RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI

Σχετικά έγγραφα
VELEPRODAJNO I MALOPRODAJNO POSLOVANJE - VJEŽBE 9 - Sveučilišni preddiplomski studij Ekonomika poduzetništva

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

( , 2. kolokvij)

numeričkih deskriptivnih mera.

7 Algebarske jednadžbe

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

1.2. Klasificirajte navedene oblike imovine prema vremenskom kriteriju: VREMENSKI KRITERIJ

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

10. STABILNOST KOSINA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Elementi spektralne teorije matrica

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Operacije s matricama

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr

IZVODI ZADACI (I deo)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Periodičke izmjenične veličine

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

7. Troškovi Proizvodnje

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

18. listopada listopada / 13

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Ines Sutić, univ.spec.oec.

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1.4 Tangenta i normala

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kaskadna kompenzacija SAU

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

ZADACI ZA VEZBE1 MENADZERSKO RACUNOVODSTVO BEOGRADSKA POSLOVNA SKOLA VISOKA SKOLA STRUKOVNIH STUDIJA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Teorijske osnove informatike 1

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Program za tablično računanje Microsoft Excel

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Rezultati poslovanja Grupe Podravka. za razdoblje

Rezultati poslovanja Grupe Podravka. za razdoblje

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

- Vježbe - Mr. sc. Eda Ribarić, pred.

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

Računarska grafika. Rasterizacija linije

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

Transcript:

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI Služi za pokriće troškova poslovanja i ostvarenje dobiti; Troškovi poslovanja: materijalni troškovi; amortizacija; troškovi rada; ostali troškovi; Razlikujemo 2 oblika razlike u cijeni u trgovini: marža rabat Marža bi trebala biti tako dimenzionirana da bi mogla pokriti troškove poslovanja te da se ostvari dobit; Ostvarena dobit trebala bi služiti za proširenje materijalne osnove i modernizaciju poslovanja. UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI Marža robne raspodjele (distribucije): ukupna je razlika u cijeni koja nastaje nakon izlaska robe iz proizvodnje pa sve do krajnjeg potrošača; ukupna razlika u cijeni koju ostvaruju sudionici u robnom prometu. Bruto marža je razlika između vrijednosti ostvarenog prometa od trgovinske djelatnosti i nabavne vrijednosti trgovinske robe kada bi zalihe na početku razdoblja i na kraju razdoblja za koje se utvrđuje bruto marža bile 0. U robnom prometu postoje zalihe na početku i na kraju obračunskog razdoblja za koje se utvrđuje bruto marža, stoga: bruto marža = promet od trgovinske djelatnosti nabavna vrijednost trgovačke robe (zalihe trgovačke robe na kraju razdoblja zalihe trgovačke robe na početku razdoblja) bruto marža = promet od trgovinske djelatnosti nabavna vrijednost trgovačke robe 1

MARŽA KAO OBLIK RAZLIKE U CIJENI MARŽA KAO OBLIK RAZLIKE U CIJENI Prodajna cijena trgovačke robe u sustavu marže formira se tako da se na nabavnu cijenu dodaje marža; prodajna cijena = nabavna cijena robe + marža Maržu bi trebalo utvrđivati tako da pokrije troškove poslovanja koji se odnose na prodaju konkretne trgovačke robe i da se ostvari razlika koja služi za proširenje materijalne osnove rada trgovaca; Troškovi poslovanja su materijalni troškovi, amortizacija, troškovi rada i ostali troškovi koji se odnose na prodaju trgovačke robe. Jedan od trendova u suvremenoj europskoj maloprodaji je trend pada prometa po četvornom metru prodajne površine uz porast marže time marža, kao oblik razlike u cijeni, dobiva na značenju; Marža se može računati u: Apsolutnom iznosu: kao razlika između prodajne i nabavne cijene, predstavlja vrijednost marže u novcu; Relativnom iznosu: izračun marže u postotku, u odnosu prema prodajnoj cijeni i u odnosu prema nabavnoj cijeni. MARŽA KAO OBLIK RAZLIKE U CIJENI VRSTE MARŽI I NJIHOV IZRAČUN Nabavna cijena proizvoda A je 7 n.j., a prodajna cijena je 10 n.j. Marža u apsolutnom iznosu: marža = prodajna cijena nabavna cijena = 10-7 = 3 n.j. Marža u relativnom iznosu: marža u postotku = (marža/prodajna cijena) x 100 = 3/10 x 100 = 30% marža u postotku = (marža/nabavna cijena) x 100 = 3/7 x 100 = 42,86% Individualna (pojedinačna) marža: izračunava se za pojedinačni proizvod; može se izračunati u apsolutnom iznosu (razlika između prodajne i nabavne cijene) i u relativnom iznosu (u odnosu prema prodajnoj i nabavnoj cijeni robe). 2

I. Prodajna cijena (Pc) i nabavna cijena (Nc) su poznate, a nepoznata je marža u apsolutnom iznosu i u postotku II. Prodajna cijena (Pc) i marža u postotku su poznate, a nepoznata je nabavna cijena Treba izračunati maržu u postotku kad su poznate prodajna i nabavna cijena trgovačke robe. Proizvod X ima prodajnu cijenu (bez PDV-a) 600,00 kn. Njegova nabavna cijena je 360,00 kn. = 600,00 360,00 = 240,00 kn Kad se izračunava marža u odnosu prema prodajnoj cijeni, tada je prodajna cijena osnovica (Pc = 100,00) marža u postotku =(240 / 600) x 100 = 40 % Treba izračunati nabavnu cijenu (Nc) proizvoda X kad su poznate prodajna cijena (Pc) i marža u postotku. Proizvod X ima prodajnu cijenu (Pc) 120,00 kn bez PDV-a. Marža je 30%. 120 : 100 = 1,2 kn za 1% nabavna cijena = 1,2 x 70 = 84,00 kn marža = prodajna cijena nabavna cijena marža = 120,00 84,00 = 36,00 kn III. Nabavna cijena (Nc) i marža u postotku su poznate, a nepoznata je prodajna cijena (Pc) IV. Poznata je marža u apsolutnom iznosu (u kn) i u relativnom iznosu (u %). Nepoznate su nabavna i prodajna cijena (Pc) Treba izračunati bez PDV-a prodajnu cijenu (Pc) kad su poznate nabavna cijena (Nc) i marža u postotku. Proizvod X ima nabavnu cijenu (Nc) 2.520,00 kn, a marža je 40%. 2.520,00 : 60 = 42,00 kn za 1% prodajna cijena (Pc) = 42 x 100 = 4.200,00 kn marža = 4.200,00 2.520,00 = 1.680,00 kn Treba izračunati nabavnu i prodajnu cijenu proizvoda X ako je poznata marža u apsolutnom i relativnom iznosu. Proizvod X ima maržu od 30% ili 36,00 kn. 36 : 30 = 1,2 kn za 1% prodajna cijena (Pc) = 1,2 x 100 = 120,00 kn nabavna cijena (Nc) = 1,2 x 70 = 84,00 kn 3

I. Poznate su prodajna cijena (Pc) i nabavna cijena (NC), a nepoznata je marža u postotku II. Poznate su nabavna cijena (Nc) i marža u postotku. Nepoznata je prodajna cijena (Pc) Treba izračunati maržu u postotku nabavne cijene (Nc) kad su poznate prodajna cijena (Pc) i nabavna cijena (Nc). Proizvod X ima prodajnu cijenu (Pc) bez PDV-a 600,00 kuna. Nabavna cijena (Nc) je 360,00 kuna. marža = 600,00 360,00 = 240,00 kuna marža u postotku = (marža : nabavnom cijenom) x 100 marža u postotku = (240 : 360) x 100 =66,7% Treba izračunati prodajnu cijenu bez PDV-a kad su poznate nabavna cijena (Nc) i marža u %. Nabavna cijena proizvoda X je 2.520,00 kn. Marža je 40%. 2.520 : 100 = 25,2 kn za 1% prodajna cijena (Pc) = 25,2 x 140 = 3.528,00 kn marža = 3.528,00 2.520,00 = 1.008,00 kn ili marža = 25, 2 x 40 = 1.008,00 kn III. Poznate su prodajna cijena (Pc) i marža u postotku, a nepoznata je nabavna cijena (Nc) IV. Poznata je marža u apsolutnom i relativnom iznosu, a nepoznate su nabavna cijena (Nc) i prodajna cijena (Pc) Treba izračunati nabavnu cijenu kada su poznate prodajna cijena (Pc) i marža u %. Prodajna cijena (bez PDV-a) proizvoda X je 120,00 kn. Marža je 30%. 120 : 130 = 0,92308 za 1% nabavna cijena (Nc) = 0,92308 x 100 = 92,31 kn marža = 0,92308 x 30 = 27,69 kn Treba izračunati nabavnu cijenu (Nc) i prodajnu cijenu (Pc) ako je poznata marža u apsolutnom i u relativnom iznosu. Kolike su nabavna i prodajna cijena (bez PDV-a) proizvoda X ako je marža 30% ili 36,00 kn? 36 : 30 = 1,2 kn za 1% nabavna cijena ( Nc) = 1,2 x 100 = 120,00 kn prodajna cijena (Pc) = 1,2 x 130 = 156,00 kn 4

INDIVIDUALNA MARŽA KUMULATIVNA MARŽA Češće se individualna marža iskazuje kao % od prodajne cijene Razlozi: Vrijednost neto prodaje (bruto prodaja povrati i popusti = neto prodaja) je osnovica za obračun i planiranje svih operativnih troškova Neto prodaja i neto profit su osnova za obračun poreza; prodajna cijena je od ključnog utjecaja na spomenute kategorije Uvjet ostvarenja profita je prodaja trgovačke robe; segment prodajne cijene je marža; segment marže je neto profit spomenuto je nužan razlog zasnivanja marže na prodajnoj cijeni Kumulativnom maržom utvrđuje se marža na ukupni asortiman trgovačke robe koji trgovac nudi kupcima u nekom razdoblju; Prosječna marža koja se utvrđuje na osnovi prosjeka marže sadržane u početnoj zalihi trgovačke robe i realiziranih nabava tijekom određenog razdoblja; Razdoblje za izračun kumulativne marže najčešće je 1 mjesec. kumulativna marža =Σ prodajnih vrijednosti Σ nabavnih vrijednosti kumulativna marža u % = (marža u ukupnoj trgovačkoj robi / ukupna trgovačka roba po prodajnoj cijeni) x 100 KUMULATIVNA MARŽA IZRAČUN KUMULATIVNE MARŽE Ima važnost pri nabavi trgovačke robe i određivanju marži; U funkciji je utvrđivanja zadovoljavajuće prodajne cijene; Omogućuje planiranje marža prodavaonica, skladišta i drugih organizacijskih jedinica trgovinskih poduzeća; Ima važno mjesto pri kreiranju robne politike trgovinskog poduzeća politika asortimana trgovačke robe omogućuje trgovinskom poduzeću da nabavlja robu s različitim mogućnostima obračunavanja marža koje u prosjeku daju zadovoljavajuću kumulativnu maržu. Prodajni odjel imao je početkom mjeseca ožujka nabavnu vrijednost (Nv) trgovačke robe u iznosu 138.000,00 kn. Prodajna vrijednost je bila (Pv) 210.000,00 kn. Tijekom ožujka nabavna vrijednost robe bila je 162.000,00 kn, a prodajna vrijednost 270.000,00 kn. Treba izračunati kumulativnu maržu za ožujak. 5

Raspoloživi proračun za nabavu trgovačke robe je 300.000,00 kn. Utrošeno je 78.000,00 kn za nabave na koje je obračunana marža 35%. Kolika bi trebala biti marža na ostatak nabava ako se želi ostvariti prosječna marža u iznosu 37,5%? a) Ostatak raspoloživog proračuna namijenjenog nabavljanju = ukupno raspoloživi proračun za nabave ostvarene nabave = 300.000 78.000 = 222.000,00 b) Prodajna vrijednost (Pv) za ukupno nabavljenu robu: 37,5% 300.000 : 62,5 = 4.800 za 1% 4.800 x 37,5 = 180.000 kn c) Utvrđivanje prodajne vrijednosti (Pv) za ostvarenu nabavu: d) Određivanje prodajne vrijednost (Pv) na ostatak raspoloživog proračuna za nabavljanje (Pv) na ostatak proračuna = ukupna Pv Pv na ostvarenu nabavu: 480.000,00 120.000,00 = 360.000,00 kn 78.000,00 : 65 = 1.200,00 za 1% 1.200 x 35 = 42.000 kn (vrijednost marže) e) Određivanje marže na ostatak proračuna namijenjenog nabavi trgovačke robe marža = Pc Nc f) Određivanje marže za ukupno nabavljenu trgovačku robu. 6

POČETNA (INICIJALNA) MARŽA Prva je originalna marža razlika između prodajne i nabavne vrijednosti trgovačke robe; Treba je dimenzionirati tako da pokrije troškove poslovanja u vezi s prodajom konkretne trgovačke robe i da se ostvari dobit; Ono što mijenja ostvarenu maržu u odnosu prema početnoj jesu različiti popusti i dodatne marže koje može primjenjivati trgovinsko poduzeće; početna marža = prva (početna) originalna Pc - nabavna cijena (Nc) početna marža u % = (početna marža / originalna Pc) x100 ZADATAK: Trgovac planira nabaviti trgovačku robu u vrijednosti od 90.000,00 kuna. Očekuje da će nabavljeno prodati u iznosu od 110.000,00 kuna. Kolika bi trebala biti njegova početna ili inicijalna marža ako će tijekom razdoblja robu sniziti u ukupnom iznosu od 9.000,00 kuna? NC = 90.000,00 kn PC = 110.000,00 kn PC NC + POPUSTI = MARŽA MARŽA = 29.000,00 kn 7