Postupak rješavanja bilanci energije

Σχετικά έγγραφα
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.

Kemijska termodinamika

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

A B C D. v v k k. k k

ZBIRKA ZADATAKA IZ FIZIKALNE KEMIJE

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

( , 2. kolokvij)

7 Algebarske jednadžbe

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Tvari 1. lekcija

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

1 Promjena baze vektora

1.4 Tangenta i normala

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Termodinamički zakoni

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

PRVI I DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

numeričkih deskriptivnih mera.

Zadatci za vježbanje Termodinamika

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Kiselo bazni indikatori

IZVODI ZADACI (I deo)

konst. Električni otpor

Priprema za državnu maturu

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

13.1. Termodinamički procesi O K O L I N A. - termodinamički sustav: količina tvari unutar nekog zatvorenog volumena

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

KEMIJSKO RAČUNANJE. uvod DIMENZIJSKA ANALIZA. odnosi masa reaktanata i produkata zakon o održavanju masa različito zadana količina reaktanata

Napomena: Zadaci za DZ su označeni plavom bojom!

Elementi spektralne teorije matrica

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Elektrokemijski članci

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Operacije s matricama

Inženjerstvo I Termodinamika 3. dio

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

3. Računanje u kemiji

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

ΠΡΟΑΓΩΓΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Β ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΠΕΜΠΤΗ 7 ΙΟΥΝΙΟΥ 2001 ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ: ΧΗΜΕΙΑ ΣΥΝΟΛΟ ΣΕΛΙ ΩΝ: ΕΞΙ (6)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Teorijski dio ispita iz Termodinamike I ( )

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

ΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ Ηµεροµηνία: Τετάρτη 18 Απριλίου 2012 ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

ENERGETIKA. Studij: Kemijsko inženjerstvo (V semestar) prof. dr. sc. Igor Sutlović

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Kaskadna kompenzacija SAU

C P,m C V,m = R C P C V = nr

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE

Matematički modeli realnih sustava 1. i 2. dio

Transcript:

Postupak rješavanja bilanci energije 1. Postaviti procesnu shemu 2. Riješiti bilancu tvari 3. Napisati potreban oblik jednadžbe za bilancu energije (zatvoreni otvoreni sustav) 4. Odabrati referentno stanje (fazu, temperaturu i tlak) za svaku komponentu sustava 5. Napraviti tablicu s kolonama za početno i konačno stanje sustava i unjeti u nju sve poznate podatke 6. Izračunati sve ostale potrebne vrijednosti i unijeti ih u tablicu 7. Računati za zatvoren sustav: ΔU = konačno m i u i - početno m i u i otvoren sustav: ΔH = konačno m i h i - početno m i h i 8. Izračunati mehanički rad, potencijalnu energiju ili kinetičku energiju, ako ih se ne može zanemariti 9. Na kraju rješiti jednadžbu bilance energije Zatvoren sustav: ΔU + ΔE k + ΔE P = Q W Otvoren sustav: ΔH + ΔE k + ΔE P = Q W

Tablica s kolonama za početno i konačno stanje sustava Tvar n ulaz (mol/s) ΔH m,ulaz (kj/mol) n izlaz (mol/s) ΔH m,izlaz (kj/mol) Aceton (v) 66,9 35,7 3,35 32,0 Aceton (l) - - 63,35 0 Dušik 33,1 1,16 33,1-0,1

Procesi pri kojima dolazi do promjene energije Ø Promjena tlaka pri stalnoj temperaturi izotermni procesi: ΔU 0 ; ΔΗ V ΔP (Komprimiranje vodika s 1 atm na 300 atm pri 25 C) Ø Promjena temperature pri stalnom tlaku izobarni procesi (Grijanje vode od 0 C do 30 C ili hlađenje) Ø Fazne promjene pri stalnom tlaku i temperaturi otapanje, isparivanje, kondenzacija, skrućivanje, sublimacija Ø Miješanje dviju kapljevina ili otapanje plina ili krutine u kapljevini pri stalnom tlaku i temperaturi Ø Kemijska reakcija pri stalnom tlaku i temperaturi

Procesi pri kojima dolazi do promjene energije Fazne promjene pri stalnom tlaku i temperaturi taljenje čvrsto kapljevina skrućivanje isparavanje kapljevina plin ili para kondenzacija (evaporacija) sublimacija čvrsto plin ili para

BILANCE ENERGIJE Elementi potrebni za računanja temeljena na bilancama energije: Ø Referentno stanje Ø Hipotetički put

HIPOTETIČKI PUT Fazne promjene pri stalnom tlaku i temperaturi A (l) stanje 1 p,t 1 c Δ H 3 = Δ H v,t 1 A (v) stanje 4 p,t 1 f Δ H 6 A (v) stanje 7 p,t 4 a Δ H 1 g A (l) stanje 2 p,t 2 d Δ H 4 = Δ H v,t v = T 2 A (v) stanje 5 p,t 2 Δ H 7 h b Δ H 2 A (l) stanje 3 p,t 3 e Δ H 5 = Δ H v,t 3 A (v) stanje 6 p,t 3 Δ H 8

HIPOTETIČKI PUT Izračunavanje ukupne entalpije za procese fazne promjene pri stalnom tlaku i temperaturi: 1. a b e h : ΔH = ΔH + ΔH + ΔH + ΔH ; ΔH = ΔH 1 2 5 8 5 v T ( ) 5 2. a d g : ΔH = ΔH + ΔH + ΔH ; ΔH = ΔH ( ) 1 4 7 4 v T 2 3. c f : ΔH = ΔH3 + ΔH6 ; ΔH3 = ΔHv T ( ) 1

PROCJENA TOPLINE ISPARAVANJA 1. Clapeyronova jednadžba: ( p ) dln d1/ T ( ) = ΔH R v 2. Watsonova korelacija: ΔH T H T T T ( ) ( ) k 2 v 2 = Δ v 1 Tk T1 0,38

PROCJENA TOPLINE ISPARAVANJA 3. Troutonovo pravilo (30 %-tna sigurnost): ΔH ( kj/mol ) v,m 0,088 T K v v ( ) ( ) nepolarne kapljevine 0,109 T K voda, niskomolekularni alkoholi 4. Chenova jednadžba (2 %-tna sigurnost) ΔH v,m kj/mol ( ) = T 0, 0331 ( T / T ) 0, 0327 + 0, 0297 log p 1, 07 T / T v v k 10 k ( ) v k

TOPLINE ISPARAVANJA Tablica X Tvar Formula Molarna masa, M T t H t,m T v H v,m [g/mol] [K] [kj/mol] [K] [kj/mol] aceton C 3 H 6 O 58,08 177,8 5,69 329,4 31,50 amonijak NH 3 17,03 195,5 5,60 239,8 23,40 benzen C 6 H 6 78,11 278,7 9,84 353,3 30,76 butan n-c 4 H 10 58,12 134,8 4,65 272,7 21,29 dietileter (C 2 H 5 ) 2 O 74,12 156,7 7,30 307,8 26,05 1,2-dikloretan C 2 H 4 Cl 2 98,97 237,7 356,5 31,97 dušik N 2 28,02 63,3 0,72 77,4 5,58 dušik oksid NO 30,01 109,5 2,30 121,4 13,78 etan C 2 H 6 30,07 89,9 2,86 184,6 14,72 etanol C 2 H 5 OH 46,07 155,9 5,02 351,7 42,40

Domaća zadaća Primjer 17: Koliko topline treba dovesti struji kapljevitog metanola pri njegovom vrelištu da se dobije 1500 g/min zasićene pare metanola? Q q ul = 1500 g/min T ul = T V = 337,9 K METANOL q iz = 1500 g/min T iz = T V = 337,9 K

Domaća zadaća Primjer 18: Destilacijski kotao se kontinuirano poji s ekvimolarnom kapljevitom smjesom benzena (B) i toluena (T) pri temperaturi 10 ºC. Smjesa se u kotlu zagrijava na 50 ºC. Produkt koji nastaje sadrži 40 % kapljevitog benzena i 68,4 % benzena u parnom stanju. Koliko topline treba dovesti po kmol ekvimolarne smjese toluena i benzena? q m,ul =? T ul = 10 ºC x B = 0,5 x T = 0,5 Q DESTILACIJA smjesa benzena i toluena q m,iz =? T iz = 50 ºC x B = 0,684 x T =? q m,iz =? T iz = 50 ºC w B = 0,4 w T =?

Procesi pri kojima dolazi do promjene energije Ø Miješanje dviju kapljevina ili otapanje plina ili krutine u kapljevini pri stalnom tlaku i temperaturi

LATENTNA TOPLINA OTAPANJA Δ H s,m je standardna molarna entalpija otapanja pri referentnoj vrijednosti tlaka i temperature [p = 101,325 kpa (1 atm); T = 25 C], koja ovisi o koncentraciji otapala.

LATENTNA TOPLINA OTAPANJA Ovisnost latentne topline otapanja HCl o koncentraciji otapala - voda 80 Δ H s,m = 75,144 n = 70 60 - Δ H, kj/mol s,m 50 40 30 20 10 0 10 20 30 40 50 molovi otapala, n/mol

LATENTNA TOPLINA OTAPANJA Toplina otapanja ΔH s,m se definira kao promjena entalpije u procesu u kojem se 1 mol otopljene tvari (plina ili krutine) otapa u r molova kapljevitog otapala pri konstantnoj temperaturi T.

LATENTNA TOPLINA OTAPANJA Toplina miješanja ΔH mix,m ima isto značenje kao i toplina otapanja kada proces uključuje miješanje dvaju fluida.

LATENTNA TOPLINA OTAPANJA Izračunavanje ukupne topline otapanja 1. Molarni omjer: r = molovi otapala / molovi otopljene tvari 2. Standardna molarna entalpija otapanja: -ΔH s,m (T, r ) kj/mol Tablice XI i XIa! 3. Ukupna entalpija: ΔH s = n otopljene tvari ΔH s,m

Bilanca energije procesa otapanja Izračunavanje ukupne entalpije otopine T R = 25 C = i m i konačno početno stanje stanje ΔH n ΔH n ΔH m Konačno stanje: Početno stanje: Bilanca energije: ΔH = n ΔH + C dt otopine otopljene tvari s,m p,m,otopine 25 C ΔH = n C dt ΔH = Q o 0 ( ) T f ( ) otopljene tvari otopljene tvari p,m otopljene tvari 25 C ΔH = n C dt otapala otapala p,m otapala 25 C T T

Procesi pri kojima dolazi do promjene energije Ø Kemijska reakcija pri stalnom tlaku i temperaturi

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE ΔH r,m (p, T) je promjena molarne reakcijske entalpije koja je nastala zbog kemijske reakcije. ΔH r,m < 0 reakcija je egzotermna ΔH r,m > 0 reakcija je endotermna ΔH r,m ne ovisi o tlaku pri niskim i normalnim tlakovima ΔH r,m ovisi o stehiometrijskoj jednadžbi: CH + 2 O CO + 2 H O :ΔH = 890,3 kj/mol ( ) 2(g) ( ) 2 ( ) ( ) 4 g 2 g l r,m 25 C 2 CH + 4 O 2 CO + 4 H O :ΔH = 1780,6 kj/mol ( ) 2(g) ( ) 2 ( ) ( ) 4 g 2 g l r,m 25 C Δ H r,m ovisi o agregatnom stanju reakcijskih sudionika: CH + 2 O CO + 2 H O :ΔH = 890,3 kj/mol ( ) 2(g) ( ) 2 ( ) ( ) 4 g 2 g g r,m 25 C CH + 2 O CO + 2 H O :ΔH = 802,3 kj/mol ( ) 2(g) ( ) 2 ( ) ( ) 4 g 2 g l r,m 25 C

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE Δ H r,m je standardna toplina reakcije, reaktanti i produkti su pri referentnoj vrijednosti tlaka i temperature [p = 101,325 kpa (1 atm); T = 25 C]. Računa se prema Hessovom zakonu: = Δ Δ Δ H ν H ν H ( ) f,m( i) r,m i f,m i i produkti reaktanti Δ H pri T = 25 C Tablica XII f,m( i)

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE Tvar Formula Fizičko stanje o - Δ H f,m o - Δ H c,m pri 298 K [kj/mol] [kj/mol] acetaldehid CH 3 CHO g 166,40 1192,36 aceton C 3 H 6 O aq,200 410,03 g 216,69 1821,38 amonijak NH 3 l 67,00 g 46,19 82,58 benzene C 6 H 6 l -48,66 3267,60 g -82,93 3301,50 butan n-c 4 H 10 l 147,60 2855,60 g 124,73 2878,52 1-buten C 4 H 8 g -1,17 2718,58 dušik monoksid NO g -90,37 etan C 2 H 6 g 84,67 1559,90 etanol C 2 H 5 OH l 277,63 1366,91 g 235,31 1409,25 etilen klorid C 2 H 3 Cl g -31,38 1271,50 formaldehid H 2 CO g 115,89 563,46 n-heptan C 7 H 16 l 224,40 4816,91 g 187,80 4853,48 klorovodik HCl g 92,31 metan CH 4 g 74,84 890,40 metanol CH 3 OH l 238,64 726,55

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE Hipotetički putevi za proces s kemijskom reakcijom: ΔH r,m ΔH i 1. Reaktanti Produkti 2. Reaktanti Produkti T o T f T o T f ΔH r,m o 25 o C 25 o C 25 o C ΔH r,m = ΔH o r,m + T f 25 C o C p,m dt ΔH m i = ΔH f,m i o + T f 25 o C p,mi dt

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE Izračunavanje ukupne entalpije pri procesu s kemijskom reakcijom 1. ΔH r je poznato nreaktanta koji se ΔHr ΔH = potroše reakcijom ν + n ΔH n ΔH stehiometrijski koeficijent reaktanta izlaz i,izlaz i,izlaz i,ulaz i,ulaz ulaz 2. ΔH r nije poznato = ΔH n ΔH n ΔH izlaz i,izlaz i,izlaz i,ulaz i,ulaz ulaz

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE Izračunavanje ukupne entalpije kada uz kemijsku reakciju nastaje i otopina Početno stanje Konačno stanje C (aq) pri T 3 A pri T 1 Δ H 1,A Fazna pretvorba Δ H 2,C REAKTANTI Reakcija Δ H 1,B Δ H r,m Δ H s,m C (l) pri T ref C (aq) pri T ref PRODUKTI T R Referentna temperatura B pri T 2

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE Izračunavanje ukupne entalpije kada uz kemijsku reakciju nastaje i otopina T R = 25 C = ΔH n ΔH n ΔH konačno stanje i m i m početno stanje Početno stanje: Konačno stanje: n ΔH = n ΔH + n ΔH i m A 1,A B 1,B ΔH n ΔH = n + n ΔH + n ΔH r,m i m C C s,m C 2,C ν C Bilanca energije: ΔH = Q

REAKCIJSKA ENTALPIJA TOPLINA REAKCIJE Izračunavanje ukupne entalpije kada je produkt u plinovitom stanju Početno stanje Konačno stanje C (V) pri T 3 A pri T 1 Δ H 2,C Δ H 1,A C (l) pri T v Fazna pretvorba C (v) pri T v REAKTANTI Δ H 1,C Reakcija Δ H v,m o PRODUKTI Δ H 1,B Δ H r,m o T R Referentna temperatura B pri T 2

PROCESI GORENJA Upotreba topline koja nastaje reakcijom gorenja nekog gorivog materijala (goriva) pri čemu nastaje para je danas jedno od najvažnijih komercijalnih primjena kemijskih reakcija.

PROCESI GORENJA Gorivo označuje toplinska vrijednost ili kalorična vrijednost VTV Viša toplinska vrijednost je negativna vrijednost standardne topline gorenja. (Voda je jedan od produkata gorenja) NTV Niža toplinska vrijednost je negativna vrijednost standardne topline gorenja. (Para je jedan od produkata gorenja) VTV = NTV + n ΔH ( ) Voda nastla procesom gorenja v,m HO, 25 C 2 Δ H v,m = ( HO, 25 C) 2 44,013 kj/mol

PROCESI GORENJA o ΔH c je standardna toplina reakcije (standardni uvjeti) u kojoj 1 mol tvari potpuno gori pri čemu nastaje voda.

PROCESI GORENJA Ako je gorivo smjesa različitih tvari njegova toplinska vrijednost je: ( ) x VTV ( NTV ) VTV NTV = i i i

Izračunavanje količine pomoćnog medija 1. Grijanje: najčešće vodena para 2. Hlađenje: npr. Amonijak ili neki drugi rashladni medij Sustav 1 Sustav 1: proces pri kojemu dolazi do promjene energije Q 1 Q 2 Sustav 2 Q 1 = -Q 2 Sustav 2: radni medij Q = ΔH = m c dt 2 medij p, medij T T R