WRF_ARW CAMx. Maja Telišman Prtenjak Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Σχετικά έγγραφα
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

numeričkih deskriptivnih mera.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Kaskadna kompenzacija SAU

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

IZVODI ZADACI (I deo)

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PP-talasi sa torzijom

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

18. listopada listopada / 13

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Izbor statističkih testova Ana-Maria Šimundić

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Uvod. B. Zelić: Analiza i modeliranje ekoprocesa, Sustavni pristup modeliranju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Reverzibilni procesi

1.4 Tangenta i normala

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Problem sletanja na južnu hemisferu Marsa

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Prikaz sustava u prostoru stanja

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

Periodičke izmjenične veličine

ΣΕΡΒΙΚΗ ΓΛΩΣΣΑ IV. Ενότητα 7: Η χρήση των πτώσεων στον σχηματισμό προτάσεων. Μπορόβας Γεώργιος Τμήμα Βαλκανικών, Σλαβικών και Ανατολικών Σπουδών

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

VIŠENAMJENSKA OCEANOGRAFSKA PLUTAČA. Prof.dr.sc. Tomislav Tomiša

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

1 Promjena baze vektora

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Κλιματική Αλλαγή. Χρήστος Σπύρου ΧΑΡΟΚΟΠΕΙΟ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΤΜΗΜΑ ΓΕΩΓΡΑΦΙΑΣ ΕΛ. ΒΕΝΙΖΕΛΟΥ 70, ΑΘΗΝΑ.

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Mašinsko učenje. Regresija.

7 Algebarske jednadžbe

Sustav dvaju qubitova Teorem o nemogućnosti kloniranja. Spregnuta stanja. Kvantna računala (SI) 17. prosinca 2016.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

- Ako jednadžbe modela pokazuju linearnost u grafičkom predstavljanju promjene varijable, modele smatramo linearnim, i obrnuto.

Matematički modeli realnih sustava 1. i 2. dio

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Obrada signala

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Iterativne metode - vježbe

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Fizikalni sustavi i njihovo modeliranje - 2. dio

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

( , 2. kolokvij)

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elementi spektralne teorije matrica

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Transcript:

WRF_ARW CAMx analitički model Department of Geophysics http://www.gfz.h r/ Geofizički odsjek PMFa Modeliranje na Geofizičkom odsjeku PMF-a Maja Telišman Prtenjak Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb ------------------------------------------------------------------------------------------------------ Primjena atmosferskih modela u zaštiti okoliša i ljudi; Kraš, 27.11.2014.

Mjerenja i modeli Mi zaključujemo o pojavama u atmosferu na temelju mjerenja i/ili modeliranja Imaju li mjerenja ograničenja?! modeli atmosfere daju mnogo informacija o sadašnjim ili prošlim atmosferskim uvjetima ne daju informacije o budućoj atmosferi Atmosferski modeli su matematički modeli sastavljeni od seta dinamičkih (parcijalnih diferencijalnih) jednadžbi koji opisuju gibanja u atmosferi. buduće stanje pojava u atmosferi se ekstrapolira na temelju podataka iz prošlosti, što nije uvijek dobar pristup

Zašto modeli i modeliranje?! (1) jedino oruđe prognoze za istraživanje određenog sustava ili procesa bez obzira o kakvom se procesu radi. (2) omogućuju prognozu (analizu) neke pojave tamo gdje nema mjerenja (oceani, noć, kompleksan teren). (3) pomoću idealiziranih simulacija (testova osjetljivosti) učimo o pojavama. veza modela i mjerenja model koristi mjerenja kao ulazne (rubne) podatke i za verifikaciju rezultata

Razvoj modeliranja/prognoziranja atmosfere 650. g. p. n. e., Babilonci su predviđali vrijeme na temelju oblaka i astrologije. Moderno doba prognoze vremena započinje: Beaufort-ovom skalom Fitzroy-ev barometerom otkrićem električnog telegrafa 1835. istovremena razmjena izvještaja o vremenskim uvjetima (uz vjetar) Analitičko modeliranje prevladavalo do 50-tih godina 20.stoljeća Karta tlaka za Europu, 10 December 1887

Numeričko modeliranje atmosfere početkom 20 st. osnovni koncept numeričke prognoze vremena vremenska prognoza pomoću integracije osnovnih 7 dif. jed. u vremenu početak = mjerenja i opažanja kao inicijalno stanje atmosfere Vilhelm Bjerknes (1862-1951) Norveška Lewis Fry Richardson (1881-1953), UK podjela prostora u kvadratiće mreže u kojoj su se rješavale dif. jed. konačnim razlikama 1922. - proračun za 8-satni period trajao 6 tjedana i dao promjenu tlaka u točki za 100 hpa/3 h Razlog-nestabilnost u modelu. (64000 ljudi bi bilo potrebno za svakodnevnu prognozu)

Numeričko modeliranje atmosfere Prva prognoza vremena izvedena na ENIAC računalu 1950. godine (Charney, Fjortoft i von Neumann). John von Neumann (1903-1957) (Austro-Ugarska-SAD) Korišten Richardsonov pristup Electronic Numerical Integrator And Computer (ENIAC, 1946) U to doba (kao protivnik komunizma) von Neumann se nadao da će modeliranje stanja atmosfere dovesti do kontrole nad vremenom, što bi se moglo koristiti i kao ratno oružje. Npr., ruske žetve mogle bi biti desetkovane sušama koje bi bile pokrenute iz SAD. Od 1954., u Stockholm-u, prvi u svijetu provode operativno prognoze 3 puta tjedno za područje Sjevernog Atlantika.

Numeričko modeliranje atmosfere Od 80-tih godina uključuju se u modele: spektralna metoda hidrološki ciklus združivanje oceanografskih-atmosferskih modela radijacija atmosferska kemija konvekcija definiranje površina (land-use) 1990. turbulencija graničnog sloja ugljikov-dioksid sve finija horizontalna i vertikalna rezolucija 1995. 2001. 2007. Jake modelarske grupe ECMWF (Reading, UK) NCAR(Boulder,USA)

Dimenzije procesa u meteorologiji glavni procesi locirani duž dijagonale prostorno-vremenskog dijagrama dijagonalnost nam dopušta odvojeno modeliranje određene kombinacije prostornih i vremenskih skala Globalni modeli Klimatski modeli Regionalni («limited-area») li mezoskalni modeli Modeli kvalitete zraka Mikroskalni modeli (npr. «urban-canyon» modeli) Gaussovski (statistički) K modeli modeli čestica Lagrangeovog tipa modeli daljinskog transporta (Lagrangeovog i Eulerovog tipa)

Numeričko modeliranje atmosfere sadašnjost Upotreba združenih modela: 1) oceanografsko-atmosferski modeli 2) oceanografsko-hidrološki modeli 3) hidrološko-atmosferski modeli Cilj združeni oceanografsko-hidrološkoatmosferski modeli

Geofizički odsjek i modeliranje U skladu sa svjetskim trendovima do 70-tih god. dominacija analitičkog modeliranja nastavlja se i danas, ali manjim intenzitetom Prandtl-ov model primjenjen na silazno strujanje (Grisogono i sur., 2014, QJ) Makjanić (1958) Klimatske promjene razine mora Orlić & Pasarić (2013) Nature Climate Change

Geofizički odsjek i modeliranje Kroz istraživanje i izrade magistarskih/doktorskih radnji Modeliranje primjena neuronskih mreža numeričko modeliranje najčešće mezoskalnih/mikroskalnih struktura numeričko modeliranje kvalitete zraka numeričko klimatsko modeliranje

Geofizički odsjek i modeliranje Numeričko modeliranje MIUU,MEMO,MM5,WRF... bura (bora jets, rotori,...) i jugo sustav lokalnog vjetra (obalna cirkulacija, cirkulacija vjetra obronka, katabatički vjetar, etezije...) konvektivni sustavi hipotetsko širenje grada, jezera... meandriarnje vjetra meteotsunamiji karakteristike turbulencije ispitivanje parametrizacija stratosferska intruzija ozona, indeks loma radio-valova u atmosferi tsunamiji međudjelovanje atmosfere i mora... Belušić, Bencetić Klaić, Grisogono, Kavčič, Pasarić, Orlić, Telišman Prtenjak

Geofizički odsjek i modeliranje Numeričko modeliranje kvalitete zraka Bencetić Klaić, Herceg Bulić,Telišman Prtenjak Lagrange-ovski model za daljinski transport sumpora stohastički model čestica lagrangeovskog tipa (kod bure, obalne cirkulacije...) CAMx model neuronskih mreža SO2 concentattions (g/m 3 ) 600 500 400 300 200 100 0 MJERENJA EMEP MODEL, 50 km EMEP4HR, 10 km CAMx, 1 km 1 12 24 12 24 12 24 12 24 12 24 UTC (h) 2 Feb 3 Feb 4 Feb 5 Feb 6 Feb SO2 (μg m-3)_50 SO2 (μg m-3)_10 SO2 (μg m-3)_1 SO2 (μg m-3)_m Analize više epizoda onečišćenja: SO 2, NO 2, ozona, bio-aerosola (peludi ambrozije)...

Geofizički odsjek i modeliranje Numeričko modeliranje - klimatološke simulacije Speedy modelom Klimatsko modeliranje prinudnog djelovanja tropskog Pacifika (ENSO) na područje sjeverne hemisfere s osvrtom na Sredozemlje Herceg Bulić and Branković (ClimDyn 2007):

Geofizički odsjek i modeliranje u nastavi Danas kursevi modeliranja na svima razinama nastave Diplomski studij Osnove modeliranja atmosfere Odabrana poglavlja meteorologije Dodir s modelima kroz Meteoroloski praktikum i Analiza i prognoza I,II... Doktorski studij primjena numeričkih modela od 1998. s MIUU modelom Modeliranje atmosfere Odabrana poglavlja iz atmosferske turbulencije i difuzije Novi kolegij: Obalna meteorologija

Klasifikacija modela atmosfere Prema načinu rješavanja osnovnih jednadžbi (uz odgovarajuće prilagodbe) modele dijelimo na: Analitičke modele Numeričke modele Prema sustav jednadžbi modele dijelimo na: Modele na temelju primitivnih jednadžbi Modele na temelju izvedenih jednadžbi (jed. vrtložnosti, jed. divergencije, jed. ravnoteže ) HVALA na pažnji... http://www.pmf.unizg.hr/images/site_1701/150_geofizicki_zavod.pdf https://bib.irb.hr