13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA. Elektronska konfiguracija ns 2 np 1 B 4

Σχετικά έγγραφα
13. skupine. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

GRUPA HALOGENA. Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

HEMIJA ELEMENATA VODONIK

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

HALKOGENI ELEMENTI HALKOGENI ELEMENTI

HEMIJA ELEMENATA. Grupa 12. Li i K. Zn i Hg. Grupa 2. Mg. Prelazni metali Ti, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, Cu. Plemeniti gasovi

REAKCIJE OKSIDO-REDUKCIJE (REDOKS REAKCIJE)

N u elementarnom stanju 78,4 vol% (75,5 mas.%) atmosfere. As, Sb, Bi malo zastupljeni u obliku sulfidnih minerala

Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

čilska šalitra) Fosfor u litosferi u obliku fosfornih minerala: najvažniji iz grupe apatita Ca 5 šalitra, NaNO 3 ) 3 (PO 4

PREDMET:ODABRANA POGLAVLJA IZ HEMIJE za studente IV semestra rudarskog odseka Profesor dr Aleksandra Kostić-Pulek

13. SKUPINA ELEMENATA

HALOGENI ELEMENTI HALOGENI ELEMENTI. Elektronska konfiguracija ns 2 np 5

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

numeričkih deskriptivnih mera.

Kiselo bazni indikatori

REAKCIJE ELIMINACIJE

SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA

Kaskadna kompenzacija SAU

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

αριθμός δοχείου #1# control (-)

6. ΤΕΛΙΚΗ ΙΑΘΕΣΗ ΤΑΦΗ Γενικά

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

18. listopada listopada / 13

Elementi spektralne teorije matrica

1 η Σειρά προβλημάτων στο μάθημα Εισαγωγική Χημεία

ΕΘΝΙΚΟ ΜΕΤΣΟΒΙΟ ΠΟΛΥΤΕΧΝΕΙΟ ΔΙΕΠΙΣΤΗΜΟΝΙΚΟ ΔΙΑΤΜΗΜΑΤΙΚΟ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑ ΜΕΤΑΠΤΥΧΙΑΚΩΝ ΣΠΟΥΔΩΝ (Δ.Π.Μ.Σ.) «ΠΕΡΙΒΑΛΛΟΝ ΚΑΙ ΑΝΑΠΤΥΞΗ»

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Supstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΟ Μ.Ε. ΣΥΜΒΟΛΟ ΤΡΑΠΕΖΑ ΘΕΜΑΤΩΝ Α ΛΥΚΕΙΟΥ ΑΝΤΙ ΡΑΣΕΙΣ

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

2.1. Να χαρακτηρίσετε τις επόμενες προτάσεις ως σωστές (Σ) ή λανθασμένες (Λ);

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ ΣΤΗ ΓΕΝΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ

7 Algebarske jednadžbe

MEDICINSKI FAKULTET PRIJEMNI ISPIT

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

2 η ΕΞΕΤΑΣΤΙΚΗ ΠΕΡΙΟΔΟΣ. Ημερομηνία: Σάββατο 4 Μαΐου 2019 Διάρκεια Εξέτασης: 3 ώρες ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ

γ) Βa(ΟΗ) 2 (aq) + ΗBr(aq)

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

C kao nukleofil (Organometalni spojevi)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

ΛΥΜΕΝΕΣ ΑΣΚΗΣΕΙΣ ΑΣΚΗΣΗ

Teorijske osnove informatike 1

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Χηµεία Α Γενικού Λυκείου

Ugljenik na 16. mestu po rasprostranjenosti: u obliku karbonata, fosilnih goriva (uglja, nafte, prirodnog gasa), CO 2

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

ΑΡΗΣΟΣΔΛΔΗΟ ΠΑΝΔΠΗΣΖΜΗΟ ΘΔΑΛΟΝΗΚΖ ΥΟΛΖ ΓΔΧΠΟΝΗΑ ΣΟΜΔΑ ΔΓΓΔΗΧΝ ΒΔΛΣΗΧΔΧΝ, ΔΓΑΦΟΛΟΓΗΑ ΚΑΗ ΓΔΧΡΓΗΚΖ ΜΖΥΑΝΗΚΖ ΔΡΓΑΣΖΡΗΟ ΔΓΑΦΟΛΟΓΗΑ

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Φασματοσκοπία υπεριώδους-ορατού (UV-Vis)

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE (OBRADA ODNOŠENJEM) (DIREKTNO ENERGETSKI POSTUPCI OBRADE)

ΜΕΛΕΤΗ ΤΗΣ ΥΝΑΤΟΤΗΤΑΣ ΑΞΙΟΠΟΙΗΣΗΣ ΤΟΥ ΓΕΩΘΕΡΜΙΚΟΥ ΠΕ ΙΟΥ ΘΕΡΜΩΝ ΝΙΓΡΙΤΑΣ (Ν. ΣΕΡΡΩΝ)

BANKA PITANJA IZ HEMIJE

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

III-b grupa (grupa skandijuma)

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

Računarska grafika. Rasterizacija linije

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

TRANSFORMACIJE HEMIJSKE ENERGIJE U ELEKTRIČNU - ELEKTROHEMIJA. hemijska reakcija je izvor energije

Κεφάλαιο 8. Ηλεκτρονικές Διατάξεις και Περιοδικό Σύστημα

10. STABILNOST KOSINA

SREDNJA ŠKOLA HEMIJA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

ΙΑΓΩΝΙΣΜΑ 1 Ο ( 1 Ο ΚΕΦΑΛΑΙΟ)

Transcript:

13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA Bor redak element, najčešće u obliku minerala boraksa, Na 2 B 4 O 7 10H 2 O. Aluminijum najrasprostranjeniji metal u Zemljinoj kori (8,3 mas.%) i treći najrasprostranjeniji element na Zemlji (posle O i Si): najvažnija ruda boksit smeša oksida i hidroksida. Galijum, indijum i talijum retki elementi, primese u sulfidnoj rudi cinka. SVOJSTVA Fizička i hemijska svojstva su veoma različita. Granica između metala i nemetala prolazi između B i Al: B semimetal, poluprovodnik Al, Ga, In i Tl metali, provodnici Elektronska konfiguracija ns 2 np 1 Imaju tri valentna elektrona: maksimalni oksidacioni broj je III

13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA JEDINJENJA Oksidacioni brojevi: B, Al III; Ga, In, Tl I, III Sa porastom Z povećava se stabilnost jedinjenja sa oksidacionim brojem I. Srebrnast, mek metal, niske t m (660 o C). Mala gustina (2,7 g cm 3 ) lagan; dobar provodnik toplote, dobar provodnik struje. U industriji se dobija iz rude boksita: I faza prečišćavanje boksita i dobijanje glinice (Al 2 ) II faza elektroliza rastopa glinice INDUSTRIJSKO DOBIJANJE I I faza: faza: prečišćavanje boksita boksita Tretiranje boksita koncentrovanim rastvorom NaOH (100 o C, povišen p): Al 2 (s) + 2OH (aq) + 3H 2 O(l) 2[Al(OH) 4 ] (aq) Zbog amfoternih svojstava Al 2 i Al(OH) 3 iz boksita se rastvaraju, dok se nerastvorne primese (npr. Fe 2 ) odvajaju filtriranjem crveni mulj. Razblaživanjem dobijenog rastvora taloži se hidratisana glinica : 2[Al(OH) 4 ] (aq) Al 2 3H 2 O(s) + 2OH (aq) Rastvorne primese (nečistoće) ostaju u rastvoru. Sušenjem i žarenjem taloga dobija se glinica : Al 2 3H 2 O(s) Al 2 (s) +3H 2 O(g)

INDUSTRIJSKO DOBIJANJE II II faza: faza: elektroliza rastopa rastopa glinice Al 2 ima visoku t m (~ 2000 ºC) nije pogodan da bude elektrolit. Smeša u ćeliji sadrži: 80% kriolita, Na 3 [AlF 6 ] topitelj, snižava radnu t na 950 ºC 2 8% Al 2 soli koje povećavaju električnu provodljivost rastopa Ukupna reakcija u složenom sistemu: 2Al 2 (s) 4Al(l) + 3O 2 (g) Na anodi nastaje O 2 koji odmah reaguje sa grafitom do CO i CO 2 anoda se troši tokom elektrolize. HEMIJSKA SVOJSTVA Zbog pasiviranja (stvaranja zaštitnog sloja nerastvornog Al 2 ) ne reaguje sa kiselinama koje imaju oksidaciona svojstva (npr. HN ), niti sa vodom. Reaguje sa kiselinama koje nemaju oksidaciona svojstva (uz izdvajanje H 2 ): Reaguje sa bazama (uz izdvajanje H 2 ): 2Al(s) + 6H + (aq) 2Al 3+ (aq) + 3H 2 (g) 2Al(s) + 2OH (aq) + 6H 2 O(l) 2[Al(OH) 4 ] (aq) + 3H 2 (g) Al + 4OH [Al(OH) 4 ] + 3e 2 2H 2 O + 2e H 2 + 2OH 3 Jako redukciono sredstvo: u kiseloj sredini Al 3+ + 3e Al(s) E ө = 1,66 V u baznoj sredini [Al(OH) 4 ] + 3e Al(s)+ 4OH E ө = 2,33 V

PRIMENA Ogromna primena zbog izvanrednih svojstava: mala gustina, velika toplotna i električna provodnost, otpornost prema koroziji, laka obrada Legira se sa Mg, Si, Mn, Cu i Zn (max. 10%) poboljšanje mehaničkih svojstava (npr. čvrstoće). Legure Al se koriste u svim oblastima tehnike (npr. automobilski i avionski delovi) i svakodnevnog života (posuđe, konzerve, folija...). Koristi se kao redukciono sredstvo u aluminotermiji za dobijanje metala iz njihovih oksida: Fe 2 (s) + 2Al(s) 2Fe(s) + Al 2 (s) -OKSID, Al 2 Alumina. Javlja se u više kristalnih modifikacija: najstabilnija korund, α-al 2 α-al 2 može biti obojen u prisustvu jonskih primesa: rubin safir Svojstva: RUBIN SAFIR bezbojan, veoma tvrd, visoka t m, izolator, hemijski inertan veoma stabilna supstanca reakcije u kojima nastaje su termodinamički povoljne i odigravaju se uz oslobađanje velike količine toplote (aluminotermija) amfoteran oksid Primena: abrazivno sredstvo sastojak keramičkih materijala

-HIDROKSID, Al(OH) 3 Slabo rastvorno jedinjenje (K s = 1,9 10 33 ). Amfoterna svojstva: Al(OH) 3 (s) + 3H + (aq) Al 3+ (aq) + 3H 2 O(l) Al(OH) 3 (s) + OH (aq) [Al(OH) 4 ] (aq) SOLI A Najznačajnije: halogenidi, AlX 3 aluminijum-sulfat, Al 2 (SO 4 ) 3 Halogenidi: dobijaju se neutralizacijom Al(OH) 3 sa HX kiselinom ili direktnom reakcijom Al sa X 2 najvažniji AlCl 3 (koristi se kao katalizator u Fridel-Kraftsovim reakcijama) Aluminijum-sulfat: dobija se reakcijom Al(OH) 3 ili Al 3+ sa H 2 SO 4 koristi se u industriji papira i pri prečišćavanju vode za piće Stipse dvojne soli sumporne kiseline (jednovalentnog i trovalentnog metala): MAl(SO 4 ) 2 12H 2 O, gde je M Na +, K +, NH 4 + najpoznatija KAl(SO 4 ) 2 12H 2 O, aluminijumova stipsa koristi se za zaustavljanje krvarenja kod manjih posekotina (hidrolizom u kontaktu sa vlagom iz kože dolazi do smanjenja ph i skupljanja krvnih sudova)