku ruku) i zahvati iz bambusove ljuske jestvinu. Napuni πapu i Ëvrsto stisne da mu ne ispadne koji zalogaj. No, nabreklu πapu ne moæe izvuêi. NastojeÊi πto prije poêi svojim putem, trga se i napreæe utaman. Muka i nevolja! MarksistiËka inteligencija zakazala. Nikako da se sjeti - ispustiti iz πape slatke (eto sad klete i proklete) jestvine... Domorodci bez æurbe pristupe i povedu ga za svoje uroappleeniëko - ljudsko pirovanje. Kao suprotnost (ne)inteligenciji spomenutih majmuna u Africi, prof. fra Rajko navodio bi nam primjere - ne inteligencije nego od Stvoritelja podarenih vjeπtina nekim æivotinjskim vrstama. SNALAŽLJIVOST I OBDARENOST SiÊuπni a marljvi mravi, osim πto vjeπto skupljaju i nose u mravinjak - svoje zimske podrume sjemenke, ponekad iz priliëne udaljenosti - i nikad ne zalutaju niti zaborave svoje staze - joπ ima jedna velika zagonetna zinimljivost u njihovu svijetu. Ukoliko izbije poæar i mravi se naappleu u blizini, normalno je da æurno bjeæe, πto dalje od vatre. Ako ih bjeæanje 26 - MARIJA 1/2013.

svijetli likovi dovede do kakva potoka ili rijeke - ne zbunjuju se. Idu preko rijeke! Na koji naëin? Skupe se u klupko, pomljivo se skotrljaju s obale i povrπinom potoka ili rijeke - noπeni i usmjeravani valovima - dospiju na obalu spasa, lagano se razdvoje, rasformiraju klupko i odvojeno nastavljaju æivot u zajednici. U navedenom primjeru mravlje snalaæljivosti oëit je znak Stvoriteljeve nadarbine u naravi tih siêuπnih Boæjih stvorenja. MaËka je obdarena njuhom i mekoêom πapa! I kad skaëe s visine, jastuëiêi na njezinim πapama spreëavaju bilo kakav Ëujni znak, odjek ili udarac na povrπini tla - koji bi mogao operuπati moæda miπeve. Nema prouzroëena zvukovna znaka, pa Ëak ni neπto kao πapat... Ali πto je najzagonetnije kod nje? Ako zatruje æeludac kakvom hranom, sama potraæi i meappleu travama pronaapplee ljekovitu biljku, proguta je (ta mesoæderka!) i ubrzo bol iz æeludca mine. ČEKIĆ I TORBA NA PRAZNICIMA Na satu kemije fra Rajko nam je objasnio kako se dobiva barut. Jedan kolega upamtio i odmah na 50 stuba uspio dobiti barut. Izbila iskra, i plamen zahvatio lonce cvijeêa, obloæene papirom. Nastala strka, a voda daleko. DoËuo fra Rajko i dotrëao udarajuêi se u prsa: Ajme, majko moja! to Êu, Gospe moja? Ubij, biskupe FraniÊu! Doπli s prosjaëkom torbom, kao otac nas primio - a ja mu, evo, zapali kuêu! Jednom bio na praznicima, a kao student kemije imao ËekiÊ i torbu. I dok je iznad RadiπiÊa, gdje su pastirice Ëuvale ovce, iπao od kamena do kamena, i kad bi opazio kakav znak fosila, πkoljëicu ili πto sliëno, kamenëiê bi pomljivo odbio ËekiÊem - i komadiê spremio u torbicu. Vidjele to pastirice i kazale fra Rajkovoj materi πto radi. Sa smijeπkom, ali i πkrtim suzama u oëima, priëao bi kako je reagirala: A moja majka, ajme Gospe mila moja - moj pametni i dobri Rajko - poludio! Onaj koji je u torbu kao student skupljao kamenëiêe, koji su mu bili od koristi na studiju, nama je, osobito pred polazak na praznike savjetovao: Ne Ëekaj starost, kad moæda neêeπ moêi hodati ni o πtapu, nego sada, dok si mlad - u svoju duhovnu torbu skupljaj Ëarobnim πtapiêem kamenëiêe dobrih djela, molitava i svega πto je lijepo i poπteno... I kad doappleeπ pred Gospodina, neka ima πto vidjeti - prema Ëemu Êe ti podariti nagradu kao vrijednom sluzi. Naπ fra Rajko imao je brata sveêenika - don Cvitana. Uvjeren sam da u druπtvu svetih i blaæenih sveêenika, redovnika i vjernika, posebno πirokobrijeπkih fratara muëenika, naπ nekadaπnji profesor ne zaboravlja svojih appleaka. M. I.»AGALJ MARIJA 1/2013. - 27

prigode Crtice Gospina lika u Araličinu romanu U autobiografskom romanu Sunce, hrvatski knjiæevnik Ivan Aralica na nekoliko mjesta govori o bl. Djevici Mariji. Meappleu ostalim, zna da njezinu pomoê treba zasluæiti i zazivati. Jedan od naëina za to jest i krπêanski pozdrav, koji je za knjiæevnika poboæan usklik, sveti zaziv. Od tete Jelke nauëio je kako pozdravljati one koje susretne na putu. A ako prolaziπ pokraj katolika, svojih sumjeπtana, nazovi im hvaljen Isus i Marija! I pripazi! Æeliπ li izgovoriti ime Sina i njegove Majke, prvi pozdravljaj, deset metara udaljen od mjesta gdje Êeπ se s prolaznicima mimoiêi. Jer nazovu li oni tebi prvi hvaljen Isus i Marija, ti u odgovoru uvijek hvaljeni neêeπ izustiti ni jedno od dva sveta imena. I zato je on sve pored kojih bi prolazio prvi pozdravljao. (Sunce, 34). KrπÊanska predaja u hrvatskom narodu povezala je dva imena u jedan pozdrav. Da je on veoma vaæan, mali Êe Ive, upravo franjevaëki, njime pozdravljati ne samo one koje susretne nego i biljke, i æivotinje i sve stvorenje Boæje, baπ kao πto je to Ëinio Franjo iz Asiza. PJEV KAO POZDRAVLJENJE GOSPI Isusova Majka za mladog Aralicu je Kraljica Nebeska, vlastelinka nad vlastelinkama. I one koje nose ime Marija, moraju imati neπto od Gospine dobrote i odliënosti. Tako je bilo i s vlastelinkom o kojoj mu je pripovijedala teta Jelka, koja se zvala Marija. Da objedini svoje skromno ime, svoje plemstvo i svoju poboænost prema Kraljici Nebeskoj, vlastelinki nad vlastelinkama (Sunce, 39), dopustila je svojim dvorjanima da je pozdravljaju s Ave Maria, hrvatski kazano Zdravo, Marijo! Taj naziv nauëila je te Ëesto upotrebljavala i vlastelinkina papiga, pjev koji kad se duπom, a ne uhom posluπa postaje na neki naëin pozdravljenje Gospi, Kraljici Nebeskoj. Papiga je to sveto ime izgovarala glasom svoje duπe. Taj usklik spasio ju je od jastrebovih pandæa. NEZABORAVNA GOSPINA SLIKA U pamet i srce maloga Ive usjekla se Gospina slika u srebrnu okviru pred koju ga je majka na zavjet vodila, pred njom ruke sklapala i za zdravlje molila. 28 - MARIJA 1/2013.

prigode Tu svetu priliku, Isusa u Marijinu naruëju prepoznaje u vræi tavanske daske sa svog uzglavlja kad se budi iz nesvjestice, dok je visio izmeappleu æivota i smrti. Prva i jedina rijeë koju je tada izgovorio bila je: Zdravo, Marijo! Za one koji su ozbiljno strahovali nad njegovim mladim æivotom, bio je to znak da je joπ æiv. Marijanskim pozdravom progovorio je onaj koji je æivio u svom svijetu, radije πutio negoli govorio, koji je od svoje majke baπtinjenu kisiku tugovao, kao Êuk samovao i nadimak Misle dobio. Uzdignut u duhu gledao je Æenu s Djetetom u naruëju, s aureolom oko glave, koja mu pruæa ruku i pomaæe mu ustati (Sunce, 57). U liku Ë. s. Domine, koja se za nj maj- Ëinski brinula, mali Ive prepoznaje lice svoje majke i Bogomajke (Sunce, 91). Ta lica stvarne su osobe, a ne plod maπte.». s. Domina njegova je druga majka, kojoj duguje æivot poslije desete godine. Od nje je Ëuo mnoge priëe koje se odlikuju evanappleeoskom mudroπêu, Boæjim i ljudskim Ëovjekoljubljem. A Bog je odredio da Ëovjek znanjem nadahnut uëi tom znanju drugog Ëovjeka! Da Ëovjek Ëovjeku pomaæe æivjeti, da ga krijepi nadom kad nadu izgubi, da ga kruhom hrani kad bez kruha ostane i da ga lijeëi i njeguje kad oboli (Sunce, 98). U skladu s djeëaëkom dobi poimanja i shvaêanja vjerskih istina i AraliËin je pojam o moêi zaziva imena Isusova. Pouka je povezana s priëom o muæu i æeni koji, razoëarani, odluëiπe okonëati svoj æivot. I prije negoli poappleoπe ostvariti kobnu namisao, rekoπe: Poappleimo u ime Isusovo. Zaziv svetog imena otvori im oëi pameti i srca te odustadoπe od smrtonosne namjere. Tko s pouzdanjem izgovori ime Isusovo, moæe raëunati s Boæjom pomoêu i Gospinim zagovorom. To vrijedi i za Aralicu kad je rijeë o krπêanskom pozdravu Hvaljen Isus i Marija. SLIČNOST GOSPE I S. DOMINE Bijela haljina i crni plaπt odjeêa su Ë. s. Domine, ali i Majke Isusove. Tu sliku vidjela je Cecilija, kêi rimskog upravitelja koja je, poganka, u katakombama motrila sliku æene u bijeloj haljini i crnom plaπtu s Djetetom u naruëju. Zajedno sa svojim vrπnjakinjama primila je svetu hostiju. Zbog toga πto je prigrlila krπêanstvo morala je, po oëevoj naredbi, biti spaljena. Kad su muëitelji oëekivali prah i pepeo, iz uæarene peênice izlazi Cecilija u bijeloj haljini. Roditelje i okupljene povede do krπêanske bogomolje pred sliku Æene odjevene u bijelu haljinu i crni plaπt s Dijetom u naruëju. Ta Æena doëekala je Ceciliju u uæarenoj peêi, zaogrnula je svojim plaπtem i spasila od smrti (Sunce, 178). Maloga Ivu, obasuta Ëudnim krastama, s. Domina πtitila je kao i Gospa Ceciliju. Da ga je sestra lijeëila i izlijeëila, to je bilo malo Ëudo: bolesna uëiniti zdravim: A πto je ljepπe u æivotu nego obiënim poslom Ëiniti Ëuda i biti, u svojoj duπi i svom uvjerenju, ËudotvorËeva ispruæena ruka? (Sunce, 155). Za njega su ruke s. Domine bile te ËudotvorËeve blaæene ruke, koje su lijeëile njegove kraste i vraêale ga u æivot, puneêi mu duπu blaæenom ugodom, svjedoëile mu da je æivot, svim bolima i strahovima nasuprot, dar nad darovima, darovan od Jedinoga koji nam taj dar moæe dati (Sunce, 158). Mate ARDINIΔ MARIJA 1/2013. - 29

zrnca gospine krunice Migracije: hodočašće vjere i nade U povodu 99. svjetskog dana selilaca i izbjeglica 2013., papa Benedikt XVI. objavio je i prigodnu poruku. Iz nje smo izvukli odreappleene misli i priredili ih kao kratke uvode u pojedina otajstva krunice. Mogu nam posluæiti da molimo za selioce i izbjeglice, kako bi mogli obnoviti pouzdanje i nadu u Gospodina koji je uvijek uz njih. 1. MARIJINO NAVJEŠTENJE Ne boj se, Marijo, jer si naπla milost kod Boga. Evo ti Êeπ zaëeti i roditi Sina komu Êeπ nadjenuti ime Isus. On Êe biti velik i zvat Êe se Sin Previπnjega. (Lk 1, 30-32) Selilaπtvo je pojava koja ostavlja snaæan dojam zbog broja osoba koje su u nju ukljuëene, zbog druπtvenih, ekonomskih, politiëkih, kulturalnih i religijskih problema koje izaziva, kao i zbog dramatiënih izazova koje postavlja pred narode i meappleunarodnu zajednicu (Ljubav u istini, 62), jer svaki selilac je ljudska osoba koja kao takva posjeduje neotuappleiva temeljna prava, koja u svim situacijama svi moraju poπtovati (isto). Dok razmatramo o Anappleelovu navjeπtaju, po Marijinu zagovoru molimo, da Crkva i drugi, seliocima i izbjeglicama izbjegavaju pruæati samo karitativnu pomoê, a viπe promiëu istinsku integraciju u druπtvo gdje su svi Ëlanovi aktivni i odgovorni za dobrobit drugoga. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 2. MARIJINO POHOĐENJE Marija uapplee u kuêu Zaharijinu i pozdravi Elizabetu.»im Elizabeta Ëu Marijin pozdrav, zaigra dijete u njezinoj utrobi, i Elizabeta se napuni Duhom Svetim. (Lk 1, 40-41) Iskustvo selilaπtva Ëesto zapoëinje strahom, napose kada su selioci zbog progona i nasilja prisiljeni na bijeg, i traumom zbog napuπtanja Ëlanova svojih obitelji i dobara koja su im u odreappleenoj mjeri jamëila preæivljavanje. No, to trpljenje, golemi gubici i ponekad osjeêaj izgubljenosti pred nesigurnom buduênoπêu, ne uniπtavaju san da Êe s nadom i hrabroπêu ponovno moêi izgraditi æivot u stranoj zemlji. Dok razmatramo o Marijinu pohoappleenju Elizabeti, molimo da se svakoj osobi omoguêi ostati u svojoj domovini, a ako veê ne moæe, da se svatko nastani gdje vjeruje da Êe najbolje ostvariti svoje sposobnosti, teænje i planove. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 3. ISUSOVO ROĐENJE Dok su tu bili, njoj doapplee vrijeme da rodi. I rodi sina svoga, prvoroappleenca, te ga povije u pelenice i poloæi u jasle, jer u svratiπtu nije bilo mjesta za njih. (Lk 2, 6-7) Vjera i nada neraskidivo su povezani u srcu mnogih selilaca, koji svim srcem æude za boljim æivotom i nerijetko pokuπavaju ostaviti iza sebe oëaj jedne bezizgledne buduênosti. Istodobno, mnogi su od njih krenuli na to putovanje voappleeni dubokom vjerom da Bog ne napuπta svoja stvorenja i ta utjeha Ëini rane iskorjenjivanja i odvajanja podnoπljivijima i Ëak im ulijeva 30 - MARIJA 1/2013.

zrnca gospine krunice nadu da Êe se jednoga dana vratiti u svoju domovinu. Dok razmatramo o Isusovu roappleenju, molimo da vjera i nada koje selioci nose sa sobom, u svima njima uëvrste svijest da se s njima mogu lakπe nositi sa sadaπnjim trenucima, ma koliko oni teπki bili. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 4. PRIKAZANJE ISUSA U HRAMU Kad je proπlo i vrijeme njihova ËiπÊenja, prema Mojsijevu zakonu, donesoπe Isusa u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu, kako je pisano u Zakonu Gospodnjem. (Lk 2, 22-23) Na velikom polju migracija Crkva svjedoëi o velikom siromaπtvu i patnji, koji nerijetko dovode do ljudskih drama i tragedija. Na tome se podruëju provode konkretni programi usmjereni rjeπavanju brojnih hitnih potreba, Ëemu se velikoduπno posveêuju pojedinci i skupine, volonterske udruge i pokreti, æupna i dijecezanska tijela u suradnji sa svim ljudima dobre volje. Dok razmatramo o Marijinu prikazanju Isusa u Hramu, molimo, da Crkva pokreêe programe i osniva centre koji potpomaæu ukljuëivanje selilaca, traæitelja azila i izbjeglica u novu druπtvenokulturnu sredinu, ne zanemarujuêi vjersku dimenziju, koja je od temeljne vaænosti za æivot svake osobe. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 5. NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMU Nakon tri dana naappleu Isusa u Hramu gdje sjedi meappleu uëiteljima, sluπa ih i postavlja im pitanja. (Lk 2, 46) Ima selilaca koji postiæu zadovoljavajuêi druπtveni status i æive dostojanstveno zahvaljujuêi pravilnoj integriranosti u novu sredinu, ali je mnogo onih koji su marginalizirani i, katkad, izrabljivani i liπeni temeljnih ljudskih prava ili su se odali oblicima ponaπanja koja su πtetna za druπtvo u kojem æive. Dok razmatramo kako je Marija treêi dan Isusa naπla u Hramu, molimo da proces integracije obuhvati prava i duænosti, pozornost i brigu za dostojanstven æivot selilaca, ali takoappleer pozornost selilaca prema vrijednostima koje pruæa druπtvo u koje se ukljuëuju. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... KAJO MARIJA 1/2013. - 31

na izvorima duhovne obnove Najveća povlastica Marija bijaπe u zamisli Boæjoj odvijeka i predodreappleena, jer je odabrana za najdivnije djelo Utjelovljenja, koje je Bog htio izvesti po njoj i Duhu Svetom. Imala je postati Majka Utjelovljene RijeËi. I kao πto je Utjelovljenje najveêe djelo Boæje, najveêa je odlika Marijina da je Majka Boæja. Po njoj je naπa ljudska narav pridruæena VjeËnoj RijeËi. O kako li divna dostojanstva! Naπ poznati mariolog Lovro Grizogon, u svom djelu Mundus Marianus to potvrappleuje kad kaæe: Bogorodica je, rodivπi vjeënu RijeË, πto je iz ljubavi prema nama postala Ëovjekom, ljudsku narav i po njoj sva stvorenja - uzdigla na najviπe dostojanstvo hipostatskog sjedinjenja. Tim je njima dala toliku savrπenost i plemenitost, da je veêe nisu mogli ni primiti... Zato πto je imala biti Majka Utjelovljene RijeËi, Marija je izuzeta od svake ljage grijeha, posebno iskonskoga, pa je tako i pitanje Neoskvrnjenog zaëeêa obuhvaêeno tom Marijinom povlasticom - da je Majka Boæja. Razumljivo je da bijaπe protivnika toj uzviπenoj - temeljnoj dogmi naπe vjere, jer je bogomaterinstvo najveêa Marijina povlastica. Tu je dogmu zanijekao carigradski patrijarh Nestorije, nauëavajuêi da je u Kristu i boæanstvo i Ëovjeπtvo, ali da boæanska i ËovjeËanska narav nisu spojene supstancijalno nego jedino akcidentalno. Prema Nestoriju, Ëovjek koji je roappleen u Betlehemu samo je stan Sina Boæjega, hram Boæji, pa, prema tome, Marija nije Majka Boæja nego jedino Majka Kristova. Δiril Aleksandrijski na Efeπkom saboru g. 431. obranio je Marijino boæansko materinstvo. Ona je rodila utjelovljenoga Boga Logosa po tijelu. Krist je u isto vrijeme pravi Bog i pravi Ëovjek. Logos je nutarnje, fiziëki i supstancijalno sjedinjen s tijelom. U svome je tijelu boæanski Logos trpio, raspet bio i uskrsnuo. Marija je, prema tome, Bogorodica i u svetoj Crkvi poslije Krista zauzima najviπe i nama najbliæe mjesto (Svjetlo narodâ, 54). U sebi je nosila po Bogu -»ovjeku svu vjeënost - sav svemir! Svijala se nad svojim Ëedom, koje je u Betlehemu s ljubavlju rodila, kojemu su se klanjali anappleeli i arkanappleeli te klicali: Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima dobre volje. Sin je Mariju u utjelovljenju tako zdruæio sa sobom, davπi joj sliënost same svoje boæanske naravi. A najprisnije je pridruæena i Kristovu otkupitelj skom djelu. Imala je s njime trpjeti naj teæe boli za naπe otkupljenje i spasenje, jer je - po Kristu - izabrana majkom svih nas. Sve πto je Spasitelj trpio u svom tijelu, Marija je trpjela u svom srcu, kao πto joj je prorekao imun: A maë boli probost Êe tvoju duπu... Marija stoji na poëetku nove godine i po svome Sinu motri svu buduênost. Molimo joj se da nam dade dane mira, utjehe i blagoslova - po Sinu, zahvaljujuêi joj za sve milosti i spasenje koje smo po njoj primili. Ona nas neêe nikad ostaviti. Bog joj je predao naπu sudbinu. Ne bojmo se! Majka Êe nas braniti! s. Marija OD PRESVETOG SRCA 32 - MARIJA 1/2013.

na izvorima duhovne obnove Bogomajka Titrava kako plavi leptir obojen bojom neba svijet je ugledala u zemlji Izraelu spokojno rasla igrajući se između maslina berući tratinčice po zelenim livadama Šetajući brežuljcima i dolinama dijeleći sudbinu skromnih ribara i pastira Bog proniknu u dušu Njenu čistu i prozirnu ko kap rose jutarnje kojom se Sunce umiva po Anđelima poruku joj posla želju Njegovu i naum bi li prihvatila postala Mati Njegova Božanskog Sina blagoslovi je posveti ružin vijenac na glavu joj stavi svemoći Svojom učini je Bogomajkom uzdignu iznad svih nebeskih i zemaljskih stvorenja cijeli je Svemir slavi Danica BARTULOVIĆ Svrati večeras NoÊ me zatekla u Posuπju. Traæio sam smjeπtaj za svoju obitelj, ali bez uspjeha. Ljudi su bili ranjeni ratom i sabrani u svoje zajedniπtvo. Bio sam neka vrsta povratnika iz Australije. Bez ikoga na ognjiπtu mog djetinjstva. Padale su bijele pahuljice snijega i topile se na licu. SijeËanjska studen. um vjetra u borju i cvrkut jedne ptiëice na bronëanom kipu puëkog prosvjetitelja fra Grge MartiÊa u dvoriπtu crkve Gospina Uznesenja skrivali su moju pozornost. Tiho zazvoniπe zvona na zvoniku. Da poboæni narod Gospi pozdrav poπalje. Da se pomoli. Ona je bila blizu obiënim, malim ljudima koji su Ëesto umorni od æivotnih poteπkoêa. Ko boæiêne svjetiljke na velikom boru titrala su svjetla niz Gospin grad. Snijeg je bjelinom pokrivao sve. Zvonilo je tiho, sve tiπe i tiπe dolje niz dol, odnoseêi misli bliæe prema Nebu. Svrati veëeras i pod moj krov, Marijo na nebo uznesena! Joπ iz daleka u duπi nosim veliko otkriêe moje majke. - Da Ti si ljubav sama, i kako se nije Ëulo da nisi pomogla svakom pojedincu koji se istinski preda Tvom MajËinu srcu. I. STOJANOVIΔ MARIJA 1/2013. - 33

oko gospe po domovini Kod Gospe Brze pomoći HodoËasniËki dan Gospi Brze pomoêi u Slavonskom Brodu, proslavljen je 8. studenoga, kad je glavo slavlje predvodio J. VranËiÊ, a 8. prosinca blagdan Bez greπnog zaëeêa, kad je glavno slavlje predvodio biskup J. Jezerinac. (BL) Za Vojsku Bezgrešne U Zagrebu je od 15. do 18. listopada odræan program trajne formacije o apostolatu Vojske Bezgreπne u spektru nove evangelizacije, Drugi dan sudionici su hodoëastili u VoÊin, posjetili Poæegu i zatvor u Staroj Gradiπki, a treêeg dana predstavljena je knjiga Vojska Bezgreπne - Narav, teolo gija, duhovnost fra G. Simbula. (IKA) Novi Gospin kip Na poëetku Godine vjere æupljane Bune u Hercegovini obradovao je novi, drveni kip Gospe Lurdske, koji je za njihovu crkvu darovao Ferdinand Wegschiedler iz Austrije. (CnK) Obnovljena crkva Nadb. M. BariπiÊ u Katunina je 27. listopada posvetio oltar koji je projektirao A. B. Periπa i blagoslovio obnovljenu æupnu crkvu Posrednice svih milosti. Poleappleinu oltara resi veliki mozaik akad. slikara Josipa Botterija Dinija Posrednice svih milosti, koji je i auktor vitraja. (IKA) Blagoslov gradilišta nove crkve Biskup J. Mrzljak blagoslovio je 28. listopada poëetak gradnje nove æupne crkve Marije PomoÊnice u Strahonincu. Crkvu okrugla oblika promjera 18 m povrπine Ëetristotinjak metara prostornih sa zvonikom visine 28 metara projektirala je tvrtka Miha projekt d.o.o. tefanec, kojoj je povjeren i nadzor, dok Êe graappleevinske radove izvoditi tvrtka»akovec-stan d.o.o.»akovec. (IKA) REZULTATI NATJEČAJA VodeÊi raëuna o uzrastu natjecatelja za literarni rad na temu Bl. Dj. Marija u æivotu hrvatskih vjernika, struëno vijeêe razdijelilo je radove prispjele za natjeëaj o 50. obljetnici Marije u dvije kategorije. Meappleu mladima prvu nagradu dobila je za prozni tekst Gospa Kondæilska Iris PratljaËiÊ, uëenica VII. b r. O Mari je i Line u Umagu, drugu za pjesniëki tekst Hod vjere u ljubavi Lucija Tisa Δiko viê, uëenica VII. b r. O Veæica u Rijeci, i treêu za prozni tekst Bl. Djevica Marija i mi Luka Tomaπ, uëenik VIII. c r. iste πkole. Meappleu odraslima, za pjesme SjeÊanje na Marijinu valu prvu nagradu dobila je Roza BrkuπiÊ - Hrvoslava iz Splita, Ruæe za Mariju drugu nagradu Ankica VuËetiÊ Δepulo iz Vira i Bezgreπno ZaËeÊe treêu nagradu Danica BartuloviÊ iz Podstrane. Za prozne tekstove Marijina zemlja prvu nagradu dobio je Slavko VranjkoviÊ-sacerdos iz Nuπtra,»uvaj, Majko, Ti, grad senjski drugu nagradu Mihovila»eperiÊ-Biljan iz Rijeke i za treêu Æene tihe molitve Irena Miloπ iz Zagreba. Za likovne radove na temu Bl. Dj. Marija u vjeri i kulturi Hrvata prispjele na natjeëaj, struëno vijeêe zakljuëilo je da su odgovorili na zadanu temu, ali nisu postigli novi doprinos suvremenoj umjetniëkoj praksi, πto se oëekivalo, osobito u izraæaju slikarske ili kiparske forme kao nositeljice umjetniëkog djela, pa nijedan nije dobio prvu nagradu. Drugu nagradu za ulje na platnu Roappleenje Isusovo (50 x 60 cm) dobio je Marijan DadiÊ iz NjemaËke, a treêu za triptih tempera na papiru Navjeπtenje - Ro applee nje - Bijeg u Egipat (30 x 30) dobila je Stanislava Radimiri iz Omiπlja. Uredniπtvo Êe svakom sudioniku zahvaliti za sudjelovanje na natjeëaju i prigodnoj izloæbi uz katalog te mu vrati dje lo, koje Êe, fotografirano, koristiti za ilustriranje Ëasopisa i prigodnih izdanja. 34 - MARIJA 1/2013.

oko gospe po domovini Nova postaja Marijina puta U Klenovniku je 31. listopada biskup J. Mrzljak blagoslovio novoisklesanu postaju radosnog otajstva krunice i predvodio poboænost Marijina puta s krunicom. Nova postaja rad je domaêeg majstora Slavka BuniÊa, koji je na tragu drevnih teoloπkih i ikonografskih odrednica isklesao novu postaju za koju ni su ostali nikakvi predloπci starih. Obnovljeni stup, viπi od 2 metra, s kamenim podloπkom i kapitelom, uglavljen je u novi betonirani temelj. (IKA) Predstavljen pokret U Zagrebu je na tribini Jedinstvo u razliëitosti 15. studenoga predstavljen i Schönstattski pokret. O njemu je govorila I. Mikac-Dodlek. (GK) Obnovljena zavjetna slika Biskup M. UziniÊ blagoslovio je 21. studenoga u dubrovaëkoj katedrali obnovljenu zavjetnu sliku Gospe od Porata. Slika je detaljno fotografirana te istraæena UV, IC i X zrakama, Ëime je potvrappleeno postojanje slikanog sloja iz 14. st. na istoj dasci. Obnovljen je i okov slike, koja je 19. studenoga 2012. vraêena u oltar Gospe od Porata, a radi se i na obnovi ukrasnog okvira s nosiljkom za procesije. (IKA) Jubilej zlatarske crkve Zlatarska æupa proslavila je 18. studenoga 250. obljetnicu posvete æupne crkve Uznesenja Marijina. Misno slavlje predvodio je kardinal J. BozaniÊ. (GK) Biskupi u Mariji Bistrici O slavlju jubileja 400. obljetnice uspostave MarËansko-kriæevaËke biskupije, 24. studenoga grkokatoliëki biskupi Europe okupili su se u svetiπtu Majke Boæje BistriËke, gdje su Gospi zahvalili na milostima koje im je tijekom stoljeêa izmolila. (IKA) Nova Gospina slika Na blagdan sv. Andrije, u dubrovaëkoj æupnoj crkvi na Pilama, blagoslovljena je slika na drvetu postavljena na lunetu iznad ulaza. Dar je to umjetniëke πkole iz Milana, a prikazuje Gospu s Isusom uz koju su sv. Andrija i sv. Vlaho. (IKA) Marijin jubilej»asopis Marija proslavio je 50. obljetnicu izlaæenja. Misu zahvalnicu u splitskom svetiπtu Gospe od Zdravlja predvodio je 1. prosinca provincijal fra J. Kodæoman, a svirali su i pjevali Ëlanovi molitvene skupine. Nakon mise u izloæbenom prostoru franjevaëkog samostana fra N. JukiÊ predstavio je Mariju i njezine znaëajke od poëetka do danas te je o tome otvorena dokumentarna izloæba te izloæba likovnih radova na temu bl. Dj. Marija u vjeri i kulturi Hrvata, prispjelih na raspisani natjeëaj. Kulturni dio programa uljep πale su glazbenim toëkama N. De Mi chelli Viturri, A. Dunatov i M. MunitiÊ, uz klavirsku pratnju P. Prosenice. (KJ) Nova kapela u Budičini Biskup V. KoπiÊ blagoslovio je 8. prosinca u BudiËini novoizgraappleenu kapelu Bezgreπnog za Ëe Êa s oltarom, sagraappleenu mjesto sruπene u ratu. (IKA) 500 godina crkve Æupljani Kaπtel tafiliêa proslavili su 8. prosinca blagdan æupne zaπtitnice i 500. obljetnicu svoj prve crkve. Misna slavlja predovio je izjutra M. GlogoviÊ, a naveëer fra P. Lubina. (KJ) Jubilej Majke Božje Lurdske ZagrebaËki samostan Majke Boæje Lurdske proslavio je 80., a æupa 70. obljetnicu postojanja. Glasnom slavlju, koje je 9. prosinca predvodio provincijal fra J. Kodæoman, prethodila je tjedna duhovna obnova. (KJ) MARIJA 1/2013. - 35

aforizmi πale Neka se utjeπe oni koji su poznati a nisu priznati, jer priznanja Ëesto dijele oni koji su priznati a - nisu poznati. Najisplativiji je onaj trud koji su roditelji uloæili u - moralno oblikovanje potomstva. Jasno mi je zaπto bjeæiπ od neprijatelja, ali zaπto bjeæiπ od - samoga sebe?! to je ærtva veêa - dokaz je jaëi. Umiranje za spas Ëovjeka - najëistija ljubav. Stvari se kupuju u trgovinama, a ljudi - na poloæajima. Kaæu da i nad popom ima pop, ali ako je nadpopo prijatelj popa - onda nad popom nema nadpopa. Iako za vjeënost treba stalno raditi, moæe ovisiti i o - posljednjem hipu. Traæim odgovor: Kako to da moje cipele mogu nadæivjeti moj æivot? Siledæije nisu dosljedni: jake poπtuju, a na slabima se - iæivljavaju. Tajne postoje zbog zlih ljudi - savrπenost ih - iskljuëuje. Opijeni vlaπêu postaju opasni za druge kao i - pijani vozaëi. SreÊa nije lutrijski dobitak: raapplea se iz ljubavne veze -»ovjeka i Istine. Avanturisti ne nalaze Boga. To uspijeva jedino - tragaëima. KrπÊanstvo ne smije biti πminka, kit, ni gips... - ono je zdravlje u temelju. Vrijednosti mira i slobode u svijetu, koje upravo izmiëu, ostvaruju se preobrazbom na - osobnom planu. Stanko RADIΔ - Zaπto sv. Nikola stavlja darove u Ëizme? - Zato πto ih djeca drukëije ne bi vidjela! RASKID ZARUKA - Zaπto si razvrgla zaruke s uëiteljem? - Kad sam doπla kasno na sastanak, traæio je da mu donesem potvrdu od roditelja! GLAZBENIK - Koje instrumente svirate? - U orkestru prvu, a kod kuêe drugu violinu! NI KRAJA NI KONCA Marijana na telefonu veê viπe od pola sata. Roditelji sjede u kuhinji. Otac Êe najednom: - Njezinu razgovoru danas ni kraja niti konca! Supruga ga pokuπava smiriti: - Ne zaboravi kako je bila radosna na poëetku, kad su tek poëeli razgovarati! 36 - MARIJA 1/2013.

nova izdanja naπa izdanja Petar Lubina - VODIČ MARIJANSKOM HRVATSKOM - Na 280 str. tekstom i slikama u boji pisac nas vodi kroz 104 marijanska svetišta u krajevima gdje žive Hrvati - 90 kn. - Narudžbe: Marija, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel/faks (021) 348-184, e-pošta: petar.lubina@st.t-com.hr VERITAS - GLASNIK SV. ANTUNA PADOVANSKOGA - 50 GODINA (1962.- 2012.) - Ilustrirana spomenica 50 godina Veritasa, s prilozima iz povijesti toga časopisa, sjećanja pojedinih važnijih osoba koje su ga stvarale kao i prikaz nedavnih slavljeničkih naglasaka - 100 kn. - Narudžbe: Veritas, Sveti Duh 33, 10000 Zagreb, tel. (01) 3777-125; faks: (01) 3777-252; e-pošta: veritas@veritas.hr BIBLIOGRAFIJA VERITASA - GLASNIKA SV. ANTUNA PADOVANSKOGA - Bibliografija 50 godišta (1962.-2011.), od broja 1 do 555, kronološki i po abecednom redu autora na 620 stranica knjige i na CD koji se dobiva s knjigom ili se naruči zasebno. Knjiga i CD: 200 kn; samo CD: 75 kn. - Narudžbe: Veritas, Sveti Duh 33, 10000 Zagreb, tel. (01) 3777-125; faks: (01) 3777-252; e-pošta: veritas@veritas.hr S. Marija od Presv. Srca (Anka Petriče vić) - U SJAJU VELIKE OBLJETNICE - O 800. obljetnici Reda sv. Klare ili II. Franje vačkog reda - Eseji kojima na 143 stranice s. Marija slavi jubileje sv. Klare i njezina II. Franjevačkog reda. - Narudž be: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www. e-symposion.net. Divo Barsotti - BOG ABRAHAMOV - Živo tno iskustvo Boga kod Praoca vjernika u Postanku - Na 431 stranici poznati talijanski pisac rasvjetljuje otajstvo vjere u jednoga Boga, počevši od Edena do Krista, s težištem na praocu naše vjere - Abrahamu. - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www. e-symposion.net. Don Alojzije Bavčević - PRIČEST NA USTA ILI NA RUKU - Na 64 stranice pisac donosi ono što je o toj temi našao u povijesti, osobito u novije vrijeme, želeći da to o najvećoj tajni naše vjere pročitamo u Godini vjere i o tome razmislimo. - Narudžbe: Svetište Vepric, 21300 Makarska, tel. (021) 616-336. PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - 50 kn. MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere - 6 kn. P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monografija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn. M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn. R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn. M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Opisana jedna po jedna žena - 50 kn. J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TERMINO- LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NA ŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - 40 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn. P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn. P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn. P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn. P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn. P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Izabrane marijanske molitve novijeg doba - 40 kn. P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane marijanske molitve našeg doba - 40 kn. P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz najpo znatijih marijanskih molitava - 30 kn. P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn. M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn. A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn. V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz Marije - 40 kn. Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn. R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn. J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn. R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn. M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn. M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn. Narudžbe: Marija, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184 ili 340-193. MARIJA 1/2013. - 37

zahvale spomen Marica Grubiša, Galgovo: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Zvonimir Čarapina, Fužine: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemi i njezinoj zaštiti izručujem sebe i sve svoje, uz dar; - Duška Šiljeg Pepina, Staševica: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i preporučujem svoju obitelj, da nas štiti i čuva, uz dar; - Kata Šarić, Nuštar: Dobea Majko, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Mirka Galić, Split: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim izmoljenim milostima i njoj se i unaprijed preporučujem za sebe i sve svoje, uz dar; - Danica Karačić, Hamburg: Nebeska Majko, na svemu ti hvala što si meni i mojoj obitelji dala!. Čuvaj nas i dalje, osobito naše unučiće, da se od Isusa nikad ne udaljimao, uz dar; - Milka Trcović, Makarska: Majko Marijo, hvala ti na svim milostima! Čuvaj i breani mene i sve moje mile i drage, uz dar; - Danica Tokić, Zagreb: Zahvalna za bezbrojne milosti, Nebeskoj majci preporučujem sebe i svoju obitelj, osobito unuke, uz dar; - Ana Vrček s čitateljicama, Zagreb: Zahvaljujemo nebeskoj Majci što je Bog oslobodio naše generale. Preporučujemo joj svoju Domovinu, da nas sve čuva, uz dar; - Josip Đuranić, Čakovec: Majci Božjoj zahvaljujem na uslišanim molitvama i pod njezino okrilje stavljam sve svoje, uz dar; - Zdenka Segarić, Ist: Dobroj Majci zahvaljujem na svemu te joj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar za siromahe; - Mara i Zlatko Gongola, Zagreb: Hvala Gospi na svemu! Nek i dalje bdije nad nama i svim našima, uz dar; - Draga Marić, Mlini: Majko Marijo, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Alojz Butko, Tribunj: Hvala ti, Gospe, na svemu! Tebi izručujem sebe i sve svoje, uz dar; - Mario Vela, Makarska: Gospe draga, hvala ti na svemu! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Ana Prša, Sesvete: Majko Božja, na svemu ti hvala! Svtari svoj pogled na mene i sve moje, uz dar; - Božo Vuletić Antić, Zagreb: Gopsi zahvaljujem na svemu i njezinoj zaštiti izručujem svoju obitelj, uz dar; - Nevenka Bruketa, Zadar: Gospi zahvaljujem na svim milostima i noj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Šime Marinović, Nin: Gospe moja, na svemu ti hvala! Čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Kristina Huljev, Primošten: Zahvaljujem Gospi od Loreta na svim milostima i njoj preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Marko Rastija, Zagreb: Majci Božjoj zahvaljujem na isprošenim milostima i preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Marica Žufić, Slavonski Brod: Nebeska Majko, hvala ti na svemu! Čuvaj i brani mene i moju obitelj, uz dar; - Jadranka Supić, Zagreb: Majci Božjoj pod okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Zorka Uzun, Vrlika: Majko Božja Marijo, tebi zahvaljujem na svim milostima i tvojoj dobroti izručujem sebe i svoje najmilije, uz dar. MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI! o. fra FRANJO CAREV 1994. - Makarska - 2012. S poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe! Nećakinja Anka Sesartić (Dar za Mariju ) 1. siječnja 13 je godina od smrti naše drage MATIJE MUŠURA Gospodin neka ti bude nagrada! Sinovi s obiteljima (Dar za Mariju ) 18. siječnja sedam je godina otkako se zauvijek preselio u kuću Očevu JOSIP JOLE LUBINA Gospodin neka ti bude milosrdan i dobrostiv! Tvoji sinovi sa svojima (Dar za Mariju ) 19. siječnja tri su godine otkako je usnula u Gospodinu naša draga RUŽA SVILIČIĆ Molimo da ti Gospodin bude dobrostiv! Tvoja djeca i brat Nikola (Dar za Mariju ) 19. siječnja 16 je godina otkako je Gospodin pozvao k sebi našu dragu BOŽANU MAREVIĆ Gospodin neka te obdari životom vječnim! Tvoji sinovi Niko i Vinko s obiteljima (Dar za Mariju ) 21. siječnja 10 je godina otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga ANA ANĐELKA BIOČIĆ Neka ti Gospodin bude nagrada za dobrotu! Tvoji sinovi i braća s obiteljima (Dar za Mariju ) 22. siječnja 9 je godina otkako nas je napustio naš dragi IVAN JUKIĆ BILAN Preporučujemo te Božjem milosrđu. Supruga Jaka, kćerka Maja i sin Tonći s obitelji (Dar za Mariju ) 23. siječnja četiri su godine otkako je Gospodin pozvao k sebi našu dragu MARU BULJUBAŠIĆ U vjeri i nadi u ponovni susret - tvoj suprug i djeca s obiteljima (Dar za Mariju ) 30. siječnja sedam je godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio moj dragi suprug MATE MORIĆ Preporučujem te Gospodinu i njegovoj ljubavi! Tvoja supruga Mila (Dar za Mariju ) 38 - MARIJA 1/2013.

darovi preporuke Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati Mariju, po: - 10 kn: Ana Borić, Bebrina; Ante Jakir, Baška Voda; Štefica Giner, Koprivnica; Ivica Andreis, Vela Luka; Margarita Jurić, Primošten; - 20 kn: Seka Brhanović, Split; Jasna i Nikola Kuzmičić, Zastražišće; Karolina Krčmar, Mala Subotica; - 30 kn: Mira Lovrić, Ogulin; Manda Perak, Ladimirevci; Kata Pavić, Đurđanci; Marina Radoš-Kristić, Dubrovnik; Štefica Matković, Osijek; Tanja Šore, Split; Marijo Pribisalić, Split; Jadranka Štefan, Bilice; Mladenka Vasilj,Kloštar Ivanić; Ivanka Parlov, Makarska; Šima Džimbeg, Otok; Mirjana Karlušić, Cerna; Bara Skokić, Rijeka; Obitelj Staničić, Baška Voda; Neda Marinović Tutić, Slivno; Katica Tomašević, Nova Kapela; Anka Brkljačić, Metković; Anica Maloča, Vinkovci; Pero Bošković, Dubrovnik; Marija Đurđević, Tordinci; Tonkica Matić, Vukovar; Manda Jakšić, Cerna; Eva Bastijanić, Biograd n/m; Katica Kazija, Biograd n/m; Marija Rakuljić, Krilo; Danica Žižić, Otok; Marija Sabljak, Orahovica; Dobrila Libe Jurišić, Baška Voda; Marija Batinović, Ploče; Ana Šantek, Varaždin; Ivan Jelić, Tisovac; Dragica Zovko, Stari Mikanovci; Dragica Radić, Baška Voda; Jakša Mardešić, Komiža; Sandra Mustać, Privlaka/D.; Matija Katavić, Slivno; Maja Orlandini, Split; Alojz Razum, Sveti Martin pod Okićem; Željko Ereš, Metković; Ivo Dreno, Knin; Pero Vidović, Orebić; Alojz Grden, Novska; Radenko Marušić, Poreč; Eli Dragobratović, Metković; Ana Otočan, Žminj; Dorotea Mandić, Osijek; Nada Kraml, Lipik; Selma Oreb, Vela Luka; Boženka Vulin, Pakoštane; Branko Klarić, Varaždin; Marija Jadreško, Metković; Ljiljana Vidović, Mlinište; Zorica Šepec, Zagreb; Manda Jemrić, Šiškovci; Tomislav Skoko, Osijek; Iva Bekavac, Split; Vlasta Kostrenčić, Crikvenica; Marija Jerković, Kaštel Kambelovac; Josipa Brnin, Ist; Anica Samardžija, Koprivnica; Manda Valentić, Stari Mikanovci; Nikola Vrankić, Šiškovci; Anđelka Gašparov, Podravske Sesvete; Marija Derežić, Podravske Sesvete; Iva Bekavac p. Joze, Žeževica; Vlado Budić, Zagreb; Štefica Bedeković, Kloštar Ivanić; Elvina Orbanić, Žminj; Blaženka Lovrić, Tordinci; Matija Kasap, Zadar; Mara Liović, Osijek; Danica Špralja, Zadar; Sofija Granić, Baška Voda; - 130 kn: Msgr. Slobodan Štambuk, Hvar. MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA! Ana Plećaš, Staševica: Gospe Moja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Ana Marević, Podrujnica: Gospi od Zdravlja preporučujem zdravlje duše i tijela svoje i svojih najmilijih, uz dar; - Ana Vrček s čitateljicama, Zagreb: Dobra Majko, tebi se preporučujemo, da nam izmoliš snage u bolesti, da mognemo sve pretrpjeti za Ime Božje, uz dar; - Vesna Loparić, Cvetković: Dobra naša Majko, hvala ti na primljenim milostima! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Darko Marković, Prelog: Majci Božjoj preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Ivanka Radić, Baška Voda: Gospe draga, tebi pod okrilje stavljam svoju obitelj, uz dar; - Julija Kežić, Staševica: Gospi preporučujem sebe i svoju obitelj, osobito uspjeh djece u školi, uz dar; - Anđela Kos, Lepoglava: Majko Božja, tebi izručujem sve svoje najmilije, uz dar; - Vlasta Cerjak, Osijek: Majci Božjoj preporučujem sebe i sve svoje, da nas čuva i brani, uz dar; - Ruža Pavlić, Lovas: Nebeskoj Majci preporučujem sebe i svoje mile i drage, uz dar; Anđela Puljanić, Brezovica: Majci Božjoj pod okriljem stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Renata Lovrić, Osijek: Majci Mariji preporučujem sebe i svoje najmilije, uz dar; - Dragutin Matijašić, Zagreb: Majci Božjoj preporučujem svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar; - Dragica Horvat, Sesvete: Nebeskoj Majci izručujem sebe i sve svoje, da nad nama bdije, uz dar; - Nada Šunjić Živojina, Staševica: Gospi preporučujem zdravlje svoje i svoje obitelji, uz dar; - Paula Filipović, Zagreb: Majko Božja Marijo, tebi izručujem sebe i svoju obitelj, osobito mlade, da ih upravljaš i vodiš, uz dar; - Nada Ćordašić, Zagreb: Majko Božja, tebi predajem sebe i sve svoje, da nama upravljaš i ravnaš, uz dar; - Marija Oštrić, Zadar: Gospi pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Milka Talaja, Makarska: Gospe moja, čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar; - Mandica Volarević, Metković: Dobra Majko, ti znadeš najbolje sve moje nevolje, usliši me, uz dar; - Pava Projić, Košute: Gospi Sinjskoj preporučujem sebe i svoju obitelj, da nas i dalje čuva, uz dar; - Ivanka Kolundžić, Slavonski Brod: Nebeska Majko, tebi izručujem sebe i sve svoje, da nad nama bdiješ, uz dar; - Jelena Topić, Baška Voda: Gospe moja, čuvaj i brani mene i sve moje, uz dar. MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE! M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split; Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split; tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr. List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. Naš račun: ( Marija - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group; devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; Tisak: Slobodna Dalmacija print d.o.o. - Split. MARIJA 1/2013. - 39

poπli su pred nama u vjeënu domovinu Tonka BeziÊ (+11. VIII. 2012. u 84. g. - Grohote); - Boæenka Tovilo (+24. VIII. 2012. u 86. g. - Cerna); - Marija ZoraniÊ Solar (+22. IX. 2012. u 71. g. - Velo Grablje-Zagreb); - Dr. Joπko Pivac (+8. X. 2012. u 55. g. - Podgora); - O. Zoran OstojiÊ, OFM (+17. X. 2012. u 99. g. - Meappleugorje); - Mara MeπtroviÊ, majka sveêenika Ante (+17. X. 2012. - Zadar-Prozor); - Iva VuËak, majka don Zdravkova (+18. X. 2012. u 85. g. - Cista Velika); -». s. Nikolina BatiniÊ, OP (+20. X. 2012. u 54. g. - Split); - Josip VuËkoviÊ, otac fra Antin (+23. X. 2012. u 79. g. - Sinj); - Ruæa VujiËiÊ r. MarËinkoviÊ, sestra fra Jurina i fra Stipina (+24. X. 2012. - Rijeka, Viπkovo); - PreË. Ivo BalukËiÊ (27. X. 2012. u 60. g. - Odæak); - Vicko TomiËiÊ p. Ivana (+27. X. 2012. u 76. g. - Hvar, Velo Grablje); - O. Stipe»irko, OFM (+28. X. 2012. u 49. g. - Köln-Imotski); - Ljuba Vukman r. Kekez, sestra Ë. s. Metodije (+28. X. 2012. - Hrvace); - Don Miho Dender (+27. X. 2012. u 94. g. - Dubrovnik- VisoËani); - VlË. Josip»ukman (+30. X. 2012. u 62. g. - Zagreb-Zlatar); - Nada Zanketi (+31. X. 2012. u 58. g. - Plomin); - Jela ToliÊ, majka fra Æeljkova (+1. XI. 2012. u 80. g. - Vinjani); - VlË. Mijo Josi poviê (+2. XI. 2012. u 79. g. - Sarajevo); - Milan KarmeliÊ (+4. XI. 2012. - Bol); - Mila VodanoviÊ PeriÊko viêa (+4. XI. 2012. - RunoviÊi); - Mons. Vinko Gregur (+4. XI. 2012. u 61. g. - Koprivnica); - O. Petar Vla πiê, OFM (+8. XI. 2012. u 75. g. - Meappleugorje); - Ines Lazaneo r. KostoviÊ (+10. XI. 2012. u 56. g. - Jelsa); - Manda Puljiz Madæaruπa (+11. XI. 2012. - RunoviÊi); - Danica IvanËiÊ (+11. XI. 2012. u 83. g. - Zagreb-Davor); - Petar Puljiz BeganiÊ (+12. XI. 2012. - RunoviÊi); - Mila Budimir (+13. XI. 2012. - Imotski); - O. Tomislav Meappleugorac, OFM (+14. XI. 2012. u 85. g. - Kreπevo); - Ivan Vuk, otac fra Tomislavov (+16. XI. 2012. u 90. g. - Cernik); - Eva SrziÊ (+18. XI. 2012. u 58. g. - Makarska); - O. Augustin Akrap, OFM (+19. XI. 2012. u 77. g. - Sinj); - Ruæa MihanoviÊ (+20. XI. 2012. - Split-Sitno Donje); - O. Branko NeimareviÊ, OFM (+21. XI. 2012. - GuËa Gora); - O. Boæidar BoriÊ, OFM (+23. XI. 2012. - Sarajevo); - VlË. Stjepan Ilijaπ (+23. XI. 2012. u 89. g. - akovaëki Selci); - Ana imiê, majka fra Jozina (+23. XI. 2012. u 86. g. - Glavice, Sinj); - Ljubomir ulenta (+25. XI. 2012. u 84. g. - Makarska); - Marinko BabiÊ KaviÊ (+28. XI. 2012. - Ru noviêi); - Marko»oriÊ (+29. XI. 2012. u 72. g. - Æeæevica); - Zorka JosipoviÊ p. Ivana (+29. XI. 2012. - Ba πka Voda); -». s. Marija GrubiπiÊ, KBLJ (+29. XI. 2012. u 75. g. - Split); - Josip Atlaga (+2. XI. 2012. - Kara kaπica, Sinj); - Ana GiliÊ r. BuπeliÊ (+2. XII. 2012. u 72. g. - Makarska); - Petar MikeliÊ, otac fra Kreπimirov (+6. XII. 2012. - Kljaci); - Zorka TodoriÊ, majka Ë. s. Ljiljane i Mariangele (+8. XII. 2012. - Zmijavci).. OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM! S A D R Ž A J Odgovorna duænost (Urednik)..................................... 1 Postupno otkrivanje Boæjeg lica (Benedikt XVI.)........................ 4 Vjera u bogomajëinstvo (I. BodroæiÊ)................................ 6 Bog Êe se tvoj tebi radovati (S. JerËiÊ)............................... 8 Marija u djelu Bernarda iz Clairvauxa (dar-ko)......................... 12 Od æene roappleen (M. BabiÊ)........................................ 14 Gospina vrata (A. B. Periπa)....................................... 16 Uloge u obitelji (D. De Micheli Vitturi)............................... 18 Je li bl. Dj. Marija zaista Bogorodica? (P. Lubina)....................... 20 Dok gori svijeêa (V. TokiÊ Burolo).................................. 22 Evo Marije (R. T)............................................. 24 Legendarni profesor fra Rajko (I. M.»agalj)........................... 26 Crtice Gospina lika u AraliËinu romanu (M. ArdiniÊ).................... 28 NajveÊa povlastica (S. Marija)...................................... 32 OVAJ BROJ MARIJE POTPISAN JE ZA TISAK 11. PROSINCA 2012. 40 - MARIJA 1/2013.

naša marijanska svetišta PLOMIN Sveta Marija Istarsko naselje Plomin resi drevna æupna crkva posveêena Svetoj Mariji. Diæe se na rubu uzviπice na kojoj poëiva naselje pa se, zajedno s ostalim kuêama, doima kao utvrda. U sklopu crkve je i 19 m visoki zvonik, a ispod nje se prostire prodolina. VeÊ od poëetka krπêanstva brojne su crkve posveêivane Majci Gospodinovoj. Dobivale su jednostavan naslov Svete Marije. Taj zaziv posebno su πirili benediktinci. Iz njihovih redova niëe u hrvatskom narodu niz istaknutih graditelja, prosvjetitelja i knjiæevnika. Svojim tihim djelovanjem, isprepletenim molitvom i radom, u tiπini samostanskih zdanja Ëuvaju kvasac vjere u Krista i gaje osobitu ljubav prema nebeskoj Majci. Tu ljubav i odanost prenose rijeëju i perom u puk Boæji. Plod je njihove djelatnosti i prastari naziv Sveta Marija, koji uvode u bogosluæje i poboænost, u graditeljstvo i kiparstvo. I njihovi samostani nosili su Ëesto to sveto ime, koje su svaki dan zazivali u molitvama. Bilo je to pod utjecajem klinijevske vjerske obnove, koja je krajem prvog tisuêljeêa zahvatila i hrvatske krajeve. Zajednica Kristovih vjernika slavi Boga u njegovim svecima, NASLOVNA SLIKA: Poklonstvo mudraca (Domenico Ghirlandaio) SLIKA NA OMOTU: Crkva Svete Marije u Plominu a na poseban naëin zbog Majke Gospodinove. Marija je pristala da bude Kristova majka i time dobila posebnu ulogu u povijesti spasenja. Bog je uëinio da se hvala njezinu imenu u vjerniëkom puku iskazuje, i da nikad ne iπëezne s ljudskih usana. Marijino je ime na poseban naëin sveto, jer oznaëuje osobu koju je Bog izabrao. Ono je majëinsko, jer je Isus, umiruêi na kriæu, svoju majku ostavio za majku svojim uëenicima. U svim prigodama æivota zazivaju je te joj se u potrebama utjeëu kao onoj koja ih πtiti i vodi k svome Sinu. Plominska æupna crkva jednobrodna je kamena graappleevina s pjevaliπtem, apsidom i sakristijom. Vrata i prozori gotiëkog su stila. Sagraappleena je g. 1474. i viπe je puta preureappleivana, a g. 1985. temeljito je obnovljena. U njoj ima pet oltara. Glavni je od mramora, a na njemu je i svetohraniπte s palom sv. Jurja, djelom majstora Lucasa iz 1893. godine. Osim toga, u crkvi je i oltar s Lucasovom palom Majke Ëudotvorne iz g. 1895., kao i oltar s palom Gospe od Krunice i oltar s oπteêenom palom Gospe Karmelske. Prema puku postavljen je drveni oltar. U crkvi su i vrijedna propovjedaonica iz g. 1893., izrezbarene korske klupe, Lucasove postaje kriænog puta, krstionica..., a 18. prosinca 1994. u njoj je pronaappleen neidentificiran glagoljski natpis na freski koja prikazuje Bogorodicu.