PRAKTIKUM IZ OPĆE KEMIJE II (preddiplomski studij biologije-kemije i preddiplomski studij fizike-kemije) Dodatak

Σχετικά έγγραφα
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

PRAKTIKUM OPĆE KEMIJE I (preddiplomski studij biologije-kemije i preddiplomski studij fizike-kemije)

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

KEMIJSKA RAVNOTEŽA II

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

KEMIJSKA RAVNOTEŽA II

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

Napomena: Zadaci za DZ su označeni plavom bojom!

PRIPREMA OTOPINA. Vježba 10. OTOPINE. Uvod:

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

IZVODI ZADACI (I deo)

A B C D. v v k k. k k

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Republika Hrvatska - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje - Hrvatsko kemijsko društvo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

5. KONCENTRACIJA OTOPINA

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

KEMIJSKO RAČUNANJE. uvod DIMENZIJSKA ANALIZA. odnosi masa reaktanata i produkata zakon o održavanju masa različito zadana količina reaktanata

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Kemijske reakcije i energija

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Kemija. priruč nik za učeni ke. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb. Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar

ZADACI. Prilog pripremi ispita za slijedeće kolegije. Analitička kemija Analitička kemija II

( , 2. kolokvij)

Poštovani partneri, Nadamo se da će Vam i ova saznanja omogućiti lakši rad a za sva eventualna pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

Elementi spektralne teorije matrica

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

MATERIJALI ZA SEMINARE I VJEŽBE IZ KEMIJE ZA STOMATOLOGE

Kiselo bazni indikatori

Kemijska ravnoteža. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Elektrokemijski članci

1.4 Tangenta i normala

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

11. ELEKTROKEMIJA C 40,5 kw h ,5 mol 0,133 cm

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

KEMIJSKA PRETRAGA MOKRAĆE

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

numeričkih deskriptivnih mera.

Državni izpitni center SPOMLADANSKI IZPITNI ROK *M * NAVODILA ZA OCENJEVANJE. Sreda, 3. junij 2015 SPLOŠNA MATURA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

KATALIZA I KATALIZATORI i REAKCIJSKO INŽENJERSTVO I KATALIZA

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Impuls i količina gibanja

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

PRAKTIKUM ANALITIČKE KEMIJE 2

18. listopada listopada / 13

POSTIGNUTI BODOVI. Vrsta škole: 1. osnovna 5. srednja (Zaokruži 1. ili 5.)

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Projekt Zajedno kroz prirodoslovlje. Fizikalna kemija. Priručnik za učenike. Izdavač

Moguća i virtuelna pomjeranja

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

konst. Električni otpor

ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ Α Για τις ερωτήσεις Α.1 έως Α.4 να γράψετε το γράμμα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση δίπλα στον αριθμό της ερώτησης.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

MJERENJE KRATKIH VREMENSKIH INTERVALA STROBOSKOPOM. LITERATURA: Vernić - Mikuličić, Vježbe iz fizike, Školska knjiga, Zagreb, str. 39.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Biserka Kneţević VJEŢBE IZ BIOKEMIJE. priručnik za učenike kemijskih tehničkih škola. kemijski tehničar i ekološki tehničar (za internu uporabu)

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Računarska grafika. Rasterizacija linije

7 Algebarske jednadžbe

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

10. STABILNOST KOSINA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Operacije s matricama

Transcript:

PRAKTIKUM IZ OPĆE KEMIJE II (preddiplomski studij biologije-kemije i preddiplomski studij fizike-kemije) Dodatak Zagreb, veljača 2007.

PRAKTIKUM OPĆE KEMIJE II (za studente biol. - kem. i fiz. - kem.) 2006/2007. I 18. Ionski izmjenjivači VJEŽBA 18.1. Deionizacija vode i regeneracija ionskog izmjenjivača II 16. Kinetika kemijskih reakcija VJEŽBA 16.1. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji reaktanata VJEŽBA 16.2. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi VJEŽBA 16.3. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije VJEŽBA 16.4. Autokataliza III 17. Ravnoteža kemijskih reakcija VJEŽBA 17.3. Hidroliza VJEŽBA 17.4. Produkt topljivosti IV 23. Elektroliza i galvanski članak VJEŽBA 23.1. Elektroliza u uređaju s topljivom anodom VJEŽBA 23.2. Elektroliza u uređaju s netopljivom anodom VJEŽBA 23.3. Faradayevi zakoni elektrolize VJEŽBA 23.4. Relativna jakost oksidansa i reducensa VJEŽBA 23.5. Priprema galvanskog članka VJEŽBA 23.6. Ovisnost elektromotorne sile galvanskog članka o koncentraciji elektrolita V 10. Halogeni elementi VJEŽBA 10.1. Dobivanje klora, Cl 2 VJEŽBA 10.2. Dobivanje kalijeva klorata, KClO 3 VJEŽBA 10.3. Dobivanje klorovodika, HCl VI 11. Halkogeni elementi VJEŽBA 11.1. Dobivanje kisika VJEŽBA 11.3. Svojstva elementarnog sumpora VJEŽBA 11.5. Dobivanje sumporova dioksida, SO 2 VII 12. Elementi dušikove skupine VJEŽBA 12.1. Dobivanje amonijaka, NH 3 VJEŽBA 12.2. Dobivanje dušikova(i) oksida, N 2 O VJEŽBA 12.3. Dobivanje dušikova(ii) oksida, NO VJEŽBA 12.4. Dobivanje dušikova(iv) oksida, NO 2 VIII 15. Prijelazni elementi VJEŽBA 15.2. Dobivanje kromove stipse, KCr(SO 4 ) 2 12H 2 O VJEŽBA 15.3. Dobivanje željezova(ii) sulfata heptahidrata, FeSO 4 7H 2 O VJEŽBA 15.7. Dobivanje tetraaminbakrova(ii) sulfata monohidrata, [Cu(NH 3 ) 4 ]SO 4 H 2 O OBAVEZNA LITERATURA: M. Sikirica, B. Korpar-Čolig, Praktikum iz opće kemije, II. izd., Školska knjiga, Zagreb 2003. DOPUNSKA LITERATURA: 1) M. Sikirica, Stehiometrija, 19. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2001. 2) I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija I i II dio, IX. izd., Školska knjiga, Zagreb 1995. 2

VJEŽBE 10.1. i 10.2. Dobivanje klora i kalijevog klorata Napomena: Aparatura za izvođenje vježbe razlikuje se od navedene u priručniku «Praktikum iz opće kemije». Ove dvije vježbe se izvode kombinirano sa istom aparaturom. Pribor i kemikalije: Erlenmeyerova tikvica od 250 ili tikvica za odsisavanje, Erlenmeyerova tikvica od 100, lijevak za dokapavanje, jedna ispiralica, dvije stupice, staklene cjevčice, satno staklo, epruvete, gumene cjevčice, gumeni čep, vata, kalijev permanganat, kalijev hidroksid, koncentrirana klorovodična kiselina, otopina kalijeva bromida, c(kbr) = 0,1 mol L -1, otopina kalijeva jodida c(ki) = 0,1 mol L -1, crveni i plavi lakmusov papir, heksan ili kloroform. VJEŽBU IZVODITE U DIGESTORU, KLOR JE OTROVAN! Skica aparature: Slika 10. Aparatura za dobivanje kalijeva klorata 1. Složite aparaturu kao na slici 10. U ispiralicu stavite destiliranu vodu, u tikvicu od 250 (ili tikvicu za odsisavanje) stavite 10-12 g krutoga kalijevog permanganata, a u lijevak za dokapavanje stavite oko 35 koncentrirane klorovodične kiseline. 2. U Erlenmeyerovoj tikvici od 100 otopite 5 g krutog kalijevog hidroksida u 15 destilirane vode. Otopinu ohladite. Tikvicu labavo začepite čepom od vate natopljenim u otopinu kalijeva hidroksida. Na vatu nanesite par kapi tinte. 3

3. Iz lijevka za dokapavanje dodajte kap po kap koncentriranu klorovodičnu kiselinu. Razvijaju se žuto-zelene pare klora.brzinu nastanka klora regulirajte praćenjem brzine protoka mjehurića plina u ispiralici. Klor ne smije prenaglo izlaziti jer ne bi uspio reagirati s otopinom kalijeva hidroksida. 4. Nakon 15 minuta uvođenja klora u tikvicu s otopinom kalijeva hidroksida, izvucite malo otopine kapalicom i stavite u epruvetu. Toj otopini dodajte nekoliko kapi otopine kalijeva jodida. Ako nastane intenzivno smeđa boja od izlučenog elementarnog joda, u otopini je nastala dovoljna količina hipokloritnih iona. Ako je otopina slabo obojena, ili samo žućkasta, potrebno je nastaviti uvoditi klor slijedećih nekoliko minuta. Ponovnim testom utvrdite kraj reakcije. 5. Tikvicu s dobivenom otopinom kalijeva hipoklorita ugrijte na oko 60 C i istodobno nastavite s uvođenjem klora. Nakon pola sata uvođenja klora prekinite zagrijavanje, a sadržaj tikvice ohladite u čaši ili pateni sa smjesom leda i vode. 6. Hlađenjem otopine nastaju blijedo-ružičasti kristali kalijeva klorata. 7. Utvrdite promjene na vati obojenoj tintom. Rastavite aparaturu u digestoru. U ispiralici s vodom je nastala "klorna voda", otopina klora u vodi. Iskoristite ju za slijedeće pokuse. Sve dijelove aparature perite u digestoru! 8. Izvedite slijedeće pokuse sa "klornom vodom": U čašu ulijte nekoliko mililitara klorne vode i dodajte obojenu krpicu, plavi i crveni lakmus papir. Promatrajte promjene. Ulijte u jednu epruvetu nekoliko otopine kalijeva bromida, a u drugu nekoliko otopine kalijeva jodida. U obje epruvete dodajte malo "klorne vode". Zabilježite promjene. Napišite odgovarajuće jednadže kemijskih reakcija. U iste epruvete s otopinama kalijeva bromida i jodida, u koje je već dodana klorna voda, dodajte po još oko 1-2 heksana ili kloroforma, promućkajte i pričekajte da se slojevi odijele. Opišite i obrazložite promjene. 9. Dobivene kristale kalijeva klorata odfiltrirajte preko Büchnerova lijevka uz vakuum vodene sisaljke, a zatim osušite na zraku ili u eksikatoru. Suhi produkt izvažite, izračunajte iskorištenost i s propisanim podacima predajte voditelju praktikuma. 4

16. KINETIKA KEMIJSKIH REAKCIJA Vježba 16.1. Ovisnost brzine kemijske reakcije o koncentraciji reaktanata Pribor i kemikalije: 2 čaše od 100, 2 menzure od 25, kronometar, otopina natrijeva tiosulfata, c(na 2 S 2 O 3 ) = 0,25 mol dm -3, otopina sumporne kiseline, c(h 2 SO 4 ) = 0,25 mol dm -3. 1. Na komadu čistog papira nacrtajte grubu, jasno vidljivu mrežu površine oko 30 cm 2. U jednu čašu od 100 odmjerite točno 10 ml otopine sumporne kiseline navedene koncentracije. U drugu čašu, drugom čistom menzurom odmjerite određenu količinu vode i otopine natrijeva tiosulfata, kao što je dano u tablici. Pokus V(Na 2 S 2 O 3 ) / V(H 2 O) / V(H 2 SO 4 ) / V ukupni / 1 10 30 10 50 2 20 20 10 50 3 30 10 10 50 4 40-10 50 t zamućenja / s 2. Otopine brzo promiješajte tako da otopinu sumporne kiseline ulijete u čašu s otopinom natrijeva tiosulfata. Odmah počnite mjeriti vrijeme koristeći se sekundnom kazaljkom na satu ili kronometrom. Otopinu još jednom promiješajte gibanjem tekućine u čaši i postavite na papir s mrežicom. Promatrajte otopinu u čaši. U trenutku kad se mrežica više ne vidi, jer se otopina zamutila od izlučena sumpora, odčitajte vrijeme. Zapišite rezultat. Isperite čaše destiliranom vodom i ponovite pokus s drugim količinama otopina, kako je navedeno u tablici. Napomena: Temperatura otopina u svim slučajevima mora biti jednaka. 3. Prikažite rezultate grafički tako da na ordinatu nanesete vrijeme u sekundama koje ste izmjerili od početka reakcije pa do nestanka mreže. Na apscisu nanesite koncentraciju otopine natrijeva tiosulfata. 5

Vježba 16.2. Ovisnost brzine kemijske reakcije o temperaturi Pribor i kemikalije: 2 čaše od 100, 2 menzure od 25, kronometar, otopina natrijeva tiosulfata, c(na 2 S 2 O 3 ) = 0,25 mol dm -3, otopina sumporne kiseline, c(h 2 SO 4 ) = 0,25 mol dm -3. Vježba se izvodi analogno vježbi opisanoj pod 16.1., s tom razlikom, što se u ovom slučaju mijenja temperatura, a koncentracija otopine ostaje nepromijenjena. 1. U jednu čašu od 100 odmjerite točno 10 ml otopine sumporne kiseline dane koncentracije. U drugu čašu, drugom čistom menzurom odmjerite 10 ml otopine natrijeva tiosulfata i dodajte 30 destilirane vode. Pokus V(Na 2 S 2 O 3 ) / V(H 2 O) / V(H 2 SO 4 ) / 1 10 30 10 2 10 30 10 3 10 30 10 t / ºC t zamućenja / s 2. Otopine brzo promiješajte tako da otopinu sumporne kiseline ulijete u čašu s otopinom natrijeva tiosulfata. Odmah počnite mjeriti vrijeme koristeći se sekundnom kazaljkom na satu ili kronometrom. Otopinu još jednom promiješajte gibanjem tekućine u čaši i postavite na papir s mrežicom. Promatrajte otopinu u čaši. U trenutku kad se mrežica više ne vidi, jer se otopina zamutila od izlučena sumpora, odčitajte vrijeme. Zapišite rezultat. Izmjerite i zapišite temperaturu otopine. Termometar operite i obrišite krpom. 3. Pokus ponovite s jednakim količinama reaktanata ali tako da otopine prethodno ugrijete za oko 10 ºC. Nakon što ste odčitali vrijeme potrebno da dođe do istog zamućenja kao u prethodnim pokusima, izmjerite temperaturu reakcijske smjese. Ponovite pokus s istim količinama reaktanata, ali tako da otopine prethodno ugrijete za 20 ºC. 4. Rezultate pokusa prikažite grafički tako da na apscisu nanesete temperaturu u ºC, a na ordinatu izmjereno vrijeme u sekundama. Izračunajte temperaturni koeficijent brzine reakcije prema jednadžbi: γ = τ τ 1 2 τ 1 vrijeme pojavljivanja zamućenja kod temperature t ºC u sekundama τ 2 vrijeme pojavljivanja zamućenja kod temperature (t+10) ºC u sekundama 6

Vježba 16.3. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije Pribor i kemikalije: drveni stalak s epruvetama, menzura od 10, drvena trijeska, 2 kapalice s gumicom, otopina vodikovog peroksida, w(h 2 O 2 ) = 3 %, manganov dioksid, sumporna kiselina, c(h 2 SO 4 ) = 1 mol dm -3, otopina kalijevog permanganata, c(kmno 4 ) = 0,02 mol dm -3, kristalići kalijevog nitrata, cink u granulama, otopina željezovog(iii) klorida. 1. Katalitički raspad vodikovog peroksida heterogena kataliza Stavite u epruvetu 1 ml otopine vodikovog peroksida, w(h 2 O 2 ) = 3 %. Uvjerite se da se vodikov peroksid ne raspada. Dodajte u epruvetu na vrhu spatule manganovog dioksida. Što primjećujete? Unesite u otvor epruvete tinjajuću trijesku. Koji se plin razvija? 2. Katalitičko djelovanje željezovog(iii) klorida Ulijte u epruvetu 5 otopine sumporne kiseline, c(h 2 SO 4 ) = 1 mol dm -3, i 2 otopine vodikovog peroksida, w(h 2 O 2 ) = 3 %. Promućkajte sadržaj epruvete i polovicu otopine prelijte u drugu epruvetu. U jednu epruvetu dodajte nekoliko kapi otopine željezova(iii) klorida. Uspoređujte sadržaj obiju epruveta. Što primjećujete? 3. Katalitičko djelovanje kalijevog nitrata - homogena kataliza Ulijte u epruvetu 0,5 otopine kalijevog permanganata, c(kmno 4 ) = 0,02 mol dm -3, i 15 sumporne kiseline, c(h 2 SO 4 ) = 1 mol dm -3. Promućkajte sadržaj epruvete i dobivenu otopinu razdijelite na dva podjednaka dijela. U jednu epruvetu dodajte komadić cinka, a u drugu komadić cinka i nekoliko kristalića kalijeva nitrata. Protresite sadržaj epruvete da se kalijev nitrat što prije otopi. Promatrajte nestajanje boje kalijeva permanganata u obje epruvete. Što zaključujete? Utječe li kalijev nitrat na brzinu redukcije permanganatnih iona? 7