Uzgajati Boæju ljubav u naπoj djeci

ADVENTISTI»KI PREGLED Broj 1 2011. Uzgajati Boæju ljubav u naπoj djeci to djeca æele znati o Bogu? ADVENTISTI»KI PREGLED 1

Misli o djeci, obitelji i odgoju U djeci se obnavlja i čisti rijeka čovječanstva. Ivo Andrić Majka rađa dijete, a odgoj čini čovjeka. Živan Bezić Kuhajte brzo, da biste što više vremena proveli s djetetom prije nego što odraste. Peg Bracken Žene nas čine pjesnicima, a djeca filozofima. Malcom de Chazal Temelj svake države jest odgoj mladih. Diogen Laerćanin Jedni zbog nesređenih prilika nemaju djece, a drugi u sređenim prilikama imaju nesređenu djecu. Zvonimir Drvar Odgajaj svoju djecu da zarana stvaraju i stvoreno čuvaju. Ante Dukić Riječ napredak neće imati nikakvog smisla sve dok na svijetu bude nesretne djece. Albert Einstein Život mora biti neprestano odgajanje. Gustave Flaubert Pametni roditelji dopuštaju svojoj djeci da ponekad i pogriješe. Mahatma Gandhi Djeca su naši sutrašnji suci. Maksim Gorki Žalostan je čovjek u kojemu nije ostalo ništa djetinjeg. Arturo Graf Čovjek se postaje odgojem, a značajan čovjek samoodgojem. Ivo Gugić Dva prva službenika države su odgajateljica i učitelj. Victor Hugo Odgoj je najveći i najteži problem koji se može zadati čovjeku. Immanuel Kant Prema roditeljima ponašaj se upravo onako kako bi htio da se tvoja djeca ponašaju prema tebi. Giacomo Leopardi Djeca su najljupkiji zalog braka; ona vežu i održavaju vezu ljubavi. Martin Luther Jedine čiste radosti koje su, nepomiješane sa žalostima, dane čovjeku da uživa na zemlji jesu radosti obitelji. Giuseppe Mazzini Obitelj je jedino mjesto gdje se stvara čovjek. Margaret Mead Djetinjstvo pokazuje čovjeka, kao što se dan po jutru poznaje. John Milton Osjećaji i običaji koji sačinjavaju javnu sreću ostvaruju se u obitelji. Honoré Mirabeaux Naši se roditelji zauzimaju samo da nam napune glavu sa znanošću; a o rasuđivanju i kreposti se uopće ne brinu. Michel Eyquem de Montaigne Dijete smijehom tka ljepotu jutra. Vesna Parun Karijera tvojih djelatnosti počinje u obitelji: prva vježbaonica vrlina je obiteljska kuća. Silvio Pellicco Odgojna pitanja su za suvremeno društvo pitanja života ili smrti, pitanja o kojima ovisi sva ljudska budućnost. Joseph-Ernest Renan Čovjek je ono što od njega učini odgoj. Jean-Jacques Rousseau Najsigurniji način kojim možete gurnuti svoje dijete u nesreću jest da mu dopustite činiti sve što zaželi. Jean Jacques Rousseau Nemojte nikada učiti djecu nešto o čemu vi niste sami potpuno sigurni. Bolje da ne znaju tisuću istina, nego da im stavite u srce jednu laž. John Ruskin Dječja neharnost oštrija je od zmijina zuba. William Shakespeare Cilj je odgoja oblikovanje karaktera. Herbert Spencer Kod odgajanja djece glavna je stvar da im se srce oplemeni, da se zadoje ljubavlju svojega naroda, svoje domovine, ljubavlju svega što je dobro i plemenito. Ante Starčević Usnulo dijete je nešto najljepše na svijetu; to je najnježniji prizor što ga mogu ugledati ljudske oči. Stijn Streuvels Gdje nema djece, nema sreće. Algernon Charles Swinburne Djeca su opijena bez prestanka, opijena od života. Paul-Jean Toulet Velik sam bio dok sam bio dijete. Tin Ujević Odgoj razvija sposobnosti, ali ih ne stvara. François Marie Arouet Voltaire Glavne odgojne vrijednosti su zdravlje, istina, dobrota, ljepota i stvaralaštvo. Ante Vukasović Kad majka zavoli Isusa, odmah će poželjeti odgojiti svoju djecu za Njega. Ellen G. White Naučite mlade vitice da se za potporu obavijaju oko Boga. Ellen G. White Djeca započinju s ljubavlju prema roditeljima. Nakon nekog vremena im sude. Rijetko ili nikada im ne praštaju. Oscar Wilde 2 ADVENTISTI»KI PREGLED

Djeca æele biti u Isusovoj prisutnosti RijeË izvrπnog urednika Ovaj broj posveêujemo naπim najmilijima a to su naπa djeca. Stoga donosimo obilje Ëlanaka i ideja koje mogu pospjeπiti naπu sluæbu djeci u obiteljima i crkvama u kojima æivimo i radimo. Ponekad u mnoπtvu zadaêa i poslova koje kao vjernici i propovjednici obavljamo u crkvi, zanemarujemo male, nezamjetne ali vesele Ëlanove naπe crkvene obitelji. Vjerujemo da Êe nam prouëavanje i prihvaêanje mnoπtva predloæenih savjeta pomoêi da posvetimo djeci viπe paænje i brige. Dakako, uz srediπnju temu donosimo i druge korisne Ëlanke te vijesti i osvrte iz crkava s podruëja Jadranske unije konferencija. Tijekom svoje sluæbe na Zemlji Isus si je uzeo vrijeme da bi bio propovjednik i djeci. Biblija i Duh proroπtva viπe puta naglaπavaju Isusove izjave o vaænosti djece i vrijednosti djeëjeg naëina razmiπljanja i ponaπanja kao poæeljnog ponaπanja onih koji oëekuju kraljevstvo nebesko. Kad Ëitamo Evanappleelja, gledamo Isusa kako se moli za djecu, grli ih i blagoslivlja. Vidimo majke kako svoje malene donose Isusu, jer maliπani æele biti u Njegovoj prisutnosti. Istodobno se Ëudimo Isusovoj pratnji, Njegovim uëenicima, πto æele otjerati djecu da puste UËitelja i odrasle na miru. Ova zabrinjavajuêa slika se nerjetko dogaapplea i u danaπnje vrijeme u modernom uëeniπtvu. Ali Isus nam nije pokazao takav primjer. Isus kori svoje uëenike πto to Ëine, i izgovara neprolazne i iznimno vaæne rijeëi: Pustite djeëicu i nemojte im prijeëiti da doappleu k meni, jer takvima pripada kraljevstvo nebesko. (Matej 19,14) Kada se obraêa odraslima i æeli im pokazati kakvi bi oni karakterno i u praktiënoj poboænosti trebali biti, On koristi primjer djeëjeg ponaπanja i nastupanja. Nije ni Ëudo da u jednom od kljuënih tekstova s ovog podruëja kaæe: Zaista, kaæem vam, tko ne primi kraljevstva Boæjega kao malo dijete, taj sigurno neêe uêi u nj. (Marko 10,15) Ovim Isus u srediπte stavlja djecu i time joπ jednom podcrtava i naglaπava vaænost uëenja od djece. Kad u Mateju 18,3 spominje djecu, On potvrappleuje: Zaista, kaæem vam, ako ponovo ne postanete kao mala djeca, sigurno neêete uêi u kraljevstvo nebesko. Isus je u druæenju s djecom sâm primao radost i razliëite blagoslove, i uæivao je u svakom trenutku s njima. Ne samo da ih je promatrao, nego ih je uëio, druæio se s njima i sudjelovao u njihovim aktivnostima. Ellen G. White je zapisala: Krist je promatrao djecu u igri, i nerijetko odobravao kad su pobijedila u odreappleenim zadaêama koje su bile pred njima. On je pjevao djeci lijepim i blagoslovljenim rijeëima. Djeca su znala da ih On voli. Nikada prema njima nije bio namrπten. On je s njima dijelio njihove djeëje radosti i tuge. Brao bi cvijeêe, pokazivao djeci njegovu ljepotu i darivao im ga. On je stvorio to cvijeêe i uæivao je u isticanju njegove ljepote. (Upward Look, str. 57) KrπÊanima je Isus Krist najveêi Uzor, i prema tom Uzoru æelimo ohrabriti sve Ëitatelje majke i oëeve, bake i djedove, odgajatelje i uëitelje kao i sve sluæbenike zaduæene za rad s djecom u naπim crkvama, koji imaju svetu zadaêu brinuti se o djeci da viπe kvalitetnog, duhovnog i blagoslovljenog vremena posvete djeci. Ostvarimo to prije svega u naπim obiteljima, a potom na naπim bogosluæjima i programima u crkvi te u naπim πkolama. Uloæeni trud bit Êe od iznimne koristi za naπu djecu, ali i nama samima na blagoslov, jer spaπavajuêi druge spaπavamo i same sebe i unapreappleujemo svoj duhovni æivot. Neven KlaËmer ADVENTISTI»KI PREGLED GLASILO KR ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE AdventistiËki pregled je dvomjeseënik Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiëke crkve. Cilj mu je prenositi vijesti iz Crkve i iz religijskog svijeta, kao i napise duhovne naravi koji su u skladu s naukom Biblije i kojima je cilj pridonijeti Ëitateljevom duhovnom rastu. Naπe je poslanje uzdiêi Isusa Krista donoπenjem izvjeπêa o Njegovoj neusporedivoj ljubavi i djelovanju u danaπnjici, pruæanje pomoêi da Ga ljudi bolje upoznaju i prenoπenje nade u Njegov skori dolazak. ISSN 1331-9272 Godina XIX. (LXIII) Broj 1 2011. Nakladnik KrπÊanska adventistiëka crkva, Jadranska unija konferencija, RakovËeva 26, 10000 Zagreb Glavni i odgovorni urednik mr. Branko BistroviÊ Izvrπni urednik Neven KlaËmer neven.klacmer@zg.t-com.hr Uredniπtvo Branko BistroviÊ, Mladen JuriËeviÊ, Neven KlaËmer, SreÊko KuburiÊ, Kristina Laco, Marija Skobe, Zvonko VirtiË, Miroslav VukmaniÊ Telefon 01/3764-533 Telefaks 01/2361-901 Lektura i oblikovanje Miroslav VukmaniÊ Korektura Brankica VukmaniÊ Cijena ovog broja: 15 kn Tisak TIPOMAT, 2011. ADVENTISTI»KI PREGLED 3

Tema broja Uzgajati Boæju ljubav u naπoj djeci NaËini na koje moæemo prenijeti svoja temeljna vjerovanja djeci Mi adventisti sedmog dana vjerujemo da je naπe Bogom dano pravo i roditeljska duænost prenijeti svoju krπêansku vjeru svojoj djeci: A vi, oëevi, ne ogorëujte djece svoje, veê ih odgajajte stegom i opomenom Gospodnjom! (Efeæanima 6,4) Ova odgovornost se neprestano naglaπava u cijelom Svetom pismu. Od Mojsijevog naloga o Boæjim zapovijedima: Napominji ih svojim sinovima. (Ponovljeni zakon 6,7), do Pavlove upute iz Efeæanima 6,4, Biblija je jasna po tom pitanju. Odgajati djecu kako bi razvila iskrenu i osobnu vjeru u Isusa Krista, opremiti ih da prepoznaju i slave prisutnost Boga u svojim æivotima te oblikuju æivot zahvalnog odaziva Boæjoj ljubavi i milosti to zahtijeva svjesno i smisleno pouëavanje i odgoj. Poznavati Boga viπe je od redovitog odlaska u subotnju πkolu, pamêenja najpoznatijih biblijskih redaka, pa Ëak i pohaappleanja crkvenih πkola. Djeca moraju upoznati Boga koji voli i shvatiti posljedice grijeha, kao i ostala temeljna vjerovanja Biblije. Meappleutim, djeca mogu krivo shvatiti teoloπke pojmove. KrπÊanski autori Donna Habenicht i Larry Burton smatraju da su uzroci takvom nerazumijevanju sljedeêi: 1. Teoloπki pojmovi su Ëesto apstraktni i simboliëki te stoga teπko razumljivi. Ako upitate djecu vrtiêkog ili predπkolskog uzrasta da vam opiπu kako je to Isus sjajna zvijezda danica, ili πto to znaëi kad Isus æeli da odsjajujem Njegovu svjetlost, mogli biste biti iznenaappleeni. 2. Djeca doæivljavaju pretjerano duπevno naprezanje zato πto televizija i drugi masovni mediji stvaraju u njihovim umovima nered te im tako oteæavaju pohranjivanje i usvajanje ideja. 3. UËitelji i roditelji ponekad stavljaju preveliki naglasak na pamêenje biblijskih redaka i dogaappleaja, bez objaπnjavanja pojmova i smisla koji stoje iza njih. Djeca mogu ponavljati rijeëi mehaniëki, ali nemaju pojma o tome πto ti retci znaëe. 4. Djeca takoappleer prikupe mnogo pogreπnog znanja od svojih prijatelja koji vjerojatno takoappleer ne razumiju duhovne pojmove. 5. Djeca ponekad umetnu svoje rijeëi na mjesto rijeëi u biblijskim tekstovima koje ne razumiju, te ubrzo steknu krive pojmove. Jedan mali djeëak se molio: Daj nam ovaj odrezak i kruh naπ svagdaπnji i oprosti nam naπe madrace. Roditelji stoga imaju odgovornost da pomognu svojoj djeci kako da shvate temeljna vjerovanja svoje crkve i nauëe ih kako ova vjerovanja mogu primijeniti u svakodnevnom æivotu dok razvijaju prisniji odnos s Isusom. To mora zapoëeti u djetetovim ranim godinama, buduêi da se u tom razdoblju djeci moæe najlakπe utisnuti slika Isusa kao njihovog Prijatelja. Ellen G. White je napisala: Boæja je namjera da Ëak i djeca i mladi inteligentno razumiju ono πto Bog zahtijeva, kako bi mogli razlikovati pravednost od grijeha i posluπnost od neposluπnosti. (Ellen G. White, Child Guidance, str. 81) Takoappleer je savjetovala: Ove stvari bi trebale biti objaπnjene djeci u jednostavnom i lako shvatljivom jeziku; a kako odrastaju, pouke koje im dajete trebaju biti prikladne njihovim sve veêim sposobnostima, sve dok temelji istine ne budu poloæeni u svojoj πirini i dubini. (Ellen G. White, SvjedoËanstva za zajednicu, sv. 5, str. 330) Da, dok mala djeca nemaju mentalnu sposobnost shvaêanja teoloπkih ideja i doktrina kao πto imaju odrasli, postavljaju se temelji za kasnije teoloπko razumijevanje. Poboæni roditelji Êe uëiniti sve πto mogu da pouëe, objasne i pruæe zanimljiva iskustva koja Êe pomoêi djeci da shvate teoloπke pojmove i krπêanske doktrine. Poznati evanappleelist Billy Graham rekao je roditeljima da je jedini naëin da svojoj djeci pruæe ispravan dom taj da Gospodina stave iznad njih i pouëavaju ih u punini putovima Gospodnjim. PouËavanje temeljnih vjerovanja Kako pouëavati temeljna vjerovanja? Kako djeci moæemo pomoêi da usvoje ispravne teoloπke ideje? Evo nekoliko prijedloga. Zapamtite, dobro pouëavanje rabi raznovrsnost i interakciju. 1. PriËajte priëe i zanimljive dogaappleaje u svakoj prilici koju dobijete. Djeca vole priëe priëe iz Biblije, priëe iz povijesti AdventistiËke crkve, priëe o misionarima i druge. Roditelji mogu pomoêi djeci da kroz priëe shvate doktrine i vjerovanja crkve. Jedan otac je pokuπavao dati pouku o Boæjoj ljubavi i velikoj ærtvi Njegovog Sina za sve nas, pa je ispriëao priëu o Ëovjeku koji je bio zaduæen za podizanje i spuπtanje æeljezniëkog mosta. Njegov sinëiê je nogom promaπio prag i naπao se u pogibeljnom poloæaju na mostu. Odjednom, zaëuo se zvuk brzog vlaka koji se pribliæavao mostu velikom brzinom. Otac je trebao odluëiti hoêe li otiêi povuêi polugu i spustiti most kako bi spasio æivote Ëetiri stotine putnika brzog vlaka, ili otrëati kako bi spasio svojega sina. Na kraju je sa suzama u oëima odluëio spustiti most i tako je prepustio svog malenog sina pogibelji od nadolazeêeg vlaka. Nakon tako snaæne priëe (koja nije prikladna za sve uzraste), nemojte se tu zaustaviti. Razgovarajte sa svojom djecom i pouëite ih. Upitajte ih pitanja poput: Je li lako uëiniti takvu ærtvu? Bi li ti mogao ærtvovati neπto πto toliko voliπ? To je 4 ADVENTISTI»KI PREGLED

sjajan trenutak za razgovor o Bogu koji je ærtvovao svojega Sina i Njegovom planu spasenja. Roditelji mogu s djecom iskreno podijeliti vlastita iskustva vjere. Zamislite kakav utjecaj na dijete ima otac koji mu objaπnjava kako je postao krπêanin. Osobno svjedoëanstvo daje neëijim rijeëima veliku teæinu. Kad govorite o svojemu putu k vjeri, vi pokazujete svojoj djeci da Isus mijenja stvarne æivote danaπnjih ljudi, a ne samo æivote ljudi iz biblijskih vremena. Moæete iskoristiti ovu priliku da biste razgovarali o grijehu i velikoj borbi izmeappleu dobra i zla, izmeappleu Isusa i Sotone. Ovo je takoappleer izvrstan trenutak za oca da pojasni πto to znaëi biti krπêanin i potakne svoje dijete na odnos s Isusom. 2. Koristite usporedbe i svakodnevne dogaappleaje kako biste pouëili biblijske istine. Isus je koristio mnogo usporedbi i svakodnevnih dogaappleaja koji su bili poznati ljudima kad je objaπnjavao istine svojega Kraljevstva. Kada koristimo usporedbe koje djeca mogu razumjeti i ilustracije koje su im bliske, oni se s njima mogu poistovjetiti i apstraktni pojmovi im postaju konkretni, smisleni i bolje ih shvaêaju. Ako pokuπavate objasniti doktrinu Svetog Trojstva, pokaæite im jaje i zamolite ih da ga razbiju i otvore kako bi pogledali od Ëega se sastoji. Upitajte ih: Koliko dijelova saëinjava jaje? Govorite o ljusci, bjelanjku i æutanjku te kako svi dijelovi Ëine jednu jedinicu. Ili moæete dati djeci tri obojene vrpce crvenu, æutu i plavu. Zamolite ih da ih meappleusobno isprepletu. Tri boje spojene zajedno Ëine pletenicu. Objasnite da je crvena vrpca poput Boga Oca, koji nas voli i opraπta nam naπe grijehe; æuta je poput Boga Sina koji je stvorio svijet i umro na kriæu da spasi svakoga od nas; a plava poput Boga Svetog Duha koji nas tjeπi kad smo obeshrabreni i pomaæe nam da æivimo sretan æivot tako πto nas pouëava o tome πto je dobro, a πto loπe. Tri razliëite vrpce, ali djeluju zajedno kao jedna. Ako voljeni Ëlan obitelji ili prijatelj umre, iskoristite priliku da svom djetetu objasnite dragocjeni biblijski nauk o smrti. 3. Koristite slikanje, glazbu ili igru uloga kako biste pouëili vjerske pojmove. Mala djeca mogu bolje obuhvatiti pojmove preko crteæa, glazbe i igre uloga, nego samo preko rijeëi. Zamolite djecu da nacrtaju sliku biblijske priëe, a nakon toga neka vam je opiπu. Moæda Êete biti iznenaappleeni njihovim shvaêanjima. Iskoristite svaku priliku da objasnite doktrine te ispravite kriva shvaêanja. Psihologinja Habenicht otkrila je da je mnogo djece naslikalo odlazak Adama i Eve tako da se voze u automobilu u kojemu je vozaë anappleeo ili Isus. Kad kaæete: Adam i Eva su odvedeni iz svog prekrasnog vrta (na engleskom driven out znaëi doslovno odvezen ), postavljate temelje krivom poimanju. Pazite na izbor rijeëi, pogotovo kad pouëavate predπkolsku djecu. Moæete takoappleer uëiti djecu pjesme koje ilustriraju biblijski nauk. Kad uëe o stvaranju, djeca mogu pjevati pjesme poput: Moj Bog tako je velik Bog, Dragi Isus ih je stvorio za nas, Bog stvori sve te sjajne zvijezde. Djeca mogu i preuzeti ulogu Adama i Eve kako jedu zabranjen plod, a nakon πto su bili neposluπni Bogu, moraju napustiti Edenski vrt. Uzmite vremena da objasnite da je grijeh neposluπnost Bogu i Njegovim pravilima. Dajte djeci priliku da svojim vlastitim rijeëima objasne ono πto su nauëila. 4. Pruæite mnogo iskustava iz prve ruke. Æivjeti kao Isusov uëenik znaëi slijediti Isusov primjer. Kada djeca i sâma sudjeluju u sluæbi kao πto je priprema hrane za siromaπne u svojoj zajednici, ili spremanje odjeêe za stradale od poplave, otkrivaju istinsko znaëenje suosjeêanja za druge i radosti davanja sebe, kako je to nauëavao Isus. Takva iskustva pruæaju djeci dublje razumijevanje naπih vjerovanja o istinskom krπêanskom ponaπanju i sluæbi drugima. 5. UkljuËite djecu u aktivnosti uëenja. Ako ukljuëite stariju djecu i tinejdæere u mnogo aktivnosti, to je joπ jedan uëinkovit naëin da ih pouëite vjerovanjima crkve. Primjerice, moæete izrezati novinske isjeëke koji opisuju teroristiëke napade 11. rujna 2001., ili tsunami u Indijskom oceanu 2004. (poplave, poæare ili sliëno...) te ih predati djeci. Neka proëitaju naslove i kratke Ëlanke, a onda neka razgovaraju o njima. Dopustite djeci i tinejdæerima da postavljaju pitanja i vodite ih u istraæivanju onoga πto znaju o tim katastrofama, te kako se one uklapaju u πiru sliku velike borbe izmeappleu Boga i Sotone. Poveæite te dogaappleaje s obeêanjima boljeg doma s Isusom na Nebu. Kako biste pomogli djeci da shvate nauk o duhovnim darovima, neka naprave kratak popis duhovnih darova. Tada ih podijelite u skupine od dva do Ëetiri Ëlana i zamolite ih da meappleusobno podijele iskustva. Razgovarajte i pomozite djeci da istraæe i otkriju kako mogu koristiti darove koje imaju. Kako biste ih pouëili doktrini o rastu u Kristu, poveæite djecu s Bogom kroz molitvu. UkljuËite djecu i tinejdæere u razliëite vrste molitvenih aktivnosti: glazbene molitve, biblijske molitve i molitvena pisma. Ove aktivnosti pomaæu u poboljπavanju i πirenju njihovog molitvenog iskustva. 6. Iskoristite video-priloge, DVD-e i sva dostupna audiovizualna sredstva. Poslovica kaæe: Slika vrijedi tisuêu rijeëi. Pogotovo su u danaπnjem naraπtaju djeca zaokupljena ekranom bilo da je rijeë o televiziji, raëunalu ili dlanovnicima. Roditelji mogu prikazati DVD ili kratak video-prilog koji objaπnjava odreappleene crkvene doktrine. Primjerice, nakon πto su pogledali video-prilog o zaπtiti okoliπa, djeca i tinejdæeri mogu razgovarati o tome πto znaëi biti dobar upravitelj za Boga. Moæete ih voditi ka tome da otkriju uloge koje mogu preuzeti u upravljanju svojim novcem, talentima, vremenom, okoliπem, i tako dalje. Nikada nemojte propustiti priliku da razgovarate s djecom nakon gledanja video-priloga ili DVD-a. Takvo razmiπljanje i tumaëenje pomaæe mladima da shvate vaæne biblijske istine. Da, æivot je uæurban. Obitelji imaju sloæene rasporede. Svi neprestano uzvikujemo: Nemam vremena! Ali povezivanje djece s Bogom trebalo bi nam biti najpreëe! Moæda neêemo pronaêi vrijeme za ovu vaænu zadaêu, ali moæemo stvoriti vrijeme za povezivanje djece s Bogom, Vladarom svemira, Bogom koji ih toliko voli da je bio spreman ærtvovati vlastitog Sina za njih. Budimo svjesno usmjereni u pouëavanje djece da vole i oboæavaju Boga. Pomozimo im da shvate biblijske istine onako kako su izraæene u temeljnim vjerovanjima naπe crkve, jer niπta nije uzbudljivije nego kada gledamo svoju djecu kako prihvaêaju Isusa i nastavljaju duhovno napredovati. Linda Mei Lin Koh ADVENTISTI»KI PREGLED 5

to djeca æele znati o Bogu? DjeËja pitanja moramo uzimati ozbiljno kao i oni sami Djeca pitaju najëudesnija pitanja! I ne ispituju samo svoje roditelje i uëitelje; ispituju i mene, urednicu njihovih subotnjoπkolskih pouka i drugih izdanja. Njihova pisma me nasmijavaju i tjeraju na razmiπljanje. Ponekad mi ne daju mira. I dok se borim za rijeëi i molim za odgovore, zapanjena sam sliënostima izmeappleu njihovih pitanja i pitanja odraslih ljudi. Evo primjera ozbiljnih pitanja koja dobivam, uz poneki biser koji me razveselio: Draga urednice Sox, ne razumijem zaπto svi ljudi ne slijede Isusa. Zar je Isusu svejedno? Draga teta Sox, zaπto je Bog stvorio pëele? Draga gospoappleo Sox, moj tata nije krπêanin. Misli da nije dovoljno dobar za Boga. Draga gospoappleo Sox, kad sam neposluπna, da li se Bog na mene ljuti na isti naëin kao i moji roditelji? Moji roditelji ne viëu na mene. Oni samo ozbiljno razgovaraju sa mnom.»ini li to i Bog, ili mi samo kaæe da Mu je æao πto sam to uëinila? Draga urednice Sox, svaki put kad idem u crkvu, osjeêam se pospano, a kada doappleem kuêi, razbudim se i pjevam krπêanske pjesme. to da Ëinim? Draga teta Sox, imam problem s iskuπenjem kad moja majka pravi kolaëiêe i stavlja ih na stol. Draga gospoappleo Sox, jako volim Isusa. Imam tetu koja je jako bolesna ima multiplu sklerozu. Stalno se molim da ozdravi, ali niπta se ne dogaapplea! Misliπ li da je Isus moæe izlijeëiti? Neki isjeëci iz Poπtanskog sanduëiêa urednice Sox (koji izlazi tjedno na zadnjoj stranici Ëasopisa Primary Treasure) mogu vas nasmijati, ali vas trebaju natjerati da razmiπljate i dati vam nadu u buduênost naπe crkve dok ovi mladi krπêanski mislioci odrastaju. Draga gospoappleo Sox, u πkoli sam povrijedila osjeêaje jedne prijateljice tako πto sam je nazvala pogrdnim imenima. Traæila sam od Boga oprost i ispriëala joj se, ali ne osjeêam se kao da mi je oproπteno. Draga prijateljice, vrlo sam ponosna na tebe. UËinila si groznu pogreπku, ali uëinila si i ono πto treba da bi ih popravila. Dio je Sotoninog plana da nam dâ osjeêaj kao da nam nije oproπteno. Ali to je laæ. Kada uëinimo ono πto moæemo da bismo neπto ispravili, kao πto si to ti uëinila, oproπteno nam je! Bog obeêaje da Êe On baciti naπe grijehe na dno mora i da ih se viπe neêe sjeêati. Traæi Boga da ti pomogne da osjeêaπ da ti je oproπteno. Tada reci sebi: Bog mi je oprostio. Oproπteno mi je. 6 ADVENTISTI»KI PREGLED

Draga urednice Sox, iz nekog razloga moj otac je prestao iêi u crkvu s nama. Pitam ga svake subote hoêe li iêi. On kaæe da je zauzet. to mogu uëiniti? Dragi prijatelju, moli se za svojega tatu i traæi Boga da iscijeli njegove rane. Pozovi tatu s vremena na vrijeme, pogotovo ako sudjelujeπ u posebnom programu. Zamoli ljude koje poznajeπ i kojima vjerujeπ da se mole za tvog tatu. Govori svom tati o radosnim stvarima koje se dogaappleaju u crkvi, ili mu prepriëaj dobre priëe iz propovijedi. Budi siguran da tvoj tata zna da ga voliπ bez obzira na sve. Ako ga iπta dovede natrag u crkvu, to Êe biti ljubav. Draga urednice Sox, teπko mi je kada pokuπavam biti dobar, ali nije li istina da trebam biti savrπen? Ponekad imam ruæne snove u kojima ne idem na Nebo. Misliπ li da neêu otiêi na Nebo? Dragi prijatelju, prvo πto moraπ znati jest da te Bog voli! Jako te voli. Ti si Njegovo dijete. On te je stvorio. On æeli da Ga zauzvrat voliπ i da budeπ sretan dok rasteπ kao krπêanin i putujeπ na Nebo. On ne traæi naëine kako da te sprijeëi da doappleeπ na Nebo, veê naëine kako da te tamo dovede! Kada traæimo Boga da nam oprosti naπe grijehe, On to rado Ëini. Tada Njegov savrπen æivot preuzima mjesto naπih greπnih æivota. To je kao da se voziπ u autobusu za Nebo, a Isus vozi. Dokle god si u autobusu s Isusom, iêi Êeπ tamo kamo On ide. Ne moraπ se brinuti o tome jesi li ili nisi u autobusu. Ako voliπ Isusa, tamo si. On æeli da nauëiπ napredovati i biti Mu sliëan, ali to je neπto πto Êete ti i On Ëiniti zajedno. Dokle god se moliπ i traæiπ Isusa da ti pomogne, On Êe ti pokazati sve πto trebaπ promijeniti. On Êe biti vrlo strpljiv s tobom zato πto On zna da je ponekad vrlo teπko popraviti stvari. Dokle god si svjestan da Isusova sila u tebi Ëini promjene, moæeπ se opustiti u Njegovoj ljubavi za tebe. Draga gospoappleo Sox, bila sam zlostavljana. to bi Isus uëinio na mom mjestu? Draga prijateljice, Isus æeli da niπta πto si ti uëinila nije uzrok zlostavljanju koje ti se dogodilo. Ti nisi skrivila niπta Ëime bi zasluæila da te netko zlostavlja. Bolest u osobi koja zlostavlja uzrokuje takve stvari. Isus nam obeêaje da Êe nas iscijeliti. Ako traæimo Njega da ukloni grozne misli i osjeêaje koje imamo, Isus Êe raditi u naπim umovima da bi nas iscijelio, iako ponekad za to treba vremena i struënih savjetnika da nam pomognu. Tako mi je æao da ti se dogodilo ovo uæasno iskustvo. Nadam se da sada æiviπ na sigurnom mjestu gdje te nitko ne moæe ponovno zlostavljati. Ako nije tako, nadam se da Êeπ i dalje govoriti odraslim ljudima poput propovjednika, uëitelja i policajaca πto se dogaapplea, sve dok ti netko ne pomogne. Molim se za tebe rijeëima koje ovdje moæeπ proëitati: Dragi Isuse, znam koliko puno voliπ ovu prijateljicu i da æeliπ da joj se dogaappleaju samo najbolje stvari. Znam da si ljut zbog toga πto ju je netko povrijedio i da æeliπ da ta bol prestane. Molim Te, pomozi joj da pronaapplee odraslu osobu koja Êe joj pomoêi ako i dalje treba pomoê. Molim Te, pomozi joj da shvati da nije uëinila niπta πto bi bilo uzrok tom zlostavljanju. Molim Te, Isuse, pomozi joj da se osjeêa Ëistom, lijepom i voljenom ovoga Ëasa. Amen! (Napomena Ëitateljima: Raspitala sam se o nevolji ove djevojke. Ona sada ima skrbnike koji je savjetuju.) Draga teta Sox, juëer sam pronaπla glistu na naπem putu i pokuπala je politi vodom. Ali tada je moj tata doπao kuêi i sluëajno je pregazio. Preselili smo je na travu i joπ sam je malo polila, ali bila je mrtva. Zaπto Bog to Ëini svojim æivotinjama? Draga prijateljice, drago mi je πto si pokuπala spasiti glistu. Ni ja ne volim kada gliste doappleu na asfalt i uginu. Polijevanje vodom bila je dobra zamisao. Moæeπ takoappleer pokuπati preseliti glistu na travu odmah, prije nego πto iπta moæe prijeêi preko nje. Bog ne uzrokuje patnju i smrt. To Ëini Sotona. Kada se Isus ponovno vrati, grijeh i smrt Êe zauvijek nestati. Niti jedna glista neêe umrijeti od suπenja na putovima ili gaæenja po njoj. Jednako tako neêe umrijeti niti jedan Ëovjek. Aileen Andres Sox, urednica Ëasopisa Our Little Friend i Primary Trasure EST NA»INA DA ODGOVORITE NA DJE»JA PITANJA O BOGU 1. Slušajte pažljivo i s poštovanjem. Pitanje ili način na koji je ono postavljeno može biti smiješno, ili se čak činiti da se samo po sebi razumije, ali nemojte presjeći komunikaciju tako što ćete ga uzimati bez poštovanja. 2. Pitajte dijete što misli što bi odgovor mogao biti. Nastavite postavljati pitanja kako biste mu pomogli da sámo dođe do odgovora. 3. Odgovarajte na razini djeteta. Izbacite nerazumljive riječi i dugačka, teško shvatljiva objašnjenja. (Neki od mojih odgovora su teže shvatljivi nego što bi trebali biti u osobnom razgovoru.) Promatrajte kada oči počnu gasnuti. 4. Zato što Bog tako traži od nas dobar je odgovor za mlađu djecu. Pokažite djetetu biblijski redak, ako je znatiželjno. 5. Ako ne znaš odgovor, reci: Hajdemo to pronaći. 6. Ako ne možeš pronaći odgovor, reci to djetetu. Mnogo toga o Bogu je tajna. Neka tako i ostane. Pomozi svom djetetu da se raduje Nebu, na kojem će neke tajne konačno biti otkrivene. ADVENTISTI»KI PREGLED 7

Tema broja Sada sam ja mama Iskustvo izmjene uloga Bili smo uzbuappleeni i gotovo u nevjerici dok smo iπëekivali naπe prvo dijete. A tada se ono konaëno rodilo, nakon osamnaest sati, uz Boæju milost i uspjeπnu epiduralnu anesteziju. Gledali smo je, zaljubili se u nju i bili zadivljeni. Posjetitelji su donijeli balone, Ëestitke, darove i ljekovite preparate za mene. Kad smo je odvezli kuêi, prava zabava je poëela. Upisali smo se na teëaj uspjeπnog roditeljstva. Nije bilo uputa koje bismo mogli lako pronaêi, niti referentnih vodiëa. Bili smo samo mi, dijete kraljica (titula koja je odgovarala novom zapovjednom lancu u naπem domu) i nekoliko savjeta za koje smo smatrali da smo ih nauëili od naπih roditelja. Pojavilo se mnogo toga πto roditelje poëetnike protrese do same sræi i tako ih izgraappleuje nabolje: dojenje (zaπto neπto tako prirodno mora biti tako zastraπujuêe stresno, isprepleteno neuspjehom i boli?); nedostatak sna (je li Gospod doista zamislio da ljudi moraju spavati osam sati?); fiziëke promjene (Ëitaj: strije, oæiljci, i tako dalje); mentalni i duhovni napredak (skrb o bespomoênom ljudskom biêu veliëine lubenice potiëe mudre roditelje da se oslone na Boga); i duboka ljubav koja mijenja æivot (voljeti vlastito dijete to iskustvo je neπto najbliæe πto Ëovjek moæe doæivjeti iskustvu Boga). Imali smo velike planove. Odgojeni u vrlo razliëitim domovima, moj muæ i ja zdruæili smo se zajedno da osmislimo plan roditeljstva koji bi nadmaπio sve prijaπnje pojmove o odgoju djece. Vodit Êemo naπu djecu s ljubavlju i Ëvrstim ali ljubaznim prijekorima. Odgojit Êemo ih tako da upoznaju Isusa kao svog najboljeg Prijatelja i bit Êe neprestani izvor radosti i divljenja prijateljima, roappleacima i svim promatraëima. A iz naπih iskustava odrastanja bili smo sigurni πto Êemo od roditelja preuzeti i πto smo se nadali da neêemo nikada preuzeti.»ini kako kaæem, ne kako Ëinim Tijekom svog odrastanja prezirala sam vrstu roditeljskog licemjerja, kako sam ga nazvala, prema kojem treba Ëiniti ono πto roditelji kaæu, iako ni oni sami to ne Ëine. Zavjetovala sam se da Êu biti majka koja Êe s radoπêu slijediti ista pravila koja daje svojem djetetu. Kako bih mogla traæiti od svoje kêeri da popije Ëaπu mlijeka, ako ja sama ne pijem mlijeko? Kako da opravdam mamu i tatu koji dijele sobu, dok ona mora nauëiti spavati sama (ova se borba sada ponavlja s jednako zbunjenim malim bratom)? Molili smo se za mudrost, a Bog nas je blagoslovio djecom koja su mnogo razboritija nego πto smo oëekivali osim πto su pametna i opraπtaju. Ali zasigurno je bilo trenutaka kada je jedini odgovor koji sam mogla dati na njihova pitanja bio: Zato jer sam tako rekla, ili Zato πto sam tvoja majka. Nadam se da sam na jasnom i suvislom jeziku objasnila rasuappleivanje koje stoji iza ovih naredbi. Poπast subotnjeg jutra Uz mjeπavinu smijeha i osude sjeêam se strke koja se u mom domu odvijala u subotnjim jutrima dok sam bila dijete. Moja draga majka nije æeljela da njezine kêeri doappleu u crkvu a da nisu savrπeno poëeπljane, da kuêa ne bude besprijekorno pospremljena (jer gosti dolaze na ruëak), da njezin sari (æenska haljina u Indiji) nije naboran s vojnom preciznoπêu i da subotnje haljine ne budu bez ijedne mrlje nakon doruëka. Dobrodoπli u strku subotnjeg jutra. avao posjeêuje domove obitelji s malom djecom dok oëajniëki pokuπavaju stiêi u subotnju πkolu. OËituje se u djeci koja ustaju mrzovoljna i razdraæljiva (da i ne spominjem kasno ustajanje), koja se poigravaju sa svojim doruëkom umjesto da ga jedu, koja su predugo u kupaonici; ali i u roditeljima koji odjednom u sebi nemaju blagoslovljeni subotnji mir i postaju sve razdraæeniji. Dolazak ovog subotnjeg uznemirenja uzrok je nestanku osmijeha s roditeljskih lica dok se pripremaju za odlazak u crkvu, te ih pretvara u oruapplea zlovolje koja laju naredbe i odnose radost subotnjeg dana. Poπast subotnjeg jutra pojavljivala se u mom domu dok sam bila dijete, a i sada se Ëesto pojavi. Vrlo je tuæno da sam i ja preëesto potpala pod njezin utjecaj i propustila pruæiti istinski duh Gospodnjeg dana dok se pripremamo za crkvu. ProËitala sam poglavlja o majëinstvu u knjizi Ellen G. White, Temelji sretnog doma, koja me posramljuju, jer znam da mogu bolje. Ali hrabrim se Ëinjenicom da Gospodin moæe pomoêi i meni i 8 ADVENTISTI»KI PREGLED

svima nama da ne izgubimo iz vida ono πto je doista vaæno: obiteljsko zajedniëko bogosluæje na Njegov subotnji dan. Nemoj da pozovem oca! Svi smo Ëuli ovakvu prijetnju, obiëno od majke, kada njezina djeca ne posluπaju vrlo jasno upozorenje i iskuπavaju njezinu strpljivost. No, je li prebacivanje odgovornosti na braënog druga uistinu uëinkovito? Baπ i ne. Dok sam odrastala, moja sestra i ja smo, kao i mnoga djeca, znale kako to djeluje. Uznemiri oca previπe puta, i dobit Êeπ svoje. Uznemiri majku previπe puta, i smij se na njezin raëun. OËevi po naravi mogu biti strogi, kao i mnoge majke; meappleutim, vjerujem da su majke blagoslovljene Boæjim darovima rjeπavanja konkretnih problema. Mnogi oëajniëki pokuπavaju upravljati svojom djecom u smjeru odabira dobra umjesto zla, prije nego πto posegnu za kaznom. Ovaj uroappleeni dar traæenja kompromisa Ëesto zabode noæ u leapplea, te djeca vrlo brzo shvate s kime se mogu poigravati. Moja sestra i ja smo znale Ëiniti to naπoj majci. A sada ponekad to Ëine i moja vlastita djeca. U mom sluëaju, ako nisam sluπala dopredsjednicu, bio je pozvan predsjednik. A onda mi nije bilo svejedno, kako sam veê napomenula. U plovidbi vodama discipline, muæ i ja smo se uvijek slagali da se moramo meappleusobno podupirati, biti na istoj strani i pokazivati jedinstveno lice djeci (Ëak i ako kasnije ima prostora za razgovor). Kad naπa πestgodiπnja kêi dobije negativan odgovor od mene i pokuπa prevariti svog oca, on se pozove na mene, i obratno. Ipak, postoje trenuci kad ne æeli posluπati moj savjet, pa se kao obiteljska dopredsjednica pozovem na predsjednika. Koju pouku ovdje mogu nauëiti? Vjerojatno da mnogo toga ostaje isto unatoë promjenama. Moæemo li reêi da su naπi roditelji bez sve te silne tehnologije, informacija i dokumentaraca ipak znali mnogo toga πto smo od njih mogli nauëiti? Zasigurno da. Moj suprug i ja znamo da su naπi roditelji, poput nas, Ëinili pogreπke. Ali na kraju krajeva, sve πto su æeljeli jest odgojiti dobru djecu koja Êe biti vjerna Bogu. Molili su se za nas, skrbili se za nas i voljeli nas. Danas naπa metodologija i znanje mogu biti drukëiji, ali ciljevi su isti. Mislim da smo i dalje na istoj strani. Wilona Karimabadi, neovisna spisateljica iz Ellicott Cityja, Maryland Tvoja majka je znala mnogo toga od Ëega se moæeπ pouëiti NaËin na koji danas odgajamo djecu mnogo je drukëiji od naëina na koji su naπi roditelji odgajali nas. Je li doista tako? Dobar savjet je i dalje dobar savjet, bez obzira je li on upuêen 1976. ili 2011. godine. I Ëesto su provjereni savjeti koji se prenose s naraπtaja na naraπtaj vaæniji nego πto mislimo. Majke odrasle djece podijelile su sljedeêe vrijedne savjete koje su dobile od svojih majki, a koji su im pomogli u podizanju vlastitih obitelji a i danas vrijede: Moja majka i baka su uvijek govorile da trebam biti zadovoljna svojim izgledom onim kakvim me naëinio Bog jer kad nas ljudi gledaju, Bog Ëini da nas cijene takvima. Primjerice, dok sam odrastala, nisam bila zadovoljna svojim zubima. Ali kasnije u æivotu ljudi su mi govorili da imam lijep osmijeh. Kad god bih dobila takvu primjedbu, podsjetila bih se na ono πto su moja majka i baka rekle. Iako sam smatrala da moji zubi nisu tako lijepi, Bog me je preko drugih uvjerio da doista imam lijepe zube i lijep osmijeh i da trebam biti zahvalna za to πto me je Bog stvorio takvu. Stella Thomas Svakog jutra bih gledala svoju baku kako ustaje rano, prouëava Bibliju i moli se. Govorila mi je: Nikada se nemoj prilagoditi naëinu onoga koji se prema tebi ponaπa grubo, nepoπteno i neosjetljivo. Umjesto toga, prilagodi se Isusovom naëinu i ponaπaj se prema njima ljubazno i s ljubavlju. Ruth Stavenhagen-Vasconcellos Moja draga majka nije mnogo govorila, ali primjerom me puno nauëila. NauËila me je da nikad ne prestanem moliti za svoju djecu i voljeti ih bezuvjetno, zato πto se ne moram slagati s onim πto Ëine da bih im pokazivala bezgraniënu ljubav. Takoappleer, fiziëko i duhovno zdravlje idu ruku pod ruku, pa stoga hranim svoju djecu voêem, oraπastim plodovima i povrêem (a desert je dovoljan samo subotom). Carol Wright Moja majka me nauëila mnogo toga dobrog πto sam pokuπala prenijeti na svoju djecu, ali evo onoga πto mi odmah dolazi na um: budi vjerna u desetini, sluæi drugima, govori istinu i dijeli svoje blagoslove. Violet Pulidindi Moja majka je koristila nekoliko poslovica. Jedna koje se odmah mogu sjetiti jest: Kad za neπto nisi sigurna, nemoj to uëiniti! Norma McKellip ADVENTISTI»KI PREGLED 9

Tema broja Dva pisma i fotografija Ono πto je bilo i πto je moglo biti... OsjeÊam se kao da dodirujem dragulje na kruni, rekao sam dok mi je Martha polagano i bojaæljivo uruëivala staru kovertu poæutjela papira i istroπenih krajeva. U njoj su bila dva pisma i fotografija. Znao sam za njih otprije i vjerovao sam da su imala veliki utjecaj na tijek Marthinog æivota. Sada sam ih ugledao po prvi put. Prvo pismo je glasilo: Dragi tata, zaπto te tako dugo nema kod kuêe? Nedostajeπ mi... Velika, djeëja slova bila su napisana olovkom. Neke rijeëi je sedmogodiπnja autorica izbrisala gumicom i ponovno napisala. Drugo pismo je napisano nalivperom, kako mi se Ëinilo, jer su linije bile vrlo glatke. Rukopis je bio sitan, uredan i napisala ga je odrasla osoba. Pisalo je: Moæda sada ne razumijeπ.... Vrlo sam zauzet.... Sada imam drugu obitelj.... Mislim da je tako najbolje, a moæda Êeπ i ti jednoga dana tako misliti.... Vrijedno uëi i budi dobra. Pismo je napisamo 1947. godine. Zajedno s pismom otac joj je poslao fotografiju svoje druge obitelji. Na njoj se nalazilo dvoje male djece: djeëak i neπto mlaapplea djevojëica koji su pozirali uredno odjeveni, s kosom koja vijori na vjetru, lijepo se smijeπeêi i izgledajuêi kao da nemaju niti jednu brigu na svijetu. Presavio sam pisma, stavio ih zajedno s fotografijom u staru kovertu te vratio Marthi. VjeËna sjeêanja Od svojega djetinjstva Martha je ispunila dio tatinog nenamjernog proroëanstva koji se odnosio na vrijedno uëi i budi dobra. Bila je najbolja uëenica i studentica i zavrπila je specijalistiëki lijeëniëki studij u neuobiëajeno kratkom razdoblju neπto πto se u njezinoj obitelji nikada nije dogodilo. Bila je besprijekorna i nikada nisam Ëuo da je ukljuëena u bilo kakvu nevolju. Pokazala se vjernom unatoë protivljenjima i Ëestom ismijavanju na dræavnom sveuëiliπtu. Molila se mnogo puta za pomirenje s ocem, ali on bi uvijek iznova prezrivo odbijao sve njezine pokuπaje za uspostavljanjem kontakta. Martha se nastavila Ëuditi: Zaπto me moj otac odbija? Jesam li uëinila neπto loπe Ëime sam to zasluæila? Kakav je on? Kakvi su moji polubrat i polusestra? Godine su prolazile. Martha se udala i imala vlastitu djecu, ali nije bila zadovoljna s poloæajem majke. Nastavila je profesionalnu karijeru u pouëavanju, Martha je shvatila da je u Boæjem veêem planu odvajanje od njezinog oca moæda bilo najbolje za njezino sadaπnje i vjeëno dobro. istraæivanju i zdravstvenoj skrbi. Na kraju je primila vijest da je njezin otac preminuo nakon kroniëne i teπke bolesti. Dijelovi slagalice Neki od nas svjedoka bili smo uvjereni da je iz oëevog odbacivanja Marthe proiziπlo i mnogo dobra. Postala je vrijedna radnica, moæda nesvjesno pokuπavajuêi steêi oëevu naklonost. Ali Marthi i dalje nije bilo jasno. Ponekad bismo razgovarali o njezinom ocu, i onda bi ona ostala zbunjena u vezi s tim kakav je njezin otac i zaπto ju je tako davno ostavio. ReËenica u pismu koja je glasila: Mislim da je tako najbolje, a moæda Êeπ i ti jednoga dana tako misliti... puno se sporije ispunjavala. No, ove rijeëi su se konaëno poëele ispunjavati rijeëi odbjeglog oca koji je tijekom ratnih zbivanja okrenuo leapplea vjeri, mladoj æeni i svojoj djeci kako bi uæivao u prolaznim uzbuappleenjima nedopuπtene veze. Na nedavnom putovanju Martha je upoznala svojeg polubrata i polusestru koje je vidjela na fotografiji iz 1947. godine. Poæeljeli su joj dobrodoπlicu i rekli joj da im je otac govorio o obitelji koja æivi u inozemstvu i koja bi nas mogla pokuπati kontaktirati. Dvoje ljudi s fotografije bili su u nevjerici kad su Ëuli za dva pisma i fotografiju. Rekli su: Jednostavno ne razumijemo. On je bio tako dobar prema nama. Kako je mogao uëiniti tako neπto? Opisali su ga kao besprijekornog oca koji ih je volio, bio oπtrog uma i imao fotografsko pamêenje. Bio je sposoban i uspjeπno je zavrπio sveuëiliπni studij. Imao je uspjeπnu karijeru u tvrtki koja se bavila tehnikom, dobro zaraappleivao i skrbio za obitelj sve do odlaska u mirovinu, kad su zapoëeli njegovi zdravstveni problemi. Iako je bio topao i briæan, nije mogao sudjelovati u obiënim razgovorima. Kad bi se razgovor pretvorio u to, potiho bi napustio skupinu, otiπao u stranu te bi ga pronaπli kako Ëita Ëasopis o tehnologiji. Dok su opisivali osobine Marthinog tate, nisu spomenuli vjeru. Razjaπnjavanje povijesti PokazujuÊi staru kovertu, Martha je zamiπljeno progovorila: Da sam bila u kontaktu s ocem, mislim da bi mi bilo vrlo teπko odræavati moju vjeru. Uvijek sam se kod kuêe osjeêala drukëijom. Moja majka i sestra voljele su biti s prijateljima i druæiti se. Ja sam æeljela biti kod kuêe i uëiti. Sada sam saznala da je i moj otac bio takav. Mislim da bi me on prirodno privukao i da bih prihvatila njegove vrijednosti. 10 ADVENTISTI»KI PREGLED

Martha je shvatila da je u Boæjem veêem planu odvajanje od njezinog oca moæda bilo najbolje za njezino sadaπnje i vjeëno dobro. Ali koliko je Bog zasigurno plakao svaki put kad bi se Martha molila: Gospodine, molim Te, dovedi mog tatu kuêi. Nedostaje mi... Gospodin je odmah imao dva problema. Prvo, da bi doveo njezinog oca kuêi, morao bi povrijediti njegovo pravo na slobodan izbor, πto Bog izabire ne Ëiniti (uz rijetke iznimke). Drugo, da je Bog odgovorio na Marthinu molitvu, unatoë tome πto ju je iskreno molilo Boæje dijete, to bi moglo umanjiti njezin utjecaj na dobro u ovom æivotu i moæda je onesposobiti za vjeëni æivot. Pouka dobre priëe ne mora se puno razjaπnjavati, ali dopustite mi da vam izreknem malo tumaëenje. Ako ste dijete iz propalog braka, i osjeêate se liπeni sretnog doma, gledajte na dobro koje moæe proiziêi iz tog iskustva. Moæda Êe vaπe iskustvo pruæiti Bogu naëine da razvije i iskoristi sposobnosti koje ni ne znate da imate. Ako ste roditelj koji namjerava razoriti obitelj bez valjanih biblijskih razloga, duboko razmislite o straπnim i dugotrajnim posljedicama koje takav postupak moæe imati za vaπu djecu. U Marthinoj priëi proiziπlo je neπto dobra, ali Ëesto to nije sluëaj. KonaËno, briæno se molite. Ponekad dobronamjerna molitva iskrenog krπêanina moæda Boga stavlja u grozan poloæaj. Iako naπe okolnosti mogu izgledati zbunjujuêe i nepoπtene, Bog neêe siliti volju druge osobe da bi odgovorio na naπe molitve. Ali znajmo: Bog moæe izvesti puno dobra iz nesretnih okolnosti koje strpljivo podnosimo. Za razmiπljanje 1. Koji æivotni dogaappleaj vam je donio najbolnije razoëaranje? Koja pitanja je pokrenuo u vaπem umu? 2. Kada se osvrêete unatrag, koje pouke ste nauëili o sebi? Koje o Bogu? 3. to sada znate πto nikada ne biste znali da nije bilo tog razoëaravajuêeg i traumatiënog iskustva? 4. Na koja pitanja Êete traæiti odgovor kada susretnete Isusa licem u lice? David Bland, lijeënik na Odjelu intenzivne njege na SveuËiliπtu Loma Linda. Martha je pseudonim stvarne osobe s ovim iskustvom. Deset dječjih zapovijedi za roditelje 1. Moje su ruke male; molim vas, ne očekujte od mene savršenstvo kad pospremam krevet, crtam sliku ili se loptam. Moje su noge kratke; usporite da bih mogao držati korak s vama. 2. Moje oči nisu vidjele svijeta kao vaše; molim vas, pustite me da ga istražujem; nemojte me nepotrebno ograničavati. 3. Uvijek će po kući biti mnogo posla, a ja sam mali samo kratko vrijeme. Molim vas, uzmite vremena pa mi objasnite ovaj čudesni svijet; učinite to dragovoljno. 4. Moji su osjećaji nježni; molim vas, budite osjetljivi za moje potrebe i nemojte mi čitav dan prigovarati. (Vi ne biste željeli da vam netko prigovara zbog vaše znatiželje.) Postupajte prema meni onako kako biste željeli da se postupa prema vama. 5. Ja sam poseban dar od Boga; molim vas, cijenite me kako je to Bog odredio. Smatrajte me odgovornim za moje postupke, dajte mi smjernice po kojima trebam živjeti i kažnjavajte me s ljubavlju. 6. Da bih mogao napredovati, potrebno mi je vaše ohrabrenje, a ne vaša pohvala. Molim vas budite blagi s kritikom; znajte da možete kritizirati ono što činim a da pritom ne kritizirate mene. 7. Molim vas, dajte mi slobodu da odlučujem o sebi. Dopustite mi da pogriješim; tako mogu učiti na svojim pogreškama. Tako ću biti spreman da jednog dana donosim odluke koje život traži od mene. 8. Molim vas, nemojte stalno obavljati poslove umjesto mene. Ponekad osjećam da moji napori ne ispunjavaju vaša očekivanja. Znam da je teško, ali molim vas, ne uspoređujte me s mojim bratom ili sestrom. 9. Ne bojte se ostaviti me preko vikenda samog. Djeci je potreban odmor od roditelja, kao što je roditeljima potreban odmor od djece. Osim toga, to je krasan način da pokažete kako je vaš brak nešto posebno. 10. Molim vas, redovito me vodite u crkvu i na vjeronauk; budite mi primjer. Volim saznati o Bogu što više. (S interneta) ADVENTISTI»KI PREGLED 11

Tema broja Jedanaest prijedloga kako otac moæe utjecati na svoje dijete Pozitivan uzor ima dugoroëan utjecaj i moæe osnaæiti osobu za svladavanje mnogih nedostataka. Svi oëevi imaju sjajnu priliku i prednost pruæiti djeci pozitivan primjer druπtveno korisnog æivljenja. Otac je onaj koji ima najveêi utjecaj u æivotu svojega djeteta nije to sportaπ, glumac, politiëar, niti bilo koja druga zvijezda, nego upravo otac. Ova odgovorna prilika naglaπena je u Ponovljenom zakonu 6,6.7, gdje je roditeljima zapovijeappleeno oblikovati osjeêajni i duhovni æivot svoje djece: Ove zapovijedi, πto ti ih dajem danas, neka ti budu upisane u srcu! Napominji ih svojoj djeci! Govori o njima ili kad boraviπ kod kuêe ili kad si na putu, ili kad lijeæeπ ili kad ustajeπ! Predloæit Êemo jedanaest naëina koji vam mogu pomoêi da budete uzor svojem djetetu. 1. Razvijajte u sebi ono πto æelite razviti u svojoj djeci. Ako æelite da vaπa djeca budu strpljiva, budite i vi strpljivi. 2. Pomozite djeci da se bore protiv loπe naravi.»inite to tako da jasno i dosljedno naglaπavate vrline koje se nalaze u Pismu: Teæi svim silama za pravednoπêu, poboænoπêu, vjerom, ljubavlju, postojanoπêu, blagoπêu. (1. Timoteju 6,11) Ove vrline su Ëesto suprotne naπoj kulturi, a ipak su toliko potrebne. PouËavanje djece suprotstavljanju loπoj naravi dok su mali, pomaæe im da razviju unutarnju snagu za hodanje stazom iznad one kojom hoda mnoπtvo. 3. Pruæajte primjer poπtivanja svih æena, a posebno vaπe supruge. Odnosite se prema njoj kao prema vaænom i jednakom partneru. Zanimajte se za ono πto razmiπlja i osjeêa. Traæite njezino miπljenje u svim vaænim pitanjima. Uvijek joj odgovarajte ljubazno i blago. Dijelite kuêne poslove. Cijenite i priznajte njezina postignuêa. Uvijek iskazujte ljubaznost izrazima poput hvala, molim te ili nema na Ëemu, zatim otvaranjem vrata ili pomaganjem pri oblaëenju kaputa. 4. Poklanjajte pozornost i ljubav vaπoj supruzi, a ne samo djeci. Pokazujte ljubav zagrljajima i dræanjem za ruke, a pozdravljajte se poljupcima. Izlazite zajedno. 5. Budite odani. Ne kritizirajte i ne ogovarajte æenu iza njezinih leapplea, govoreêi stvari poput: Moja æena je tako πkrta. Pazi i prigovara za svaku potroπenu lipu. Takva nelojalnost krπi biblijsku uputu roditeljima: A vi, oëevi, ne ogorëujte djece svoje... (Efeæanima 6,4) 6. Pokaæite djeci da vam je obitelj najvaænija. Provoappleenje vremena s obitelji mora biti glavni dogaappleaj, a ne neπto usputno. 7. Budite dosljedni. Jedan od najboljih naëina da pouëite djecu dosljednosti jest da i vi budete dosljedni prema svojoj æeni i djeci. Najjednostavniji naëin za to je da jasno kaæete svojem djetetu: Ako me ikad vidiπ da Ëinim neπto za πto smatraπ da je krivo, neljubazno ili sebiëno, æelim da mi to kaæeπ. 8. Budite aktivni u crkvi i u πkoli svoje djece. Pokaæite svojoj djeci da su duhovni æivot i zdravlje bitni. Nikad ne budite otac koji samo odvozi djecu u crkvu ili πkolu. Budite tamo. Budite ukljuëeni. 9. Upoznajte djecu s vaπim vrijednostima. Dosljedno i jasno razgovarajte sa svojom djecom o vrijednostima koje smatrate vaænima. Jedan umirovljeni vojni general je rekao: Domoljublje je vaæna vrijednost koju je moj otac usadio u mene. 10. Neka vaπa djeca znaju da cijenite njihovo obrazovanje i ljude koji ga pruæaju. Podupirite njihove uëitelje, πkolske sluæbenike i njihove poduhvate. PosjeÊujte njihove priredbe te πkolske, uëiteljske i roditeljske sastanke. 11. Pruæajte primjer uëinkovitog rjeπavanja sukoba. Autorica Elizabeth Hartley-Brewer je o tome napisala: Neprestani sukobi naruπavaju odnose i uniπtavaju obitelji. Sukobi ostavljaju duboke oæiljke na djeci. Obiteljski sukobi Ëesto leæe u pozadini tinejdæerskog oëaja koji se oëituje u depresiji i samoubojstvu. Sigurnim i zadovoljavajuêim rjeπavanjem sukoba razvija se emocionalna zrelost i sposobnost. Djeca to moraju nauëiti od odraslih. Victor M. Parachin Za razmiπljanje i razgovor Moj voljeni suprug mi ne æeli pomoêi u kuêanskim poslovima. Kako da ga motiviram? Moj suprug je nepopravljivi grlitelj. Mrzim njegova nasumiëna grljenja svih ljudi, a posebno æena. to Ëiniti? Moj suprug je savrπen. Pomozite! * * * Moja draga æena si stvarno daje oduπka pri kupnji. Kako da joj pomognem? Nismo bogati! ZahvaljujuÊi njihovom bogatom djedu i baki roditeljima moje æene moji tinejdæeri su lijeni i snobovi u oëima druge djece. Pomozite mi! Moja æena æeli da budem savrπen. Kako je mogu urazumiti? 12 ADVENTISTI»KI PREGLED

Utjecaj doma Na roditeljima leæi odgovornost uloge prvog djetetovog uëitelja, propovjednika i uzora Gospodin me je nedavno iznova osvjedoëio o potrebi vaænog djela koje mora biti obavljeno u domu. Svim roditeljima koji se izjaπnjavaju kao vjernici u skori Kristov povratak predano je sveëano djelo pripreme, tako da oni i njihova djeca mogu spremni susresti Gospodina pri Njegovom povratku. Malo je roditelja koji shvaêaju koliko je vaæno svojoj djeci pruæiti utjecaj poboænog primjera. To je mnogo snaænije od obiëne pouke. Niti jedno drugo sredstvo nije tako uëinkovito u pravilnom odgoju djece. Djeca i mladi moraju imati istinski primjer u Ëinjenju dobra da bi uspjeli u nadvladavanju grijeha i usavrπavanju krπêanskog karaktera. Ovaj primjer trebaju imati u æivotu svojih roditelja. Da bi uπli u Boæji grad i radovali se nagradi pobjednika, netko im mora pokazati put. Kad roditelji æive poboænim i dosljednim æivotom, time posao koji stoji pred njihovom djecom Ëine Ëistim i jasnim. Boæja je Ëeænja da roditelji svojoj djeci budu utjelovljenje naëela predanih u Njegovoj RijeËi. Neka njihov cilj bude odgojiti djecu za Boga. Da bi zadræali noge svoje djece na uskom putu, bit Êe potreban vjeran trud i neprestana molitva no, moguêe je odgojiti djecu i mlade da vole Boga i da Mu sluæe. MoguÊe je usaappleivati naëela pravednosti sve dok æelje i sklonosti srca nisu u skladu s Boæjim umom i Njegovom voljom. Kada oëevi i majke shvate odgovornost koja na njima leæi i odgovore na pozive Boæjeg Duha koji ih zove na ovaj zanemareni posao, u domovima Êe se vidjeti takve promjene ljudskih æivota zbog kojih Êe se anappleeli radovati.... Rasti zajedno Prednost je roditelja i djece da rastu zajedno u Kristovoj milosti. Oni koji se usklade s uvjetima danim u Boæjoj rijeëi pronaêi Êe obilnu zalihu za svoje duhovne potrebe i silu pobjede. Dok osjeêaju potrebu za tom miloπêu kojom nas samo Nebo moæe snabdjevati i koju Krist daje svakome tko traæi, postat Êe sudionici u nebeskom daru. Oni koji su prihvatili biblijsku istinu trebaju opreznije dræati tu istinu. Trebaju nastaviti upoznavati Gospodina, prikupljajuêi u svoje duπe nebesku svjetlost. Ali na tome ne smiju stati. Trebaju prenositi primljenu svjetlost i znanje. Gospodin oëekuje od roditelja da poduzmu ozbiljne i ujedinjene napore u odgajanju svoje djece za Njega. U domu moraju njegovati milost Duha, tako πto Êe na svim svojim putovima priznavati Njega koji nas je posveêenjem Duha obeêao usavrπiti za svako dobro djelo.... Roditelji moraju razumjeti iskuπenja s kojima se mladi svakodnevno suoëavaju, kako bi ih mogli nauëiti nadvladati. U πkoli i svijetu postoje utjecaji od kojih ih roditelji moraju Ëuvati. Bog æeli da svoje oëi odvratimo od ispraznosti, zadovoljstava i ambicija svijeta te da ih usmjerimo na slavnu i besmrtnu nagradu koju Êe dobiti oni koji ustrajno trëe utrku koja je pred njih postavljena u Evanappleelju.... Gospodin uskoro dolazi i moramo se pripremiti za taj sveëani dogaappleaj. Moja braêo i sestre, neka vaπ svakodnevni æivot u domu otkrije æiva naëela Boæje rijeëi. Nebeska oruapplea suraappleivat Êe s vama dok Ëeznete dostiêi mjerilo savrπenstva i dok Ëeznete pouëiti svoju djecu kako da usklade svoje æivote s naëelima pravednosti.... Ujedinjen napor Roditelji trebaju biti ujedinjeni u svojoj vjeri kako bi mogli biti ujedinjeni u naporima da odgoje djecu u vjeri u istinu. Na majci u posebnom smislu leæi odgovornost oblikovanja umova male djece. Ali otac bi trebao svoje duænosti u domu osjeêati dublje nego πto to obiëno Ëini. Na njemu, kao i na majci, leæe odgovornosti rada za duhovnu dobrobit svoje djece.... Neka roditelji rade jedinstveno, usaappleujuêi u srca svoje djece naëela pravednosti.... Misijski rad u domu je najvaæniji rad. Naπa prva zadaêa bi trebala biti da prenesemo tu svjetlost onima s kojima smo povezani obiteljskim i krvnim srodstvom. S naπe strane ne smije biti zanemarivanja u poduzimanju krajnjih napora da bismo im omoguêili razumijevanje onoga πto smo primili.... Krist Ëeka na suradnju ljudskih oruapplea, kako bi mogao osvjedoëiti srca naπe djece i mladih. Nebeska biêa silno Ëeznu vidjeti kako roditelji poduzimaju potrebnu pripremu da oni i njihova djeca ostanu odani Bogu u nadolazeêem sukobu i uappleu kroz vrata u Boæji grad.... Ellen G. White, Adventist Review and Herald, 12. listopada 1911. ADVENTISTI»KI PREGLED 13

Darovita djeca Boæja namjera s djecom koja rastu u naπim domovima mnogo je πira, dublja i viπa nego πto to naπ ograniëeni razum moæe shvatiti. Ellen G. White, Odgoj, str. 233 Gabrijel iz Knina Gabrijel JoziÊ iz Knina doista je neobiëno dijete. Od najranije dobi pokazuje zanimanje za matematiku i Ëitanje. S Ëetiri i pol godine Ëita svoju prvu djeëju Bibliju. Zna se da djeca mogu dobro pamtiti pa sam, kad sam Ëuo i vidio kako Gabrijel teëno Ëita, pomislio da mu je mama Ëitala Bibliju, a on je zapamtio proëitano. Stoga sam ga ispitao Ëitanje napreskokce. TeËno je Ëitao dogaappleaj o Noi, usporedbu o izgubljenom sinu, izvjeπtaj o oluji na moru, opis Isusovog druæenja s djecom, i tako dalje. Bila je tu i uëiteljica iz osnovne πkole. Pitao sam je kako procjenjuje Gabrijelovo Ëitanje. Ona je izrazila svoje struëno miπljenje da taj djeëak Ëita kao da je zavrπio treêi razred. Napisao sam na ploëu broj jedan. On je proëitao: Jedan. Dodao sam joπ jednu jedinicu. On je proëitao: Jedanaest. Dodao sam joπ jednu jedinicu. On je proëitao: Sto jedanaest. Napisao sam broj pet i dodao dvije niπtice. On je proëitao: Petsto i dodao: Kuna. Napisao sam brojku dva i potom nula, nula, pet. On je proëitao: Dvije tisuêe pet. Mama Marina svjedoëi da ga niπta posebno nije uëila. Ali je on stalno pitao: Koje je ovo slovo? Koji je ovo broj? a ona mu je odgovarala. Gabrijel Ëita svoju Bibliju svaki dan. Zna se moliti. Pomalo veê broji i na engleskom jeziku. U svom pastorskom radu sreo sam mnogu djecu tog uzrasta koja znaju prepoznati i do pedeset marki automobila, starih i novih. Jer ih to uëe. Naæalost, Ëuo sam i kako su neka djeca nauëila psovati. U jednom posjetu smo supruga i ja razgovarali s jednom bakom. Otac i majka su bili na poslu pa se djeëaëiê poëeo dosaappleivati jer se osjeêao zanemarenim. Traæio je pozornost i poëeo je buëiti i psovati. Baka je viknula: Dosta! Od koga si to Ëuo? Sram te bilo! BuduÊi da mala djeca ne znaju glumiti, on je, kao iz topa, odgovorio: Od tebe! U odgajanju djece roditelji bi svakako morali imati odreappleeni cilj. Dijete Êe se razvijati u onom smjeru u kojem ga roditelji oduπevljavaju i pouëavaju. Tako djeca mogu nauëiti mnogo korisnoga iz Biblije o stvaranju, prirodi, Bogu, dobroti, praviënosti, oprostu umjesto da ih prepuπtamo uëenju imena nogometaπa, pjevaëa, vrsta automobila ili nekim drugim manje vaænim znanjima. Mnogo nepotrebnih znanja nauëit Êe, naæalost, usput, kasnije. Takoappleer je pogreπno kad roditelji usmjeravaju svoju djecu na odabir struke koju su oni æeljeli, ali iz nekih razloga I dijete se poznaje po onome πto Ëini, je li Ëisto i pravedno djelo njegovo. (Izreke 20,11) nisu uspjeli. Tako su neki mladi morali studirati pravo, iako to nisu voljeli, umjesto neke druge struke u kojoj su se odliëno snalazili. Roditelji uvelike mogu i trebaju pravilno usmjeriti svoju djecu. NaËinio sam anketu u nekoliko naπih mjesnih crkava, postavljajuêi pitanje: Kad bi Isus danas doπao, bi li ti bio spaπen(a)? Isto sam pitanje postavio i u djeëjim odjelima. Kao po pravilu, odrasli su odgovorili s da u osamdeset posto sluëajeva, a oko dvadeset posto s ne ili nisam siguran. A djeca u svim crkvama i odjelima gdje sam ih anketirao odgovorila su sto posto s da. To znaëi da djeca dobro razumiju biblijske pouke od svojih roditelja i uëitelja te da djeëji uëitelji u crkvi uspjeπno obavljaju svoj posao. Djeci treba dati najveêu moguêu duhovnu podrπku! A naπ Gabrijel je u djeëjem odjelu u kninskoj crkvi sâm. Dakako, isplati se mnogo truditi i za samo jednoga uëenika u razredu djeëje subotnje πkole; on je dragocjen u Isusovim oëima i on takoappleer Ëeka Isusov dolazak. Mr. Ivan idara 14 ADVENTISTI»KI PREGLED

UKLJU»IMO DJECU U MOLITVU PraktiËan naëin da potaknemo djecu na molitvu Prema istraæivanju meappleu krπêanima, postoje dva glavna razloga zaπto se ne molimo onoliko koliko bismo trebali. Prvi izgovor je: Imam previπe posla. Drugi izgovor bi trebao uzdrmati Crkvu: Ne znam kako da se molim. Mnogi od anketiranih odrastali su u krπêanskim obiteljima. Mala djeca su po prirodi ratnici molitve. U svojoj neduænosti usrdno traæe Boga i svim srcem vjeruju da je On moêan te da odgovara na njihove molitve. Roditelji, bake i djedovi, uëitelji u subotnjim πkolama, propovjednici, stariji roappleaci i mnogi drugi imaju odluëujuêi utjecaj na djecu u razvoju i na jaëanje njihovog molitvenog æivota. Ako to ne rade dobro i ako djecu viπe obeshrabruju nego πto ih potiëu na molitvu, djeci Êe kasnije kao odraslima biti mnogo teæe da postanu uspjeπni molitelji. Molitva je odluëujuêa za krπêanski naëin æivljenja. Bez nje ne moæemo aktivno komunicirati sa æivim Bogom kojemu sluæimo. Moramo shvatiti jednu vrlo vaænu Ëinjenicu: molitve male djece nisu samo vjeæbanje za buduênost. Kad se djeca mole, to nije samo lijepo i dirljivo, nego snaæno! Navest Êemo nekoliko prijedloga kako da potaknete svoju ili povjerenu vam djecu da postanu molitelji koje Bog moæe upotrijebiti. 1. Budite dobar primjer u molitvama. Ako djeca vide dobar primjer, velika je vjerojatnost da Êe razviti dobre molitvene navike. 2. Roditelji, ako to joπ ne Ëinite, poënite πto prije sa zajedniëkim molitvama kao braëni par. Vidjet Êete kako Êe Bog blagosloviti vaπu obitelj. 3. Dajte priliku svojemu djetetu da se moli s vama u kuêi, u crkvi, ili bilo gdje drugdje. to viπe vjeæbate molitvu u svakodnevnom æivotu, to Êe viπe vaπe dijete razgovor s nebeskim Ocem smatrati neëim uobiëajenim i prirodnim, poput disanja. 4.»itajte psalme i zajedniëki pjevajte hvale Bogu. Molite se Gospodinu rijeëima psalama, najuzviπenijom hvalom koja je namijenjena samo Njemu. 5.»ak i kad se dogodi neπto loπe, bilo kakva sitnica, uëite djecu da zahvaljuju i za taj blagoslov. NauËite meappleusobno ukazivati na Boæje blagoslove. 6. Pomozite djeci da prate odgovore na molitve. Vrlo Ëesto ne zahvaljujemo Bogu za to πto odgovara na molitve. Jako je vaæno da nauëimo djecu da u svom æivotu traæe Boæje odgovore i da vide kako se Bog brine za sve πto rade. Govorite im kad Bog odgovori na vaπu molitvu, i potiëite ih da i oni vama kaæu kad Bog odgovori na njihove molitve. SvjedoËanstvo o ispunjenim molitvama snaæno jaëa vjeru! 7. Pomozite djeci da uvide ljepotu Boæjeg stvaranja: Pogledaj ovaj predivan zalazak sunca! ili: Pogledaj ovo divno raznobojno cvijeêe koje je Bog stvorio da bismo uæivali u njegovoj ljepoti! i sliëno. Bit Êete iznenaappleeni koliko Êe brzo djeca poëeti primjeêivati ljepotu Boæjeg stvaranja kad toga postanu svjesna. 8. Odredite najmanje jednu veëer tjedno kao obiteljsku veëer. Radite neπto zajedno, zabavite se, a zatim se zajedno molite. Svatko moæe reêi Bogu zahvalnost za ostale Ëlanove obitelji. Molite se za svoje potrebe. 9. Blagoslivljajte svoju djecu kad uveëer idu na spavanje. Moæete primijeniti rijeëi iz Brojeva 6,24-26: Neka te blagoslovi Jahve i neka te Ëuva! Neka te Jahve licem svojim obasja, milostiv ti bude! Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti donese! Kad se djeca mole s roditeljima i primaju blagoslov, to je neπto jako vrijedno. 10. Kad se sretnete s nekim tko ima potrebe, Ëovjekom u nevolji ili beskuênikom, molite se za njega. PotiËite djecu da se i ona mole za takve. Molite Boga da vam pokaæe moæete li na neki naëin pomoêi tom Ëovjeku. 11. Uvjeravajte svoju djecu u Boæju nazoënost time πto Êete se moliti da ih Bog Ëuva. Razgovarajte s djecom o obeêanjima koja nam Bog daje u svojoj RijeËi. Za djecu koja su bojaæljiva postoji snaæno obeêanje u Psalmu 91,11: Jer anappleelima svojim zapovjedi da te Ëuvaju na svim putima tvojim. 12. Odredite posebne trenutke za molitvu i neka oni postanu dio obiteljske tradicije. Tako Êe vaπa djeca shvatiti da je molitva prirodan sastojak svega πto obitelj zajedniëki radi. Moæete se moliti za onoga tko ima roappleendan: smjestite ga nasred sobe i molite se za njega. Moæete se moliti kad netko postigne neki uspjeh, kad zavrπi πkolu ili sliëno. Molite se jedni za druge i recite Bogu zbog Ëega ste zahvalni. 13. Dajte djeci prilike da se mole za vas i vaπe potrebe. Trebaju shvatiti da cijenite njihove molitve. Pitajte ih za koje njihove potrebe æele da se vi molite. 14. Molite se zajedno prije vaænih ispita, testova, natjecanja na kojima sudjeluju i sliëno. NauËite ih da se mole za mudrost, hrabrost, poπtenu igru i sliëno. 15. Molite se sa svojom djecom za πkolu, uëitelje, prijatelje i sve πto im je vaæno. 16. UkljuËite se u crkvene molitvene aktivnosti kao πto su, primjerice, lanci molitve. 17. Kao obitelj postanite molitveni svjetionik: molite se za svoje susjede. 18. Idite na molitvene πetnje po vaπem kraju. Molite se za susjede, πkole, prodavaonice i ustanove pored kojih prolazite. 19. Molite se zajedno za donoπenje vaænih obiteljskih odluka kao, primjerice, kupnju novog automobila, kada i kamo iêi na odmor, kako pomoêi drugim ljudima i sliëno. 20. Zapisujte sve u obiteljski molitveni dnevnik. Zalijepite u njega slike Ëlanova obitelji, prijatelja, misionara, propovjednika i drugih za koje se zajedno molite. Nemojte zaboraviti ispisivati stranice Ispunjene molitve. 21. Molite se u obitelji za neku kulturoloπku ili etniëku skupinu. Pokuπajte saznati neπto o njoj i molite se da u toj skupini nastane crkva. Molite se da djeca i cijele obitelji doappleu ka Kristu. 22. Molite se za vaπu zemlju i njezine vlasti. UËite djecu da je vaænije moliti se za vlast negoli je kritizirati. Zapljusnuti ste molitvenim prijedlozima, zar ne? Nemojte se truditi sprovesti ih sve odjednom. PoËnite tako πto Êete kao odrasli biti dobar primjer molitelja. Zatim odaberite nekoliko zamisli koje najviπe odgovaraju vaπoj obitelji. Kako budete postupno zajedniëki rasli u molitvama, vaπ molitveni æivot Êe postajati bogatiji, i za vaπu djecu Êe biti blagoslov kad su okruæena molitvenim naëinom æivljenja. Molite se da vaπa djeca uz pomoê ovih iskustava budu jaka u vjeri i molitvi! Priredila: Ljiljana iriê ADVENTISTI»KI PREGLED 15

Tinejdæeri Dragi moji mladi prijatelji, uvijek gledajte na Isusa. Samo tako moæete stalno gledati Boæju slavu. Isus je vaπe svjetlo, æivot, mir i vjeëna sigurnost. Ellen G. White, Youth s Instructor, 23. listopada 1902. Æivot je pun oëekivanih i neoëekivanih promjena. Jedno od najturbulentnijih razdoblja u æivotu je tinejdæersko doba. Uz tjelesne promjene, tinejdæer doæivljava burna emocionalna previranja sliëna erupcijama vulkana. U ponaπanju tinejdæera Ëeste su promjene s kojima se roditelji i drugi koji brinu o njemu teπko nose. Neprilagoappleeno i neugodno ponaπanje tinejdæera tipiëno je za tu dob. Majka i otac se Ëesto oëajni pitaju gdje su pogrijeπili u odgoju svog djeteta. Puno su ulagali, a rezultata, Ëini se, nema. Dogaapplea se da jedan drugog okrivljuju za preveliko popuπtanje ili pak prestrogo ponaπanje prema djetetu. To stvara dodatnu napetost u obitelji. Jednostavno ne prepoznaju svoje dijete koje je do juëer bilo posluπno, a sad se odjednom pretvorilo u buntovnika koji otvoreno odbija posluπnost, grubo odgovara na svaku uputu i sluæi se ruænim rijeëima. Svi pokuπaji da ga vrate u odreappleene okvire ostaju bezuspjeπni. Na svom putu prema odraslosti i samostalnosti, tinejdæeri traæe odgovore na mnoga pitanja. Jedno od najvaænijih pitanja koje postavljaju je: Da li me roditelji istinski vole i prihvaêaju? Duboko u srcu svako dijete ima veliku æelju da ga otac i majka vole i prihvaêaju. UobiËajeno je da roditelji vole svoje dijete, i veêina roditelja osjeêa neizmjernu ljubav prema svom djetetu. Ali postavlja se pitanje koliko uspjeπno roditelji prenose djetetu svoju ljubav. Za razliku od odraslih, djeca lakπe prihvaêaju ono πto gledaju i viπe su orijentirana prema ponaπanju nego prema rijeëima. Svima nam je drago Ëuti: Volim te! Za odrasle ovaj izraz ima veêe ReÊi Volim te nije dovoljno Kako pokazati ljubav prema tinejdæeru i dublje znaëenje nego za dijete. To svakako ne znaëi da djetetu ne treba verbalno izraæavati ljubav. Meappleutim, da bi tinejdæer mogao osjeêati istinsku i pravu roditeljsku ljubav, roditelji moraju znati kako je uspjeπno prenijeti, kao i kojim postupcima πalju djetetu suprotnu poruku, a da toga moæda nisu svjesni. Posebno je vaæna uloga oca. Provedena istraæivanja su dokazala da djeca koja su povezana s ocem i imaju njegovu podrπku, lakπe ostvaruju planove u æivotu i sposobnija su donositi vaæne odluke. Vjeruju da su vaæna, jer im je otac to rekao i pokazao. Istina je da su oëevi zbog prezaposlenosti obiëno premalo ukljuëeni u svakodnevni æivot djeteta. Iako su Ëak fiziëki prisutni kod kuêe, ponekad su mislima odsutni, ili se viπe druæe s televizorom i kompjutorom nego s djecom. Umjesto da budu srediπnje osobe u æivotu djeteta, naæalost, sami sebe stavljaju na periferiju. Jedno zanimljivo istraæivanje provedeno meappleu djecom upuêuje na znaëajan suodnos izmeappleu djeëje percepcije oca i Boga kao nebeskog Oca. MoÊ oëeva utjecaja u domu je doista od bitne vaænosti ne samo za emocionalni, veê i za duhovni razvoj djeteta. Djeca imaju izvanrednu moê zapaæanja. Zapaæaju mnogo toga za πto mislimo da ih ne zanima. Gledaju πto i kako rade mama i tata, promatraju njihovo ponaπanje dok sjede i razgovaraju, dok jedu, gledaju televiziju ili rade bilo πto drugo. Zanimljiv je fenomen da djeca znaju Ëitati izmeappleu redaka i da uspjeπno registriraju i neizgovorene poruke. Ona donose zakljuëke, izgraappleuju stavove, stvaraju svoj sustav vrijednosti i zamisao o dobrom i loπem. Rana iskustva u obitelji vaæna su za buduêi æivot djeteta, njegovo stvaranje slike o samom sebi, kao i njegov odnos prema drugima. Istina je da su djeca danas, viπe nego ikada ranije, izloæena mnogobrojnim utjecajima izvan doma. Suptilno i moêno djelovanje filmova, televizije, interneta, reklama u bilo kojem obliku, stavova prijatelja i primjera 16 ADVENTISTI»KI PREGLED

poznatih osoba ne moæe se zanijekati. Ali znajmo: utjecaj obitelji ipak nadilazi sve ove utjecaje i najsnaænije djeluje na æivot djeteta. Prioritet broj jedan je osigurati djetetu toplo obiteljsko ozraëje. Ono ne nastaje tek tako, spontano i bez ulaganja. Postiæe se gajenjem otvorenih i pozitivnih razgovora o problemima, bez njihovog guranja pod tepih. U obiteljima s toplim ozraëjem osjeêaji se ne prikrivaju, veê jasno pokazuju. Posebno treba istaknuti da je za toplo obiteljsko ozraëje vaæno nauëiti ispravno se nositi s negativnim emocijama, kao πto je primjerice ljutnja. Ako se ne rjeπava na pravi naëin, ljutnja ima snagu da razori æivot. Ponaπanje tinejdæera Ëesto nije ugodno ni lijepo.»ak im i izgled moæe biti neobiëan. Mnogi biraju neobiëne frizure i boje kose. Nedavno sam na tramvajskoj postaji vidjela djevojku s kosom podijeljenom u Ëuperke, od kojih je svaki bio druge boje. Imala je mreæaste Ëarape s dodatno asimetriëno naëinjenim rupama po potkoljenicama i natkoljenicama. Bez obzira kako izgleda, kako se ponaπa i πto je uëinio, roditelj treba voljeti svog tinejdæera. Tinejdæeri nisu mladi odrasli. Oni su djeca u tranziciji. Mogu puno toga znati i biti uspjeπni u mnogim aktivnostima, ali emocionalno su joπ djeca. Roditelj im treba pokazati da ih voli i u prilikama koje mu nisu po volji i drage. Na taj naëin im pomaæe u procesu sazrijevanja i odbacivanja neprihvatljivog ponaπanja. Ukoliko roditelj tinejdæeru pokazuje da ga voli samo kad je dobar i posluπan, kad Ëini ono πto roditelj od njega oëekuje, dijete se neêe osjeêati istinski voljeno, gradit Êe loπu sliku o sebi i osjeêat Êe se nekompetentno. Da bi mogao dati ono najbolje od sebe, tinejdæer treba osjeêati bezuvjetnu roditeljsku ljubav. Njegov emocionalni spremnik mora biti ispunjen. Ponaπanje tinejdæera, njegovo zadovoljstvo, ljutnja, depresija, radost, posluπnost ili neposluπnost ovise o tome u kojoj su mjeri ispunjene njegove emocionalne potrebe. to je emocionalni spremnik puniji, bit Êe viπe pozitivnih osjeêaja i dobrog ponaπanja. OsjeÊaj bezuvjetne roditeljske ljubavi, osjeêaj sigurnosti i osobne vrijednosti prijeko su potrebni djetetu za uspjeπno suoëavanje s pritiscima vrπnjaka i drugim zahtjevima druπtva. Ljutnja je vrlo snaæna emocija koja moæe, ako se ne rjeπava na pravi naëin, poniπtiti mnogo dobrog πto je roditelj uëinio u odgoju svog djeteta. Ako roditelj, izazvan loπim ponaπanjem, nekim postupcima ili rijeëima djeteta odvrati emocionalno burno teπkim rijeëima i nekontroliranim ponaπanjem samo Êe pogorπati situaciju. Tinejdæeri su izrazito ranjivi, najranjivija skupina u druπtvu. Ukoliko su takve pretjerane roditeljske reakcije Ëeste, dijete gubi poπtovanje prema roditelju. Takvim svojim pretjerano burnim reakcijama roditelj prekida komunikaciju. Tinejdæer viπe ne dolazi roditelju napuniti svoj emocionalni spremnik. Na njega tada snaænije djeluju pritisci vrπnjaka kojima je izloæen. Uz to postoji i poveêana opasnost da bude izmanipuliran od strane raznih sumnjivih skupina te pojedinih odraslih osoba koje zlorabe razoëarane tinejdæere koji traæe svoje mjesto u svijetu odraslih. Loπe i neprihvatljivo ponaπanje tinejdæera na putu prema neovisnosti je test na kojemu mnogi roditelji padaju. Roditelji ne bi smjeli dopustiti da ih toliko obuzme ljutnja da izgube nadzor nad svojim ponaπanjem. Svoje osjeêaje mogu izraziti na Ëestit i prikladan naëin, bez vike i galame, prijetnji, vrijeappleanja, etiketiranja djeteta i drugih ekstremnih postupaka. KljuËno je zadræati nadzor nad ponaπanjem, jer πto ËeπÊe roditelj pred djetetom gubi nadzor nad svojim ponaπanjem, to Êe ga dijete manje poπtovati. Izljevi ljutnje i bijesa zatvaraju vrata i podiæu zid izmeappleu roditelja i djeteta. Ne treba zaboraviti da vrata za razgovor i punjenje emocionalnog spremnika tinejdæera moraju uvijek biti otvorena. Nepodijeljena paænja je joπ jedna potreba tinejdæera da bi se osjeêao istinski voljen, prihvaêen i vrijedan, te da bi razvio osjeêaj samopoπtovanja. Najbolji naëin za davanje nepodijeljene paænje je odrediti vrijeme kad roditelj moæe biti neometano sam s djetetom, bez ikakvih pritisaka jednostavno biti tu uz nju ili njega. U svakodnevnoj trci i obvezama roditelja i tinejdæera, to nije uvijek lako ostvariti. Nepodijeljena paænja snaæno utjeëe i na djetetov odnos i ljubav prema drugima. Mnogi roditelji su spremniji kupiti poklon nego pokloniti djetetu nepodijeljenu paænju. Pokloni nisu loπi, ali ne mogu biti zamjena za nepodijeljenu paænju. Nepodijeljena paænja je vrijedna investicija za buduênost. U tim trenucima roditelj ima priliku podijeliti s djetetom i vaæne duhovne sadræaje, govoriti mu o Ëinjenicama iz Biblije, pokazati kako biblijska naëela primijeniti u æivotu, kako praπtati, govoriti o svojim osobnim iskustvima i odnosu s Bogom, istaknuti vrijednost molitve te upoznati dijete s time kako Bog ispunjava naπe potrebe. Davanjem nepodijeljene paænje πaljemo djetetu ohrabrujuêe poruke kao πto su: æelim biti kraj tebe, zanimaπ me, uæivam biti s tobom, vaæan mi je odnos s tobom. Majke obiëno provode viπe vremena s djetetom, no oëevi su djeci Ëesto atraktivniji partneri za izlazak, igru i uëenje odreappleenih vjeπtina, dok se majci djeca okreêu obiëno u stresnoj situaciji. Odnos roditelja i djeteta je poput bankovnog raëuna. Svako negativno djelovanje poput ispada bijesa, nekontroliranog ponaπanja, nedostatka vremena za dijete oduzimanje je s raëuna, a svako pozitivno djelovanje je polog na raëun. Ako je skidanje s raëuna veêe od polaganja na njega, dolazi do bankrota. Stoga, πaljimo djeci jasne poruke bezuvjetne ljubavi, poπtujmo njihove potrebe i æelje uz istodobno odræavanje razumnih granica i ukljuëujmo ih u proces odluëivanja. Drugim rjeëima: budimo na pravi naëin ukljuëeni u æivot svog djeteta. Ono πto je najvaænije: kroz Ëitanje Biblije i molitvu budimo povezani s nebeskim Ocem koji nam æeli i moæe dati potrebnu mudrost u odgoju. Dr. sc. Nevenka BlaæiÊ-»op ADVENTISTI»KI PREGLED 17

Djeca s posebnim potrebama Isus za svakog od nas Kako naπe crkve mogu bolje sluæiti djeci s posebnim potrebama i njihovim obiteljima Casey je upravo poëela redovito pohaappleati djeëju subotnju πkolu. Njezin otac bi je doveo i obiëno ostao s njom tijekom cijelog programa. Caseyin omiljeni dio aktivnosti bilo je pjevanje. Stajala bi s ostalom djecom dok su se svjetla zatamnila, a na zidu se pokazale rijeëi i pokreti koje su svi slijedili. Ponekad, prije nego je sljedeêa pjesma doπla na red, Casey bi otrëala ispred projektora i pred praznim bijelim ekranom rukama radila lutke od sjena. Nije mogla pjevati i Ëiniti pokrete poput drugih, ali ipak je slijedila glazbu. Njezini subotnjoπkolski voapplee bili su sretni πto su je roditelji dovodili svakog tjedna na program i hrabrili je da u njemu sudjeluje. S jednim od svojih roditelja pokraj sebe, Casey nikad nije imala problema s ponaπanjem. Jedne subote su je roditelji, misleêi da se dovoljno naviknula na djeëju subotnju πkolu, ostavili samu i otiπli na bogosluæje za odrasle. Ipak, mudro su odredili jedno starije dijete da joj sluæi i Ëuva je kao prijateljica. IspoËetka je sve bilo u redu. Ali raspored je toga dana bio drukëiji, jer se te subote prikazivala omiljena djeëja emisija. Kad su se svjetla ugasila, a na platnu pojavila emisija, neπto je u Casey kliknulo. Odbila je sjediti u svojoj stolici i poëela je posezati za DVDima, ponekad padajuêi preko ostale djece. Pokuπavala je doêi do hrane koja se tog dana posluæivala djeci, pa je Ëak uzimala i od druge djece. Njezina prijateljica, koja je bila samo neπto veêa od Casey, nastojala joj je odvratiti paænju i hrabrila je da sjedne i gleda emisiju. Ali to nije pomoglo. Casey je bivala sve uznemirenija pa su voapplee subotnje πkole morali skloniti DVD-e i hranu izvan njezinog dosega. KonaËno je doπlo do toga da nisu znali πto treba poduzeti. Casey je bila dobra i voapplee nisu æeljele da napusti program, ali nisu znali kako joj pomoêi. Kao autistiëno dijete, Casey je komunicirala na drukëiji naëin. Voditeljica je njeæno poloæila ruku na nju i govorila joj umirujuêim tonom, ali to do Casey nije dopiralo. Na kraju su pozvali njezina oca. On ju je smirio i program se nastavio. Ali incident je potaknuo voapplee djeëje subotnje πkole na razmiπljanje o tome kako su bili potpuno nespremni pomoêi Casey, uëinkovito komunicirati s njom i omoguêiti da joj subotnja πkola bude smisleno iskustvo. Caseyina priëa nije izoliran sluëaj. Koliko se mnogo voapplea djeëjih sluæbi poput subotnje πkole, ljetnog biblijskog teëaja, zimske πkole i tako dalje susrelo sa sliënim problemom? to mi kao crkva moæemo uëiniti da bismo naπe programe i naπe zajednice opêenito osposobili za bolju sluæbu djeci s posebnim potrebama i njihovim obiteljima? Kako moæemo osigurati da poruka ljubavi i milosti Isusa Krista dosegne svakoga? Obitelj je dolazila s njom u crkvu U Caseyinom sluëaju, Ëinjenica da su se njezini roditelji trudili da je dovode u crkvu je znaëajna. Pogotovo zato πto nisu pokuπavali biti samo ukrasi u straænjem dijelu crkve ili djeëjem odjelu, veê su se trudili pruæiti svojem djetetu s posebnim potrebama priliku da se druæi i uëi s drugom djecom. Koliko mnogo obitelji s djecom s posebnim potrebama u naπim crkvama uopêe pokuπavaju biti na bogosluæju, briæljivo nadziruêi dijete koje na osjetilne podraæaje reagira drukëije, koje nema druπtvene obrasce ponaπanja kao ostali, ili uëi na potpuno drukëiji naëin? Kada dijete s posebnim potrebama ne sjedi na bogosluæju, ili vriπti zato πto je glazba preglasna, ili pokazuje neobiëno ponaπanje na koje ostala djeca i druge obitelji nisu naviknuti, kako se njezina obitelj odnosi prema svojoj crkvi?»esto odluëju da, ako subotnja πkola i bogosluæje ne mogu dosegnuti njihovo dijete, ili voapplee ne znaju kako uëinkovito prenijeti i prilagoditi pouke i aktivnosti, nije ni vrijedno dolaziti. I zato ne dolaze. Kako onda crkva moæe dotaknuti ove æivote za Krista? StruËnjaci kaæu da vjerska zajednica ima odgovornost prema djeci s posebnim potrebama i njihovim obiteljima. Tu djecu je potrebno nauëiti strategije koje Êe im omoguêiti primjenu vjerskih praksi u njihov svakodnevni æivot, Ëak i ako ne uspiju shvatiti apstraktne pojmove. Obitelji ove djece trebaju viπe od naπih molitava. 18 ADVENTISTI»KI PREGLED

Moraju vidjeti kako πirokogrudno prihvaêamo njihovu djecu u biblijske razrede. Moraju znati da Êe njihova djeca biti sigurna i sretna dok su tamo. KonaËno, ove obitelji moraju znati da vjerujemo da njihova djeca zasluæuju radost i nadu koju vjernost donosi. (MaLesa Breeding, Dana Hood, Jerry Whitworth, Let All the Children Come to Me: A Practical Guide to Including Children With Disabilities in Your Church Ministries, Cook Communication Ministries, 2006., str. 13) Vjera i milost za sve nas PouËavati obiënu djecu pojmovima vjere i milosti moæe biti izazov. Zato se voapplee djeëjih sluæbi puno oslanjaju na ilustrativna sredstva poput æivog priëanja priëa, interaktivnih programa i pjesama s pokretima ruku kako bi usadili kljuëne pojmove u umove svojih malih uëenika. Ali ova sredstva nisu uvijek uëinkovita kod djece s posebnim potrebama, ovisno o njihovoj dijagnozi. Mali Donnie ima Aspergerov poremeêaj, visoko funkcionalno stanje autistiëkog spektra u kojem se pojedinac naizgled ponaπa kao i svi ostali. Ali njegov mozak obraappleuje svijet oko sebe na potpuno drukëiji naëin. Prema Donniejevoj majci Carolyn, djeca s Aspergerovim sindromom ne mogu zamisliti stvari. Usporedbe imaju vrlo malo smisla za njih, buduêi da informacije obraappleuju na krajnje doslovan naëin. Donnie ima vrlo visok kvocijent verbalne inteligencije i jedna od omiljenih aktivnosti mu je da mu netko Ëita. Ali do Donnieja ne moæete doprijeti priëajuêi mu usporedbu koja ima duhovnu pouku. Carolyn kaæe da Donnie uæiva kad mu se Ëitaju Patrijarsi i proroci, ali ako biste ga doveli u djeëju subotnju πkolu i oëekivali od njega da probavi i primi pouku kako je predstavljena cijelom razredu, on bi se izgubio. Dakle, kako pouëavati o milosti i vjeri dijete s posebnim potrebama, koje nevidljivo mora vidjeti doslovno? Ann Roda, pomoêna propovjednica AdventistiËke crkve New Hope u Fultonu u Marylandu, rekla je: Zanimljivo je da sam mnogo puta prouëavala Bibliju s djecom s Aspergerovim sindromom. Trebate koristiti mnogo konkretnih pouka. PriËajte puno priëa i Ëinite πtoπta. I zaista morate suraappleivati s roditeljima zato πto oni poznaju svoje dijete. Oni poznaju razvojne probleme svojega djeteta i bolji su struënjaci od uëitelja. Dvoje djece s Aspergerovim sindromom s kojima sam radila imalo je vrlo razliëite naëine uëenja. Morate ih prepoznati i pristupiti im drukëije. S jednim djetetom bila je to samo igra. to moæemo u Ëiniti? BuduÊi da nijedna crkva nema buduênosti bez djece, moramo se pobrinuti da im djeëje programe uëinimo smislenima za sve njih. Dakle, gdje poëeti u sluæenju djeci s posebnim potrebama i njihovim obiteljima? 1. Svijest. Svi pastori i voapplee djeëjih sluæbi (i dobrovoljci koji sluæe u tom podruëju) trebaju se osvijestiti o razliëitim uvjetima, poremeêajima uëenja i strategijama kako bi prilagodili plan. Prvo πto bi trebali uëiniti jest otiêi roditeljima djece. Uvijek je dobra ideja sjesti s roditeljima djece i saznati πto dijete moæe Ëiniti, a πto ne i kako mu se stvari mogu olakπati. VeÊina roditelja Êe cijeniti Ëinjenicu da ste osjetljivi na posebne potrebe njihove djece. Ako u blizini postoje radionice za rad s takvom djecom, pokuπajte ih posjetiti. Razgovarajte s pedagozima pogotovo onima koji imaju iskustva s djecom s posebnim potrebama. 2. Pronaappleite naëine. Ovo ukljuëuje poneπto domaêe zadaêe, ali dostupno je mnogo graapplee koja vam moæe pomoêi da pronaappleete naëine kako biste prilagodili program djeci s posebnim potrebama. Knjiga s dobrim informacijama je Joni & Friends: Special Needs Smart Pages: Advice, Answers & Articles About Ministering to Children With Special Needs (Gospel Light Ministries, 2008.). Nabavite ovu knjigu, ili neπto sliëno, za svoju crkvu i recite voappleama djeëjih sluæbi da je prouëe. 3. Obrazujte, snaæite, hrabrite. Ako ste pastor, Ëinite sve troje sa svojim voappleama i za njih. Osigurajte voappleama i dobrovoljcima u djeëjim sluæbama smislene Stav je kljuëan programe i sigurno, prikladno okruæje puno ljubavi za djecu s posebnim potrebama, kako bi uëili o Isusu i osjetili Njegovu ljubav preko Njegove crkve. Pastori takoappleer imaju velike prilike da utjeëu na æivote odraslih Ëlanova koji imaju djecu s posebnim potrebama (ili i sami imaju posebne potrebe). Posjetite ove obitelji kod kuêe i ispitajte ih kako im crkva moæe pomoêi, te im dajte do znanja da ulaæete svaki potreban napor da biste dosegli njihovu djecu. David Franklin, umirovljeni pastor Juænoazijske adventistiëke crkve u Silver Springu u Marylandu je rekao: Pokuπavam poticati roditelje da dovedu svoju djecu ovamo zato πto roditelji imaju sklonost da se povuku zbog izazova koji su pred njima. Takoappleer ih pitam: to moæemo uëiniti? Ali uz sve praktiëno πto moæemo uëiniti da bismo poboljπali djeëje programe i poveêali svijest o djeci s posebnim potrebama u naπim crkvama, u temelju svake promjene koju pokuπavamo ostvariti leæi potreba za promjenom stava. Kako bismo zaista pomogli djeci s posebnim potrebama da pronaappleu svoje mjesto u crkvenoj obitelji, moramo naπe zajednice uëiniti uistinu punima dobrodoπlice. Naravno, to nije ograniëeno samo na djecu s posebnim potrebama i njihove obitelji. Stav dobrodoπlice primjenjiv je na svaku osobu koja zakoraëi u AdventistiËku crkvu. Ali to poëinje s promjenom srca. Moramo se upitati: Kad je Krist rekao da volimo svoje bliænje kao samoga sebe, o kome je uistinu govorio? Propovjednica Roda kaæe: Cijela ideja dobrodoπlice mora biti temelj crkvenih napora. Ona nije ograniëena samo na one s posebnim potrebama, veê sa cijelim spektrom. To mora biti vrijednost pastoralnog i crkvenog tima. Prva pitanja koja si trebamo postaviti kad radimo u nekoj sluæbi trebaju biti: Kakvo okruæje moæemo stvoriti da bi djeca ovdje susrela Boga? U ovom razredu, programu ili aktivnosti, kako djeca mogu susresti Boga? Sve znanje svijeta nam neêe pomoêi ako nemamo stav dobrodoπlice i stav koji govori: Ovo je Boæja sluæba, ovo je Njegovo kraljevstvo. Wilona Karimabadi, glavna urednica podlistka za djecu od 8 do 12 godina Kidsview, koji izlazi u tjedniku Adventist Review ADVENTISTI»KI PREGLED 19

Tinejdæeri Mladeæ u crkvi Voljeli bismo da ostanu s nama? Usvom radu s mladeæi uvjerila sam se da je mladeæ s jedne strane jednostavna jer traæi jasne vrijednosti, te da je s druge sloæena i da se neêe zadovoljiti naπim povrπnim odgovorima na njene zahtjeve. Koja su oëekivanja mladih? Mladi oëekuju dosljednost i pravednost. Vrlo su osjetljivi na licemjerje, odnosno da mi odrasli jedno govorimo, a drugaëije postupamo. Pritom su katkad, dakako, i prestrogi; ne shvaêaju da se u nekoj situaciji nije moglo postupiti baπ upravo onako kako su oni mislili da treba, i to Ëesto zato πto im nedostaju sve informacije. Stoga se s njima treba stalno razgovarati i objaπnjavati im zaπto smo kao pogreπivi ljudi uëinili jedno, a ne drugo. Kako ih uëiniti sudionicima zbivanja? Mnogi su mladi u crkvama samo promatraëi. Njih ne pitaju πto misle o bogosluæju, πto misle o tipu krπêanske sluæbe πto ih naπe crkve vrπe. Stoga je prva duænost crkava ukljuëiti miπljenje mladih u planiranje i rad crkve. Sigurno je da Êe mladi koje ne pitamo πto misle otiêi iz takve zajednice, jer Êe se osjeêati nepotrebni, pa i bezvrijedni. Koliko je za ostanak mladih u crkvi bitno ozraëje? U ozraëju ljubavi, ljubaznosti, meappleusobnog prijateljstva i potpore mladi vole biti i ostati, pa iako neka istraæivanja pokazuju da Êe i tada neki mladi otiêi iz crkve istraæujuêi drugaëije modele æivljenja, vjerojatnost da Êe se u crkve s takvim ozraëjem oni kasnije ipak vratiti je svakako visoka. Sigurno je da se neêe vratiti u one crkve u kojima ljudi nisu shvatili abecedu krπêanstva, a ta je opraπtati i ljubiti. HoÊemo li ih pridobiti ako im dopustimo da rade πto æele? Kako u odgoju, tako i u crkvi mladima se ne smije dopustiti da rade sve πto æele, a πto se suproti Boæjoj volji. Oni najëeπêe sami znaju πto je dobro, a πto zlo, i ako im mi ne iznosimo Boæju volju, oni Êe se osjeêati nesigurno. Ne moæemo odobravati mladima krπenje Boæjih zapovijedi, pijenje, puπenje, ili nasilniπtvo i lijenost. Naπa je duænost da od njih zahtijevamo odgovornost. I oni to oëekuju od nas. Ako mi to ne uëinimo, oni Êe misliti da nam do njih nije stalo. Moæda Êe se ljutiti i reêi da to nije naπa briga, moæda Êe nam prijetiti, ali mi to moramo uëiniti. Posljedice permisivnosti ili popustljivosti su Ëak teæe od nedopustivog drila u odnosu prema djeci i mladima. Djeca kojoj popuπtamo pretvorit Êe se u nesposobne, razmaæene i svakom zlu sklone individue. S druge strane, mladima se ne trebaju nametati naπi ukusi, naπe navike, naπi obiëaji. Dopustimo im da sami izgrade svoj odnos s Bogom koji se neêe moæda baviti toliko onim Ëime se mi bavimo, ali Êe donijeti novu kvalitetu. Moæemo li biti njihovi uzori? UnatoË dojmljivim negativnim uzorima πto ih promiëu mediji pjevaëima/pjevaëicama upitnog morala, glumcima/glumicama koji se drogiraju, piju i razvode po deseti put, mi joπ uvijek moæemo biti uzori mladima i moæemo oblikovati njihovu svijest ako smo iskreno odani Bogu, ako nam je stalo do Ëovjeka, ako smo blagi i praviëni, ako smo marljivi i aktivni u druπtvu, ako su nam rijeëi Ëiste, pozitivne i ne bave se stalno grijesima bliænjih, ako nam je u srcu i na usnama pjesma hvale Bogu, ako stalno uëimo i mijenjamo se, ako razgovaramo s mladima i kreativno radimo s njima i za njih ako je Krist alfa i omega naπega æivota. Mr. sc. urappleica GarvanoviÊ- Porobija, ravnateljica Srednje πkole u Maruπevcu s pravom javnosti 20 ADVENTISTI»KI PREGLED

Kristova mjerila za bolje druπtvo Vjerska sloboda u narodu krπêanskih korijena Dame i gospodo, uvaæeni skupe! Posebna mi je Ëast i zadovoljstvo obratiti vam se u prigodi obiljeæavanja ovogodiπnjeg Dana vjerske slobode. Ova SveËana skupπtina i dolazak svih vas pokazuju da u Republici Hrvatskoj postoje ljudi kojima na srcu leæi vjerska sloboda. Vjerska sloboda je posebno osjetljivo pitanje i sretna je dræava u kojoj je sve razine vlasti aktivno podræavaju. Ugroæenost vjerskih sloboda ima dugu povijest. I sami poëeci krπêanstva obavijeni su u crno glede vjerskih sloboda. Sam Isus Krist je bio progonjen joπ kao malo dijete u Betlehemu, a æivot je zavrπio na kriæu. Tolerancija, sloboda misli i vjerske prakse nisu bili svakodnevica u Njegovo doba. Nakon Isusa nastavilo se s progonom apostolâ. Pali su prvi krπêanski muëenici poput Stjepana, a sam Savao kasnije apostol Pavao, za nas simbol krπêanske tolerancije i otvorenosti prema drugima pristao je na Stjepanovo ubojstvo. Rani krπêani su stalno bili progonjeni, i Savao je osobno sudjelovao u progonima. Meappleutim, povijest apostola Pavla nam daje nadu da Ëak i najveêi progonitelji i netolerantni ljudi mogu doæivjeti promjenu. Kako od nesnoπljivih i krvoæednih ljudi postaju mirotvorci i promicatelji vjerske slobode? Za apostola Pavla to je bio susret s Isusom Kristom na putu za Damask. Bilo je to suoëenje s Kristovim naukom. UËenje koje je tada imalo silu pretvoriti progonitelja u mirotvorca, ima istu silu i danas. to je Isus Krist nauëavao? Isusov govor na Gori blaæenstava sadræi na neki naëin saæetak Njegove misli. Kad bi se ljudi koji sebe nazivaju krπêanima pridræavali samo ovog jednog Isusovog govora i æivjeli po njemu, mi bismo veê danas imali druπtvo bez korupcije, mrænje i zavisti. Ali æalosna je Ëinjenica da Ëak niti narodi koji se nazivaju krπêanskima Ëesto ne mogu u potpunosti sprovesti Kristov govor u svakodnevicu. Kriæarski ratovi su jedan od mnogih primjera za to. to Isus nalaæe u svojemu govoru? Evo nekoliko naglasaka: 1. Isus je rekao:»uli ste da je reëeno starima: Ne ubij! Tko ubije, bit Êe odgovoran sudu. A ja vam kaæem: Svatko tko se ljuti na brata bit Êe odgovoran sudu.... A tko ga nazove luappleakom, odgovarati Êe za to u ognju paklenom. (Matej 5,21.22) Isus ovdje ukazuje na Dekalog. On svakako ne ukida Dekalog, nego ga joπ dodatno radikalizira. On Ëak i ljutnju prema drugom Ëovjeku smatra ubojstvom. Koliko smo se Ëesto naljutili na nekoga iz svoje okoline? Za Isusa ubojstvo nije samo fiziëka pojava, nego i mentalna ili umna. Verbalni nasrtaj na drugog Ëovjeka Isus stavlja u istu kategoriju. A tko ga nazove... NemoguÊe je lijepiti etikete drugima i ostati moralno Ëistim pred Bogom. Moæemo reêi da su Kristova mjerila vrlo visoka i malo ih je koji ih dostiæu. 2. Zatim Isus u svojemu govoru raspravlja o stavu prema neprijateljima:»uli ste da je reëeno: Ljubi svoga bliænjega i mrzi svoga neprijatelja! A ja vam kaæem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone, kako biste postali sinovi svoga Oca nebeskog, koji Ëini da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiπa pada pravednima i neprevednima. (Matej 5,43-45) Tko od nas ljubi svoje neprijatelje? Ovo je Isusovo mjerilo ono πto nam je kao krπêanima stavio na srce i ostavio u naslijeapplee. Isusova mjerila su visoka i malo ih je koji ih dostiæu. Ali, moæemo li se nazivati krπêanima, sljedbenicima Isusa Krista, a da ne æivimo prema Njegovim mjerilima? 3. Nadalje, kao ljudi skloni smo suditi drugima i osuappleivati ih. to Isus ima reêi o osuappleivanju drugih? Nemojte suditi, da ne budete suappleeni! Jer kako budete sudili, onako Êe i vama suditi; kako budete mjerili, onako Êe se i vama mjeriti. to imaπ gledati trun u oku brata svojega, a brvna u svom oku ne zapaæaπ! (Matej 7,1-3) Lako je osuappleivati druge i upirati prstom u njih. Meappleutim, biti svjestan osobne netolerancije, diskriminiranja drugih i ugroæavanja prava drugih uglavnom nije lako. Umjesto ispitivanja i osuappleivanja drugih, Isus nas poziva na samoispitivanje. 4. Najzad, Isus Êe svoj govor na Gori blaæenstva privesti kraju zlatnim pravilom. Sve πto je imao reêi saæet Êe u jednoj kratkoj reëenici: Sve πto æelite da ljudi Ëine vama, Ëinite i vi njima! (Matej 7,12) Tako jednostavno, a tako duboko i teπko provodivo u djelo. Puno bi lakπe bilo da je Isus rekao: to ne æeliπ da Ëine tebi ljudi, nemoj ni ti Ëiniti njima! Meappleutim, Isus ne poziva svoje sljedbenike da pasivno stoje sa strane i ne Ëine niπta. On ih poziva da aktivno pridonesu dobru u ovom svijetu. to æeliπ da ljudi Ëine tebi, Ëini i ti njima! to æelim da mi ljudi Ëine? Æelim li da budu netolerantni prema meni, da krπe moja prava, da me progone ili ubijaju? Svakako da si neπto takvoga ne æelim. Stoga, poziva Isus, Ëini sve ono pozitivno πto bi i ti osobno volio doæivjeti: budi tolerantan, poπtuj prava drugih, voli ljude oko sebe Ëak i neprijatelje. Isus poziva svoje sljedbenike na viπe standarde. Savao, progonitelj krπêana, prepoznao je Kristov poziv na putu za Damask. Dubina Kristove misli i nauëavanja promijenila je netolerantnog progonitelja u poniznog sljedbenika. Kad bismo svi u ovom veêinski krπêanskom narodu dopustili da meappleu nama doapplee do izraæaja Kristova misao i praksa, imali bismo daleko tolerantnije druπtvo imali bismo druπtvo bez korupcije, zavisti i mrænje. Iako æivimo u veêinski krπêanskoj zemlji, krπêanski se korijeni Ëesto ne viappleaju u politici, gospodarstvu i opêim druπtvenim okolnostima. Stoga nam za Dan vjerske slobode æelim svima uputiti poziv da, svatko na svojem podruëju, uzdiæemo ova Kristova mjerila, da ih æivimo i time pomognemo naπim sugraappleanima uvidjeti πto zapravo znaëi biti narod s krπêanskim korijenima. Neka naπe zauzimanje u okolini u kojoj se kreêemo joπ mnoge pokrene na poπtivanje vjerske slobode. To je moja æelja za sve nas! Dr. sc. Igor Lorencin, na obiljeæavanju Meappleunarodnog dana vjerske slobode, 29. sijeënja 2011. u Hotelu Four Points u Zagrebu ADVENTISTI»KI PREGLED 21

Tvoje dijete Ako te tvoje dijete potraži svojim pogledom, pogledaj ga! Ako te tvoje dijete dodiruje svojim rukama, zagrli ga! Ako te tvoje dijete dodirne svojim usnama, poljubi ga! Ako ti tvoje dijete hoće nešto reći, poslušaj ga! Ako se tvoje dijete osjeća bespomoćno, pomozi mu! Ako se tvoje dijete osjeća samo, prati ga! Ako se tvoje dijete osjeća žalosno, utješi ga! Ako se tvoje dijete nalazi u poteškoćama, ohrabi ga! Ako tvoje dijete doživi neuspjeh, zaštiti ga! Ako tvoje dijete izgubi nadu, ohrabri ga! Nisam dao niπta Na obali mora stajao je jedan čovjek. Njegovo srce je bilo sretno. Promatrao je brod koji je isplovljavao iz obližnje luke i polako se usmjeravao prema istoku. Pored njega je stajao jedan drugi čovjek i također pogledom pratio brod, očiju punih suza koje su tekle niz njegovo staro izborano lice. Na njegovom se licu nije očitovala tuga, već radost; njegove suze nisu bile suze žalosnice, već suze radosnice. Prvi čovjek ga je malo promotrio, prišao mu i upitao ga radoznalo: Zašto plačete, gospodine? Ne ispuštajući pogled s broda, starac je odgovorio: Pogledajte taj brod koji odlazi na Daleki istok. U njemu je moja kći jedinica! Ona odlazi u misiju. Tamo će propovijedati Radosnu vijest izgubljenima. Čuvši to, čovjek je oborio pogled i tiho zaplakao. Što vam je, zašto plačete? upitao ga je tiho starac. Mislio sam da sam ja dao tako puno Bogu, a sada znam da nisam dao ništa. Taj brod nosi moj dar od milijun dolara za misijske potrebe na Dalekom istoku... Bio sam ponosan što sam dao tako puno, ali sada kad vidim što ste vi dali... ja nisam dao ništa. Misliπ li... Ilustracije Misliš li godinu unaprijed, posadi žito. Misliš li deset godina unaprijed, posadi drvo. Misliš li stotinama godina unaprijed, poučavaj ljude. Jer posadiš li žito, ubrat ćeš plodove jedanput. Posadiš li drvo, ubrat ćeš plodove desetke puta. A poučavaš li ljude, ubirat ćeš plodove stotinama godina. Iz djeëjih usta Mali dječak se molio: Dragi Bože, molim Te, brini se o mom tati i mojoj mami, i mojoj sestri i mojem bratu, i o mojem psu i o meni. O, da, molim Te, pazi i na sebe, Bože. Jer ako se Tebi nešto dogodi, onda ćemo mi doista upasti u velike nevolje. * * * Rabin razgovara s pametnim i živahnim šestogodišnjim dječakom. Dakle, ti kažeš da se tvoja mama moli za tebe svaku večer? To je divno! A kako se to moli? Dječak odgovori: Hvala Ti, Bože, što je konačno u krevetu! * * * Dječak se usrdno moli: Gospodine, ako Ti od mene ne možeš načiniti boljega dječaka, nemoj se brinuti zato. Ja doista uživam u tome kakav jesam! Jerihonski zidovi Pastor crkve je jedne nedjelje posjetio nastavu vjeronauka da vidi kako se odvija ovaj oblik proučavanja Biblije. Tko je srušio Jerihonske zidovde? upitao je djecu u jednom trenutku. Mi nismo, pastore! odgovorila su djeca. Ponašaju li se djeca u ovom razredu uvijek tako? obratio se pastor vjeroučitelju. Ovo su dobra djeca i ja im vjerujem, uzvratio je vjeroučitelj. Siguran sam da ne bi učinili tako nešto. Uznemiren i razočaran, pastor je prepričao ravnatelju crkvene škole što je pitao djecu i kakav je odgovor dobio od njih i vjeroučitelja. Pastore, rekao je ravnatelj škole, ja dobro poznajem i djecu i učitelja. Ako kažu da nisu, to mi je dovoljno. Na sljedećem sastanku crkvenog odbora pastor je iznio ovaj predmet. Rasprava je trajala dva sata, a onda je donesen zaključak: Pastore, ne vidimo razloga da se uzbuđuješ zbog tako beznačajne stvari. Ako je nastala bilo kakva šteta, platit ćemo iz crkvene blagajne. Iz knjige Igora Đurčika, Dodir srca 22 ADVENTISTI»KI PREGLED

S interneta Tri drveta Tri mlada zelena drveta rasla su na jednom brežuljku i maštala o tome što će postati kad odrastu. Prvo drvo pogledalo je prema zvijezdama i reklo: Želim postati kovčeg za čuvanje najvećeg blaga! Drugo drvo pogledalo je u potočić koji je veselo tekao od podnožja brežuljka prema moru i reklo: Želim postati najveći brod na svijetu! Treće drvo pogledalo je prema dolini u kojoj su ljudi užurbano podizali bučne gradove i čeznutljivo reklo: Ne želim napuštati brežuljak. Želim postati tako veliko i snažno da ljudi, kad me pogledaju, podižu zahvalan pogled k nebu i razmišljaju o Bogu! Prolazile su godine i izmjenjivali su se kiša, sunce i snijeg. Tri drveta su divno izrasla i ponosno se dizala u visinu. Jednog dana na brežuljak su se popela trojica drvosječa sa sjekirama na ramenu. Prvi drvosječa prišao je prvom drvetu i rekao: Ovo drvo je izvanredno! Kao da je raslo za mene. Uskoro se s udarcima sjekire miješao tihi drvetov glas: Sigurno će sada od mene napraviti prekrasan kovčeg za čuvanje najvećih dragocjenosti. Drugi drvosječa pogledao je drugo drvo i rekao: Kako je ovo drvo snažno! Baš takvo mi treba. Dok su snažni udarci sjekire padali po njemu, drvo se radovalo: Sigurno će sada od mene načiniti veliki brod. Napokon ću ploviti širokim morima i nositi najveće vladare svijeta. Treći drvosječa prišao je trećem drvetu. Bilo je visoko i uspravno, ali on nije obraćao pozornost na to. Samo je rekao: Drvosječi je potrebno svako drvo! Treće drvo je šutjelo dok se savijalo pod oštrim sječivom. Prvo drvo je zadrhtalo od uzbuđenja kad je vidjelo da ga drvosječa nosi k tesaru. Ali umjesto kovčega za čuvanje blaga, majstor je od njega načinio jasle. Smjestio ih je u štalu nekog gostioničara i napunio ih sijenom. Drugo drvo je poskočilo od uzbuđenja kad ga je drvosječa odnio u majstorsku brodograđevnu radionicu. Ali umjesto velikog i moćnog jedrenjaka koji plovi širokim morima i nosi velike vladare svijeta, od njega su načinili jednostavan ribarski čamac koji je krstario jezerom. Treće drvo je zbunjeno šutjelo kad ga je drvosječa rasjekao u grube grede i ostavio u kutu dvorišta. S vremena na vrijeme drvo je pomislilo: Čemu sve ovo? Jedina mi je želja bila da stojim na brežuljku i upućujem misli ljudi na Boga. Prošlo je mnogo dana i noći. Sva tri drveta zaboravila su svoje snove iz djetinjstva i predali se svakodnevici. Jedne noći je prvo drvo obasjala zlatna svjetlost kad je jedna mlada žena stavila svoje Novorođenče u jasle. Odmah je znalo da u sebi čuva najveće blago svijeta. Jedne večeri neki umorni Učitelj i Njegovi učenici ušli su u ribarski čamac. Učitelj je odmah zaspao, i prije nego što su isplovili, odjednom se podigla oluja. Drvo je zadrhtalo; osjećalo je da neće imati dovoljno snage da prenese putnike kroz vjetar i kišu na drugu stranu jezera. Ali tad je Učitelj ustao, podigao ruku i zapovjedio vjetru da umukne i prestane. Stišao je buru kao da je nikad nije bilo. Drugo drvo je bilo sigurno da je ponijelo najvećeg Vladara, Kralja Neba i Zemlje. Jednog petka prije podne neki je drvosječa uzeo dvije već zaboravljene grede iz dvorišta i sastavio ih u križ. Drvo je zadrhtalo kad su ga stavili na leđa izmučenog i okrvavljenog Čovjeka tjerajući Ga da prolazi kroz mnoštvo razjarenih psovača i rugača. Osjećalo se krivim kad je dopustilo da ruke tog Čovjeka pribiju klinovima za njega i podignu Ga u visinu. Ali u zoru nedjelje, dok se zemlja tresla od očitovanja Božje sile koja je dala život ljubljenom Sinu, treće drvo je znalo da će svaki put kad ljudi pogledaju njega pomisliti na Boga. A to je mnogo, mnogo više nego samo stajati na brežuljku kao najviše drvo na svijetu. Autor nepoznat ADVENTISTI»KI PREGLED 23

Novogodiπnje krπtenje u Zagrebu Ima li boljeg naëina zapoëeti novu kalendarsku godinu od krπtenja? Tako su mislili i Sanja Crnjanski, Diana poljar te Luka BahtiÊ. Ovo troje mladih svoju odluku da hrabro slijede Krista potvrdili su biblijskim krπtenjem u subotu, 1. sijeënja 2011. u crkvi Zagreb 1 na Prilazu. Sanja, Diana i Luka djeca su naπe crkve i imali smo ih priliku promatrati kako odrastaju u vrsne mlade ljude pred kojima je lijepa buduênost s Isusom. Oni su isto tako primjer drugim mladima koji tek donose svoju odluku o krπtenju. U crkvi je te subote prireappleen bogati program kojim je uveliëana sveëanost krπtenja. Duhovnu poruku iz Boæje rijeëi imao je pastor Igor Lorencin, koji je i krstio naπe mlade. Nakon krπtenja, nastavili smo druæenje u crkvi uz zajedniëki ruëak. Crkva Zagreb 1 je tako prvi dan u novoj godini provela zajedno, okupljena oko Boæje rijeëi i radujuêi se s krπtenicima. Iva Veble Bladt kola zdrave hrane u Zagrebu Iz naπih crkava U prostorijama Udruge Viπe od æivota u Zagrebu, Bauerova 2, od 16. sijeënja 2011. godine svake druge nedjelje odræava se πkola pripremanja zdrave hrane, koju vodi sestra Ljubica KlaËmer. Polaznici prolaze teorijski i praktiëni dio i potom degustiraju i procjenjuju zajedniëki pripremljenu hranu. StruËno vodstvo, veselo i poticajno ozraëje te nove spoznaje, vjeπtine i prijateljstva pridonose velikom zanimanju polaznika. Zbog toga se ovaj teëaj odræava Ëak dvaput dnevno: u 10 i 15 sati i potrajat Êe do kraja oæujka. VeÊina polaznica i polaznika ove πkole nisu vjernici AdventistiËke crkve, a svoje oduπevljenje dijele s prijateljima koje dovode na nove susrete.»lanovi Udruge Viπe od æivota zahvaljuju donatorima koji su sudjelovali u opremanju njihove nove kuhinje u lijepom prostoru u kojemu se πkola odræava, kao i svima koji su svojim prilozima poduprli kupnju namirnica i svega πto je potrebno za odræavanje ovog teëaja. Darko KovaËeviÊ Oduπevljenje Knjigom proroka Daniela u Rijeci Kako poraz pretvoriti u pobjedu? naslov je niza multimedijskih predavanja odræanih u dvorani Transadrije u Rijeci tijekom prosinca 2010. i sijeënja 2011. godine, nakon evangelizacijskog niza koji je odræao pastor Janoπ Biro-Kovacs. ProuËavanja iz Knjige proroka Daniela vodio je pastor SreÊko KuburiÊ. ezdesetak posjetitelja ovih desetak predavanja oduπevili su se Knjigom proroka Daniela. Jasno, uvjerljivo i nadahnuto iznoπenje pribliæilo je ovu biblijsku knjigu i njezina proroëanstva i onima koji su je imali prilike prouëavati po prvi put. Kao πto je Sveti Duh vodio proroka u pisanju, vjerujemo da je isti Duh bio prisutan i pri tumaëenju odreappleenih dijelova knjige. ProÊi kroz povijest svijeta na tako slikovit i jednostavan naëin moguêe je samo pomoêu uma Onoga koji je ova proroëanstva i dao. A vjerujemo da su proroëanstva dana zato da bismo se mi, dok ih u ovo naπe vrijeme prouëavamo, ohrabrili i ojaëali svoju vjeru u Boga. Miroslav Lorencin Biblijski junaci u Osijeku Misijski odjel osijeëke AdventistiËke crkve pod vodstvom Ksenije MihajloviÊ Hirnstein veê gotovo godinu dana odræava seminare pod nazivom Biblijski junaci. Polaznici predavanja sluπaju o poznatim i manje poznatim osobama iz Biblije, a razgovor je vrlo æiv i vedar. Seminari se odræavaju redovito nedjeljom u osamnaest sati, vrlo su zanimljivi i posjeêuju ih prijatelji i vjernici naπe crkve, predani Ëitatelji Biblije. Zainteresiranost za seminare je sve veêa i broj novih posjetitelja se poveêava. Biserka DrventiÊ Projekt Globalna kasna kiπa O inicijativi Generalne konferencije KrπÊanske adventistiëke crkve za 2011. godinu mogli smo Ëitati u AdventistiËkom pregledu 5/2010. Bît te inicijative jest zajedniπtvo u molitvi za izlijevanje kasne kiπe Svetoga Duha na svakog vjernika, prema biblijskom obeêanju. U svrhu toga Odjel mladeæi Jadranske unije konferencija KrπÊanske adventistiëke crkve na podruëju Albanije, Slovenije i Hrvatske, na Ëelu s voditeljem odjela, pastorom Bobom MarËetom, organizirao je desetodnevne molitvene skupove za mlade. Od 5. do 15. sijeënja 2011. godine u prostorijama Udruge 24 ADVENTISTI»KI PREGLED

Obiljeæavanje Dana vjerske slobode Meappleunarodni dan vjerske slobode sveëano je obiljeæen u subotu, 29. sijeënja 2011. u Hotelu Four Points by Sheraton Panorama u Zagrebu. SveËanost je organizirala Udruga za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj. Prisustvovali su uglednici veêine vjerskih zajednica koje djeluju u Hrvatskoj, dræavni duænosnici, Ëlanovi Udruge, uzvanici i novinari. ProËitano je i pozdravno pismo iz Ureda predsjednika Republike dr. Ive JosipoviÊa, s Ëestitkama Udruzi i njezinim Ëlanovima na angaæiranosti oko vjerskih i drugih sloboda. Na sveëanosti su pojedincima i ustanovama za njihovo djelovanje na podruëju vjerske slobode podijeljena godiπnja priznanja Udruge za vjersku slobodu. Za godinu 2010. priznanja su primili: prof. dr. Damir Boras, pastor Giorgio Grlj, akademik Mislav JeæiÊ, prof. dr. Predrag MatvejeviÊ, Ljubomir MihaljeviÊ, psihologinja dr. sc. Mirjana Nazor, televizijska urednica Petra PajdakoviÊ ebek, publicist i nakladnik Boæo Rudeæ, Marija ZnidarËiÊ, Hrvatska krπêanska koalicija i Okruæni zatvor u Osijeku. NazoËni su se upoznali s radom Udruge u proπlogodiπnjem razdoblju. Upozoreno je da se vjerska sloboda u Republici Hrvatskoj moæe joπ usavrπavati i predloæene su daljnje aktivnosti. Predloæeno je da se treba izboriti da na popisnim listovima za ovogodiπnji popis stanovniπtva bude moguênost ravnopravnog izjaπnjavanja o pripadnosti odreappleenoj manjinskoj vjerskoj zajednici, izjaπnjavanja o nepripadanju bilo kojoj vjerskoj zajednici te izjaπnjavanja o agnostiëkom svjetonazoru. Predstavljen je i novi broj Ëasopisa Vjerska sloboda, kao i separati pojedinih Ëlanaka i tiskane graapplee s podruëja vjerske slobode. Srediπnje predavanje Vjerska sloboda u narodu krπêanskih korijena Kristova mjerila za bolje druπtvo odræao je pastor KrπÊanske adventistiëke crkve u Zagrebu, dr. Igor Lorencin (tekst donosimo na str. 21), a Gospel skupina Agape izvela je Ëetiri duhovne pjesme. O ovogodiπnjem obiljeæavanju Dana vjerske slobode u nekoliko je navrata izvijestila Hrvatska televizija u svojim redovnim i specijaliziranim programima. Viπe o djelatnostima Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj moæete proëitati na web adresi www.vjerska-sloboda.net, gdje moæete skinuti posljednja dva broja Ëasopisa Vjerska sloboda. Karlo Lenart Viπe od æivota u Zagrebu, u crkvi Zagreb Centar, svake veëeri u 18 sati odræavani su jednosatni molitveni sastanci s kratkom duhovnom porukom o obraêenju, posveêenju i duhovnom rastu te vremenom za molitvu. Mladi su provodili vrijeme u molitvi i iskrenog srca traæili Boæje vodstvo u njihovim æivotima. Svaku veëer su druga djevojka ili mladiê organizirali ove posebne sastanke. Nakon toga mladi su imali priliku provesti vrijeme u zajedniëkom druæenju i razmjeni iskustava. Posebna skupina mladih dolazila je svakog jutra u sedam sati na zajedniëku molitvu u istom prostoru, prije posla ili uëenja. Ovaj dobar obiëaj jutarnje molitve nastavili su joπ neko vrijeme. Vjerujemo da Êe ovaj i sliëni poduhvati biti samo joπ jedan korak bliæe istinskom zajedniπtvu Boga i Njegovog naroda i pripremiti nas za skori Kristov dolazak. Neven KlaËmer ADVENTISTI»KI PREGLED 25

Zagreb: Rakovi se mnoæe U subotu, 29. sijeënja 2011. godine na prijepodnevnom bogosluæju Ëlanovi KrπÊanskog izviappleaëkog druπtva Rakovi priredili su sveëanost primanja novih izviappleaëa te prelazak poletaraca u izviappleaëe. Naπ klub je postao bogatiji za petnaest novih Ëlanova, pa sada broji viπe od Ëetrdeset Ëlanova. Ova brojka nosi veliku odgovornost. Svjesni smo da je Bog naπem izviappleaëkom druπtvu povjerio veliku ulogu. Pozvani smo djeci i mladima pomoêi u usvajanju raznih vjeπtina, ali prije svega ih usmjeriti da vole Boga i ljude kako bi u buduênosti bili nositelji baklje Evanappleelja. Nakon sveëanosti smo uæivali u zajedniëom ruëku, razgovoru i druæenju te πetnji prohladnim maksimirskim parkom. U prosincu 2010. godine organizirali smo prodaju radova koje su djeca sa svojim voappleama izraappleivala na izviappleaëkim radionicama. Prodavali smo svijeêe od pëelinjeg voska, razne predmete od papira, ukrasne vaze, Ëaπe za olovke, privjeske, i sliëno. Likovna radionica Æeljka GojeviÊa donirala nam je slike i na taj naëin nam pomogla u prikupljanju novëanih sredstava za djelovanje kluba. Drugu akciju smo posvetili prikupljnju novca kako bismo pomogli djeci iz naπe crkve koja æive u financijski ugroæenim obiteljima. Sredstvima koja su prikupljena te subote æeljeli smo barem malo ublaæiti teπko stanje u tri obitelji s malom djecom. Sestre i braêa su nas izdaπno podræali u tim akcijama. Na svakom koraku vidimo blagoslove kojima Bog nagraappleuje naπe napore, i zato smo Mu zahvalni. Miroslav Jug Mjuzikl Psalty u Kriæevcima Iz naπih crkava Na poziv uprave PuËkog otvorenog uëiliπta u Kriæevcima, u subotu, 5. veljaëe 2011. u tom su gradu nastupili Ëlanovi KrπÊanske izviappleaëke druæine Lavovi iz Virovitice s veê dobro uvjeæbanim mjuziklom Psalty, za koji se proëulo nadaleko. Pod budnim okom profesorice glazbenog odgoja Svetlane ReliÊ, izviappleaëi su marljivo vjeæbali, pa je izvedba bila na visokoj razini. U Hrvatskom domu u Kriæevcima nastupili su pred dvjestotinjak gledatelja, veêinom uëenika Osnovne πkole Ljudevita Modeca iz Kriæevaca, i pred Ëlanovima izviappleaëkog odreda iz Kriæevaca. U mjuziklu su se izviappleaëi predvoappleeni Psaltyjem uputili u avanturu osvajanja vrha planine. UnatoË svim zaprekama, umoru, gladi i æedi, oni korak po korak idu naprijed, i uz pjesmu i vjeru u Boga polako ali sigurno napreduju te na kraju osvajaju predviappleeni planinski vrh. Na ovaj su naëin izviappleaëi iz Virovitice prenijeli gledateljima poruku da se kroz æivot moæe napredovati korak po korak s vjerom u nebeskog Oca, unatoë svim moguêim æivotnim neprilikama kroz koje prolazimo. Nakon izvedbe mjuzikla, koji je odliëno primljen, slijedio je zajedniëki ruëak u prostorijama KrπÊanske adventistiëke crkve u Kriæevcima. Nakon premijere ovog mjuzikla na proπlogodiπnjem Meappleunarodnom djeëjem festivalu duhovne glazbe u Slatini, ovo je Ëetvrti izvanæupanijski nastup. VirovitiËki krπêanski izviappleaëi dosad su ovaj mjuzikl izveli u Osijeku, Sisku, Koprivnici i Kriæevcima, a pozivi za nastupe im i dalje stiæu. Ljubiπa Æivojnov Koncert mandolinske skupine Amos U prostorijama Udruge Viπe od æivota u Zagrebu, 26. veljaëe 2011. godine odræan je cjeloveëernji koncert glazbene skupine Amos iz Slovenije, sastavljene preteæito od sviraëa æiëanih instrumenata. Ovaj koncert zapravo je bio poëetak viπetjednih Dana otvorenih vrata Udruge Viπe od æivota iz Zagreba. Koncert je vodila stjuardesa zrakoplovne kompanije Amos, s kojom smo poπli na putovanje kroz razliëite kulture i kontinente, sluπajuêi njihove izvedbe glazbe razliëitih podneblja. DonoseÊi ugoappleaj duhovne glazbe kakva se izvodi u susjednim i u dalekim zemljama, Amosovci su oduπevili sluπateljstvo koje je do posljednjeg mjesta ispunilo dvoranu. Skupina Amos sastoji se od dvadesetak izvoappleaëa od kojih su mnogi amateri ili su tek nedavno poëeli svirati svoj instrument. VeÊ godinama oni izvode kvalitetnu glazbu na slavu Bogu po mnogim javnim dvoranama i crkvama. Djeluju pod umjetniëkim vodstvom Tanje VnuËec Popov. ZagrepËani su gromoglasnim pljeskom odali slavu Bogu i pohvalili trud gostujuêih glazbenika. Svi prisutni mogli su kupiti nosaë zvuka i odnijeti lijepe uspomene s tog glazbenog putovanja. Neven KlaËmer Predavanja o krπêanskoj politici KrπÊanska politika niz je od πest predavanja πto ga je profesor Æeljko Porobija, dekan AdventistiËkog teoloπkog fakulteta 26 ADVENTISTI»KI PREGLED

Zbor Bee Geesus u Zagrebu Koncertnu sezonu u mjesnoj crkvi Zagreb 1 nastavio je 29. sijeënja 2011. mjeπoviti Gospel zbor Bee Geesus iz Slovenije. Oko Ëetrdeset pjevaëa, veêinom studenata, oduπevilo je okupljene svojim a capella izvedbama poznatih gospel pjesama. Ove dobro uvjeæbane mlade pjevaëe vodi dirigent Matej VirtiË. Matej nas je na vrlo simpatiëan naëin vodio kroz koncert, dajuêi nam priliku da sudjelujemo i mi kao publika. Crkva na Prilazu je bila u potpunosti ispunjena. Zbor se toliko dopao publici da su pjevaëi po zavrπenom koncertu Ëak dvaput izlazili na pozornicu. Iako je ovo zboru Bee Geesuss bio prvi koncert u Zagrebu, toplo se nadamo da nije i posljednji. Iva Veble Bladt u Maruπevcu, odræao od 4. do 12. veljaëe 2011. u glavnoj KrπÊanskoj adventistiëkoj crkvi u Zagrebu. Tijekom dva vikenda sluπatelji su dobili odgovor na pitanje: to krπêanstvo ima reêi o politici? U uvodnom dijelu niza prof. Porobija je rekao da se krπêanska misao bavi boljitkom pojedinca i druπtva. BuduÊi da se krπêanska politika ne bavi politiëkim opcijama, ona nije umijeêe uzimanja vlasti, veê je umijeêe πto kvalitetnijeg organiziranja druπtva. Evo i nekoliko naëela πto ih krπêanska politika promiëe: ne grabiti, veê darivati bez raëunice; umjesto statusa i hijerarhije, uoëiti svaëiji potencijal i moguêe sudjelovanje; ne manipulirati i globalizirati, veê poticati jedinstvo raznolikosti; zemaljska sudiπta trebaju raditi po uzoru na nebesko sudiπte omoguêiti da se na sud doapplee dragovoljno, sudac treba ujedno biti i branitelj, treba suditi po Ëovjekovu naëinu suappleenja bliænjem, po djelima, treba osuditi svako nasilje, treba osuditi neutralne promatraëe i one koji propuπtaju Ëiniti dobro, jer sud postoji zbog oslobaappleanja.... Iz svega je razvidno da su krπêanska politika i etika nerazdvojni. Viπe podataka o krπêanskoj politici moæe se proëitati, odnosno sluπati, na adresi: http://www.adventisti.org. Karlo Lenart»uj, Izraele! Jahve je Bog naπ, Jahve je jedan! Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom duπom svojom i svom snagom svojom! RijeËi ove πto ti ih danas nareappleujem neka ti se ureæu u srce. Napominji ih svojim sinovima. Govori im o njima kad sjediπ u svojoj kuêi i kad ideπ putem; kad lijeæeπ i kad ustajeπ. Priveæi ih na svoju ruku za znak i neka ti budu kao zapis meappleu oëima! Ispiπi ih na dovratnicima kuêe svoje i na vratima svojim! (Ponovljeni zakon 6,4-9) ADVENTISTI»KI PREGLED 27

Iz naπih crkava Koncert skupine Agape u PitomaËi Gospel skupina Agape odræala je koncert duhovne glazbe u katoliëkoj crkvi Svetog Vida u PitomaËi, 14. veljaëe 2011. Bilo je to prvo gostovanje sastava Agape u tom gradu, a ostvareno je na poziv domaêina u povodu proπtenja za blagdan Svetog Valentina. Koncert je nosio znakovit naslov VjeËna ljubav, i mediji su ga odliëno najavili. Na elektroniëkom gradskom portalu pitomaëa.net i u VirovitiËkom listu ocijenjen je kao vrlo uspjeπan: Bio je to doæivljaj za pamêenje. Izveli su preko 20 melodija, skupno, solo, u kvartetu, s muziëkom pratnjom i bez nje i oduπevili sve prisutne. Pjesmom su prenijeli ljubav, oduπevljenje, radost i spoznaju o Bogu i podijelili je s prisutnima u pitomaëkoj æupnoj crkvi punoj vjernika. Goste je pozdravio i zahvalio se njima i pokroviteljima koncerta, Druæbi braêe hrvatskog zmaja i OpÊini PitomaËa, æupnik vlë. Ivica Puπkadija. Nakon koncerta su oduπevljeni vjernici i æupnik ugostili pjevaëe na izvrsno pripremljenom domjenku i druæenju, i uputili im poziv da ponovno doappleu. Damir Jerak Pet godina aerobika u zagrebaëkoj crkvi U AdventistiËkoj crkvi Zagreb 1 ponedjeljkom i srijedom u 19.30 okuplja se skupina æena na vjeæbanje. Pored toga, za one koji imaju viπe vremena postoji termin utorkom i Ëetvrtkom u 11 sati, koji vodi Viπnja KovaËeviÊ i koji Êe uskoro obiljeæiti svoju prvu obljetnicu. U ponedjeljak 31. sijeënja 2010. naveëer imali smo malo drukëiji raspored vjeæbanja nego obiëno. Na samom poëetku obratila nam se naπa voditeljica, mr. sc. Nives tekiê- DugiÊ, dr. med., specijalistica ginekologije u KlaiÊevoj bolnici: Jako mi je drago da vas vidim u ovakvom broju. Danaπnje vjeæbanje Êe biti malo drukëije od uobiëajenog. Naravno, danas slavimo dobar jubilej: petu obljetnicu. Za one koji su nam se kasnije pridruæili, recimo da je sve zapoëelo prije pet godina. S nama su i neke osobe koje vjeæbaju od samog poëetka. Ja sam im se pridruæila prije Ëetiri godine, znaëi godinu dana nakon πto je vjeæbanje krenulo. Naravno, moramo spomenuti imena prijaπnjih voditeljica, u prvom redu Veronike Lipohar, u to doba mlade studentice, koja je sve pokrenula s puno entuzijazma i kojoj se pridruæilo mnogo æena. Bila je tu i studentica Petra koja je povremeno uskakala, te Dajana. Iza nje je krenula Marijeta, koja sad Ëuva bebicu pa nije mogla doêi veëeras. Imali smo i jednu malu krizu prije tri godine, kad smo ostali bez voditelja, dakle iz objektivnih razloga. Nismo znali πto dalje; ili se raspadamo, ili Êemo nastaviti dalje. Onda sam to preuzela ja, a vi znate da to nije moja struka i da sve radimo Ëisto amaterski. Danas nas ima u jako lijepom broju, i ako ovako nastavimo, mislim da Êemo ubrzo od naπih domaêina morati traæiti da nam malo produæe ovu dvoranu i dodaju ogledala. Moram spomenuti i medicinski i zdravstveni dio. Ja na vjeæbanje gledam na ovakav naëin: volim izraz vjeæbanje uz glazbu. Dakle, to nije klasiëna aerobika, jer je ona puno bræa i zamornija. Mi vjeæbamo i pratimo glazbu, ili se ËeπÊe dogaapplea da glazba prati nas, sve u cilju toga da stignemo napraviti πto viπe vjeæbi. Naravno, kreêemo odozgo pa dolje do noænih prstiju, da sve obuhvatimo. Zdravstveni aspekt nam je jako vaæan, jer mi smo pomalo u nekim zlatnim godinama i, htjeli ili ne, pomalo nas naëinje zub vremena. Mi to ne moæemo zaustaviti; godine nose svoje i vrijeme nosi svoje, ali vjeæbanjem moæemo uëinkovito usporiti te promjene. U ime svih nas lijeënici Nives zahvalila se Mirjana Kolak za trud koji ulaæe, za nove ideje i upornost kojom nas bodri. Nakon kratke vjeæbe uslijedio je domjenak i veselo druæenje. Prisjetili smo se imena koja su bila meappleu prvima: Veronika, Tajana, Jadranka, Mirna, Lara, Slavica, Mirjana, Petra, Dajana... i zatim dolazila nova: Svjetlana, Suzana, Melita, Magda, Jasminka, Irena, Viπnja, Snjeæana, Bosa, Mirjana, Sanja, Brankica, Tamara, Roberta, Vesna, Ksenija, Srebrenka... i sve naπe drage prijateljice sa slike. Svaki organ i svaki miπiê naπega tijela ima svoju ulogu i zato naπ stroj mora biti æivahan, aktivan i djelotvoran. Razmiπljajmo i odluëimo pridonijeti poboljπanju svojega zdravlja. Milkica LatkoviÊ-PeriπiÊ Krπtenje u Bjelovaru Nema ljepπe radosti od one kad se krsti Ëlan obitelji. I Nebo se raduje kad se joπ jedno ljudsko biêe okreêe od grijeha i otvara svoje srce utjecaju boæanske ljubavi. UËi me, Jahve, svojemu putu da hodim vjeran tebi, usmjeri srce moje da se boji imena tvojega! (Psalam 86,11) rijeëi su iz Svetog pisma posveêene Vesni Salajster koja je uëinila zavjet s Bogom 18. prosinca 2010. u Bjelovaru. Obred biblijskog krπtenja vodio je pastor Miπo Havran, a cijeli taj sveëani dogaappleaj uljepπali su svojom pjesmom vjernici kriæevaëke crkve. Neka Boæja rijeë hrabri i nadahnjuje naπu novu vjernicu u njezinoj sluæbi i radosnom æivotu s Kristom. Martina Salajster 28 ADVENTISTI»KI PREGLED

Zaspali u Gospodinu amila MujagiÊ (1916. 2010.) iril PaviÊ (1930. 2010.) iril PaviÊ roappleen je 24. rujna 1930. godine u Hlevnici u Hrvatskom zagorju, gdje je proveo najranije godine æivota. S roditeljima se preselio u Rogovac, gdje se 1944. godine, u jeku Drugog svjetskog rata, upoznao s adventistima te im se i sâm pridruæio. Godine 1953. oæenio se Marijom uriπeviê, a do odlaska u NjemaËku 1970. godine obitelj su poveêala s Ëetiri djeëaka: Zlatko, Vlado, Franjo i Darko. Iako je promijenio nekoliko radnih mjesta, svugdje su ga cijenili jer je kao pouzdan i omiljen radnik uvijek bio spreman pomoêi, sasluπati i razumjeti, pokazujuêi æivotom svoju æivu vjeru. Tijekom boravka u NjemaËkoj aktivni je vjernik KrπÊanske adventistiëke crkve u Offenbachu, u kojoj obavlja razne duænosti. Po odlasku u mirovinu, 1992. godine se sa suprugom vraêa u piπiê Bukovicu, a posljednju godinu æivota provodi u Virovitici gdje nakon kratke i teπke bolesti odlazi na privremeni poëinak. Bio je oduπevljen biblijskom istinom i ljubio je Isusa i, bez obzira gdje ga vodio æivotni put, radio je i poticao druge kako bi Radosna vijest dosegla svakog Ëovjeka. Bogatog æivotnog iskustva i vesele naravi bio je ugodan sugovornik, spreman za πalu, savjet i ohrabrenje. NeoptereÊen materijalnim dobrima svoje je vrijeme ulagao u ljude. Sinovima je omoguêio kvalitetno πkolovanje i bio je ponosan djed i pradjed. Posebno je volio pjesmu. Imao je prekrasan bas koji je odzvanjao u mnogim zborovima i sastavima. Njegove omiljene pjesme govorile su o Novoj zemlji, o nadi u uskrsnuêe, o Isusovom drugom dolasku i ponovnom susretu s roditeljima i najmilijima koji su prije njega otpoëinuli. U toj nadi zaklopio je svoje oëi. Zlatko PaviÊ Eduard NovakoviÊ (1921. 2010.) Nakon kratke i teπke bolesti zaspao je u Gospodinu naπ brat u Kristu Eduard NovakoviÊ, 23. studenog 2010. godine, u devedesetoj godini æivota. Duboko nas je dirnula njegova smrt. Brat Edo je od svoje mladosti sluπao o Isusu Kristu i imao iskustva s Njim. UËinio je zavjet s Bogom 1953. godine u Varaædinu, gdje upoznaje suprugu Julu i s njom revno sluæi Gospodinu svake subote dolazeêi u Boæji dom na vrijeme. Mnogo rodbine, poznanika i vjernika crkve doπlo je ispratiti brata Edu na privremeni poëinak na varaædinskom groblju, 25. studenog. Uz pjesme zbora varaædinske crkve na sveëanom ispraêaju oæaloπêenoj djeci i rodbini rijeëi utjehe iz Svetog pisma uputili su pastori Drago Marin i Tihomir Sabo. Vjerujemo da Êe Isus uskoro doêi i uskrisiti brata Edu na vjeëni æivot, kako bi se ostvarila njegova omiljena pjesma U tom silnom mnoπtvu moram biti ja! Neka veliki Bog utjehe i nade utjeπi sva oæaloπêena srca. Tihomir Sabo amila MujagiÊ roappleena je 1916. godine u Tomislavgradu. Kao trogodiπnja djevojëica izgubila je majku, a potom i oca kad je imala tek sedam godina. Imala je vrlo teπko djetinjstvo. S deset godina odlazi u Beograd, gdje zavrπava krojaëki zanat. Godine 1939. udala se za Dæefera MujagiÊa, po zanimanju pravnika, i od tada joj æivot postaje lakπi. Po zavrπetku Drugog svjetskog rata postaje vjernicom KrπÊanske adventistiëke crkve u Sarajevu. amila je sa suprugom Dæeferom dobila dvije kêeri, Seniju i Naappleu. Suprug joj je preminuo 1972. godine i ona je ostala sama s kêerima. PoËetkom devedesetih zbog ratnih okolnosti morala je napustiti Sarajevo. Doπla je u Zagreb gdje su je prihvatila braêa i sestre u Kristu. Godine 1996. izgubila je kêer Seniju koja se teπko razboljela. Za amilu se u njezinim poznim godinama brinula kêer Naapplea, a æivjele su u Zagrebu i BihaÊu. Preminula je Zagrebu, u utorak 6. travnja 2010., u devedeset i Ëetvrtoj godini æivota. Poznavali smo je kao povuëenu, blagu i ugodnu osobu i ispratili smo je na privremeni poëinak do Isusovog dolaska na zagrebaëkom groblju Miroπevac. Igor Lorencin Marija NinËeviÊ (1918. 2011.) Marija NinËeviÊ roappleena je 24. svibnja 1918. u Splitu. Upoznala je adventiste preko SpliÊanina Marina JerkoviÊa, koji je iπao u ribarenje s njezinim muæem Milenkom. Odazvala se na prigodna predavanja, koja je vodio pastor Duπan ofranac, i bila je oduπevljena onim πto je Ëula. ZakljuËila je: To su anappleeli, a ne ljudi! UËinila je zavjet biblijskim krπtenjem 17. lipnja 1951. godine u Splitu, a krstio ju je pastor Duπan ofranac. Iako je suprug nije slijedio, dopustio joj je da u crkvu vodi djecu te su obojica sinova uëinila zavjet krπtenjem. U njihovu kuêu dolazili su mnogi vjernici i propovjednici. Uvijek je redovito pohaappleala crkvu i sedamnaest godina je bila voapplea subotnje πkole, a djeca su joj takoappleer veselo sluæila u crkvi. Pred kraj æivota oslabio joj je vid i bilo joj je oteæano kretanje. Ali pamêenje ju je odliëno sluæilo. Kako nije mogla Ëitati, koristila je vrijeme da se moli za svoju rodbinu, prijatelje, crkvu, propovjednike i posebno za bolesne i potrebite. Najdraæa joj je bila nada u drugi Kristov dolazak. Zaspala je u Gospodinu 16. sijeënja 2011. u 93. godini æivota, a na privremeni poëinak do skorog Kristovog dolaska ispratila su je braêa i sestre u Kristu, na zagrebaëkom Krematoriju. Ivan idara, pastor Zaspali u Gospodinu Pa da mi je i dolinom smrti proêi, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. (Psalam 23,4) Ankica Herceg (78), umrla 13. 1. 2011., Kutina Ivan AragoviÊ (1927. 2010.), Rogovac Marko uraseviê (1934. 2010.), Gradina ADVENTISTI»KI PREGLED 29

»estitamo! Kristina orappleeviê iz Opova i Vladimir idara iz Maruπevca vjenëani 5. rujna 2010. u Maruπevcu. VjenËao pastor Zlatko Musija. Leontina KerniËan iz Beograda i Zoran Varga iz Belog Manastira vjenëani 26. studenog 2010. u Belom Manastiru. VjenËao pastor Kristijan Mojzeπ. Najnoviju knjigu nabavite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika: www.znaci-vremena.com 30 ADVENTISTI»KI PREGLED

Duhovni æivot Neizbjeæno Njegovi Ja nisam veliki greπnik rekao je polako, odmjeravajuêi svaku rijeë i promatrajuêi moje oëi ne bi li opazio protivljenje ali sam veliki izbjegavatelj Boga. Moj pastoralni poriv da ispravim ono πto je isprva zvuëalo kao netoëna teologija, ubrzo je ugasnuo pod teæinom njegovih rijeëi. Naoruæan Pavlovom izjavom da je on najveêi od apostola zapravo bio prvi od greπnika (1. Timoteju 1,15), pripremao sam se ljubazno podsjetiti svog posjetitelja kako lako bivamo prevareni u vezi s naπim vlastitim duhovnim stanjem i kako slabo razumijemo strahovitu greπnost grijeha (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 504). Ali tada sam uoëio kako me njegove oëi smiono promatraju dok sam sluπao drugi dio reëenice. Bilo je to priznanje koje sam Ëuo mnogo puta tijekom trideset godina sluæbe, i to takvo Ëija mi je æalosna istina bila previπe poznata u vlastitom æivotu: Ja sam veliki izbjegavatelj Boga. BuduÊi da smo u naπoj kulturi naviknuti na to da se duhovno stanje opisuje brojem velikih grijeha koje nismo poëinili, teπko shvaêamo da je naπ najveêi problem naπe uroappleeno izbjegavanje Onoga koji vidi sve grijehe, vidljive i javne jednako kao skrivene i unutraπnje. Kada smo, Boæjom miloπêu, barem malo uzrasli u Kristu kada smo vjerni svojim zavjetima, kad nauëimo govoriti istinu, kad napustimo nasilna djela i rijeëi kao sredstva postizanja onoga πto æelimo i dalje nam ostaje duboko uznemirujuêa svijest o tome da prirodno ne traæimo druπtvo Velikog LijeËnika niti Njegovo izljeëenje. Jedan moj prijatelj i pastor taj naπ poriv da otresemo sve boæansko sa sebe usporeappleuje s igraëem ameriëkog nogometa koji ne dopuπta da ga iπta omete i sprijeëi u dosezanju cilja koji si je sâm odredio. PreËesto traæimo znakove uspjeha odobravanje pravednika, sigurnost bogosluæbene rutine, ugodu poznatnih pjesama i stihova, sluæbu koja nas odræava zaposlenima i na taj naëin na sigurnoj razdaljini dræimo Boæju ruku koja nas Moramo uëiniti sebe dostupnima Isusu na nove naëine i na nenaviknute koliëine vremena. Moramo se klanjati Njemu i jedni drugima neprijetvornom i ustrajnom poniznoπêu. Moramo njegovati sluπanje Njegovoga glasa u Njegovoj RijeËi, kroz πapate Njegova Duha, gdje god se dvoje ili troje okupe u Njegovo ime. I moramo se predati kako bi nas On dræao i lijeëio u tom oæivljavajuêem zagrljaju koji probuappleuje nas i cijelo Njegovo Tijelo kako bismo hodali s Njim u obnovljenom æivotu. uznemiruje. Za nas nema Jakovljevog hrvanja kod Jaboka ili Ilijine samoêe na Sinaju: ovi strahovito intimni susreti s Bogom podsjeêaju nas koliko zapravo viπe volimo naπe mirne æivote u πatorima ili javnim dogaappleanjima na vrhu planine. I crkvene strukture mjesne crkvene zajednice, sastanci, kongresi i odbori nesvjesno nam pruæaju joπ viπe metoda i razloga da izbjegavamo taj susret sa Spasiteljem koji potresa duπu, a koji Biblija opisuje kljuënim. Ovu bolnu istinu otvoreno su priznali zastupnici iz cijelog svijeta na godiπnjem zasjedanju Izvrπnog odbora Generalne konferencije odræanom u listopadu proπle godine u sjediπtu Generalne konferencije. Jednoglasno su izglasovali sljedeêu izjavu: Priznajemo da nismo uvijek ponajprije traæili Boga u molitvi i Njegovoj RijeËi kako bi nam podario izlijevanje Svetog Duha u sili kasne kiπe. Ponizno priznajemo da smo u naπim osobnim æivotima, naπim administrativnim djelatnostima i odborskim sastancima preëesto radili u svojoj sili. Boæja misija spaπavanja izgubljenog svijeta preëesto nije zauzela prvo mjesto u naπim srcima. Ponekad smo bili toliko zaposleni, ËineÊi dobre stvari, da smo zanemarili najvaæniju stvar poznavati Njega. PreËesto su sitne ljubomore, ambicije i naruπeni osobni odnosi istisnuli naπu Ëeænju za probuappleenjem i reformom i uëinili da radimo u naπoj ljudskoj snazi, umjesto u Njegovoj boæanskoj snazi. (Cijelu izjavu moæete proëitati u Ëlanku Boæji obeêani dar, AdventistiËki pregled, broj 5/2010, str. 6 8.) Svima koji traæe dobro Siona, ili Boæje crkve, ove iskrene rijeëi su takoappleer rijeëi nade i ohrabrenja. One upuêuju na jedino rjeπenje koje pojedincima i πirem Kristovom tijelu nudi obeêanje. Moramo uëiniti sebe dostupnima Isusu na nove naëine i na nenaviknute koliëine vremena. Moramo se klanjati Njemu i jedni drugima neprijetvornom i ustrajnom poniznoπêu. Moramo njegovati sluπanje Njegovoga glasa u Njegovoj RijeËi, kroz πapate Njegova Duha, gdje god se dvoje ili troje okupe u Njegovo ime. I moramo se predati kako bi nas On dræao i lijeëio u tom oæivljavajuêem zagrljaju koji probuappleuje nas i cijelo Njegovo Tijelo kako bismo hodali s Njim u obnovljenom æivotu. Tako probuappleenje zapoëinje i tako se nastavlja. Bill Knott, urednik Ëasopisa Adventist Review ADVENTISTI»KI PREGLED 31

OBAVIJEST O IZBORNOM SABORU HRVATSKE KONFERENCIJE KR ANSKE ADVENTISTI»KE CRKVE Izvrπni odbor Hrvatske konferencije KrπÊanske adventistiëke crkve donio je na svojoj redovitoj sjednici 30. sijeënja 2011. godine odluku da Hrvatska konferencija sazove Izborni sabor Hrvatske konferencije, 5. lipnja 2011. godine u Maruπevcu (sukladno Statutu Hrvatske konferencije, od 29. listopada 2007., Ëlanak 1, stavak 1). Zastupnici i gosti Sabora sasluπat Êe izvjeπêa o radu i napretku Crkve u proteklom razdoblju. Takoappleer Êe izabrati sluæbenike uprave te odrediti planove za sljedeêe razdoblje, za koje se nadamo da Êe nam ga dobri Bog u svojoj milosti pokloniti. Molimo se Bogu da Sveti Duh vodi sve poslove i zakljuëke ovog Sabora. Staniπa MargariÊ, predsjednik HK 32 ADVENTISTI»KI PREGLED