PRILOG 20 Sažetak za informiranje javnosti o Zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeće postrojenje PLIVA Hrvatska d.o.o. Lokacija Savski Marof Brdovec Zagreb, veljača 2015. Rev. 3 Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 1
KRATAK I SVEOBUHVATAN SAŽETAK PODATAKA NAVEDENIH U ODJELJCIMA A. - L. ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI 1. NAZIV, LOKACIJA I VLASNIK POSTROJENJA Naziv gospodarskog subjekta : Pravni oblik tvrtke: Adresa gospodarskog subjekta: web adresa: Naziv postrojenja obveznika ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša: Adresa postrojenja: Pliva Hrvatska d.o.o. za razvoj, proizvodnju i prodaju lijekova i farmaceutskih proizvoda Društvo s ograničenom odgovornošću Prilaz baruna Filipovća 25, Zagreb www.pliva.com PLIVA Hrvatska d.o.o., Lokacija Savski Marof Prudnička 54, 10291 Prigorje Brdovečko Lokacija postrojenja Pliva Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof smještena je na području općine Brdovec, između Prudnica i Drenja Brdovečkog. Lokacija se nalazi približno 20 km sjeverozapadno od Zagreba, zapadno od Zaprešića u blizini granice sa Slovenijom, južno od željezničke pruge Zagreb - Ljubljana, sjeverno od Save. Prema prostornom planu općine Brdovec postrojenje PLIVA Hrvatska d.o.o., lokacija Savski Marof smješteno je unutar zone gospodarske namjene-proizvodne, a okruženo je područjem gospodarske namjene-poslovne i mješovite namjene prostora. Vlasništvo Na ovoj lokaciji proizvodne aktivnosti odvijaju se od 1876. godine, kada je Tvornicu i rafinerija špirita i pjenice utemeljio barun Dumreicher i od tada na ovoj lokaciji datira proizvodna djelatnost, a proizvodnja pjenice/kvasca održala se do danas u tvrtki Kvasac d.o.o. Od 1948. godine tvornica posluje pod imenom Žumberak s osnovnom djelatnošću proizvodnje kvasca i špirita. Početkom 1967. g. tvornica Žumberak ulazi u sastav PLIVE. Plivina osnovna djelatnost na lokaciji je proizvodnja aktivnih farmaceutskih supstancija (API Active Pharmaceutical Ingredients). 1976.g. na lokaciji Savski Marof izgrađeno je postrojenje za proizvodnju aktivnih farmaceutskih proizvoda kemijskim procesima, današnja Sinteza SM1. 1998.g. izgrađeno je i pušteno u rad postrojenje za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija - Azitromicin VNS. PLIVA Hrvatska d.o.o. je od 2008. članica TEVA Grupe, najvećeg svjetskog proizvođača generičkih lijekova, nakon akvizicije američke kompanije Barr koja je bila Plivin vlasnik od 2006.g. Uz PLIVU Hrvatska d.o.o. na lokaciji u Savskom Marofu su: - Adria servis d.o.o., tvrtka koja u prostorima u vlasništvu PLIVE obavlja usluge čišćenja prostora i transporta. - Luxor d.o.o., tvrtka koja u prostorima u vlasništvu PLIVE obavlja ugostiteljske usluge - Hospira Zagreb d.o.o. za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija biološkim procesima i gotovih oblika koja je vlasnik dijela tvorničkog kruga - KVASAC d.o.o. za proizvodnju svježeg i suhog kvasca i pekarskih dodataka, koja je također vlasnik dijelova prostora lokacije. Pliva na lokaciji SM Savski Marof, u pogonima Sinteza SM1 i Višenamjenska sinteza (VNS), obavlja djelatnost proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstancija (API) kemijskim postupcima (točka 4.5 Priloga I. Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenim uvjetima zaštite okoliša NN 114/08) zbog čega postoji obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 2
U Plivi na lokaciji su uz dva proizvodna pogona i prateće službe: Održavanje i opskrba energijom, Skladišta sirovina i drugih materijala i Skladišta gotovih proizvoda. 2. KRATAK OPIS UKUPNIH AKTIVNOSTI S OBRAZLOŽENJEM Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući procese pratećih službi 2.1. Pogoni Sinteza SM1 i Višenamjenska sinteza (VNS) Pogoni Sinteza SM1 i Višenamjenska sinteza (VNS) izgrađeni su kao višenamjenske sinteze u skladu sa zahtjevima Dobre proizvođačke prakse (DPP) i primjenjivim zakonskim zahtjevima iz područja zaštite okoliša, zaštite na radu i sigurnosti. Proizvodnja je kampanjska i šaržna i ne može se govoriti o kontinuiranoj proizvodnji određenog API-a nego se u istom postrojenju izmjenjuju proizvodnje različitih proizvoda. Glavni proizvod pogona Sinteza SM1 je Omeprazol, a u proizvodnom portfelju se nalaze i drugi manje značajni proizvodi. Instalirani kapacitet postrojenja Sinteza SM1: 76 t aktivnih farmaceutskih supstancija. Glavni proizvod pogona VNS je Azitromicin, a u proizvodnom portfelju se nalaze i drugi manje značajni proizvodi. Instalirani kapacitet Pogona VNS: 220 t aktivnih farmaceutski supstancija. Pogoni VNS i Sinteza SM1 kratki opis proizvodnog procesa Proizvodnja API-a u pogonima VNS i SM1 je složen tehnološki proces sastavljen od više međusobno povezanih tehnoloških operacija i tehnika: - Prijema i pripreme sirovina i otapala Prijem tekućih sirovina tekuće sirovine se zaprimaju iz lokacijskih spremnika putem distribucijskog cjevovoda u pogonske spremnike ili se dostavljaju u originalnoj ambalaži proizvođača (bačve) ili u kontejnerima u pogon gdje će biti korištene (u količini dnevne ili vikend potrebe). Doziranje tekućih sirovina u reaktore se provodi putem cjevovoda iz pogonskih spremnika ili transportom pomoću vakuuma ili pumpe iz bačvi u dozirnu predlošku, od kuda se gravitacijski ispuštaju u reaktor. Priprema krutih sirovina se provodi u čistim kabinama s laminarnim strujanjem zraka gdje se pripreme točne količine krutih sirovina potrebne za proces te se u originalnom pakiranju od proizvođača postavljaju na mjesto korištenja tj šaržiranja. Šaržiranje krutih sirovina se provodi kroz usipne koševe, pomoću uređaja za šaržiranje krutina PTS (Powder Transfer System) ili pomoću lijevaka za šaržiranje uz lokalnu ventilaciju i ispod mobilnih uređaja s laminarnim strujanjem zraka. Prazna kontaktna ambalaža nakon šaržiranja se izdvaja i tretira kao opasni otpad. - Reakcije Pogon VNS: redukcija reduktivno cijepanje, diazotacija supstitucija, kopulacija, Friedel Crafts reakcija, oksimacija, Beckmannova pregradnja, hidriranje Eschweiler-Clark reakcija, oksidacija, Pogon Sinteza SM1: redukcija reduktivno cijepanje, amidacija, diazotacija supstitucija, kopulacija, Michaelova adicija, kloriranje, kondenzacija, oksidacija Za svaki API reakcije su određene proizvodnim postupkom ovisno o kemizmu nastanka proizvoda Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 3
- Kristalizacije Postupak nastajanja kristala iz reakcijske otopine pod utjecajem temperature, ph vrijednosti ili dodatka kristalizacijskog sredstva (kemikalije ili gotovog proizvoda) - Izolacije Odvajanje nastalih kristala od matičnih lugova pomoću tlaka, vakuuma ili centrifugalne sile - Regeneracije otapala iz procesa kristalizacije i izolacije Proces destilacije ili ekstrakcije pri čemu se odvajaju otapala iz matičnih lugova, radi ponovnog korištenja u procesu ili zbrinjavanja - Sušenja Proces uklanjanja vlage iz kristala vakuumom ili propuhivanjem dušikom uz grijanje. - Mljevenja / mikronizacije Proces dobivanja određene veličine kristala mehaničkom promjenom fizikalnih karakteristika kristala - Pakiranja Proces razvagivanja dobivenih suhih kristala u PE vreće (koje se nalaze u bubnjevima) provodi se u kabinama sa laminarnim strujanjem zraka ili u prostorijama s kontroliranim uvjetima radi zaštite radnika i sprječavanja kontaminacije proizvoda. Pogon Sinteza SM 1 kratki tehnički opis Postrojenje Sinteze SM1 se nalazi na sjeveroistočnom dijelu lokacije Savski Marof, a smješten je u više objekata. Proizvodna linija je sastavljena od reaktora, kristalizatora, centrifuge, sušnice ili filter sušnice, filtera, crpki, mlina/ mikronizera i sistema za opremanje ili transport. Oprema je izrađena od emajla ili nehrđajućeg čelika. Opremljena je s kondenzatorima i/ili hladilima. Uz proizvodni objekt su: radionica i kompresorska stanica za pripremu medija (komprimirani zrak, rashladni medij, vakuum, omekšana voda); plinska stanica ; skladište za opremu i rezervne dijelove; prostori za prihvat krutih i tekućih sirovina, spremnici tekućih sirovina i matičnih lugova sa tankvanama, prostor privremenog sakupljanja otpada; objekt za predtretmane otpadnih voda (neutralizacija i egalizacija); Pogon VNS kratki tehnički opis Postrojenje VNS smješteno je na sjeveroistočnom dijelu lokacije Savski Marof na kojem su prostori za:prijem tekućih sirovina, glavna proizvodna zgrada s laboratorijem i uredima, postrojenje za hidriranje, spremnički prostor s tankvanama, priprema energenata, postrojenje regeneracije otapala, predobrada otpadnih voda. Proizvodna linija pogona VNS sastavljena je od reaktora, kristalizatora, centrifuge i vakuum sušnice ili filter sušnice, pumpe, mlina i uređaja za opremanje. Oprema je izrađena od emajla ili nehrđajućeg čelika. Opremljena je s kondenzatorima i/ili hladilima 2.2. Održavanje i opskrba energijom (OiE)- opis procesa Pliva Hrvatska d.o.o., lokacija Savski Marof dobavlja električnu energiju i plin, a u sklopu OiE ima vlastito postrojenje za pripremu i distribuciju bunarske vode, pripremu i distribuciju pare i pripremu i distribuciju purificirane/pročišćene vode za potrebe VNS i SM1 Voda iz vlastitih bunara se prije distribucije dezinficira klor dioksidom, dobivenim pomoću uređaja Belo Zon Typ CDKa 420 iz kloridne kiselina i natrijeva klorita. Bunarska voda je nakon dezinfekcije voda kvalitete vode za piće a koristi se za tehnološke, sanitarne i protupožarne namjene. Proizvodnja pare odvija se u u objektu kotlovnice s dva parna kotla ukupne snage 16 MW, svaki sa zasebnim dimnjakom. Kao gorivo za potrebe proizvodnje pare koristi se zemni prirodni plin. U sklopu ovog objekta je i postrojenje za proizvodnju deionizirane vode, koja se koristi kao napojna kotlovska voda za proizvodnju pare. Deionizirana voda dobiva se reverznom osmozom iz omekšane vode dobivene neutralnom ionskom izmjenom. Purificirana/pročišćena voda proizvodi se reverznom osmozom. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 4
2.3. Skladište sirovina i drugih materijala S obzirom na različite zahtjeve skladištenja ovisno o agregatnom stanju sirovine, (čvrste, tekuće i plinovite) njihovim svojstvima (lakozapaljive, agresivne, toksične) cjelokupni skladišni prostor podijeljen je na više skupina objekata: Rezervoarski prostor sastoji se od 8 čeličnih spremnika od po 40 m 3 koji se koriste za skladištenje otapala (metanola,acetona, <). Svi spremnici smješteni su unutar zaštitnog bazena tankvane. Spremnici su pod stalnim tlakom dušika i opremljeni mjerno-regulacijskom opremom kojom se osigurava nadzor punjenja i pražnjenja spremnika. Odvodi u zaštitnim bazenima i slivnicima na istakalištu i utakalištu priključeni su putem ventila na sustav interne odvodnje oborinsko-rashladnih voda i podzemni "akcidentni" bazen. Distribucija sirovina iz spremnika u pogone obavlja se putem spojnog cjevovoda ili putem kontejnera. Nadstrešnice se koriste za zapaljive i korozivne tekuće sirovine, za prikupljanje zapaljivog tekućeg otpada iz pogona. Podna površina ima pad prema sabirnom oknu bez priključka na sustav interne odvodnje i obrubljena je zaštitnim parapetom. Zatvorena skladišta- s odvojenim skladišnim prostorima za pojedine materijale gdje se skladište: - u odvojenim prostorima sirovine s obzirom na svojstva i zahtjeve kvalitete (npr. toksične sirovine, zapaljive kemikalije u malim pakiranjima, klimatizirano skladište sirovina za proizvodnju, nezapaljive polazne kemikalije), - kemikalije koje se više ne koriste u proizvodnji i čekaju rashod - ostali materijali za potrebe proizvodnih procesa kao što je pakirni materijal (kartonski bubnjevi, ambalažni materijal, etikete i PE vreće) - investicijska oprema, - režijski materijal, Temeljem Zakona o kemikalijama Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji izdao je Rješenje kojim utvrđuje da Pliva udovoljava propisanim uvjetima glede prostora, uposlenika i zaštite na radu za korištenje i skladištenje opasnih kemikalija koji se koriste u proizvodnji farmaceutskih supstanci u pogonu Azitromicin VNS, pogonu Sinteza SM1 i Skladištu sirovina na lokaciji u Prigorju Brdovečkom. 2.4. Skladišno distributivni centar (SDC) Savski Marof domaće Skladišno distributivni centar (SDC) Savski Marof je zasebna tehnološka cjelina gdje se obavlja prijem u skladištenje, čuvanje, komisioniranje i otpremanje gotovih proizvoda za Plivine kupce te polazni materijali za potrebe proizvodnih pogona Teve. Prostori za skladištenje su podijeljeni s obzirom na zahtjeve skladištenja s obzirom na temperaturu skladištenja robe i na vrstu robe (skladište vraćene robe, skladište tiskovnog materijala, skladište lijekova <.) 2.5. Skladišno distributivni centar (SDC) Savski Marof izvoz Visoko regalno skladište za skladištenje gotove robe namijenjene izvozu gdje se obavlja prijem i otprema gotove robe. U sklopu SDC-a nalazi se i hladnjača za čuvanje lijekova na temperaturi od 2-8 C. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 5
3. OPIS AKTIVNOSTI S TEŽIŠTEM NA UTJECAJ NA OKOLIŠ TE KORIŠTENJE RESURSA I STVARANJE EMISIJA 3.1. Upotreba energije i vode- količine Potrošnja energije Potrošnja energije u 2009. godini/ POGON POGON (jedinica) Električna energija Toplinska energija Ukupno energije MWh GJ GJ GJ VNS 7.637,2 27.494 27.964 55.458 Sinteza SM1 978,2 3.521 18.638 22.159 Potrošnja energije u 2010. godini/ POGON POGON (jedinica) Električna energija Toplinska energija Ukupno energije MWh GJ GJ GJ VNS 9.474,1 34.106,8 46.670 80.776,8 Sinteza SM1 2.335,6 8.408,2 31.389 39.797,2 POGON (jedinica) Potrošnja energije u 2011. godini/ POGON Električna energija Toplinska energija Ukupno energije MWh GJ GJ GJ VNS 10.352 37.268 52.873 90.141 Sinteza SM1 2.741 9.866 29.458 39.324 Potrošnja vode Lokacija Savski Marof se snabdijeva vodom iz vlastitih bunara i iz javnog vodoopskrbnog sustava: Vlastiti bunari Pliva SM (m 3 /god.) Zahvat vode Javni vodoopskrbni sustav Adria servis - restoran (m 3 /god.) Ukupno 2009.g. 486.618 8.908 Ukupno 2010.g. 692.447 2.992 Ukupno 2011.g. 575.768 2.576 3.2. Glavne sirovine Početne sirovine za proizvodnju su najčešće ugljikovodici (aromatski i alifatski) i heterociklički spojevi koji u kemijskim reakcijama sa sirovinama (najčešće anorganskim kiselinama i lužinama) daju intermedijere ili međuproizvode koji se kroz jedinične fizikalne procese uz prisutnost pomoćnih materijala (hlapivih organskih spojeva) prevode u gotove proizvode. Prema volumenima sirovina, najveće količine su volumeni uobičajenih hlapivih organskih spojeva (aceton, etanol, metanol, toluen, metil t-butil eter,...) i anorganskih kiselina i lužina (kloridna kiselina, sumporna kiselina, octena kiselina, peroctena kiselina, mravlja kiselina, natrijev hidroksid, amonij hidroksid,...). S obzirom na kampanjski karakter proizvodnje, vrste i količine pojedinih sirovina variraju iz godine u godinu. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 6
3.3. Opasne tvari i plan njihove zamjene Opasne tvari koje se koriste u postrojenjima PLIVE na lokaciji Savski Marof razvrstane su u kategorije sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. Temeljem svojstava i količina tvari koje se mogu zateći na lokaciji Savski Marof Pliva je utvrdila prisutnost opasnih tvari u malim količinama i sačinila Obavijest o prisutnosti malih količina opasnih tvari u postrojenju, koju je dostavila nadležnim tijelima (MZOiP; AZO; DUZS). Opasne kemikalije imaju STL (sigurnosno tehnički list) i kemijske kartice. Zaposlenici i odgovorne osobe koji rade s opasnim kemikalijama upoznati su internim edukacijama s opasnostima koje proizlaze iz korištenih kemikalija i prošli su osposobljavanja za rad sa opasnim kemikalijama u Hrvatskom zavodu za toksikologiju te se isto obnavlja u zakonski propisanim rokovima. 3.4. Korištene tehnike i usporedba s NRT Za ocjenu usklađenosti sa najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) korišteni su primjenjivi referentni (BREF) dokumenti: Organic Fine Chemicals, August 2006. (Farmaceutski i drugi specijalni organski postupci) Common Waste Water and Waste GasTreatment / Management Systems in the Chemical Sector, February 2003. (Pročišćavanje otpadnih voda i obrada otpadnih plinova) General Principles of Monitoring, July 2003. (Opća načela za praćenje) Energy Efficiency, February 2009. (Energetska učinkovitost) Industrial cooling systems, December 2001. (Sustavi hlađenja) Emissions from Storage, July 2006. (Emisije iz spremnika) Zahtjevom za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša utvrđena je neusklađenost s NRT u dijelu emisije hlapivih organskih spojeva (HOS) u zrak i kvaliteti sanitarno-tehnoloških otpadnih voda na izlaznom oknu lokacije u sustav javne odvodnje. Emisije u zrak Ovisno o vrsti proizvodnog procesa iz farmaceutskih postrojenja u pogledu emisija u zrak najznačajnije su emisije hlapivih organskih spojeva HOS (etanol, metanol, aceton, metil t-butil eter, toluen, metilen klorid, <), zanemarivo malih emisija anorganskih spojeva u obliku kiselih i lužnatih procesnih plinova (ovisno o procesu HCl, NH3, SO2, NOx) i čestica što nastaju u procesu proizvodnje. Sva postojeća procesna oprema bila je opremljena uređajima za smanjenje emisije u zrak - filtrima - koji sprječavaju emisije čestica u zrak. - protustrujnim vodenim skruberima - za ispiranje procesnih plinova.. Postojeća tehnika obrade na skruberima (prije izgradnje RTO) nije bila potpuno u skladu s NRT zbog prijenosa onečišćujućih tvari iz jedne sastavnice okoliša (zrak) u drugu (vode). Također, zbog stalne izmjene proizvodnje potrebno je bilo unaprijediti sustav za smanjenje emisija u zrak kako bi se osigurala stalna usklađenost kod eventualne upotrebe HOS ova s nižom propisanom GVE, jer se postojećim skruberima u budućnosti usklađenost ne može garantirati. Da bi se sukladno budućim zahtjevima osigurala potpuna usklađenost sa GVE i NRT planirana je izgradnja RTO uređaja. Tijekom trajanja ovog postupka novi uređaje je projektiran, izgrađen i pušten redovnu upotrebu uz provedena prva mjerenja (listopad 2013.). Taj je uređaj za regenerativnu termičku oksidaciju (RTO) procesnih plinova, opisan u Tehničko-tehnološkom rješenju usklađenja postojećih postrojenja tvrtke PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof koji je priložen Zahtjevu. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 7
RTO predstavlja Najbolju Raspoloživu Tehniku (NRT), a primjenjiva je za obradu emisija hlapivih organskih supstanci u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Primjenom navedene tehnologije onečišćujuće tvari se tretiraju na mjestu nastanka tj. ne prenose se u drugi medij. Emisije u vode Postojećim uređajima za predtretman tehnoloških otpadnih voda prije izgradnje MBR uređaja, (neutralizacija, oksidacija, sedimentacija, egalizacija) koje se zajedno sa sanitarnim otpadnim vodama ispuštaju u sustav javne odvodnje nije bilo moguće postići kvalitetu s obzirom na propisane GVE za KPK i BPK5 za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Za postizanje usklađenosti sanitarno tehnološke otpadne vode s GVE za ispuštanje u sustav javne odvodnje predviđena je obrada otpadnih voda u membranskom biološkom reaktoru (MBR), opisanom u Tehničko-tehnološkom rješenju usklađenja postojećih postrojenja tvrtke PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof koji je priložen Zahtjevu. MBR predstavlja Najbolju Raspoloživu Tehniku (NRT), za primjenu u obradi otpadnih voda u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Tijekom trajanja ovog postupka gradnja uređaja je planirana i završena, MBR uređaj je stavljen u funkciju i radi u skladu sa zahtjevima o najbolje raspoloživim tehnikama. Početak rada prostrojenja bio je u siječnju 2014. godine, a uporabna dozvola je ishođena u srpnju 2014. 3.5. Važnije emisije u zrak i vode (koncentracije i količine): Postrojenje Brojčane oznake ispusta (shema lokacije Prilog 4) Onečišćujuće tvari GV Srednja vrijednos t 2009.g 2010.g. 2011.g. Godišnje količine kg/god Srednja vrijednos t Godišnje količine kg/god Srednja vrijednost Godišnje količine kg/god Pogon VNS Sinteza SM1 Z1 - VNS Skruber AP-595 Z2 -O4B Skruber AP-230 Z1- SM1 Skruber - Fattinger Z2 -SM1 - otprašivač linija za pakiranje (demontiran u lipnju 2010) HCl (mg/nm 3 ) 30 0,8 0,091 0,9 0,399 <0,8 0,219 SO2 (mg/nm 3 ) 500 0,6 0,049 / 0,35 / / NH3 (mg/nm 3 ) 30 4,7 0,745 0,8 5,890 0,8 8,246 NO2 (mg/nm 3 ) 500 11,8 0,413 / 3,800 / / Ukup. prašk. tvar -čestice (mg/nm 3 ) 150 0,155 0,042 0,3 0,125 / / HOS (mgc/nm 3 ) 150 1,836 139,4 56,45 764,8 48,2 149,500 HOS (mgc/nm 3 ) 150 2,825 2,5 11,55 0,57 / / HCl (mg/nm 3 ) 30 1,5 2,73 0,89 1,51 1,3 2,99 SO2 (mg/nm 3 ) 500 65 / 6,76 11,4 65 26,89 NH3 (mg/nm 3 ) 30 ND / / / 3,57 0,217 NO2 (mg/nm 3 ) 500 23 30,76 / / / / Metilen klorid (mg/nm 3 ) 20 201,3 52 17,75 717 25 HOS (mg/nm 3 ) 2 / / / / <0,4 67,209 HOS (mgc/nm 3 ) 150 94,7 195,4 137,1 199,57 145 ukupna prašk. tvar- čestice (mg/nm 3 ) 150 0,27 0,011 / 0,035 ukinuto Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 8
Postrojenje Brojčane oznake ispusta (shema lokacije Prilog 4) Onečišćujuće tvari GV Srednja vrijednos t 2009.g 2010.g. 2011.g. Godišnje količine kg/god Srednja vrijednos t Godišnje količine kg/god Srednja vrijednost Godišnje količine kg/god Z3-SM1- otprašivač čistog prostora Z4-SM1- otprašivač čistog prostora/1 zapadni 0,335 0,003 / 0,152 0,4 0,817 0,205 0,002 / 22,9 0,4 15,98 Z5-SM1- otprašivač mikronizera (od 2010.) / / 0,1 0,532 0,1 0,367 Z6-SM1- Ispust mikronizera 0,15 0,003 Z1-OiE- Topl. gubici (%) 10 / / 7,5 np 7,5 np Dimnjak* Srednji uređaj Dimni broj 0 / / 0 np 0 np za loženje: CO (mg/nm 3 ) 100 / / 7,2 1.160 90.9 4535 LUZI, 8 MW (gorivo: NOX (mg/nm 3 ) 200 / / 86,5 11.604 182,2 2263 prirodni plin) Z2-OiE- Topl. gubici (%) 10 4,4 np 6,6 np 5,1 np Dimnjak Srednji uređaj Dimni broj 0 0 np 0 np 0 np za loženje: CO (mg/nm 3 ) 100 23 333 1,0 557 0,2 2,5 BKG, 8 MW (gorivo: NOX (mg/nm 3 ) 200 134 1366 73,6 5.568 170,7 2136 prirodni plin) * Srednji uređaj za loženje: LUZI, 8 MW ugrađen je 2010. g. O&E (proizvodnja pare) Regenerativni termički oksidator Brojčane oznake ispusta (shema lokacije Prilog 4) Z1-SM Onečišćujuće tvari GV Srednja vrijednost 2014.g Godišnje količine kg/god HOS (mgc/nm 3 ) 20 7,75 350,4 NOx (mg/nm 3 ) 200 75,8 3193 CO (mg/nm 3 ) 100 7,7 341,2 Praćenja emisija u zrak provode se u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08) i Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) od strane tvrtki ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova praćenja emisija u zrak. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 9
Popis izvora i mjesta emisija u vode Količina otpadnih voda 2009. g 2010. g 2011. g Oznaka mjesta ispuštanja (Prilog 4) K1-KMO ispuštanje u sustav javne odvodnje (Mjesto nastanka: PLIVA, Hospira i Adria servis) V1-KO ispuštanje u prijemnik - potok Gorjak (Mjesto nastanka:pliva, Hospira) Rashladne Tehnol. sanitarne Rashladne Tehnol. sanitarne m 3 /godinu Rashladne Tehnol. sanitarne / 253.710 / 387.882 / 206.476 152.037 / 213.575 / 240.245 / Kakvoća otpadnih voda Mjerenje protoka i uzimanje uzoraka za kontrolu kvalitete otpadnih voda provodi se od strane vanjskih ovlaštenih institucija i internog ovlaštenog laboratorija sukladno Vodopravnoj dozvoli. Oznaka mjesta ispuštanja (Prilog 4) Mjesta nastanka otpadnih voda Srednji period ispuštanja Vrste i karakteri stike onečišćuj ućih tvari GV (VD) Srednja vrijednost 2009. 2010. 2011. Godišnje emisije (t) Srednja vrijednost Godišnj e emisije (t) Srednja vrijednos t Godišnj e emisije (t) ph 6,5-9,5 8,3 np 8,0 np 7,9 np KPK (mg/l) 700 582 153,7 1.266 498,1 2.512 553,15 K1-KMO ispuštanje u sustav javne odvodnje Sveukupno: Pliva (SM1, VNS, OiE i ostali), Hospira i Adria Kontinuir ano kroz dan / tri smjene 365 dana /g BPK5 (mg/l) SO4 2- (mg/l) NO2-N (mg/l) Cl - (mg/l) Fenoli (mg/l) Ni (mg/l) Fe (mg/l) 250 345 91,1 621 244,3 1.109 244,2 400 74 19,5 101 39,7 187 41,13 10 0,28 0,1 0,51 0,2 1,06 0,23 1000 607 160,4 821 323 1254 276,14 10 0,29 0,08 0,24 0,106 1,31 0,29 2 <0,05 0,01 <0,05 0,044 0,05 0,01 10 0,06 0,01 012 0,974 011 0,864 Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 10
Čiste V1-KO rashladne ispuštanje vode iz u prijemnik Plive i (potok Hospire te Gorjak) čiste oborinske vode Kontinuir ano tempera tura ( C) 35 C 17,1 C np 15,8 np 16,2 np Napomena: sve navedene GV i uvjeti ispuštanja odnose se na Vodopravnu dozvolu za lokaciju SM iz 2008. godine. Nova Vodopravna dozvola za Plivu Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof je ishođena 18.5.2011. godine. Oznaka mjesta ispuštanja (Prilog 4) Mjesta nastanka otpadnih voda Srednji period ispuštanja Vrste i karakteristike onečišćujućih tvari GV (VD) 2014. Srednja vrijednost Godišnje emisije (t) K1-KMO ispuštanje u sustav javne odvodnje Sveukupno: Pliva (SM1, VNS, OiE i ostali), i Adria Kontinuirano kroz dan / tri smjene 365 dana /g ph 6,5-9,5 8,0 np KPK (mg/l) 700 220 36,6 BPK5 (mg/l) 250 15 2,5 SO4 2- (mg/l) 200 200 33,3 NO2-N (mg/l) 10 0,17 0,028 Cl - (mg/l) 1000 330 55 Fenoli (mg/l) 10 0,011 0,0018 Ni (mg/l) 2 0,025 0,0042 Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 11
Utjecaji buke 5.1. Broj 5.1.1. Pogon VNS 5.1.2. Pogon Sinteza SM1 Izvori buke Opis izvora buke Kompresori, rashladni tornjevi, klimatizacija Kompresori, rashladni tornjevi, klimatizacija Razina akustične buke na izvoru, LWA (db) 5.1.3. Održavanje i opskrba energijom Kompresori N/p N/p N/p 5.2. Vrijednosti ekvivalentne razine buke LAeq u db u promatranim područjima Danju Najviša Najviša Broj Lokacije mjerenja Izmjerena dopuštena dopuštena vrijednost vrijednost vrijednost Noću Izmjerena vrijednost 1. MM1 Granica na zap. rubu lokacije 65 db 49 50 db 48 2. MM2 Unutar ograde na zapadu 80 db 44 80 db 44 3. MM3 Granica na sjev. rubu lokacije 65 db 60 50 db 50 4. MM4 Na livadi zapadno od VNS 80 db 55 80 db 55 5. MM5 Granica na ist. rubu lokacije 65 db 53 50 db 49 6. MM6 Granica na južnom rubu lokacije 65 db 51 50 db 46 7. MM7 Livada istočno od VNS 80 db 51 80 db 50 Napomena: u tablici se navode rezultati mjerenja buke provedenih u srpnju 2010. godine (DARH, Mjerenje razina buke na industrijskoj lokaciji Pliva Savski Marof, Elaborat 2010.-AI-050 od 31. kolovoza 2010. godine). Pogoni Plive SM smješteni su unutar zone gospodarske namjene (5. zona - prema čl. 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04). Unutar ove zone i na granici te zone razina buke niti danju, ni noću ne smije biti veća od 80 db(a). Međutim, postrojenju najbliži stambeni objekti izvan zone gospodarske namjene, smješteni su u zoni mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem (4. zona). Na granici ove zone, najviše dopuštene razine buke iznose 65 db(a) danju, odnosno 50 db(a) noću. Mjerne točke MM2, MM4 i MM7 nalaze se unutar zone gospodarske namjene (5. zona), a MM1, MM3, MM5 i MM6 u rubnoj zoni mješovite pretežno poslovne namjene sa stanovanjem (4. zona). 3.6. Utjecaj na kakvoću zraka i vode te ostale sastavnice okoliša Tehnologije i tehnike za smanjivanje emisija u zrak Pogon Sinteza SM1 i Pogon VNS Sva procesna oprema gdje se može dogoditi emisija praškastih tvari u zrak (uređaji za šaržiranje, sušnice, uređaji za vađenje i manipulaciju produktom) su opremljeni filtrima koji sprječavaju izlazak krutih čestica sirovina i/ili proizvoda van prostora opreme ili prostora manipulacije. Za klimatizirane prostore koriste se HEPA filtri koji zadržavaju čestice veće od 0,2 μm na izlazima iz klimatizacijskih sustava i svih proizvodnih prostora. Ti prostori imaju jednoprolazni sustav upuhivanja zraka s filtracijom ulaznog zraka kroz odgovarajuće HEPA filtre te s niskotlačnom klimatizacijom Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 12
Prije izgradnje RTO uređaja (tijekom ovog postupka) dio spremnika (sirovine, otapala, matični lugovi) je opremljen hladilima, u svrhu smanjivanja i sprječavanja emisija sadržaja spremnika, i spojen putem tehnološke ventilacije na skrubere. Sva procesna oprema (reaktori, kristalizatori, sušnice) su opremljeni kondenzatorima ili hladilima u kojima se ukapljuju procesne pare/plinovi neposredno uz mjesto nastanka snižavajući njihovu temperaturu ispod temperature vrelišta. Ukapljeni produkti se gravitacijski vraćaju u procesnu opremu ili se odvajaju kao kondenzat. Prije izgradnje RTO uređaja, neukapljene pare/plinovi odvodile su se sustavom ventilacije na uređaje za smanjenje emisija - skrubere, a sada u novoizgrađeno postrojenje za obradu procesnih plinova-rto. Na ispustima emisija pogona VNS nalaze se protustrujni vodeni skruberi AP-595 i AP-230 koji služe za ispiranje procesnih plinova uključujući i čestice u slučaju kvara ili prestanka rada RTO. Uvjeti rada skrubera projektirani su i podešeni na vrijednosti ispod granične vrijednosti. Na ispustima emisija pogona Sinteza SM1 je uređaj za pranje procesnih plinova (Fattinger), a procesni plinovi se peru kiselom, alkalnom ili vodenom otopinom u slučaju kvara ili prestanka rada RTO. Tehnologije i tehnike za smanjivanje emisija u vode Internim razdjelnim sustavom odvodnje PLIVE na lokaciji SM prikupljaju se: - tehnološko-sanitarne otpadne vode, koje se preko izlazne crpne stanice (s kontrolno mjernim oknom K1-KMO) tlačnim cjevovodom odvode u sustav javne odvodnje grada Zaprešića. S potencijalno onečišćenim rashladnim i oborinskim vodama postupa se kao sa tehnološkim otpadnim vodama i ispuštaju se u sustav javne odvodnje. - rashladno-oborinske vode, koje se preko kontrolnog okna V1-KO odvode u otvoreni kanal i nastavno u prirodni prijemnik (vodotok Gorjak) Internim razdjelnim sustavom odvodnje PLIVE na lokaciji SM koriste se uz Plivu Hrvatska d.o.o., Adria-Servis d.o.o. i Luxor d.o.o. (Hospira Zagreb d.o.o. se je 1.12.2013. potpuno odvojila). Interni sustav odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda Kvasca d.o.o. je od 06.08.2009. godine potpuno odvojen od Plivinog sustava odvodnje i od tada Kvasac odvojeno ispušta svoje tehnološkosanitarne otpadne vode tlačnom kanalizacijom u sustav javne odvodnje grada Zaprešića. Rashladno oborinski sustav odvodnje Kvasca d.o.o. od rujna 2010. godine potpuno je odvojen od PLIVINOG i od tada Kvasac d.o.o. svoje rashladno-oborinske vode ispušta odvojenim ispustom u prirodni recipijent (vodotok Gorjak). Otpadne vode Plive, Adria-Servisa i Luxor d.o.o. se prije ispuštanja u magistralni dio internog razdjelnog sustava odvodnje PLIVE na lokaciji Savski Marof predhodno pročišćavaju na uređajima za prethodno pročišćavanje i novoizgrađenom uređaju za obradu otpadnih voda - MBR.: Pogon, VNS Prvi korak je regeneracija otapala iz matičnih lugova koji sadrže otapala. Otapala se regeneriraju na postrojenju za oporabu otapala koje se sastoji od: destilacijske i rektifikacijske kolone, spremnika, pratećih crpki te mnogostrukih izmjenjivača topline. Regenerirana otapala su visoke kakvoće i koriste se ponovno u procesu. Predobrada tehnoloških otpadnih voda pogona VNS odvija se u objektima predviđenim za predobradu: - pojedinih tokova procesnih otpadnih voda: reaktori za neutralizaciju i po potrebi oksidaciju vodikovim peroksidom - ukupnih opterećenih tehnoloških otpadnih voda pogona VNS: dva otvorena egalizacijska bazena s dodatnom neutralizacijom te bazen za taloženje. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 13
Bazen za taloženje (radijalni) namijenjen je odvajanju suspendiranih čestica iz otpadnih voda. Izdvojeni talog se periodično crpkama transportira u kontejner, a pročišćena tekućina se dalje transportira u lokacijske egalizacijske spremnike gdje se miješa sa tehnološkim otpadnim vodama pogona Sinteza SM1 predobrađenim u postrojenju za obradu ARA. Pogon, Sinteza SM1 Prvi korak je odvajanje otapala iz otpadnih voda što se postiže regeneracijama (striping i rektifikacija). Regenerirana otapala mogu biti ponovno upotrijebljena u procesu jedino ako zadovoljavaju kvalitetom. Zbog toga su spremnici za regenerirana otapala odvojeni i smješteni u tankvanu. U tim odvojenim spremnicima otapala čekaju rezultate analiza. Svi vodeni ostaci sa stripera, kolona te ostale tehnološke otpadne vode nastale tijekom proizvodnje odvode se opterećenom kanalizacijom u spremnik za prihvat opterećenih otpadnih voda postrojenja za obradu otpadnih voda (ARA). Slabo opterećene tehnološke otpadne vode nastale pranjem podova i sl. odvode se slabo opterećenom kanalizacijom u spremnik za prihvat slabo opterećene otpadne vode postrojenja za obradu otpadnih voda (ARA). U postrojenju za obradu otpadnih voda ARA provodi se neutralizacija opterećenih otpadnih voda te egalizacija neutraliziranih opterećenih sa slabo opterećenim otpadnim vodama. Otpadne vode iz postrojenja za predobradu otpadnih voda ARA transportiraju se u lokacijske egalizacijske spremnike gdje se miješaju sa predobrađenim tehnološkim otpadnim vodama pogona VNS PLIVA, Sinteza SM1 i VNS -egalizacija otpadnih voda Sustav za egalizaciju tehnološkoh otpadnih voda pogona VNS i Sinteza SM1 uključuje dva precrpna okna i tri spremnika smještenih u tankvani. Objekt služi za ujednačavanje sastava tehnoloških otpadnih voda pogona VNS i Sinteza SM1 prije ispuštanja u tehnološko-sanitarnu kanalizaciju PLIVE na lokaciji SM. Sustav omogućuje kontrolirani ispust egaliziranih voda u sustav tehnološke kanalizacije te praćenje parametara kvalitete ispuštenih otpadnih voda iz proizvodnje lokacije SM. Egalizacija je puštena u rad u listopadu 2007. godine. U sklopu MBR postrojenja, izgrađena je i dodatna egalizacija radi izjednačavanja sastava otpadnih voda prije upuštanja u biološko postrojenje. Luxor d.o.o. U sklopu kuhinje postoji odjeljivač masti (tzv. Mastolovac), tip LS-4. Tekućina dovedena u odjeljivač usmjerena je pomoću pregrade tako da u centralni prostor ulazi odozdo. U ovom dijelu odjeljivača dolazi do izdvajanja i nakupljanja masnoća na površini tekućine. Tekućina oslobođena masnih sastojaka odlazi ispod pregrade do izlazne cijevi i u tehnološko-sanitarnu kanalizaciju PLIVE. Tehnologije i tehnike za smanjenje emisija u tlo U normalnim uvjetima rada postrojenja emisije u tlo nisu moguće. Emisije u tlo mogu nastati samo kao posljedica akcidenta te se koriste preventivne tehnike za njihovo izbjegavanje i sprječavanje. Održavanje i kontrola internog razdjelnog sustava odvodnje PLIVE na lokaciji Savski Marof obavlja se sukladno Planu rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za Plivu na lokaciji Savski Marof. Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 14
U slučaju iznenadnog onečišćenja postupa se prema Operativnom planu za provedbu mjera u slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda za pogone Plive na lokaciji SM. 3.7. Stvaranje otpada i njegova obrada U Plivi na lokaciji Savski Mrof nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad te komunalni otpad. Otpad je klasificiran temeljem važećih zakonskih propisa o gospodarenju otpadom. O nastanku i tijeku otpada vode se očevidnici i izrađeni su Planovi gospodarenja otpadom. Kontinuirano se radi na poboljšanju i povećanju selekcije nastalog otpada i na taj način smanjivanju nastanka komunalnog otpada. Provodi se edukacija zaposlenika o postupanju s otpadom i njegovoj selekciji po vrstama i svojstvima, te interni nadzori. Sve vrste otpada koje nastaju u postrojenju Pliva SM se odvojeno prikupljaju i privremeno skladište u skladu s njihovim svojstvima. Pri tome se posebna pažnja posvećuje otpadu čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti i opasnom otpadu. Sakupljanje i oporaba, odnosno zbrinjavanje otpada obavlja se isključivo putem ovlaštenih pravnih osoba, uz propisanu prateću dokumentaciju o preuzimanju/obradi otpada. Opasni otpad odvoze ovlaštene tvrtke na termičku obradu u inozemstvo. 3.8. Sprječavanje nesreća Mjere za sprječavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na minimum uključuju sljedeće: - Sustavi za osiguravanje od neovlaštenog ulaska (zaštitarska služba, video nadzor...), sustavi upozoravanja na moguću pojavu nesreće (protupožarni alarmi, detektori koncentracije para opasnih tvari u zraku opremljeni alarmima promjene u procesu poput povećanja tlakova u sustavu<), sustavi za automatsko reagiranje u procesu (ventili koji automatski prekidaju proces i isključuju mjesta u sustavu gdje je došlo do ispuštanja gradnja/upotreba prihvatnih bazena za prolivene opasne tvari...) - Redovita kontrola ispravnosti i održavanja postrojenja, uređaja i opreme - uključujući i zaštitnu opremu (npr: ispitivanje tankvana, ispitivanje električnih instalacija, ispitivanje Dreager odijela, izolacijskog aparata, ispitivanje debljine stjenke spremnika, ispitivanje viličara, tehnološko ispitivanje linija, protupanične rasvjete, ispitivanje posuda pod tlakom, ispitivanje ispravnosti hidrantske mreže, kontrolni pregled sustava za detekciju požara...) - Provedba ispitivanja i mjerenja u propisanim razmacima čime se utvrđuje ispravnost provedene zaštite o čemu se izrađuje određena dokumentacija te vodi evidencija. - Edukacija zaposlenih i provedba potrebnih vježbi temeljem kojih se utvrđuje poznavanje postupaka u iznenadnim događajima. - Opremljenost sredstvima za rad, zaštitnom opremom i napravama u normalom radu. - Opskrbljenost sredstvima u slučaju iznenadnog događaja: sredstva za neutralizaciju prolivene tvari (pijesak, zemlja, soda) posude za prihvat opasnih tvari (kontejneri, bačve, karnisteri, spremnici i sl.) prijenosne crpke, prijenosne eko-tankvane. - Planovi evakuacije i spašavanja, operativni planovi mjera u slučaju iznenadnih onečišćenja voda, planovi zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. - Za intervencije u slučaju požara ili nesreća na lokaciji je prisutna profesionalna vatrogasna postrojba. 3.9. Planiranje za budućnost: rekonstrukcije, proširenja, itd. Planiraju se sljedeće izmjene: a. Izgradnja novog centralnog uređaja za obradu plinova metodom Regenerativne termičke oksidacije (RTO) 31.12.2014. godine Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 15
Tijekom trajanja ovog postupka (u 2013.), uređaj za regenerativnu termičku oksidaciju procesnih plinova je projektiran, izgrađen i ishođena uporabna dozvola. b. Izgradnja uređaja za obradu otpadnih voda, Membranskog biološkog reaktora (MBR) 31.12. 2014. godine, s prethodnim pilot postrojenjem 2012. godine Također, tijekom trajanja ovog postupka provedeno je pilotiranje (u 2011./2012.), projektiranje i izgrađen je uređaj za biološku obradu otpadnih voda (MBR) i ishođena uporabna dozvola. c. Dogradnja postrojenja Pliva Hrvatska na lokaciji SM (SM2) 2015. godine a. RTO je predviđen za obradu svih struja organskih plinova u zrak iz proizvodnih pogona na lokaciji SM. Nakon izgradnje uređaja, sva procesna oprema u postojećim postrojenjima (VNS i Sinteza SM1) koje sadrže HOS je spojena na RTO jedinicu (a i nova Sinteza SM2 će biti po izgradnji). RTO termički oksidira sve HOS u struji zraka do potrebne razine emisija. RTO koristi prirodni plin kako bi se održali uvjeti potrebni za proces u komori za izgaranje. U slučaju korištenja metilen klorida (ili drugih halogeniranih otapala) u procesu izgaranja u RTO nastaje HCl koji se iz procesnih plinova uklanja u HCl skruberu zbog čega je na ispustu plinova iz RTO predviđen i izgrađen skruber za obradu HCl. b. Namjena MBR-a je da sve opterećene vode (tehnološko-sanitarne) Plive na lokaciji Savski Marof obradi sukladno zahtjevima za ispuštanje u sustav javne odvodnje. Izgrađeni MBR sustav je dizajniran za otpadnu vodu koja je prethodno predobrađena u postojećim objektima PLIVE i sastoji se od bioloških spremnika za uklanjanje organske tvari i nitrifikacije/ denitrifikacije, membranske zone za tekuće/kruto odvajanje i bazena za digestiju (starenje) mulja. Predviđene su odgovarajuće metode čišćenja i oporavka membrana. Zrak iz biološkog dijela se skuplja i obrađuje u bio filterima. Bio filteri eliminiraju i potencijalne mirise u zraku. c. Pliva Hrvatska d.o.o planira na lokaciji Savski Marof dogradnju pogona za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstanci, odnosno višenamjensku sintezu čime bi se povećao proizvodni kapacitet postrojenja i omogućila fleksibilnost prilagodbe proizvodnog asortimana prema zahtjevima tržišta. Pogon SM2 se planira graditi na postojećoj lokaciji i pri tome dobrim dijelom koristiti postojeću infrastrukturu u okviru trenutnog viška instaliranih kapaciteta (primjerice vezano uz korištenje vodene pare proizvedene u okviru postojećih kapaciteta, bunarske vode u okviru postojeće koncesije, omekšane vode iz postojećeg uređaja za pripremu deionizirane vode...). Nadalje, planirano je spajanje na novo izgrađene uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i procesnih plinova (MBR i RTO). Planirani novi kapaciteti, tehnologije te ugrađene tehnike i mjere zaštite okoliša razmotreni su u projektnoj dokumentaciji, Studiji utjecaja na okoliš i Rješenju o objedinjenim uvjetima okoliša Klasa UP/I 351-03/11-02/58, Urbroj: 517-12-35 od 12. ožujka 2012. g. Osim navedenih planirani su i provedeni tijekom ovog postupka sljedeći zahvati s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i iskorištenja sirovina, drugih tvari i vode: - Povećanje povrata kondenzata iz pogona VNS i SM1 čime se povećava energetska učinkovitost proizvodnje pare i smanjuje potreba za omekšavanjem vode - Zamjena neispravnih odvodnika kondenzata - Popravak oštećene i dotrajale izolacije na parovodima - Objedinjavanje sustava opskrbe komprimiranim zrakom za VNS i SM1 - Preinaka distribucije pare i ugradnja izmjenjivača na spremnik napojne vode čime se povećava iskorištenje energije za 1 % Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 16
- ugradnja izmjenjivača kojim se koriste ispusni dimni plinovi kotlova za zagrijavanje napojne vode - Ugradnja sustava automatskog odsoljavanja i odmuljivanja kotla LUZI - Povećanje učinkovitosti rashlade pogona SM1 i VNS (i eventualno objedinjavanje) 4. PLANIRANI SUSTAV MJERA I TEHNIČKE OPREME ZA NADZOR POSTROJENJA I EMISIJA U OKOLIŠ Praćenje emisija Prilikom ugradnje opreme za obradu emisija (RTO za obradu procesnih plinova i MBR za obradu tehnoloških otpadnih voda), ugrađena je odgovarajuća mjerna oprema određena Rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (s ugrađenim obvezujućim vodopravnim mišljenjem) koja je sastavni dio sustava upravljanja procesima i opremom, a sukladno važećim propisima. Mjerila i svi njihovi dijelovi umjeravaju se prema pisanim procedurama, rezultati mjerenja će se pohranjivati, a glavni parametri su i indikatori uspješnosti provođenja procesa. Program praćenja kakvoće otpadnih voda: Do izdavanja Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (s ugrađenim obvezujućim vodopravnim mišljenjem) i dalje će se provoditi analize pokazatelja otpadnih voda prema važećoj Vodopravnoj dozvoli i po propisanim normama: POKAZATELJI Protok, l/s Sadržaj otopljenog kisika, mgo2/l UČESTALOST ISPITIVANJA Interni ovlašteni lab. Kontinuira no Suhi ostatak, mg/l - Vidljiva otpadna tvar - Boja - Miris - Suspendirana tvar, mg/l ph vrijednost - Dnevno Dnevno Temperatura vode, C - Taložive tvari, ml/lh - BPK5 mgo2/l Dnevno Vanjski ovlašteni lab. REFERENTNA METODA ISPITIVANJA/TEHNIKA On-line mjerač protoka Kakvoća vode -- Određivanje otopljenoga kisika -- Jodometrijska metoda: HRN EN 25813:2003 Kakvoća vode -- Određivanje otopljenog kisika -- Elektrokemijska metoda: HRN EN 25814:1998 Kakvoća vode -- Ispitivanje i određivanje boje: HRN EN ISO 7887:2001 Ispitivanje vode -- Određivanje praga mirisa (PM) i praga okusa (PO): HRN EN 1622:2002 Kakvoća vode -- Određivanje suspendiranih tvari cijeđenjem kroz filtar od staklenih vlakanaca: HRN ISO 11923:1998 Kakvoća vode -- Određivanje ph vrijednosti: HRN ISO 10523:1998 SM* SM* Kakvoća vode -- Određivanje biokemijske potrošnje kisika nakon n dana (BPKn) -- 1. dio: Metoda razrjeđivanja i nacjepljivanja uz dodatak aliltiouree: (1) Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 17
HRN EN 1899-1:2004 KPKCr mgo2/l Dnevno Kakvoća vode -- Određivanje kemijske potrošnje kisika: HRN ISO 6060:2003 Kakvoća vode -- Određivanje indeksa kemijske potrošnje kisika (KPK) -- Metoda s malim zatvorenim epruvetama: HRN ISO 15705:2003 Dušik ukupni, mg N/l Tjedno Kakvoća vode -- Određivanje dušika po Kjeldahlu -- Metoda nakon mineralizacije selenom: HRN ISO 5663:2001 + (NO2-N + NO3-N) Kakvoća vode -- Određivanje dušika -- 1. dio: Oksidativna digestija s peroksodisulfatom: HRN EN ISO 11905-1:2001 Kakvoća vode -- Određivanje dušika -- Određivanje vezanog dušika (UNv) nakon oksidacije u dušične okside: HRN EN 12260:2008 Fosfor ukupni, mg P/l Tjedno Kakvoća vode -- Spektrometrijsko određivanje fosfora s amonijevim molibdatom: HRN ISO 6878:2001 Amonij, mg N/l Tjedno Kakvoća vode -- Određivanje amonija -- Metoda destilacije i titracije: HRN ISO 5664:1998 Kakvoća vode -- Određivanje amonija -- 1. dio: Spektrometrijska metoda: HRN ISO 7150-1:1998 Nitrati, mg N/l Tjedno Kakvoća vode -- Određivanje nitrata -- 1. dio: Spektrometrijska metoda s 2,6-dimetilfenolom: HRN ISO 7890-1:1998 Kakvoća vode -- Određivanje nitrata -- 2. dio: Spektrometrijska metoda s 4- fluorofenolom nakon destilacije: HRN ISO 7890-2:1998 Kakvoća vode -- Određivanje nitrata -- 3. dio: Spektrometrijska metoda sa sulfosalicilnom kiselinom: HRN ISO 7890-3:1998 Nitriti, mg N/l Tjedno Kakvoća vode -- Određivanje nitrita -- Molekularna apsorpcijska spektrometrijska metoda: HRN EN 26777:1998 Kloridi, mg/l Tjedno Kakvoća vode -- Određivanje klorida -- Volumetrijska metoda sa srebrnim nitratom uz kromatni indikator: HRN ISO 9297:1998 Kakvoća vode -- Određivanje otopljenih aniona ionskom tekućinskom kromatografijom -- 2. dio: Određivanje bromida, klorida, nitrata, nitrita, ortofosfata i sulfata u otpadnoj vodi: HRN EN ISO 10304-2:1998 Sulfati, mg/l Tjedno Kakvoća vode -- Određivanje otopljenih aniona ionskom tekućinskom kromatografijom -- 2. dio: Određivanje bromida, klorida, nitrata, nitrita, ortofosfata i sulfata u otpadnoj vodi: HRN EN ISO 10304-2:1998 Sulfidi OTOPLJENI, mg/l - Kakvoća vode -- Određivanje otopljenih sulfida -- Fotometrijska metoda s metilenskim modrilom: HRN ISO 10530:1998 Kakvoća vode -- Određivanje slabo vezanih sulfida: Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 18
Sulfiti, mg/l - Bakar, mg/l - Nikal, mg/l - Cink, mg/l - Krom ukupni, mg/l - Teškohlapljive lipofilne tvari (Ukupna ulja i masti), mg/l Mineralna ulja, mg/l - Fenoli, mg/l - Adsorbilni organski halogeni, mg/l Lakohlapljivi klorirani ugljikovodici, mg Cl/l Lakohlapljivi aromatski ugljikovodici, mg/l Detergenti, anionski, mg/l Detergenti, neionski, mg/l Toksičnost na luminiscentne bakterije, EC50 - toksičnost je izražena kao razrijeđenje pri kojemu je inhibicija luminiscencije 50 % u odnosu na kontrolu - Tjedno Tjedno Tjedno - - Tjedno HRN ISO 13358:1998 SM* Kakvoća vode -- Određivanje kobalta, nikla, bakra, cinka, kadmija i olova -- Metoda plamene atomske apsorpcijske spektrometrije: HRN ISO 8288:1998 Kakvoća vode -- Određivanje elemenata u tragovima atomskom apsorpcijskom spektrometrijom s grafitnom peći: HRN ISO 15586:2003 Kakvoća vode -- Primjena masene spektrometrije s induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS) -- 2. dio: Određivanje 62 elementa: nhrn EN ISO 17294-2 Kakvoća vode -- Određivanje kobalta, nikla, bakra, cinka, kadmija i olova -- Metoda plamene atomske apsorpcijske spektrometrije: HRN ISO 8288:1998 Kakvoća vode -- Primjena masene spektrometrije s induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS) -- 2. dio: Određivanje 62 elementa: nhrn EN ISO 17294-2 SM* Kakvoća vode -- Određivanje indeksa ugljikovodika u uljima -- 2. dio: Metoda ekstrakcije otapalom i plinske kromatografije: HRN EN ISO 9377-2:2002 Kakvoća vode -- Određivanje fenolnog indeksa -- Spektrometrijska metoda s 4-aminoantipirinom nakon destilacije: HRN ISO 6439:1998 Kakvoća vode -- Određivanje adsorbilnih organski vezanih halogena (AOVH): HRN EN 1485:2002 Kakvoća vode -- Određivanje lakohlapljivih halogeniranih ugljikovodika -- Metode plinske kromatografije: HRN EN ISO 10301:2002 SM* Kakvoća vode -- Određivanje anionskih tenzida mjerenjem indeksa metilenskog modrila (MMAT): HRN EN 903:2002 Kakvoća vode -- Određivanje tenzida -- 2. dio: Određivanje neionskih tenzida s Dragendorffovim reagensom: HRN ISO 7875-2:1998 Kakvoća vode - Određivanje inhibitornog učinka vodenih uzoraka na emisiju svjetla bakterije Vibrio fischeri (Test sa svjetlećim bakterijama) -- 3. dio: Metoda u kojoj se upotrebljavaju bakterije sušene zamrzavanjem: HRN EN ISO 11348-3:2000 Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 19
Antibiotici, μg/l Ostale specifične onečišćujuće tvari ovisno o značajkama novih proizvoda i značajnim promjenama tehnoloških procesa US EPA metoda 1694 (Određivanje farmaceutika i proizvoda za osobnu njegu u uzorcima vode, tla, sedimenta i biokrutina putem visoko djelotvorne tekućinske kromatograflje kombinirane s masenom spektrometrijom: HPLC/MS/MS) *»Standardne metode«za ispitivanje otpadne vode, APHA, AWWA, WEF (1998) 20ed (1) Predložene referentne metode. Za analizu se mogu koristiti i druge standardne metode određivanja pojedinih pokazatelja. Na ispustu čistih oborinskih i rashladnih voda Interni laboratorij Plive će tjedno pratiti temperaturu i T. Praćenje emisija u zrak provodilo se do 2013. godine prema odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora i po propisanim normama na ispustima iz lokacije Savski Marof koji će biti u upotrebi s učestalošću i po parametrima koji se iz njih očekuju: - Z1 - SM Dimnjak RTO s HCl skruberom; - Z2 - SM Ispust biofiltra MBR postrojenja; - Z2 O4B Emisije u zrak postrojenja za hidriranje (objekt 4B, HOS); - Z3 - SM1 Ispust zraka iz otprašivača čistog prostora (krute čestice); - Z4 - SM1 Ispust zraka iz otprašivača čistog prostora/1 zapadni (krute čestice); - Z5 SM1 Ispust mikronizera (krute čestice); - Z6 - SM1 Ispust mikronizera 2 (krute čestice); - Z1 - OiE Dimnjak uređaja za loženje LUZI GE 120/12, 8 MW (Topl. gubici, Dimni broj, CO i NOx) i - Z2 - OiE Dimnjak uređaja za loženje BKG 100A, 8 MW (Toplinski gubici, Dimni broj, CO i NOx). Na novim ispustima koji su se pojavili nakon ugradnje MBR i RTO, prva mjerenja emisija u zrak, provedena su kako definira članak 9. Uredbe o GVE za slijedeće izvore: 1. Ispust iz Postrojenja za obradu plinova RTO 2. Postrojenja za obradu otpadnih voda MBR (ispust biofiltera). Oznaka mjesta emisije Mjesto emisije Onečišćujuća tvar Frekvencija mjerenja Vrijeme usrednjavanja Metoda mjerenja (1) Z1 SM Dimnjak RTO s HCl skruberom HOS Povremena mjerenja provesti najmanje četiri puta (a) ili provoditi kontinuirana mjerenja satno Određivanje masene koncentracije ukupnog organskog ugljika u otpadnom plinu male koncentracije referentna metoda: kontinuirana plamena ionizacija (HRN EN 12619:2006) i određivanje masene koncentracije ukupnog organskog ugljika u otpadnom plinu kod procesa koji koriste Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 20
otapala referentna metoda: kontinuirana plamena ionizacija (HRN EN 13526:2006) Mjerenje uređajem za NOx polusatno automatsko praćenje masenih koncentracija onečišćujućih tvari (HRN EN 14792:2007) Mjerenje uređajem za CO polusatno automatsko praćenje masenih koncentracija onečišćujućih tvari (HRN EN 15058:2008) Ručna metoda određivanja HCl HCl Povremeno, samo kod primjene halogeniranih otapala (b) za vrijeme trajanja emisije (d) (uzorkovanje plinova HRN EN 1911-1:2006, apsorpcija plinovitih spojeva HRN EN 1911-2: 2007, analiza apsorpcijom i izračunavanje HRN EN 1911-3:1998) HOS s oznakama upozorenja: R45, R46, R49, R60 i R61 Povremeno, samo kod primjene otapala tih oznaka (c) za vrijeme trajanja emisije (d) Određivanje masene koncentracije pojedinih plinovitih organskih spojeva referentna metoda: aktivni ugljik i desorpcija otapalom (HRN EN 13649:2006) Određivanje masene koncentracije ukupnog organskog ugljika u otpadnom plinu male koncentracije referentna metoda: kontinuirana Z2 SM Ispust biofiltra MBR postrojenja HOS Jednom satno plamena ionizacija (HRN EN 12619:2006) (2) Određivanje masene koncentracije ukupnog organskog ugljika u otpadnom plinu kod procesa koji koriste otapala referentna metoda: kontinuirana plamena ionizacija (HRN EN 13526:2006) (2) Metode mjerenja temeljem Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, NN 01/06: ISPUST Emisijske veličine i parametri Norma* Za sve ispuste Mjerenje brzine i obujamskog protoka plinova u odvodnom kanalu Određivanje volumnog udjela kisika referentna metoda: paramagnetizam HRN ISO 10780:1997 HRN EN 14789:2005 HRN EN 12039:2001 Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 21
ISPUST Emisijske veličine i parametri Norma* Mjerenje temperature IEC 60751 Z1-SM i Z2 SM, Z3-SM1, Z4-SM1, Z5-SM1, Z6-SM1 Z1 SM Z2 - SM Z2 -O4B Određivanje masene koncentracije krutih čestica ručna gravimetrijska metoda Određivanje masene koncentracije krutih čestica automatsko praćenje masenih koncentracija čestica Ručna metoda određivanja HCl apsorpcija plinovitih spojeva Određivanje masene koncentracije dušikovih oksida referentna metoda: kemiluminiscencija Određivanje masene koncentracije pojedinih plinovitih organskih spojeva referentna metoda: aktivni ugljik i desorpcija otapalom Određivanje masene koncentracije ukupnog organskog ugljika u otpadnom plinu male koncentracije referentna metoda: kontinuirana plamena ionizacija Određivanje NH3: uzorkovanje i metoda određivanja HRN ISO 9096:1997 HRN EN 13284-1:2001 HRN ISO 10155:1997 HRN EN 13284-2:2004 HRN EN 1911-2: 1998 HRN EN 14792:2005 HRN EN 13649:2001 HRN EN 12619:1999 VDI 3496 VDI 3496-1 Određivanje masene koncentracije sumporovog dioksida HRN EN 14791:2005 Dimni broj DIN 51402-1 Zacrnjenje otpadnih plinova BS 2742 Ugljikova monoksida HRN EN 15058: Z1-OiE Z2-OiE Određivanje masene koncentracije dušikovih oksida značajke rada automatskih mjernih metoda HRN ISO 10849:1996 Određivanje masene koncentracije dušikovih oksida referentna metoda: kemiluminiscencija HRN EN 14792:2005 *Za praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora za koje nisu standardizirane CEN norme mogu se koristiti nacionalne ili ISO metode mjerenja. Mogu se koristiti i druge metode mjerenja ako se može dokazati njihova ekvivalentnost Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 22
5. ZAKLJUČAK Uzevši u obzir sve navedeno, zaključuje se da će postrojenje PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof, nakon primjene najboljih raspoloživih tehnika (NRT) opisanih u Tehničko-tehnološkom rješenju usklađenja postojećih postrojenja tvrtke PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof s odredbama Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) i izgradnjom uređaja za obradu otpadnih voda (Membranski biološki reaktor, MBR) i plinova (Regenerativna termička oksidacija, RTO), u svom radu primjenjivati najbolje raspoložive tehnike navedene u relevantnim sektorskim dokumentima Europske komisije koji se mogu primijeniti na postojeće postrojenje. Tijekom ovog postupka ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša desile su se promjene analizirane i planirane kroz ovaj Zahtjev. Pliva je uspješno realizirala projekte izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda MBR tehnologijom (u 2014.g. te obradu otpadnih plinova RTO tehnologijom (u 2013. g.). Projektiranje i gradnja su realizirane gotovo godinu dana prije planiranih rokova i u skladu s Tehničko-tehnološkim rješenjem i time se potpuno uskladila s analiziranim najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) i zahtjevima o graničnim vrijednostima emisija u zrak i vode. 6. PRILOZI SAŽETKA: Prilog 1. Izvod iz prostornog plana Općine Brdovec Prilog 2. Lokacija zahvata i njeno okruženje Prilog 3. Izvod iz katastarskog plana Prilog 4. Raspored objekata s mjestima ispusta Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 23
Prilog 1. Izvod iz prostornog plana Općine Brdovec Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 24
Prilog 2. Lokacija zahvata i njeno okruženje Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša 25