C P,m C V,m = R C P C V = nr

Σχετικά έγγραφα
C P,m C V,m = R C P C V = nr

C P,m C V,m = R C P C V = nr

H T. C P,m C V,m = R C P C V = nr U T U V T H P. Izotermski procesi: I zakon termodinamike. Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S.

U unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA

Idealno gasno stanje-čisti gasovi

C 273,15, T 273,15, 1 1 C 1 50 C 273,15 K 50K 323,15K 50K 373,15K C 40 C 40 K

entropije Entropija raste ako se krećemo od čvrstog preko tečnog do gasovitog stanja: S čvrsto < S tečno << S gas

BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA

Reverzibilni procesi

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

TOPLOTA I RAD, PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

NULTI I PRVI ZAKON TERMODINAMIKE

Termohemija. C(s) + O 2 (g) CO 2 (g) H= -393,5 kj

Energetska priroda toplote Mejer i Džul (R. Mayer, , i J. Joul, ) W. Thomson S. Carnot J. W. Gibbs

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

TERMODINAMIKA. Sistem i okruženje

TOPLOTA. Primjeri. * TERMODINAMIKA Razmatra prenos energije i efekte tog prenosa na sistem.

Drugi zakon termodinamike

Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika. Molekularna fizika i termodinamika

TERMODINAMIKA.

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

za reverzibilan kružni proces količina toplote koju je sistem na svojoj nižoj temperaturi T 1 predao okolini i ponovo prešao u početno stanje

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Promene termodinamičkih funkcija na putu do ravnoteže i u ravnoteži

GASNO STANJE.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Termodinamika. Termodinamika

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike

Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja

UNIVERZITET U BEOGRADU. Zbirka zadataka iz Statističke fizike

Elementi spektralne teorije matrica

kvazistatičke (ravnotežne) promene stanja idealnih gasova

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima

Termodinamika se bavi materijom u svim agregatnim stanjima.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

IZVODI ZADACI (I deo)

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Termodinamički zakoni

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

I zakon termodinamike unutrašnje energije, U I zakon termodinamike II zakon termodinamike

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

2. TERMODINAMIKA 2.1. Prvi zakon termodinamike

( , 2. kolokvij)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Termohemija. Energetske promene pri fizičkim i hemijskim procesima

Računarska grafika. Rasterizacija linije

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

II zakon termodinamike

TERMODINAMIKA osnovni pojmovi energija, rad, toplota

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Zadatci za vježbanje Termodinamika

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

zapremini. Na i koliki deo konaqne zapremine zauzima gasovita faza, ako je odnos specifiqnih zapremina

Količina topline T 2 > T 1 T 2 T 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Gibbs-ova slobodna energija

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

SPONTANI PROCESI II ZAKON TERMODINAMIKE

12. SKUPINA ZADATAKA IZ FIZIKE I 6. lipnja 2016.

Prvi zakon termodinamike

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Primer povratnog procesa bi bio izotermski proces koji bi se odvijao veoma sporo i bez trenja.

Kaskadna kompenzacija SAU

DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

TERMOENERGETIKA. Boričić Aleksandra

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

= T 2. AgBr (s) + ½ Cl 2(g) + ½ Br 2(g) = AgCl (s) O (l) O (g) +1/2O 2(g) H 2(g) =H 2. značaj navođenja agregatnog stanja

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

13.1. Termodinamički procesi O K O L I N A. - termodinamički sustav: količina tvari unutar nekog zatvorenog volumena

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

TERMODINAMIČKI PARAMETRI su veličine kojima opisujemo stanje sistema.

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

Mašinsko učenje. Regresija.

Transcript:

I zakon termodinamike du dq + dw + dw e dh du + pd du U U d + d d + u d,m,m R nr dh Izotermski procesi: p d + H H d w nr ln R ln Izotermski reverzibilni zapreminski rad gasa u I.G.S. w pδ Izotermski revetzibilni zapreminski rad isparavanja, p-napon pare

) ( nr ad w Adijabatski zapreminski rad / R R R γ γ /. const Adijabatski procesi: Jednačina adijabate R n U U H gas + Δ Δ Δ + Δ Δ

η w q Efikasnost toplotne mašine ds dq ds 0 II zakon termodinamike- Reverzibilni i ireverzibilni q ΔH rev ΔSsis isi ΔSok ΔStot ΔSsis + ΔS Ireverzibilni ν ok i Δ ΔS tr ΔH tr tr Fazni prelazi ΔS S S ln + R ln S S S p ln R ln

S odnosno S ( ) ln d d S S ΔS ( ) ln d d S S ΔS S S Δ d S S S Δ d S S S Maksvelove relacije

U Δ n i i i meš x n R S S S ln Entropija mešanja H + ermodinamičke jednačine stanja W k S ln k-bolcmanova konstanta, kr/n A,38 0-3 J/K

Helmholcova i Gipsova slobodna energija S A S A da d Sd dg d Sd S S G G p G H G + Δ Δ Δ ) / ( H G p Δ Δ 0 0 R ln G G m mm +

ZADAAK. Izračunati rad potreban da ptica mase 0g uzleti do visine od 50m od: a) ovršine Zemlje b) ovršine Meseca (g,6ms - ). Rešenje: a) w mgh 0,kg 9,8m / s 50m 58,86J b) w mgh 0,kg,6m / s 50m 9,6J

ZADAAK. Hemijska reakcija se dešava u cilindru preseka 00cm. Kao rezultat, klip se pomerio za 0cm nasuprot pritiska od atm. Koliki je rad? Rešenje: 6 3 w Δ 035a 000 0 m 0, 65J

Zadatak 3. U ciklusu mol gasa u idealnom gasnom stanju vrši rad od 486J. Koliko je q? Rešenje: w-486j ΔU0 q486j

Zadatak 4. Rad (u J) koji izvrši gas u IGS pri širenju nasuprot pritisku od atm i od 0 do 30 L je: a) 000 b) -035 c)-06,5 d) -0 e) 08,8 f) 405,6 Rešenje: 3 3 w 035a(30 0) 0 m 06, 5J

Zadatak 5. Jedan mol gasa u IGS u početku na pritisku od atm i 300K se reverzibilno zagreva do 400 K pri konstantnoj zapremini. Izračunati krajnji pritisak i promenu unutrašnje energije, oplotu i rad. Rešenje: 400K 035a 300K 3500a w 0 q ΔU n v d q 47,J mol,5 8,34J / Kmol 00K 47,J

ZADAAK 6. Jedan mol gasa prelazi iz stanja sa pritiskom 0 i zapreminom 0 u stanje sa duplo većom zapreminom i pritiskom. Na p- dijagramu taj proces je predstavljen pravom linijom. Koliki rad izvrši gas u tom procesu? a) o 0 b) o 0 / c) 3 o 0 / d) o 0 e) 3 o 0 f) ne znam o w Rešenje: ( o + o ) o 3 o o o o o

ZADAAK 7. U termodinamičkom procesu promena unutrašnje energije sistema je U -300 J, sistem prima toplotu od 00 J i širi se nasuprot pritiska od bar. Kolika je promena zapremine (L)? a) b) 3 c) 4 d) 5 e) f) ne znam Rešenje: ΔU q + w w 300J 00J 400J w Δ 0 400 Δ 00000 m 3 5 J m 3 4 0 Δ 400J 3 0 3 dm 3 4L

Zadatak 8. Električni grejač snage 5W greje masu od g vode tokom jednog minuta. Ako je početna temperatura vode 35 o, kolika će biti krajnja temperatura vode (K)?Specifični toplotni kapacitet vode je cal/step.g Rešenje: Snaga grejača je: ΔU/t. Energija koju grejač oslobađa je:δu t5j/s 60s900J ΔU s ΔU m 900J g 75J / g vs 4,86J / o g vs ΔU s Δθ Δθ ΔU vs s 75J 4,86J / g o / g 7,9K 7,9 o θ k k θ p + Δθ 35 + 7,9 5,9 308,5K + 7,9 36,07K o

Zadatak 9. mol vode isparava. Kolika je promena entalpije ako je pritisak bar? romena unutrašnje energije pri isparavanju je 40,7kJ/mol.

mol kj mol m a mol J H mol m a K Kmol J R U H isp p t p t p / 43,8 / 0,03 0 / 40700 / 0,03 0 373 / 8,34 3 5 3 5 + Δ Δ Δ + Δ Δ Rešenje

Zadatak 0.Domaći Koliko energije treba dovesti masi od,35kg vode da bi se zagrejala od 0 o do temperature ključanja. retpostaviti da je vs 4,86J/gK?

ZADAAK. Izračunati ΔU za reakciju sagorevanja,0 mola propana na 5 o, ako je ΔH-058 kj.

Rešenje: 3 H 8 (t)+5o (g) 3O (g)+4h O(t) Δn g 3-5- ΔUΔH-Δn g R-058000J+ 8,345 98-053kJ

ZADAAK. Izračunati rad širenja pri elektrolizi 50 g vode pri konstantnom pritisku i temperaturi od 5 o.

Rešenje: H O(t) H (g)+o (g) w- sp Δ- sp ( k - p ) - sp k sp nr sp nr w,5mol / mol 50g 8g / mol 8,345J / Kmol 98,5K 039J 0kJ

ZADAAK 3. Rad reverzibilnog izotermskog širenja jednog mola gasa u idealnom gasnom stanju od zapremine do zapremine je dat izrazom: a) p( - ) b) p( - ) c) R ln R d) ( - ) e) f) ne znam

Zadatak 4. Izračunati napon pare vode na 35 o ako se vodena para širi reverzibilno i izotermski od zapremine 5 cm 3 do zapremine 00 cm 3 ako se pri tome vrši rad od 534 mj. Rešenje: w-p( - ) w-0,534j p0,534nm/95 0-6 m 3 56a

Zadatak 5. Dva mola idealnog gasa podleže izotermalnoj reverzibilnoj ekspanziji od početne zapremine do krajnje zapremine 0 i vrši rad od 4860J. Ako je početni pritisak 00 bar kolika je početna zapremina (u L) i temperatura (u K)? Rešenje wnrln / nr,3 nrw/,34860/,3800j 800/00 0 5,8 0-3 m 3,8 L nr800j, 800/ 8,34093K

Zadatak 6. Uzorak argona mase 6,56g zauzima zapreminu od 8,5dm 3 Na 305K. a) Izračunati rad koji bi se izvršio kada se gas širi izotermski nasuprot konstantnog spoljašnjeg pritiska od 7,7ka dok mu se zapremina ne poveća na,5 dm 3. b) Izračunati rad koji bi se izvršio kada bi se ista ekspanzija vršila reverzibilno Rešenje: a) 3 3 3 w spδ 7,7 0 a,5 0 m 9, 5J 3 6,56g dm b) w nr ln 8,34J / Kmol 305K ln 3 40g / mol 8,5dm 5,7J

Zadatak 7. Kada se 3 mola kiseonika zagreje pri konstantnom pritisku od 3,5atm, njihova temperatura poraste od 60 K do 85 K. Ako je,m 0,4J/Kmol, izračunati ΔH, q i ΔU. Rešenje: ΔH ΔU q n pm Δ 3 0,4J / Kmol(85 60) K 530J ΔH nrδ 530J 3mol 8,34J / Kmol 5K 906,45J

ZADAAK 8. oplotni kapacitet gasa u IGS varira sa temperaturom prema izrazu: ( J / K) 0,7 + 0,400 ( K p ) za mol. Izračunati q, w, ΔU i ΔH za jedan mola gasa kada temperatura raste od 0 o do 00 o. a) Na konstantnom pritisku. b) Na konstantnoj zapremini.

Rešenje a) const. q ΔH ΔH d q 373 73 373 73 (0,7 + 0,4000) d 0,7(373 73) + 0,0005(373,5 73,5 ) 4946,3J w Δ nrδ mol 8,34J / Kmol 00K 83,4 J ΔU ΔH nrδ 4946,3 83,4 44,83J 4,kJ const. w 0 ΔH 4,9kJ ΔU ΔH 4, 9kJ q

ZADAAK 9. Rad reverzibilnog adijabatskog širenja jednog mola gasa u idealnom gasnom stanju od zapremine pri temperaturi do zapremine pri temperaturi, je dat izrazom: a) p( - ) b) p( - ) c) d) ( - ) e) f) R ln R R

ZADAAK 0. Jedan mol idealnog gasa na 300 K se širi adijabatski i reverzibilno od 0 bar do bar. Koja je temperatura u krajnjem stanju gasa pretpostavljajući da je (3/) R? a) 05,5 b) 90,5 c) 05,6 d)99,6 e),0 f) ne znam Rešenje: 5 ln R ln 300 R ln R ln 0 + R 90,5K 5 R

ZADAAK.: Izračunati krajnji pritisak argona (bar) posle reverzibilnog i adijabatskog širenja pri kome se zapremina poveća dva puta. očetni pritisak je iznosio 00 ka a γ Ar 5/3. Rešenje: Iz jednačine adijabate se dobija: γ 00ka 3ka 0, 3bar 3 5

ZADAAK. Izračunati rad i promenu unutrašnje energije pri adijabatskom širenju 0, mol Ar od 0,5 do,0l. očetna temperatura je izosila 5 o, a molarni toplotni kapacitet Ar na konstantnoj zapremini iznosi,48 JK - mol -. Rešenje: w q 0, nr m 0,mol,48JK ΔU 75J R mol 0,5L,0 L 0,666 (87,8 98K 98) K 87,8K 75J

ZADAAK 3:Domaći! Dva mola idealnog gasa za koji je v,m 5R/ je reverzibilno zagrevan do 356K na konstantnoj zapremini. očetni pritisak i temperatura su bili ka i 77K. Izračunati krajnji pritisak, ΔU, q i w. Rešenje:

Zadatak 4. Jedan mol idealnog monoatomskog gasa u početku na 0 atm pritisku i temperaturi od 0 o širi se izotermski nasuprot pritiska od atm. Uslovi su takvi da je konačna zapremina 0 puta veća od početne, krajnji pritisak je jednak spoljašnjem pritisku. (a) Izračunati početnu i krajnju zapreminu (b) Izračunati q, w, ΔU za proces. Kako je,4 L to je,4 L Ukupni proces je izotermski pa je ΔU0. Izvršeni rad je -Δ-,03 05N/m x(0,04-0,004)m 3 w-04,j, q04,j

ZADAAK 5. Na vrlo niskoj temperaturi toplotni kapacitet čvrstih supstancija se može uzeti da je proporcionalan sa 3, pa se može pisati da je a 3. Kolika je promena entalpije takve supstancije pri zagrevanju od 0 do temperature (koja je bliska 0)? Rešenje: ΔH 0 a 3 a d 4 4

Zadatak 6. Gas se pokorava jednačini stanja: p R +α( ) a) Odrediti reverzibilni rad koji se vrši pri zagrevanju gasa od do pri konstantnom pritisku. b) Odrediti reverzibilni izotermski rad pri širenju od do. p

Rešenje a) b) [ ] ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( p R p w p R p p R p α α α α + + + ) ( ) ( ln ) ( ) ( ln ) ( R R d R pd w α α α α α

Zadatak 7. Uzorak od 5mol ugljendioksida pri zapremini od 5dm 3 na 80K, podleže adijabatskoj ekspanziji nasuprot konstantnog pritiska od 78,5ka dok mu se zapremina poveća za faktor 4. Izračunati q, w, Δ, ΔU i ΔH ( 37,J/Kmol). Rešenje:

q w 353,5J Δ ΔH ΔH 0 4,5K w Δ w ΔU 78,5 0 ΔU + Δ( ) ΔU + Δ m a (4 5 w Δ Δn ΔU + ΔnR 353,5J + 5mol 8,34J / molk ( 4,5K ) 455J 3 q + w 353,5J 5) 0 3 m 3 353,5J 5mol (37, 8,34) J / Kmol

Zadatak 8. Jedan mol idealnog monoatomskog gasa na početnim atm i 73K je preveden na pritisak 4atm reverzibilnim putem definisanim sa /const. Izračunati, i, ΔU, ΔH, q i w.

Rešenje: Iz jedn. id. g. stanja je, L. ošto je /const. to je,4 L. Kombinovanjem /const. sa R dobija se / const. pa je 4 09K ΔU Δ(3R/)890,kJ, ΔH Δ7,0kJ. Da bi se dobilo w treba odrediti w d. Iz početnih uslova, /const/,0,78atm/l pa je w0,78 d0,089( - ) 0,089 37533,3Latm ili w83cal3404,5j, qδu-w64cal367,5j.

Zadatak 9 Jedan mol idealnog gasa sa 0,93J/mol step. u početku pri standardnim uslovima prolazi kroz sledeći reverzibilni ciklus: A: izohorsko zagrevanje do dvostruke vrednosti početne temperature od stanja do, B: adijabatsko širenje od do 3 do početne temperature : izotermalnu kompresiju od 3 do. Izračunati q, w, ΔU i ΔH za korake A, B i. Rešenje Korak A: const. 73,5K, bar, w0, ΔUq v Δ 0,93 ( - )0,93 73,5577J ii) Korak B: q0, ΔUw Δ0,93( - )-577J/mol, ΔH-7988J/mol, iii) Korak : ΔU0, / 3, 3 / ( / 3 ) /R, wr ln 3 / R ln( / 3 ) /R,303log 0,93 73,5,303 log3963,46j/mol, q-3963,46 J/mol

30. Jedan mola gasa u idealnom gasnom stanju prolazi kroz termodinamički ciklus koji se sastoji od reverzibilnih promena (koraka) A, B i i stanja, i 3 i koji je prikazan na slici. opuni ablice. i. za dati ciklus. ablica. Stanje, a, m 3, K,03 0 5,4 0-3 73,06 0 5,4 0-3 546 3,03 0 5 44,8 0-3 546 [dm 3 ] 44,8,4 3 B A 73 [K] 546 ablica. Korak Ime procesa q, J w, J ΔU, J A B izohorski izotermski izobarski 3404,58 346,50-5674,3 0-346,50 69, 3404,58 0-3404,58 iklus 876,78-877,38 0

3. Jedan mol monoatomskog gasa u idealnom gasnom stanju prolazi kroz ciklus koji se sastoji iz tri procesa, što je prikazano na slici. Ispuniti tablice i. ablica. Stanje, a, m 3 0-3, K, atm 035,4 0650 3 035 A B (q0) 3,4, L ablica. roces ip procesa q, J w, J ΔU, J A B ciklus

3. Rešenje ablica. Stanje, a, m 3 0-3, K, atm 035,4 0650,4 3 035 33,95 73 546 43,79 A B (q0) 3,4, L ablica. roces ip procesa q, J w, J ΔU, J A B izohorski adijabatski izobarski ciklus 3404,6 0 3404,6 0-648,8-648,8-96,3 70,3-755,8 478,3-478,5 0

3. Domaći: Jedan mola gasa u idealnom gasnom stanju prolazi kroz termodinamički ciklus koji se sastoji od : a) izotermske kompresije od atm i 0L do 0 atm i L, b) izobarske ekspanzije kojom se gas vraća do zapremine od 0 L a temperatura menja od do, c) izohorskog hlađenja do početnog stanja. Nacrtati grafik i popuniti tablicu vrednostima q, w i ΔU za procese i ciklus.

Zadatak 33. Stepen korisnog dejstva mašine koja hladnjaku preda jednu trećinu količine toplote uzete od grejača je: a) 0,5 b) 0,35 c) 0,67 d) 0,5 e) ne znam Zadatak 34. Izračunati entropiju topljenja (S) u J/mol K za Kl čija je tačka topljenja 770 0. romena entalpije topljenja 6,8 kj/mol. a) 34,8 b) 0,035 c)5,7 d) 0,06 e)487,9 f) ne znam

Zadatak 35 Za sledeću reakciju na 5 0 : uo(č)+h (g) u(č)+h O(g) vrednosti standardnih entropija su: S 0 uoč4,63 J/Kmol, S 0 Hg30,68 J/Kmol, S 0 uč33,5 J/Kmol i S 0 HOg88,83 J/Kmol. Odrediti da li će se reakcija odigravati spontano sa aspekta sistema. ΔS Rešenje: Standardna promena entropije u reakciji je: ΔS 0 S 0 ( produkti) ( reak tan ti) Za gornju reakciju promena standardne entropije je: 0 S 0 u( c) + S 0 H O( g) S 0 uo( c) S 0 H ( g) S 0 ( 33,5 + 88,83 4,63 30,68) 48,67J / Kmol ošto je promena entropije za sistem pozitivna to je reakcija spontana sa aspekta sistema. J / Kmol

36.Grafit i dijamant su dve alotropske modifikacije ugljenika. Izračunati S sis, S ok i S tot za hemijsku reakciju u kojoj grafit i gasoviti vodonik grade metan: (graf.)+h (g) H 4 (g) H o 98,m-74,8kJ/mol 5,74 30,684 86,6 S o mf (J/Kmol) Rešenje: S sis 86,6-x30,684-5,74-80,848J/Kmol S ok 7480/985J/Kmol S tot -80,848+570,9J/Kmol

Zadatak 37. Koja od sledećih reakcija je praćena najpozitivnijom promenom entropije? a) O(g) + O (g) O (g) b) N (g) + O (g) NO(g) c) H 4 (g) + O (g) H 3 OH(t) d) H O (t) + N H 4 (t) N (g) + 4 H O(g) e) (č, grafit) + H O(g) O(g) + H (g)

Zadatak 38: Za reakciju : Hl 3 (t)+l (g) l 4 (t)+hl(g) na 5 0 standardne entropije su: S 0 98(Hl 3 (t))03,0 J/Kmol S 0 98(l (g))3,07 J/Kmol S 0 98(l 4 (t))4,53 J/Kmol S 0 98(Hl(g))86,9 J/Kmol a toplotni kapaciteti su: 0 p(hl 3 (t))5,48 J/Kmol 0 p(l (g))34,36 J/Kmol 0 p(l 4 (t))3,63 J/Kmol 0 p(hl(g))8,84 J/Kmol Odrediti standardnu promenu entropije reakcije na 50 o.

Rešenje: ΔS 0 0 n is, i ( produkti) i j n j S 0, j ( reak tan ti) 0 ΔS 98 (4,53 + 86,9 03, 3,07) J / Kmol 4,83J / Kmol Δ 0 0 ni, i ( produkti) i i n i 0, i ( reak tan ti) Δ 0 ( 3,63 + 8,84 5,48 34,36) J / Kmol,63J / Kmol 33 0,63 33 ΔS33 4,83 + d 4,83 +,63ln 3,89J 98 98 / Kmol

Zadatak 39: Koliki je porast entropije kada zagrevamo mol hloroforma, Hl 3 od 40 do 330K, ako je p (9,47+7,5 0 - ) J/molK? Rešenje: ΔS S 330 S 40 p d (9,47 + 7,5 0 d [ ] 330 [ ] 330 9,47 ln + 7,5 0 9,3 + 6,75 35,88J / molk 40 330 40 330 40 40 - )

Zadatak 40. Izračunati promenu entropije kada se idealan gas čiji je,m 5R/ komprimuje do jedne trećine svoje početne zapremine i istovremeno zagreje do tri puta veće temperature od početne. Rešenje: v, m 5 R, 3, 3 ΔS n 5 n, m ln R ln 3 nr ln 3 + nr ln 3 n nr ln 3 5 R ln 3+ 3,7nJ nr ln / molk 3

Zadatak 4: U sistemu se odigrava proces u kome se entropija menja za 5,5J/K. Za vreme procesa,5 kj toplote dodato je sistemu na 350K. Da li je proces termodinamićki reverzibilan? Rešenje: q ΔSsis q 500J rev q q rev rev ΔS 98,5J 98,5J q q rev roces nije termodinamički reverzibilan-ireverzibilan je

Zadatak 4: Uzorak bakra (M63,546g/mol), mase,75kg i toplotnog kapaciteta 4,44J/Kmol, se hladi na konstantnom pritisku od 330 K do 75 K. Izračunati a)energiju koja se mora razmeniti u vidu toplote i b) promenu entropije sistema. Rešenje: a) ΔH q p 5,8 0 n 4 J p, m Δ 58,kJ 3,75 0 g 63,546gmol (4,44JK mol )( 55K) b) ΔS q rev p d n p, m d 43,3mol(4,44J / Kmol)ln(75/ 330),98 0 J / K 93J / K

Zadatak 43: Uzorak azota mase 35 g na 30 K i, atm širi se izotermalno do pritiska od 4,3atm. Izračunati promenu entropije gasa. Rešenje: ΔS nr ln p p 35g 8,04g / (8,34J mol, / Kmol)ln( ) 4,3 6,5J / K

Zadatak 44: Uzorak idealnog gasa u početku na 70K,,0 atm i,0l komprimuje se izotermalno. Do koje zapremine treba da se komprimuje da bi se entropija smanjila za 3,0J/K Rešenje: n,atm L 0, mol R 0,08Latm / Kmol 70K 596 ΔS nr ln exp( ΔS / nr) L 0,546 6L ΔS exp( ) nr (L)exp( 3,0JK /(0,596mol)(8,34JK mol )

Zadatak 45: Jedan mol čvrstog bakra se širi izotermski od 00 bar do bar. Izračunati promenu entropije sistema za proces u kome je 5, a gustina ρ8,96 0 3 kgm -3. α,66 0 K Rešenje: ΔS( sistem) d α d α ( ),66 0 5 K mol 63,546 0 8,96 0 3 3 kgmol kgm 3 ( 00) bar,34 0 3 J / K

Zadatak 46: Jedan mol O (g) na 73 K se hladi do O (t) na 94,4 K. Hlađenje se vrši reverzibilno i ireverzibilno stavljanjem uzorka u tečni vodonik na 3,96 K. Izračunati promenu entropije za proces ako je standardna entalpija isparavanja 3,75 kjmol - na 94,4 K i ako je p 3,+(,8 0-3 )+(-3,47 0-6 ). Rešenje: Može se razmatrati proces u dva koraka. rvi je hlađenje gasa na konstantnom pritisku do tačke ključanja i drugi prevođenje u tečno stanje.

Reverzibilan proces: ΔS 94,4 3 ( 3,47 0 3, ln + (,8 0 )(94,4 73) + 73,5 9, 3,46J / K ΔS sis ok d 3,47J / K ΔH + klj 0 isp 94,4 73 3, + (,8 0 3 ) + ( 3,47 0 6 6 ) ((94,4) ) d + (73) 375, 94,4 ) + 375, 94,4 Stoga je ukupna promena entropije za reverzibilan proces: ΔS iz ΔS sis + ΔS ok 0

Ako se promena vrši na irevrzibilan način toplota preneta u okolini je: q 94,4 73 d + ΔH 0 isp 3,(94,4 73) + 6,0kJ,8 0 3 ((94,4) (73) ) 3,47 0 3 6 ((94,4) 3 (73) 3 ) (375,Jmol) ΔS ΔS ok tot q 600J 3,96K 863J 863 3,46 73,7 J / K / K

Zadatak 47. romena Gipsove energije za neki izobarski proces može da se prikaže izrazom: Δ G / J 86,7 4,3( / K) Izračuneti promenu entropije i entalpije za taj proces. Rešenje oznato je da je: ΔS ΔH ΔG p ΔG + ΔS ( 86,7 4,3 ) 86,7 4,3 + 4,3 4,3J 86,7J

Zadatak 48. Kada se dva mola gasa na 330 K i 3,5 atm izotermski komprimuje, entropija opadne za 5,0J/K. Izračunati krajnji pritisak gasa i promenu Gipsove energije za kompresiju. Rešenje: ΔS nr ln 3,5455 0 5 ΔS exp nr a exp mol 5J / K 8,34J / Kmol exp ΔS nr,594 0 6 a ΔG ΔG 6,594 0 nr ln 8,34 330ln 5 3,5455 0 ΔS 330K 5J / K 850J 846,8J

Zadatak 49. Kada pritisak 35 g uzorka tečnosti raste izotermalno od atm do 3000 atm, Gibsova energija raste za kj. Izračunati gustinu tečnosti (u g/cm 3 ). ΔG Δ ρ m ρ mδ ΔG 35 0 3 kg 999,03 0 000J 5 a ρ 886kg / m 3 0,886g / cm 3

Zadatak 50. Jedan mola idealnog monoatomskog gasa se prevodi iz početnog stanja (,4 L, 73 K, atm, S0 cal/k) u krajnje stanje (,4L, atm, 303K). Izračunati ΔU, ΔH, ΔS i ΔG za ovu termodinamičku promenu.

Rešenje: Označićemo stanja gasa: očetno: Krajnje:,4L,4 0-3 m 3,4L,4 0-3 m 73 K 303 K atm,03 0 5 a atm,06 0 5 a S 0 cal/kmol83,7j/kmol ošto je gas u idealnom gasnom stanju to je: ΔU v Δ(3R/)x30374,3J ΔH p Δ(5R/)x3063,55J

romena entropije i Gipsove funkcije će se odrediti razmatrajući promenu kroz dva stupnja:. 0,04m 3, 73 K,,03 0 5 a 0,0486 m 3, 303 K,,03 0 5 a ΔS pln / (5R/)ln,,67J/K (S krajnje,69j/k) ΔG ΔH -( S - S )63,55-(303x85,887-73x83,7) -544,65 J. 0,0486 m 3, 303 K,,03 0 5 a 0,04 m 3, 303 K;,06 0 5 a ΔS Rln / 8,34x,3log0,5-5,763J/K ΔG Rln / 746,4J Ukupne promene su: ΔS,67-5,763-3,596J/K; ΔG-544,65+746,4-798,5J