INSTALACIJE ZGRADA Marina MALINOVEC PUČEK
SALON NAMJEŠTAJA 1. INSTALACIJA VODOVODA (sanitarna voda + požarna voda) 2. INSTALACIJA KANALIZACIJE (sanitarna voda + oborinska voda) 3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE (klimatizacija, grijanje, hlađenje) 4. ELEKTRIČNE INSTALACIJE
DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNIH VODOVA VODOVODA I KANALIZACIJE
1. INSTALACIJA VODOVODA 1A) DIMENZIONIRANJE SANITARNOG VODA Određivanje količine vode / dimenzije voda prema broju jedinica opterećenja JO 1 JO = 0.25 l/s (Njemačka DIN 1988-W308) 1 JO = 0.47 l/s (SAD) 1 JO = 0.20 l/s (Rusija) Veza između protočne količine vode [l/s] i JO : q= 0.25 JO [l/s = dm 3 /s] q 2 d π = v 4 promjer voda d = 4 q v π
Tablica 1. Preporučene brzine vode u vodovodnim cijevima za razne vrste vodova VRSTA VODA Brzina vode v,, [m/s] Kućni priključci 1.0-2.5 Razvodni vodovi 1.0-2.0 Vertikale 1.0-2.0 Grane i ogranci 1.0-2.5 Vertikale i grane u bolnicama, hotelima 0.5-0.7 Topla voda cirkulacijski vodovi 0.2-0.4
Primjer 1: Dimenzioniranje priključnog voda vodovoda obiteljske kuće SANITARNI PREDMET Broj san. predmeta JO JO Kada 1 2 2 Tuš kada 1 1 1 Umivaonik 2 1 2 WC 2 0.25 0.5 Sudoper 2 1 2 Perilica za suđe 2 1 2 Perilica za rublje 2 1 2 HV JO HV = 11.5 TV JO TV = 7
I način : RAČUNANJE q uk l = 0.25 JOHV = 0.25 11 0.85 = 0.85 10 s 3 m s 3 Potrebni promjer priključnog voda vodovoda: 3 4 q uk 4 0.85 10 d = = = 0.0232 m = 23.2 mm v π 2 π Odabrani promjer priključnog voda vodovoda: DN25 ( 30x2.6, d u =24.8 mm) Vanjski promjer cijevi: d v =30 mm Unutarnji promjer cijevi: d u =24.8 mm Debljina stijenke cijevi: s =2.6 mm
II način : Pomoću Tablice 17.7 brže i jednostavnije h t pada tlaka [dbar/m], v brzina strujanja vode u cijevi [m/s] q = 0.25 JO Odabrana cijev: DN25 v = 1 2 m/s Brzina strujanja vode u cijevi: v = 1.45 m/s JO HV = 11.5
1B) DIMENZIONIRANJE POŽARNOG VODA HIDRANTSKA MREŽA vanjska hidrantska mreža (nije potrebna za salon namještaja postoje ulični hidranti) unutarnja hidrantska mreža (OBAVEZNO) Dimenzija unutarnje hidrantske mreže = f (visina zgrade) Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara Visina objekta [m] Najmanji protok [l/s] JO DN v [m/s] h t [dbar/m] do 22 5 400 DN65 1.3 0.080 23 do 40 7.5 900 DN80 1.5 0.070 41 do 75 10 1600 DN100 1.1 0.031 više od 75 12.5 2500 DN100 1.4 0.049 Za objekte visine do 22 m istovremeni rad 2 hidranta po 2.5 l/s ukupno 5 l/s Odabrani promjer požarnog voda: DN65 v = 1.3 m/s
2. INSTALACIJA KANALIZACIJE DIMENZIONIRANJE PRIKLJUČNOG VODA KANALIZACIJE Sustavi kanalizacije: 1. mješoviti kanalizacijski sustav 2. razdjelni kanalizacijski sustav Kanalizacija van zgrade DN ne smije biti manji od DN150 Određivanje ukupne količine otpadne vode: A) SANITARNA (FEKALNA) OTPADNA VODA Q F = N P q 100 0 [l/s] N broj sanitarnih predmeta iste vrste, [-] P postotak istovremenog izljeva iz sanitarnih predmeta iste vrste, [%] q o količina izljeva iz pojedinih sanitarnih predmeta, [l/s]
B) OBORINSKA OTPADNA VODA Q OB A I ψ 10000 = [l/s] A tlocrtna površina krova ili površina prostora s kojeg se vrši odvodnja, [m 2 ] I intezitet oborina, [l/(s ha)] Zagreb I = 143 l/(s ha) (1 ha = 10000 m 2 ) ψ koeficijent otjecanja, [-] ψ = 1.0 ψ = 0.8-0.9 ψ = 0.6 kosi krov ravni krov teren oko zgrade Mješoviti sustav kanalizacije UKUPNA KOLIČINA OTPADNE VODE: 1 Quk = QOB + QF ako je Quk > QF 3 Q uk = QF ako je Quk < QF TABLICA KÜTER-a DN xxx
3. TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE 3A) GRIJANJE TOPLINSKA STANICA ( proizvodi TOPLU vodu ) 3B) HLAĐENJE RASHLADNI AGREGAT ( proizvodi HLADNU vodu ) 3C) KLIMATIZACIJA KLIMA-KOMORA TOPLINSKA STANICA unutar objekta prostorija 20 25 m 2 s dvostrukim vanjskim vratima za zagrijavanje vode u sustavu grijanja (radijatori, konvektori, podno grijanje, predgrijač/grijač u klima-komori) za zagrijavanje PTV (potrošne tople vode)
RASHLADNI AGREGAT izvan objekta (na krovu ili u okolici objekta) KLIMA-KOMORA unutar ili izvan objekta (najčešće na krovu objekta)
3A) GRIJANJE TOPLINSKA STANICA INSTALACIJA GRIJANJA U TOPLANU IZ TOPLANE PLOČASTI IZMJENJIVAČ (voda-voda)
INSTALACIJA GRIJANJA Toplinska kompakt stanice PUMPE PLOČASTI IZMJENJIVAČ TOPLANA
Shema toplinske kompakt stanice
PLOČASTI IZMJENJIVAČ Shematski prikaz rada pločastog izmjenjivača
PLOČASTI IZMJENJIVAČ Slika jedne ploče pločastog izmjenjivača A velika površina za izmjenu topline Za istu količinu izmijenjene topline Q veličina pločastog izmjenjivača je manja u odnosu na konvencionalne Shell&Tube izmjenjivače!!! Strujanje fluida preko jedne ploče pločastog izmjenjivača
CIJEVNI IZMJENJIVAČ Shell&Tube heat exchanger
OGRJEVNA TIJELA elementi sustava centralnih grijanja, kojima je zadaća neposredan prijenos topline s grijaćeg tijela na zrak u prostoriji A) KONVEKTORI (nalazi se uvijek iza MASKE) B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski) A) Konvektor B) Člankasti radijator od ljevanog željeza
A) KONVEKTORI ogrjevna tijela izrađena od ravnih orebrenih cijevi ugrađuju se uvijek iza maske uz zid ispod prozora, u zidna udubljenja, u podne kanale (podni konvektori), ispod velikih staklenih površina gdje zagrijavaju infiltrirajući zrak čime smanjuju toplinske gubitke prostorije i sprječavaju kondenzaciju na staklenim površinama stvaranjem zavjese toplog zraka ispod klupe za sjedenje i sl.
h 1 izlaz toplog zraka h 2 djelotvorna visina konvektora h 3 ulaz zraka u konvektor Što je maska viša odnosno što je h 2 veći, to je učinak veći!!! Ugradnja konvektora s maskom i istrujnim otvorima sa strane i odozgo
Konvektori uz zid ispod prozora s bočnim istrujnim otvorom
Podni konvektori ispod velikih staklenih površina
OSNOVNI DIJELOVI 1. Izmjenjivač (voda - zrak) 2. Rešetka 3. kućište Duljine kućišta na raspolaganju: 800-5000 mm Podni konvektori ispod velikih staklenih površina
ČLANKASTI RADIJATORI B) RADIJATORI (člankasti, pločasti, cijevni-kupaonski)
PLOČASTI RADIJATORI Pločasti radijatori presjek kroz pločasti radijator
CIJEVNI RADIJATORI
3B) HLAĐENJE RASHLADNI AGREGAT Rashladni agregati (rashladnici i hladnjaci vode, eng. chillers) služe kao izvor rashladnog učina pri neizravnom hlađenju, tj. za hlađenje vode, koja se razvodi cjevovodima do izmjenjivača topline u ventilokonvektorima, klima-komorama i sl. Prikaz rashladnog kruga u T-s dijagramu 1 2 KOMPRESOR, 2 3 KONDENZATOR 3 4 PRIGUŠNI ORGAN, 4 1 ISPARIVAČ (HLADNJAK)
U rashladnom krugu prostrujava RADNA TVAR (R134a, R404a, R407c, R410a) ISPARIVAČ radna tvar isparava na temperaturi isparavanja, primajući na sebe toplinu vode KOMPRESOR usisava isparenu radnu tvar i komprimira je na tlak kondenzacije KONDENZATOR pregrijana para iz kompresora se hladi, predajući toplinu okolini Sva para se kondenzira odnosno ukapljuje PRIGUŠNI ORGAN snizuje tlak nastalog kondenzata na tlak isparavanja
KONDENZATOR (hlađen zrakom iz okoline) Kondenzator se nalazi na poleđini hladnjaka HERMETIČKI KOMPRESOR ISPARIVAČ Isparivač se nalazi unutar hladnjaka i on je taj koji hladi prostor, a time i proizvode u njemu.
RASHLADNI KOMPRESORI HERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, rotacijski, vijčani) POLUHERMETIČKI KOMPRESORI (stapni, vijčani) OTVORENI KOMPRESORI (stapni, vijčani) HERMETIČKI KOMPRESORI kompresor i elektromotor su zatvoreni u nepropusnu zavarenu posudu od čeličnog lima OTVORENI KOMPRESOR elektromotor se nalazi izvan kućišta kompresora
STAPNI POLUHERMETIČKI KOMPRESORI IZLAZ radne tvari ULAZ radne tvari stapovi koljenasto vratilo elektromotor
RASHLADNI AGREGAT ZRAKOM HLAĐEN vanjska ugradnja
Odabir agregata na osnovu izračunatog rashladnog učina - proračun
3C) KLIMATIZACIJA KLIMA KOMORA KLIMA-KOMORA dio sustava ventilacije i klimatizacije u kojem se priprema zrak sklop uređaja namijenjen za stvaranje i održavanje zadanih parametarom kakvoće zraka u prostorijama upotrebljavamo ih za grijanje, hlađenje, filtraciju, dovlaživanje, odvlaživanje, rekuperaciju, regeneraciju i ventilaciju Kvalitetna izvedba klima komore sadrži sustav povrata topline. Toplina koju sadržava otpadni zrak pritom služi za predgrijavanje (ili hlađenje) vanjskog svježeg zraka. Za povrat te topline postoje dvije osnovne mogućnosti: pomoću rekuperatora (senzibilna toplina) i pomoću regeneratora (senzibilna i latentna toplina).
Presjek kroz klima-komoru
ZRAK iz prostorije u prostoriju GRIJAČ TOPLINSKA STANICA RASHLADNI AGREGAT HLADNJAK
VENTILOKONVEKTOR (eng. fan coil, njem. der Gebläsekonvektor) dio sustava klimatizacije koji omogućava grijanje, hlađenje i filtriranje zraka Ventilokonvektor se sastoji od slijedećih elemenata ugrađenih u jedno kućište: 1. filtra za zrak 2. ventilatora s reguliranim brojem okretaja elektromotora 3. izmjenjivača topline s mogućnošću spajanja na hladnu i toplu vodu 4. usisne i istrujne rešetke Primjena ventilokonvektora: u hotelima, apartmanima i uredskim prostorima.
IZMJENJIVAČ TOPLINE : cijevni s lamelama i unutar njega struji voda kao prijenosnik energije slučaj GRIJANJA TOPLINSKA STANICA (osigurava TOPLU vodu) slučaj HLAĐENJA RASHLADNI AGREGAT (osigurava HLADNU VODU) HLAĐENJE- polazne/povratne temperature vode 10/14.5 C ili 12/16.5 C GRIJANJE- polazne/povratne temperature vode 45/40 C, 50/40 C ili 55/45 C VENTILATOR: ostvaruje prisilno strujanje zraka iz prostorije preko izmjenjivačkih ploha, čime se zrak hladi ili grije, ovisno o tome struji li kroz izmjenjivač topla ili hladna voda
NAPOMENA: ventilokonvektori pružaju mogućnost grijanja i hlađenja, ali ne i komformnu klimatizaciju.
Sustav cjevovoda kod ventilokonvektora može biti: DVOCIJEVNI (jedan izmjenjivač, za sezonski rad) ČETVEROCIJEVNI (dva izmjenjivača-za toplu i hladnu vodu, pružaju potpunu ugodnost, skuplji) Izmjenjivači topline dvocijevnog i četverocijevnog ventilokonvektorskog sustava
Dvocijevna i četverocijevna izvedba ventilokonvektora
Ventilokonvektori se mogu postavljati: na pod (parapetna ili podna izvedba) na zid vješanjem o strop slobodno u prostoru unutar spuštenog stropa (stropna, podstropna ili kazetna izvedba) Podna i kazetna izvedba ventilokonvektora