EKONOMSKI FAKULTET REALNA KONVERGENCIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA U EU DIPLOMSKI RAD RIJEKA, 2014.
EKONOMSKI FAKULTET REALNA KONVERGENCIJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA U EU DIPLOMSKI RAD Kolegij: Ekonomika regionalnih integracija Mentor: Prof. dr. sc. Alen Host Student: JMBAG: 0081103487 Smjer: Gospodarstvo EU.
1. UVOD... 1 1.1.... 1 1.2. Radna hipoteza... 1 1.3.... 1 1.4. Znanstvene metode... 2 1.5. Struktura rada... 2 2. POJAM REALNE KONVERGENCIJE GOSPODARSTVA... 3 2.1. - strukturna, nominalna, realna konvergencija... 3 2.2.... 5 2.3. Realna konvergencija u kontekstu EU... 7 3. ANALIZA GOSPODARSTVA HRVATSKE... 11 3.1. Makroekonomski okvir i fiskalna politika... 11 3.1.1. Analiza stope realnog BDP-a... 11 3.1.2. Analiza stopa nezaposlenosti... 13 3.1.3. Analiza stope inflacije... 17 3.2. Okvir i ciljevi ekonomske politike... 20 3.3. Strukturne reforme... 23 4. ANALIZA REALNE KONVERGENCIJE RH U ODNOSU NA ZEMLJE EUROPSKE UNIJE... 25 4.1.... 27 4.2. Usporedba makroekonomskih pokazatelja odabranih Europskih zemalja u odnosu na Hrvatsku... 29 5. REALNA KONVERGENCIJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU... 36 5.1. do 2016. godine.... 37 5.2. Utjecaj fondova Europske unije na realnu konvergenciju... 40 6.... 46 POPIS LITERATURE... 49 POPIS ILUSTARCIJA... 52 I
1. UVOD Nedovoljna manje utjecaja. Zbog ovakvih razloga, potrebno je promatrati Hrvatsku u kontekstu konvergencije, kako bi se maksimizirale prednosti i 1.1. Poput razvojem atku kapitala za investicije koje generiraju rast. U okviru svih problema koje ima Hrvatska kao male zemlje u svijetu zbog pritiska globalizacije dolazi do potrebe povezivanja zemalja u na lokalnoj, regionalnoj i gospodarske strukture Hrvatske gospodarstvu Europske Unije. 1.2. Radna hipoteza Hipoteza rada je: godine u Europsku Uniju te utjecaja pr 1.3. napisana su pravila i ideje koje teorijski, a i u praksi idu u smjeru e 1
i konkurentnost kada bi na mnoge manje razvijene zemlje kasni s razvojem ja gospodarskog rasta. Cilj rada je dati uvid u proces realne konvergencije gospodarstva Hrvatske Europskoj Uniji te analizirati i ocijeniti 1.4. Znanstvene metode Metode koje deskripcije, metoda klasifikacije, komparativna metoda, metoda analize i sinteze, te kompilacije. 1.5. Struktura rada Rad je koncipiran u. U prvom dijelu odnosno u edmetu, hipotezi, cilju i svrhi, konceptu rada. U drugom dijelu se govori o pojmu realne konvergencije gospodarstva, makroekonomski okvir i fiskalna politika te strukturne reforme. U realna konvergencija Hrvatske u odnosu na zemlje EU te o utjecaju strukturnih fondova. Peti dio, pod naslovom Realna konvergencija nakon ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, daje nstvom u EU. 2
2. POJAM REALNE KONVERGENCIJE GOSPODARSTVA i tipove politika (Bilas, 2005.. konvergencijom podrazumijeva se smanjivanje razlika u razi 2005.)..): 1. prinosima na proizvodnju, 2. stupnju, 3. stupnju. -.). 2.1. - strukturna, nominalna, realna konvergencija razjasniti pojmove strukturne, nominalne i realne konvergencije. jenih teorijom 3
.). Bilateralna trgovina koja je raz.). Da bi neka zemlja postigla nominalnu konvergenciju, prvo mora ispuniti neke ekonomske kriterije. Na nominalnu konvergenciju odnose se uvjeti koji su propisani kriterijima za -.). Ugovorom o Europskoj Unij odine u Maastrichtu zemlje uropsku monetarnu uniju moraju ispuniti sl -.): 1. e od 1,5 postotna boda inflacije pristupanju EMU. 2. -a, a javni dug treba ostati u granicama do 60% BDP-a. 3. -15% prema euru. 4. e od 2 postotna boda kamatne stope stabilnosti cijena, 1997. godine u Maastrichtu je usvojen Pakt o stabilnosti i rastu. Paktom o stabilnosti pretjerane ekspanzije, fiskalnom politikom Fr (Kersan-.). 4
oizvodnju i rast..). Iako je preduvjet za ostvarenje realne konvergencije, ostvarenje nominalne konvergencije ovim situacijama: v outputom, to dovodi do konflikta realne i nominalne konvergencije. Cilj stabilnosti deviznog kladnoj (Bilas, 2005.). 2.2. Uz ispunjenje kriterija iz Maastrichta glavna preokupacija Unije postaje postizanje realne konvergencije koja proizlazi iz teorije optimalnoga valutnog -.). unutarnje mobilnosti i vanjske imobilnosti. Ako kraju regije i ako je jedino r (Broz, 2005.). Mongelli definira stvena valuta, ili vezane valute,.). Domena OCA t se definira u smislu nekoliko OCA svojstava, 5
ekonomsku otvorenost fiskalnu integraciju i pol..). monetarne i fiskalne politike i (Mckinnon, 1963.): 1. puna zaposlenost, 2. u, 3.. zemlje ili regije koje se lenost, nisku inflaciju i ravn (Bilas, 2005.). u EMU i ne 5 zemalja koje su uspjele ispregovarati klauzula, poput Danske koja e dok se ne ispune 5 ekonomskih kriterija i dok se ta odluka ne odobri na referendumu (Opt-outs in the European Union, 2013.). svaka je zemlja samostalno birala u k i u ERM2 (mehanizam valutnih 6
svoje nacionalne va ura, icije (Kersan-.). hipoteza o specijalizaciji (Bilas, 2012.).. tezu je to da monetarna integracija smanjuje trgovinske investicija, zemljama (Bilas, 2012.). Hipoteza o specijalizaciji vu a Unije na.). 2.3. Realna konvergencija u kontekstu EU konvergenciji imaju direktna strana ulaganja za koje su potrebna makroekonomska stabilnost, kvalitetan (Bilas, 2005.). konvergencija tranzicijskih zemalja je ovisila o faktorima koji su spe svaku zemlju zasebno. Faktori poput direktnih stranih ulaganja, razvijen financijski sektor, izbjegavanje 7
ubrzati proces konvergencije. Razina cijena u EU i SAD- tnost da te efikasnost (Bilas, 2005.). nija je reagirala na krizu na enoga 2008. godine prihvatila plan gospodarskog oporavka (Kersan-.). Plan za poticanje oporavke Europske Unije od krize sastoji se od dva elementa. Prvi element mjesta, uspostava strategiju (Europska komisija, 2008.). a iznos koji je za to osiguran je 200 milijardi eura, odnosno 1,5% BDP-a Europske Unije. Unutar - Europske investicijske banke 30 milijardi eura (0,3%BDP-a) (Delegacija EU u RH, 2008.). Europsk su uslijedili E uvjetima krize ispunjavaju - (The European Financial Stability Facility, 2013.. Sve europske institucije su radile zajedno da bi krediti za poduz. Kriza koja je zahvatila EU 2008. godine pokazala je sve slabosti financijskog 8
U globaliziranom svijetu poslovanje u desecima pa i stotinama zemalja, a razjedinjeni nacionalni sustavi nadzora jednostavno ne mogu odgovoriti na utjecaj krize u takvim uvjetima. Cilj Europske Unije je do velikih problema za on zone, a time i do novih podjela koje ko -.). ji je cilj bio da (Kersan-. Rezultat preporuka od strane radne grupe je bio osnivanje dviju supranacionalnih struktura koje se djelovale nadnacionalno u aspektima financijske stabilnosti (Europa EU, 2008.) 1. Europski sustav financijske supervizije (European System of Financial Supervision, ESFS) - iti i to da od 1. srpnja 2013. g financiranja ili kreditiranja. 2. ski rizik (European Systemic Risk Council, ESRC)- koje bi Te institucije bi trebale djelovati s ciljem poticanja financijske stabilnosti. Glavni ciljevi ESRC-a su prikupljanje informacija i identificiranje potencijalnih prijetnji, preporuka itd. 9
remeni mehanizam u listopadu 2010. godine donesena je odluka o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Europski stabilizacijski mehanizam stvoren je kao trajno r pojedinoj ze -a, zemlja prvo mora potpisati MoU ili sporazuma zaj (European Stability Mechanism, 2013.). 10
3. ANALIZA GOSPODARSTVA HRVATSKE Za ocjenu aktualne konkurentske pozicije Republike Hrvatske u odnosu na iskazano interesa promotriti vlastitu konkurentsku poziciju. 3.1. Makroekonomski okvir i fiskalna politika Pod utjecajem gospodarske krize 2008. godine dolazi do velikih promjena u hrvatskom gospodarstvu, a taj negativan trend koji je zahva kojm se iskazuju aktivnosti svih gospodarstava pa tako i Republike Hrvatske 3.1.1. Analiza stope realnog BDP-a BDP Republike Hrvatske jedan je od najboljih pokazatelja ukupne gospodarske aktivnosti i realnog BDP-a pod utjecajem gospodarske krize. Up oji prikazuje stope realnog BDP- a u razdoblju posljednjih 11 godina. Grafikon 1. Stope realnog BDP- a Republike Hrvatske u razdoblju od 2002. do 2012. Izvor: Gospodarska kretanja, D 2013. 11
ani globalnom krizom usporili -2,8%. Gospodarska kriza ostavila je traga u 2009. godini na sve zemlje Europske U iz niji nakon pada realnog BDP- ostvarena pozitivna stopa rasta, dok se u Hrvatskoj istod realnog BDP-a. realnog BDP-a on je do 2008. godine bio relativno stabilan sa Nakon nastupa krize koja se odrazila na cijeli svijet, azdoblje negativnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu koje je ine, odnosno od 2009. do 2012. Nepovoljna situacija odrazila se na sve aspekte hrvatskog gospodarstva, a n rvatskoj je nastupilo vri -u, vidljivo je da je ona jedan od glavnih razloga smanjenja stope realnog BDP-a u razdoblju od 2009. do 2012. godine. Jedan od razloga stope realnog BDP-a u Republici Hrvatskoj. 2012. godini dogodio se u industriji i trgovini, (Ekonomski program RH, 2012.). enju, pristupanja EU-u i zbog novih propisa odnosno 2014. godini. utjecajem globalne i doma razvijenost u odnosu na godine prije krize. Jedan od razloga koji su doveli do ovakve situacije BDP- 12
poticala nu ulogu odigrala je i deindustrij poticaja. Uslijed toga vidi se da s ijati, a sve je to jasno vidljivo u stopama realnog BDP-a kroz promatrano razdoblje od 2008. do 2012. godine koje realnog BDP-a posljedica je pada Republike Hrvatske. Jedini pozitivan aspekt u hrvatskom gospodarstvu naj u realnog BDP-a ijentirati se na izvoz. 3.1.2. Analiza stopa nezaposlenosti njezinih smanjiti stopu je stalnim porastom broja nezaposlenih osoba, posebice nakon 2008. godine. promjene izazvale veliki broj posljedica, a jedna od njih je i masovna nezaposlenost se to odrazilo i na stanje nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj u odnosu na stanje u predtranzicijskom razdoblju. stopa koja predstavlja postotni udio nezaposlenih u ukupnom broju svih radno sposobnih pojedinaca svake zemlje. sposobnosti svakog pojedinca (HNB, 2013) nepovoljnih situacija u zemlji, a u Hrvatskoj je ona postala dio svakodnevice kojoj nema smanjenja. Recesija je utjecala na smanjenje zaposlenosti i vidi kraj tom negativnom trendu. 13
veliki broj poslenost mora okrenuti ulaganju u cjelokupno gospodarsko stanj Hrvatska za to ima predispozicije i kvalitetne obrazovane ljudske resurse koji su nedovoljno kazuje na visoke stope nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi se. godine. U tom periodu analizira se stanje nezaposlenosti prije nastupa velike gospodarske krize 2008. godine i nakon te godine kada je kriza i visoka stopa nezaposlenosti postala dio svakodnevice u Republici Hrvatskoj. Grafikon 2. Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj od 2002. do 2012. Izvor: Iz Grafikona se najmanji broj nezaposlenih osoba u predkriznom 14
Nakon toga, stopu registrirane nezaposlenosti, no ona lagano enda smanjenja nezaposlenosti. Tijekom 2007. godine tivnim kretanjima te se vidi veliko smanjenje broja registriranih nezaposlenih osoba. U evidenciji Hrvatskog zavoda za Ta brojka danas, 5 godina kasnije, pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji i njezina uloga na gospodarstvo je stanje zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti u ovom sektoru. Recesija se u posljednje tri godine, odnosno od 2009. do 2012. godine, uvelike odrazila i na ovaj segment, a samim time broj nezaposlenih se i. Broj, nezaposlenih, a svemu tome samo je pogodovalo daljnje negativno stanje ukupnih rada. Ukupno gledano pojave gospodarske krize pa sve do, (HZZ, 2012.) turizam i smanjenje stope nezaposlenosti. jesta. Gospodarska kriza je na taj smanjenja BDP-a po stanovniku. S radnih mjesta u periodu od 2008. do 2012. godine. 15
Grafikon 3. Broj nezaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta od 2008. godine do 2012. Grafikon 3 negativne aspekte kretanja hrvatskog gospodarstva i nezaposlenosti kao njezine komponente. U Hrvatskoj za njihovo 2008. godini slobodna radna mjesta bila su na razini od 60% ukupnog broja bila duplo vi akon toga je tek uslijedilo pravo stanje gospod 2008. godinu te je u 2010. bilo 2013. e no ni to nije podatak s kojim bi Hrvatska trebala biti zadovoljna. vodom te oj javnoj upravi. P nju nezaposlenost ile su djelatnosti u okviru poslovanja s na na veliko i malo (HNB, 2007.). 16
i na gospodarsko stanje u Hrvatskoj stoga je cilj gospodarske politike H dugotrajno nezaposlenih, a makroekonomskih pokazatelja. 3.1.3. Analiza stope inflacije Sva svjetska gospodarstva su vorene privrede, svoja gospodarstva brojne druge zemlje. u postkrizno, ali ne zanemarivim porastom BDP- enjem nezaposlenosti, kretanja stope inflacije su rezultat mjera kojima se Hrvatska bori protiv posljedica krize. Stopa inflacije u pojedinoj zemlji uvelike ovisi o gospodarskome stanju zemlje. Stoga je za da stupanj ot na kretanje grafikon najbolje prikazuje promjene stope inflacije u Republici Hrvatskoj u periodu od 13 godina. 17
Grafikon 4. Stope inflacije u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2012. godine Grafikon 4 prikazuje da je 2012. godinu -a od 2009. do 2012., a veliko nezadovoljstvo raz na ostale gospodarske pokazatelje. K -a i nezaposlenosti je neupitna i uzrokuju jedan drugoga, ilagode ke krize. tema i porast cijena komunalnih usluga, vode, struje i plina ve 18
Grafikon 5 2012. godini Izvor: Hrvatska gospodarska komora: Hrvatsko gospodarstvo 2012. godine, 2013. Grafikona 5 stanovanje, energiju, vodu i plin, te za osnovne potrebe svih stanovnika odnosno prehranu i cijena za stanovanje, vodu i energiju naglo porasla u 2012. godini u odnosu na 2011., a cijene Inflacija u Republici Hrvatskoj se pod utjecajem globalizacije i I e odraziti i na nezaposlenost. Stoga je povezanost ove tri varijable izuzetno velika i potrebno ih je konstantno prat odraziti na kretanje cijena u zemlji. Kretanje inflacije u 2013. godini pod utjecajem promjena 19
koje donosi sa sobom Europska Unija smanjit -a na usluge hran na 10% i ukinut - inskog sustava zakonodavstvu Europske Unije (Ekonomski program RH, 2013.). Stoga je u narednim vatsko ka gospodarstva. Fiskalna politika je u izvjesnoj mjeri smanjila negativne posljedice koje je recesija ostavila na a o napretku Hrvatske za 2011. godinu, 2011.). 3.2. Okvir i ciljevi ekonomske politike Hrvatsko je gospodars -, amim time gospodarstva. onetarnoj politici, a na temelju tih mjera cijena i ukupnog gospodarstva. Ciljevi ekonomske politike usmjereni na gospodarski razvoj mogu se prikazati kroz (Program Vlade Republike Hrvatske 2011.-2015): -, 20
du s, razvoja zemlje, uklanjanje korupcije iz sv imovinom, proizv poreznoga sustava, konsolidacija javnih financija, uz osiguranje uvjeta za smanjivanje nelikvidnosti i uredan platni promet, fondova EU- nje n nezaposlenosti. Sve je to neophodno standarda gr temelju toga, 21
radna mjesta te okru sigurnost svi ekonomska politika. Svemu tome bitno pridonosi i ulazak u EU te prilagodbe cjelokupnom gospodarskom sustavu unutar Unije. Cilj ostvarenja izlaska Hrvatske iz krize vidi se kroz Svakako je ekonomska politika Hrvatske usmjerena na poticanje investicija u gospodarske, carinskih prepreka i barijera. U grafikon prikazuje investicije u hrvatsko gospodarstvo u periodu od 1993. do 2011. godine. Grafikon 6. Prikaz direktnih stranih investicija u Hrvatsku od 1993. do 2011. godine Izvor: Crnko, K.: Hrvatska- raj za investitore?, 2011. Iz Grafikona 6 je vidljivo da je u pretkriznom razdoblju ostvaren veliki broj investicija u gospodarstvo Republike Hrvatske, te u 2008. godini kada to je i razu je da dolazi do pada ulaganja za gotovo pola od prethodne 2008. godine. Taj pad investicija u Hrvatsku 22
nastavio se i u narednim godinama, a upravo se ciljevima ekonomske politike nastoji ponovno potaknuti ulaganj velike gospodarske krize. Integracijom u EU Hrvatska je ostvarila poziciju h izravnih ulaganja i izvoza 3.3. Strukturne reforme Sv odnosu na europski prosjek pa se veno je potrebno da se naglasi promjena koja je posebice istaknuta kod ekspanzije uvoza te ju je potrebno preusmjeriti na ekspanziju izvoza. Reforme hrvatskog gospodarstva neophodne su kako bi se konkurentske pozicije nakon ulaska u Europsku uniju. Kako bi se ostvarile strukturne promjene hrvatskog gospodarstva potrebno je provesti veliki Ciljevi propisani Ekonomskim programom bave se sektorima iz ovog dokumenta, a upravo su ti ciljevi ablicom 1 su prikazani glavni ciljevi Europe 2020 te u opsku uniju u istom razdoblju. 23
Tablica 1. Glavni ciljevi programa Europa 2020 Europa 2020 EU (2011.) RH (2011.) Zaposlenost % 75 68,6 57 3 2,03 0,75 BDP-a 80 85 95,2 plinova % Obnovljivi izvori 20 12,5 13,8 energije % Tercijarno obrazovanje 40 35,5 24,5 % 10 12,9 4,1 ~20 ~23 32,7 Izvor: Ekonomski program RH, 2012. Iz Tablice a u kojima se javljaju glavne prepreke Hrvatske za rast u uvid u koje je strukturne pr ulagati. Upravo je to zaostajanje Hrvatske vidljivo u strukturi zaposlenosti, odnosno kuje se da on bu prednost u odnosu na EU, u H me u cilju smanjenja prepreka za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva. morati odgovoriti strukturnim promjenama hrvatskog gospodarstva. P 24
4. ANALIZA REALNE KONVERGENCIJE RH U ODNOSU NA ZEMLJE EUROPSKE UNIJE vrijednosnica itd (Bilas, 2005). - Tablica 2. Razina cijena i BDP-a u usporedbi sa EU Zemlja BDP po stanovniku Razina cijena (Dobara i usluga Europska Unija 100 100 74 56 Estonija 60 63 Latvija 48 56 Litva 52 54 63 62 Malta 70 73 Poljska 50 53 Slovenija 82 75 57 55 Bugarska 33 42 Rumunjska 34 43 Hrvatska 48 67 Izvor: Eurostat, 2013. 25
U Tablici, iako Hrvatska ima relativno niske razine cijena u usporedbi s drugim zemljama kandidatkinjama otkriva da sve te zemlje imaju relativno nisku razinu Tablica 3. Usporedba razina cijena i realnog BDP-a po stanovniku prema standardu godine u usporedbi sa EU Zemlja BDP po stanovniku Razina cijena (Dobara i usluga Europska Unija 100 100 79 75 Estonija 69 80 Latvija 62 75 Litva 70 66 66 62 Malta 86 78 Poljska 66 58 Slovenija 82 85 75 72 Bugarska 47 49 Rumunjska 49 57 Hrvatska 61 71 Izvor: Eurostat, 2013. vidjeti veliki porast razine cijena u odnosu na 2005. godinu. Dok je 2005. alje 26
U razdoblju od 1994. godine do 2008. godine hrvatski dohodak po stanovniku je konvergirao prema razinama EU-a i SAD-a. Do 2008., hrvatski dohodak po stanovniku (16.500 USD) bio je oko 1/3 razine dohotka u SAD- zemalja EU- EU-27.). 4.1. ija nacionalnih razina a koje su primljene u Europsku U vrlo korisno. Ako se usporede podaci dok je u Sl.): 1. n konvergencije prema razinama EU, 2. d kakva se javljala u Drugi inflaciji kakva se javila u Estoniji, Latviji, a dijelom i u 3. prem niju donosi rast relativne razine cijena.). 27
godi stope inflacije koja je prelazila 10% (Kersan-.). Ulazak u novu zajednicu i produktivnost faktora proizvodnje je jedan od g zemalja zaostaje i ispod je prosjeka eurozone (Smaghi, 2007.). Slika 1. Produktivnost rada po zaposlenoj osobi u 2012.godini, Indeks EU 27=100 za 2011. godinu Izvor: Eurostat, 2012. 28
Na temelju dostupnih podataka iz 2012. na -27). a EU, ne ostvaruje dovoljan stupanj produktivnosti rada. 4.2. Usporedba makroekonomskih pokazatelja odabranih Europskih zemalja u odnosu na Hrvatsku i 200 prosjekom EU i Hrvatskom u razdoblju 2003. do 2012. godine. Tablica 4. Stope realnog BDP-a u odabranim europskim zemljama u razdoblju od 2003.-2012. godine 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. EU (27) 1,5 2,6 2,2 3,4 3,2 0,4-4,5 2,0 1,7-0,4 3,8 4,7 6,8 7,0 5,7 3,1-4,5 2,5 1,8-1,2 Estonija 7,8 6,3 8,9 10,1 7,5-4.2-14,1 2,6 9,6 3,9 Latvija 7,6 8,9 10,1 11,2 9,6-3,3-17,7-0,9 5,5 5,5 Litva 10,3 7,4 7,8 7,8 9,8 2,9-14,8 1,5 5,9 3,7 3,9 4,8 4,0 3,9 0,1 0,9-6,8 1,3 1,6-1,7 Malta 0,7-0,3 3,6 2,6 4,1 3,9-2,8 4,0 1,6 0,8 Poljska 3,9 5,3 3,6 6,2 6,8 5,1 1,6 3,9 4,5 1,9 Slovenija 2,9 4,4 4,0 5,8 7,0 3,4-7,9 1,3 0,7-2,5 4,8 5,1 6,7 8,3 10,5 5,8-4,9 4,4 3,2 2,0 Bugarska 5,5 6,7 6,4 6,5 6,4 6,2-5,5 0,4 1,8 0,8 Rumunjska 5,2 8,5 4,2 7,9 6,3 7,3-6,6-1,1 2,2 0,7 Hrvatska 5,4 4,1 4,3 4,9 5,1 2,1-6,9-2,3 0,0-2,0 Izvor: Eurostat, 2013. 29
Nakon pristupanja gospodarskog rasta realnog BDP- realnog BDP- dok su ne vrijednosti od preko 10%. Pristupanje a osobito u Latviji i Estoniji. - lanica porastao s 23 na 25% BDP-a (Ekonomski institut, 2007.) lnog BDP-a u promatranom periodu od 2003. do 2012. godine. Stopa realnog BDP- k koje su pod utjecajem globalizacije i trendova po - avale stopu realnog BDP- razliku od 2003. godine kada je po stopi realnog BDP- usporedbe Hrvatska se prikazuje u tablici s ostalim zemljama EU od 2003. do 2012. godine. 30
Tablica 5. Stope odabranim europskim zemljama u periodu od 2003. do 2012. godine 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. EU (27) 2,1 2,3 2,3 2,3 2,4 3,7 1,0 2,1 3,1 2,6-0,1 2,6 1,6 2,1 3,0 6,3 0,6 1,2 2,1 3,5 Estonija 1,4 3,0 4,1 4,4 6,7 10,6 0,2 2,7 5,1 4,2 Latvija 2,9 6,2 6,9 6,6 10,1 15,3 3,3-1,2 4,2 2,3 Litva -1,1 1,2 2,7 3,8 5,8 11,1 4,2 1,2 4,1 3,2 4.7 6.8 3.5 4.0 7.9 6.0 4.0 4.7 3.9 5.7 Malta 1,9 2,7 2,5 2,6 0,7 4,7 1,8 2,0 2,5 3,2 Poljska 0,7 3,6 2,2 1,3 2,6 4,2 4,0 2,7 3,9 3,7 Slovenija 5,7 3,7 2,5 2,5 3,8 5,5 0,9 2,1 2,1 2,8 8,4 7,5 2,8 4,3 1,9 3,9 0,9 0,7 4,1 3,7 Bugarska 2,3 6,1 6,0 7,4 7,6 12,0 2,5 3,0 3,4 2,4 Rumunjska 15,3 11,9 9,1 6,6 4,9 7,9 5,6 6,1 5,8 3,4 Hrvatska 1,7 2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 Izvor: Eurostat, 2013. 2012. godine u odabranim europskim zemljama te prosjeku svih zemalja Europske unije. Usporedbe radi analizirani su i podaci za Hrvatsku stoga je vidljivo da se inf cijena tokom promatranog razdoblja znatno mijenjala posebice pod utjecajem gospodarske ine prije i nakon gospodarske krize. -a uzete za usporedbu sa RH u upravo 2008. godine kada podjednakoj razini. Naredna tablica, nakon stope realnog BDP- stope nezaposlenosti zemljama Europske Unije, te Hrvatske od 2003. do 2012. godine. 31
Tablica 6. Stope nezaposlenosti u % u odabranim europskim zemljama u periodu od 2003. do 2012. godine 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. EU (27) 9,1 9,3 9,0 8,3 7,2 7,1 9,0 9,7 9,7 10,5 7,8 8,3 7,9 7,1 5,3 4,4 6,7 7,3 6,7 7,0 Estonija 10,1 9,7 7,9 5,9 4,6 5,5 13,8 16,9 12,5 10,2 Latvija 11,3 11,2 9,6 7,3 6,5 8,0 18,2 19,8 16,2 14,9 Litva 12,4 11,3 8,0 5,2 3,8 5,3 13,6 18,0 15,3 13,3 5,8 6,1 7,2 7,5 7,4 7,8 10,0 11,2 10,9 10,9 Malta 7,7 7,2 7,3 6,9 6,5 6,0 6,9 6,9 6,5 6,4 Poljska 19,8 19,1 17,9 13,9 9,6 7,1 8,1 9,7 9,7 10,1 Slovenija 6,7 6,3 6,5 6,0 4,9 4,4 5,9 7,3 8,2 8,9 17,7 18,4 16,4 13,5 12,2 9,6 12,1 14,5 13,6 14,0 Bugarska 13,7 12,1 10,1 9,0 6,9 5,6 6,8 10,3 11,3 12,3 Rumunjska 6,8 8,0 7,2 7,3 6,4 5,8 6,9 7,3 7,4 7,0 Hrvatska 14,2 13,7 12,7 11,2 9,0 8,4 9,1 11,8 13,5 15,9 Izvor: Eurostat, 2013. Promjene stope realnog BDP- stopa nezaposlenosti u periodu od 2003. do 2012. europskih zemalja i usporedno Republike u -a. Nezaposlenost je jedan od pokazatelja koji se 32
a je zemlja s najmanjim stopama nezaposlenosti u promatranom periodu od 2003. do 2012. godine. U ine. Stopa u svim promatranim zemljama EU u 2012. godini. dan od ubiranje poreza i smanjenje uprave i socijalnog osiguranja. Zbog nezaobilaznog procesa ( -.). Tablica 7. Razina javnog duga u % BDP-a za.-2012. godine Zemlja 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 28,9 28,4 28,3 27,9 28,7 34,2 37,8 40,8 45,8 59,5 61,7 65,9 67,0 73,0 79,8 81,8 81,4 79,2 Poljska 45,7 47,1 47,7 45,0 47,1 50,9 54,8 56,2 55,6 Slovenija 27.3 26,7 26,4 23,1 22,0 35,0 38,6 46,9 54,1 41,5 34,2 30,5 29,6 27,9 35,6 41,0 43,3 52,1 Bugarska 37,0 27,5 21,6 17,2 13,7 14,6 16,2 16,3 18,5 Rumunjska 18,7 15,8 12,4 12,8 13,4 23,6 30,5 34,7 37,8 Hrvatska 43,2 43,7 35,5 32,9 28,9 35,3 - - - Izvor: Eurostat, 2013. 33
U Tablici 7 vidljivo je udio javnog duga u BDP-u a slijedi je Poljska sa 55,6%. i nagli porast javnog duga u BDP-u u kriza. Pad gospodarske aktivnosti i poreznih prihoda dovelo je do smanjenja sredstava u javnog duga. a zaposlenosti, u BDP-u vanjskog duga (Kersan-.). vrlo niskog kamatnog raspona (razlika aktivnih i pasivnih -.). Europske unije i zemlje kandidatkinje promjena, negativnih za zemlju koja se nalazi u sustavu. Mogu se promijeniti kriteriji.): 34
1. apadima, 2. nestabilnosti, 3. Prema iskustvima s fiksnim paritetom Europskog monetarnog sustava, u kojem su bile stare -a, makroekono ja konvergencije 7.) Eurostat-a, najotvorenije -a. Rumunjska, Cipar i Poljska imaju udio trgovine u BDP- (Kersan-. 35
5. REALNA KONVERGENCIJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU Prema podacima za 2011. godinu hrvatski BDP po stanovniku bio je na razini 61% prosjeka regiji nakon Hrvatske najbolje stoji Crna Gora s 43%, zatim Makedonija s 36%, Srbija s 35%, Albanija s 31%, te Bosna i Hercegovina s 29% prosjeka Europske unije). Prve godine priljev sredstava iz regionalnih razvojnih i ). Gospodarski izazovi koji stoje pred Hrvatskom dugo vremena nisu bili toliko prisutni kao u godini ulaska, a rast stope nezaposlenosti iz dana u dan o konkurentnost, zaposlenost radne snage, izvoz te privuku inozemna izravna ulaganja. ma razvoju tehnologije i znanosti, poljoprivredi, transportu i turizmu..). Isto kao i kod svakog pristupanja u Europsku Uniju, ulazak Hrvatske za gospodarstvo ima iz EU u potpunosti, odnosno ostvaruju se sve. Stoga realna konvergencija Hrvatske nakon pristupanja 36
Europskoj Uniji uvelike ovisi o sposobnosti same zemlje da prati kretanja u odnosu na druge ostvarivo ukoliko u hrvatskom gospodarstvu postoji stabilnost ekonomskih pokazatelja, kvalitetan i obrazo strukturnih promjena. 5.1. a Hrvatske za razdoblje od 2012. do 2016. godine. Vlada Republike Hrvatske je ustanovila niz projekcija vezanih za razvitak hrvatskog gospodarstva u okviru EU te se zbog m ma. Prva tabli rvatske prije pristupanja EU te proje Tablica 8..-2016. 2012. (% BDP-a) 2013. (% BDP-a) 2014. (% BDP-a) 2015. (% BDP-a) 2016. (% BDP-a) 1. Realni rast BDP-a (%) -2,0 0,7 2,4 3,5 3,5-3,8-3,6-3,4-3,1-2,6 3. Rashodi za kamate 2,7 3,0 3,1 3,0 3,0 4. Jednokratne i druge povremene mjere 0,3 0,4 0,0 0,0 0,0 5. Potencijalni rast BDP-a (%) -0,6-0,4 0,1 0,6 0,8 Doprinosi: Rad -0,6-0,6-0,5-0,2-0,1 Kapital 0,3 0,4 0,6 0,7 0,8 Ukupna proizvodnost faktora -0,3-0,1 0.0 0,1 0,2-4,1-3,1-0,9 1,9 4,6-1,7-1,3-0,4 0,8 1,9 saldo (2-7) -2,1-2,3-3,1-3,9-4,5 0,6 0,7 0,0-0,9-1,5 saldo (8-3) 10. Strukturni saldo (8-4) -2,4-2,7-3,1-3,9-4,5 Izvor: DZS, MFIN, 2012. 37
Tablica 8 - ih je i pozajmljivanje n sa ostalim vatskog gospodarstva u periodu od 2012. do 2017. godine. Tablica 9. Makroekonomski izgledi gospodarstva Hrvatske, 2012.-2017. 2012. (razina) 2013. (stopa promjene) 2014. (stopa promjene) 2015. (stopa promjene) 2016. (stopa promjene) 2017. (stopa promjene) 1. Realni BDP 323 648-2,0 0,7 2,4 3,5 3,5 2. Nominalni BDP 3. Izdaci za 4. Izdaci za 5. Bruto investicije u fiksni kapital 6. Promjene zaliha i neto nabava vrijednosti (% BDP-a) 7. Izvoz dobara i usluga 8. Uvoz dobara i usluga 9. Finalna 10. Promjene zaliha i neto nabava vrijednosti 11. Vanjski saldo i usluga dobara Izvor: DZS, MFIN, 2012. 330 232 0,0 2,6 4,6 5,6 5,6 192 022-2,9-0,7 1,5 3,7 3,6 64 762-0,8-1,7-0,9-0,7 1,0 60 372-4,6 6,3 9,9 7,3 6,4 1,0 1,0 1,0 1,1 1,4 1,6 140 147 0,4 1,6 3,2 4,5 5,1 136 782-2,1 1,2 4,3 6,2 6,2-2,8 0,4 2,7 3,9 3,8-0,3 0,0 0,1 0,3 0,2 1,1 0,2-0,4-0,7-0,5 9, no 38
Tablica 10..-2016. 1. Zaposlenost, broj zaposlenih 2. Zaposlenost, radni sati 3. Stopa nezaposlenosti (%) 2012. (razina) 2012. (stopa promjene) 2013. (stopa promjene) 2014. (stopa promjene) 2015. (stopa promjene) 2016. (stopa promjene) 1 454 143-2,2-1,0 0,9 1,6 1,8 n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. 15,5 15,5 16,0 15,2 14,1 13,0 4. Produktivnost 222 569 0,3 1,6 1,4 1,8 1,6 rada, broj zaposlenih 5. Produktivnost n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. rada, radni sati 6. Naknade 162 380 1,0-0,1 3,7 5,3 5,8 zaposlenima Naknada po 111 667 3,3 0,8 2,8 3,6 3,9 zaposlenom Izvor: DZS, MFIN, 2012. Tablica 10 tavlja veliki problem u RH, ali i u EU. Postiza smanjiti stopa nezaposlenosti. Z mjesta stvariti unutar granica Unije. T na ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. 39
Tablica 11. Saldo pojedinih sektora, 2012.-2016. godine 2012. (% BDP-a) 2013. (% BDP-a) 2014. (% BDP-a) 2015. (% BDP-a) 2016. (% BDP-a) prema ostatku svijeta 0,1 0,7-0,1-0,8-1,3 Saldo dobara i usluga 0,8 1,0 0,5-0,2-0,7 transfera -0,8-0,4-0,9-1,0-1,1 0,0 0,1 0,3 0,4 0,5 privatnog sektora 2,9 2,6 2,0 1,0 0,1-3,8-3,6-3,4-3,1-2,6 1,0 1,6 1,4 1,3 1,2 Izvor: HNB, MFIN, 2012. Tablica 11 iznosi mjerama adekvatno ne podupire ovakav trend. M rnim promjenama. Takav negativan trend potrebno je sustavno smanjivati i poticati kroz razne druge aspekte kao, na primjer, za Hrvatske. 5.2. Utjecaj fondova Europske Unije na realnu konvergenciju gospodarstava zemalja. Poticaji i financijska sredstva iz fondova Europske Unije otvorila su Cipar, niju pretpristupnih i drugih fondova EU. Za razvoj gospodarstava spomenutih zemalja od strane jena sredstva za 40
odnosno oko 000 000 prikazuje iznose za svaku pojedinu zemlju. Grafikon 7 2007. do 20 Izvor: EU cohesion funding, European Commission, 2013. iznosu od 67,2 milijardi eura, eura. Najmanja sredstva dodijeljena su zemljama Malti i Cipru, a iznose manje od 1 milijarde eura. on njezina pristupanja Europskoj Uniji su EU projekti. Nakon pristupanja Uniji u Poljskoj je 41
ne koju izvozi u zemlje EU-a, ali i u SAD, Kanadu, Kinu i Japan (Poljska iz EU fondova izvukla 80 milijardi eura, 2013.). zahvatila u velikoj mjeri kao No osim iskazanih iznosa koji su zemljama dodijeljeni u razdoblju od 2007. do 2013. godine, politiku nakon 2013. godine. Grafikon 8 ohezijsku politiku EU nakon 2013. godine u milijardama eura. Izvor: Europska Unija, Kohezijska politika 2014-2020, Europska regionalnu politiku, 2011. razvijenim regijama, regijama u tranziciju i manje razvijenim regijama. Sredstva su Kohezijskog fonda izdvaja se 10 milijardi eura za novi Instrument za povezivanje Europe. 42
Ukupno je predv Republika Hrvatska kao i brojne druge zemlje koje su pristupale Europskoj Uniji imale su znatne pro P na razvoj nije. et. al.,2011.). Izazovi koji su postavljeni pred Hrvatsku nakon ulaska u EU su brojni, a na Hrvatskoj je da funkcioniranjem gospod, potpomognuta EU fondovima, ostalima. jni fondovi od strane Europske U ancijska sredstva od strane pret e ostvarila i na temelju programa IPA. (De 2012.) : OBNOVA, CARDS, 43
ISPA, SAPARD, te IPA, ju da se bolje pripremi za p Uniji. Oni s gospodarski rast istih. Formirani su kao sredstvo prilagodbe, pret su na raspolaganju ovisno o potrebama stoga se i ukidaju kada se utvrdi da su se zemlje programi Unije, pretpristupni programi te strukturni fondovi i Kohezijski fond (EU fondovi, jest da IPA p ulaska u EU, a ne samo kao pretpristupni fond. malo i sr oticanjem zemalja na ulaganje. Osim spomenuta od 90% prosjeka EU (IPA, Programi unije i Strukturni fondovi, 2013. kolika joj se namjeravaju dodijeliti n, 44
Grafikon 9. Sredstva iz EU fondova za Hrvatsku u mil. eura u razdoblju od 2005. do 2020. godine Izvor: HGK, Ususret fondovima Kohezijske politike u Hrvatskoj, 2013. to je to u periodu od 2013. do 2020. U prvom periodu prije pristupanja u EU sredstva iz pretpristupnih fondova EU kretala su se od 126 do 156 mil. Eura, no nakon toga slijedi period 2013. godini on je iznosio 545 milijuna Hrv niji dobila priliku za pristupila EU potrebno je da iskoristi s gospodarstva. 45
6. Europska U gospodarstava, a od 1.07.2013. procese i Republika Hrvatska. Utjecaj gospodarske krize uvelike se odrazio na Hrvatsku, ali i na ostale europske zemlje. U procesu integracije r u Gospodarske integracije me nije podrazumijevaju da te anjima, a s tim se razvijaju i zajedn u, usluge, ljudi i kapital mogu slobodno kretati. Europska Unija usmjerena je na povezivanje gospodarstava zemalj razmjenu konvergencije gospodarstva koja je usmjerena na smanjivanje svih razlika u razvijenosti -u, nezaposlenosti i inflaciji zemalja. T razlika izme strukturne, nominalne i realne konvergencije. na unutarnjem sve kriterije usmjerene ka cilju povezivanja ica., a i ostale zemlje, zahvatila gospodarska kriza. Kako bi se Republika Hrvatska stavila u proces realne konvergencije, prilagoditi integracijskim procesima. Kriza je donijela brojne promjene u hrvatskom ekonomske pokazatelja, BDP, 46
inflaciju i nezaposlenost. Pad stope realnog BDP-a izrazito je vidljiv u posljednjim godinama realnom BDP-, sve je to uzajamno povezano i rezultira. Nezaposlenost i pad realnog BDP- evno, a svemu tome uzrok je rast inflacije. Inflacija, BDP i nezaposlenost predstavljaju veliku opasnost za daljnji razvoj hrvatskog EU. Izlazak iz ovakvog stanja Hrvatska mora shvatiti ozbiljno i usmjeriti se na strukturne promjene hrvatskog gospodarstva ukoliko. Do n niji dolazi 2004. godine doblja prije i nakon pristupanja zemalja Europskoj Uniji bitno se razlikuju, realnog BDP-a. stabilnom. No, do porasta stope inflacije ponovno dolazi 2008. godine pod utjecajem 2004. -20%. Analizom su prikazani i usporedni podaci Republike Hrvatske u razdoblju n o pozitivnih promjena u gospodarstvu Hrvatske. Reforme hrvatskog gospodarstva neophodne su kako bi se 47
konvergenciji sa drugim zemljama. - Hrvatskoj mogla b ograni je porast inozemnih ulaganja, priljev kapitala u Hrvatsku, b. Ulazak u EU stvara priliku za ih r njenih financijskih sredstava kroz razne fondove i programe za poticaj gospodarskom rastu a rada nakon ulaska u Europsku U se radne snage u Hrvatsku. S vidljive na temelju analize u radu je Hrvatska pristupila EU, ulagala u razvoj svih aspekata gospodarstva. Za kraj je bitno istaknuti da je Hrvatska ulaskom u Europsku Uniju postala dijelom unutarnjeg proizvodi petinu svjetskog BDP-a te je Europska U ali i kao radnike i poduzetnike. Hrvatska je pristupom Uniji postala dio odnosno europskog gospodarskog prostora. 48
POPIS LITERATURE 1. Ekonomska kriza u Europi i Hrvatsko gospodarstvo, Ekonomska misao i praksa DBK. GOD XXI. (2012.) BR. 2., Zagreb, 2012., pp 847-854 2. Bilas V.: Konvergencija tranzicijskih zemalja prema Europskoj uniji, Ekonomski pregled, Zagreb, 56 (3-4) 2005., pp 221-238 3. Bilas V.: 2005., pp 167-180 4. Bilas, V., Franc, S., Cota, A.: Predpristupni fondovi Europske unije i Republika Hrvatska, Ekonomska misao i praksa, 20, br.1., 2011., pp. 289-309 5. 2005. 6. Crnko, K.: Hrvatska- raj za investitore?, 2011., online: http://cerpcentar.com/hrvatskaraj-za-investitore/#prettyphoto 7. Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, online: http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=1951 8. gospodarski razvoj, 2012. 9. 10. i zavod za statistiku, online: www.dzs.hr 11. -benefit analiza integracije Hrvatske u Europsku uniju, Ekonomski pregled, 54 (7-8) 2003., pp 651-677 12. Ekonomski institut: Pristupanje europskoj 2007. 13. Ekonomski program Republike Hrvatske 2013, online: http://www.mfin.hr/hr/ekonomski-program-republike-hrvatske-2013 14. EU cohesion funding, European Commission, online: http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/funding/index_en.cfm 15. EU fondovi, online: http://www.unisoft.hr/eu-fondovi.html 16. European Stability Mechanism, online: http://www.esm.europa.eu/ 49
17. Europska unija, Kohezijska politika 2014-2020, regionalnu politiku, 2011. 18. Eurostat, online: www.eurostat.eu 19. s posebnim naglaskom na ekonomske kriterije konvergencije -Gdje je Hrvatska?, HNB, 2005. 20. Gaspar, P.: Nominal Convergence of Pre-Accession Economies and the and Budapest University of Economics (BUE), Peper presented on the conference Alternatives for Exchange Rate Regime inpre-accession Economies, September 20-21, Vienna, 2001. 21. http://www.dutp.hr/default.aspx?id=16 22. Teorija regionalnih ekonomskih integracija, Sinergija, Zagreb, 2012. 23. Grgi Inozemna izravna ulaganja i ekonomski razvoj, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2012. 24. HGK, Hrvatsko gospodarstvo 2012. godine, Zagreb, 2013. 25. HGK, Ususret fondovima kohezijske politike u Hrvatskoj, Intergrafika, Zagreb, 2013. 26. - 27. Zagreb, 2012. 28., online: http://www.slobodnadalmacija.hr/svijet/tabid/67/articletype/articleview/articleid/20 8575/Default.aspx, (17.10.2013.) 29. IPA, Programi unije i Strukturni fondovi, online: www.vecernji.hr/.../sto-su-ipaprogrami-unije-strukturni-fondovi-clanak 30. gospodarskog rasta, 2009, Svjetska banka online: http://siteresources.worldbank.org/croatiaextn/resources/hrconvergencerepo rtoverviewfinal.pdf 31. Kersan- - konvergencija i financijska kriza, 2010., pp 13-29, online: https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&ved 50
=0CCoQFjAA&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F87582&ei=bJQyUu2 8IYHPtAaz0oHQCg&usg=AFQjCNHw3pizKk0ZQI4K6nt6pFRDu88vFg&bvm=bv.5 2164340,d.Yms 32. ine: www.delhrv.ec.europa.eu/.../articles-kljucni%20nalazi%202011-131849 33. McKinnon, R.: 1963., pp. 717-725. 34. Ministarstvo financija, Hrvatska u Europi, Europa za Hrvatsku, 2011, online: www.mfin.hr/.../hrvatska%20u%20europi,%20europa%20za%20hrvatsku 35. Mongelli F.P., 2002, New views on the optimum currency area theory : what is EMU telling us?, European central bank, online: http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/scpwps/ecbwp138.pdf 36. Konvergencija razina cijena i njezin utjecaj na inflaciju u Hrvatskoj, Ekonomski pregled, 59, 1-2, 2008. 37. Opt-outs in the European Union, online: http://en.wikipedia.org/wiki/optouts_in_the_european_union 38. - izazovi ekonomske i pravne prilagodbe, Institut za javne financije, Zagreb, 2003. 39. - Nacionalna zaklada za razvoj tva, Zagreb, 2005. 40. Program V - - 41. Za razvojnu strategiju Hrvatske 2014-2020, Ekonomski pregled, 64 (3), 2013., pp 187-213 42. Smaghi, L.B.: Real convergence in Central, Eastern and South-Eastern Europe, online: http://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2007/html/sp071001_2.en.html 43. The European Financial Stability Facility, online: http://www.efsf.europa.eu/about/index.htm 44. Hrvatska i Europska Unija- konkurentnost, Ekonomija, Zagreb, 14 (1) 2007., pp 79-106 45. 2008., pp1185-1225 51
46. Ekonomija, 14, 2007., pp 199-218 POPIS ILUSTARCIJA POPIS TABLICA Tablica 1. Glavni ciljevi programa Europa 2020... 24 Tablica 2. Razina cijena i BDP-... 25 Tablica 3. Usporedba razina cijena i realnog BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne... 26 Tablica 4. Stope realnog BDP-a u odabranim europskim zemljama u razdoblju od 2003.- 2012. godine... 29 2003. do 2012. godine... 31 Tablica 6. Stope nezaposlenosti u % u odabranim europskim zemljama u periodu od 2003. do 2012. godine... 32 Tablica 7. Razina javnog duga u % BDP- -2012. godine... 33 Tablica 8. -2016.... 37 Tablica 9. Makroekonomski izgledi gospodarstva Hrvatske, 2012.-2017.... 38 Tablica 10. -2016.... 39 Tablica 11. Saldo pojedinih sektora, 2012.-2016. godine... 40 POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. Stope realnog BDP- a Republike Hrvatske u razdoblju od 2002. do 2012.... 11 Grafikon 2. Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj od 2002. do 2012.... 14 Grafikon 3. Broj nezaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta od 2008. godine do 2012.... 16 Grafikon 4. Stope inflacije u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2012. godine... 18... 19 Grafikon 6. Prikaz direktnih stranih investicija u Hrvatsku od 1993. do 2011. godine... 22 52
kohezijsku politiku u periodu od 2007. do... 41 hezijsku politiku EU nakon 2013. godine... 42 Grafikon 9. Sredstva iz EU fondova za Hrvatsku u mil. eura u razdoblju od 2005. do 2020. godine... 45 POPIS SLIKA Slika 1. Produktivnost rada po zaposlenoj osobi u 2012.godini, Indeks EU 27=100 za 2011. godinu... 28 53