Strategija razvoja Opine Kijevo

Strategija razvoja Opine Kijevo 2015-2020 RADNA VERZIJA DOKUMENTA Lipanj 2016

SADRŽAJ 1. UVOD... 5 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA... 5 2.1. Prostor i prirodna obilježja... 5 2.1.1. Tlo, vode i klimatska obilježja... 6 2.1.2. Geološki potencijali mineralnih sirovina na području Općine Kijevo... 9 2.2. Infrastruktura... 10 2.2.1. Prometna infrastruktura... 11 2.2.2. Komunalna infrastruktura... 12 2.2.2.1. Vodoopskrba... 12 2.2.2.2. Odvodnja otpadnih voda i zbrinjavanje otpada... 13 2.2.2.3. Javna rasvjeta... 14 2.2.2.4. Groblje... 15 2.2.3. Energetska infrastruktura... 15 2.2.4. Telekomunikacijska infrastruktura... 16 2.2.5. Društvena i socijalna infrastruktura... 16 2.2.5.1. Obrazovanje... 16 2.2.5.2. Zdravstvena i socijalna skrb... 17 2.2.5.3. Vjerski objekti... 17 2.2.5.4. Sport i rekreacija... 19 2.2.5.5. Organizacije civilnog društva... 19 2.2.5.6. Dobrovoljno vatrogasno društvo... 20 2.2.5.7. Ostala društvena infrastruktura... 21 2.3. Stanovništvo... 21 2.3.1. Demografski trendovi... 21 2.3.2. Dobno-spolna strukturna obilježja stanovništva... 23 2.3.3. Obrazovna struktura stanovništva... 25 2.3.4. Kućanstva... 27 2.4. Gospodarstvo... 27 2.4.1. Gospodarski subjekti... 28 2.4.2. Poduzetnička infrastruktura... 30 2.4.3. Tržište radne snage... 32 1

2.4.4. Poljoprivreda... 36 2.4.5. Ruralni turizam... 41 2.4.6. Obnovljivi izvori energije... 42 2.5. Prirodna baština i zaštita okoliša... 43 2.6. Kulturno-povijesno naslijeđe... 46 2.6.1. Povijesni tijekovi i nalazi na širem području općine Kijevo... 46 2.6.2. Kulturno-povijesna baština... 50 2.7. Proračun Općine Kijevo... 54 2.8. SWOT analiza... 58 3. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI... 60 4. PRIORITETI I MJERE... 60 5. PROVEDBA STRATEGIJE... 60 5.1. Međuovisnost prioriteta i redoslijed aktivnosti... 60 5.2. Financijski okvir... 60 5.3. Institucionalni okvir... 60 5.4. Praćenje i ocjenjivanje provedbe... 60 6. USKLAĐENOST STRATEGIJE SA REGIONALNIM I NACIONALNIM STRATEŠKIM PLANOVIMA... 60 7. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE... 60 KAZALO VIZUALIJA Slika 1: Općina Kijevo u Šibensko-kninskoj Županiji... 6 Tablica 1: Namjena površina prema Prostornom planu uređenja Općine Kijevo... 7 Tablica 2: Korištenje poljoprivrednog zemljišta u Općini Kijevo... 8 Slika 2: Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Šibensko-kninske županije... 9 Slika 3: Iskop pijeska i šljunka na Suhopolju u podnožju Dinare... 10 Tablica 3: Pregled razvrstanih cesta na području Općine Kijevo... 11 Slika 4: Ceste na području Općine Kijevo... 12 Slika 5: Župna crkva Svetog Mihovila u Kijevu... 18 Slika 6: Groblje pored Crkve Sv. Mihovila u Kijevu... 18 2

Tablica 4: Popis udruga registriranih na području Općine Kijevo... 19 Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika u općini Kijevo u razdoblju 1857.-2011.... 22 Tablica 5: Vitalna statistika općine Kijevo u razdoblju 2009.-2014.... 23 Tablica 6: Brojčano stanje muške i ženske populacije prema petogodišnjim dobnom skupinama za 2011. godinu... 24 Grafikon 2: Usporedba dobnog sastava populacije općine Kijevo i Šibensko-kninske županije 2011. godine... 24 Tablica 7: Obilježja dobne strukture stanovništva općine Kijevo i ŠKŽ 2011. godine... 25 Grafikon 3: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj razini obrazovanja, 2011. godine... 26 Tablica 8: Ukupni broj kućanstava te distribucija članova prema veličini kućanstava u općini Kijevo 2011. godine... 27 Tablica 9: Pokazatelji razvijenosti Općine Kijevo na dan 27.12.2013. u usporedbi s županijskom i državnom razinom... 28 Tablica 10: Popis trgovačkih društava na području Općine Kijevo... 29 Tablica 11: Popis obrta na području Općine Kijevo... 29 Tablica 12: Popis zadruga na području Općine Kijevo... 30 Tablica 13: Radno sposobno i radno aktivno stanovništvo Općine Kijevo u odnosu na županijsku i državnu razinu... 32 Grafikon 4: Ukupno i radno sposobno stanovništvo u Općini Kijevo prema popisu iz 2001. i 2011. godine... 33 Grafikon 5: Osiguranici HZMO u Općini Kijevo po godinama... 33 Grafikon 6: Registrirana nezaposlenost po stupnju obrazovanja... 34 Grafikon 7: Registrirana nezaposlenost po trajanju nezaposlenosti... 35 Tablica 14: Ulasci i izlasci iz evidencije nezaposlenih u periodu od 2007. do 2016. g.... 35 Tablica 15: Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta (1. lipnja 2003.) u Općini Kijevo i Šibensko-kninskoj županiji... 37 Tablica 16: Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po broju stoke i peradi privatnih kućanstava... 38 Tablica 17: Kućanstva prema korištenom poljoprivrednom zemljištu, broju stoke i peradi... 38 Tablica 18: Prikaz parcela iz ARKOD baze podataka na dan 31.12.2015. prema vrstama uporabe poljoprivrednog zemljišta u Općini Kijevo... 39 Tablica 19: Broj poljoprivrednih gospodarstava prema dobi nositelja PG-a na dan 14.12.2015.... 39 3

Tablica 20: Brojno stanje stoke iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.... 40 Tablica 21: Broj košnica i pčelara iz Upisnika poljoprivrednika na dan 14.12.2015.... 40 Grafikon 8: Prihodi i rashodi Proračuna Općine Kijevo... 54 Grafikon 9: Struktura prihoda Proračuna Općine Kijevo... 55 Grafikon 10: Kretanje vrijednosti stavki prihoda poslovanja Proračuna Općine Kijevo.. 55 Grafikon 11: Struktura prihodovne stavke Pomoć iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna... 56 Grafikon 12: Struktura rashoda Proračuna Općine Kijevo... 57 4

1. UVOD 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 2.1. Prostor i prirodna obilježja Općina Kijevo nalazi se na sjeveroistočnom rubnom području Šibensko-kninske županije. Izravno graniči sa administrativnim područjima gradova Knina i Drniša i općina Biskupija i Civljane, a sa svoje sjeveroistočne strane omeđena je međudržavnom granicom sa Bosnom i Hercegovinom. Pokriva površinu od ukupno 7.667 ha (2,56% kopnene, odnosno 1,35% ukupne površine Županije) na kojoj, prema Popisu stanovništva iz 2011. godine obitava ukupno 417 stanovnika (0,38% stanovnika Županije) uglavnom starije životne dobi. Od ukupne površine Općine, čak 84,02% je u vlasništvu Republike Hrvatske (6.441,85 ha), zatim 0,06% je u vlasništvu Općine (4,92 ha) a preostala površina je u privatnom vlasništvu. Općina je u ožujku 2015. godine podnijela zahtjev Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom da joj daruje 70 parcela ukupne površine 141.879 m 2 za potrebe izgradnje stambenog naselja s manjim građevinama isključivo stambene i stambeno-poslovne namjene te za potrebe definiranja prometne mreže i odgovarajuće komunalne infrastrukture. Na sjeveroistočnom dijelu Općina je omeđena planinom Dinarom, na južnom planinom Kozjak, a između njih se nalazi Kijevska krška zaravan na kojoj je smješteno naselje Kijevo. Ovakvo geografsko okruženje sa prirodnim planinskim barijerama kroz povijest je uvjetovalo razvoj šireg područja Općine Kijevo (sa okolnim jedinicama lokalne samouprave) kao tranzitnog mjesta od iznimnog geostrateškog značaja. Čak i danas ima značajnu prometnu ulogu povezivanja sjeverozapada sa jugoistokom zemlje preko glavnog državnog cestovnog pravca (državna cesta D1) koji povezuje Zagreb sa Splitom (preko Karlovca, Gračaca, Knina i Sinja). 5

Slika 1: Općina Kijevo u Šibensko-kninskoj Županiji U sastavu Općine nalazi se jedno administrativno središte, općinsko naselje Kijevo i sljedeći zaseoci: Bajani, Centar, Cicvarići, Čavke, Ercegovci, Glavaš, Gojevići, Jurići, Kovačevići, Maloče, Miljkovići, Novo Naselje, Pod Dinarom, Pod Gredom, Potok, Slavići, Suhopolje, Teskere, Validžići te Vujići. Značajan problem pri planiranju i provođenju bilo kakvih razvojnih projekata na prostoru Općine Kijevo predstavlja nesređen katastar i nepostojanje zemljišnih knjiga. Zbog toga je Općinska uprava pokrenula postupak nove katastarske izmjere cijelog područja Općine, nakon čega će se izraditi zemljišne knjige. Završetak cjelokupnog posla oko sređivanja zemljišnoknjižne dokumentacije planira se do 2018. godine, što će potom značajno olakšati život i rad lokalne uprave, gospodarskih subjekata i stanovništva. 2.1.1. Tlo, vode i klimatska obilježja Dinarski krš je poseban reljef kojeg odlikuju topive karbonatne stijene s pukotinskom (sekundarnom) i kanalskom (tercijarnom) poroznošću kao posljedica visoke tektonske poremećenosti. Upravo zbog poroznosti tla na području općine Kijevo nema konstantnih površinskih vodenih tokova. Na cijelom području dominiraju dolomitne i vapnenačke sedimentne stijene a uočljivo je i nekoliko lokacija sa glaciofluvijalnim i deluvijalnoproluvijalnim naslagama. Prostornim planom uređenja Općine Kijevo je predviđena lokacija na predjelu Suhopolje, površine 27,11 ha, za eksploataciju šljunka i pijeska, koja je do svibnja 2010. godine komercijalno iskorištavana, nakon čega je napuštena bez provedenih mjera sanacije. 6

Struktura korištenja površina kojima Općina raspolaže prikazana je u sljedećoj tablici. Vidljivo je da većinu područja Općine obuhvaća šumsko tlo (75,64%), dok poljoprivredne površine pokrivaju 7,38% ukupne površine Općine (vrijedno obradivo tlo čini 0,85% površine Općine). Red. broj 1. 2. 3. 4. Tablica 1: Namjena površina prema Prostornom planu uređenja Općine Kijevo % od Ukupno stan/ha Namjena površina površine ha ha/stan* općine Građevinska područja - izgrađeni dio GP - neizgrađeni dio GP ukupno Izgrađene strukture van građevinskog područja - gospodarska (industrija, zanatstvo) - eksploatacijska polja Poljoprivredne površine - vrijedno obradivo tlo - ostalo obradivo tlo Šumske površine - šuma isključivo osnovne namjene - ostalo šumsko tlo ukupno ukupno 427 360 67 279 237 42 566 65 501 5.799 1.865 3.934 5,55 - - 2,96 - - 3,64-7,38 0,45* 75,64 4,60* 5. Ostale površine ukupno 597 7,79 0,47* UKUPNO 7.667 100,00 6,08* Krško područje na kojem se nalazi Općina Kijevo, između ostalog karakteriziraju i površine pogodne za poljoprivrednu proizvodnju. Kako je prikazano u prethodnoj tablici, na području Općine ima ukupno 566 ha poljoprivrednog tla, od čega većina (88,52%) spada u kategoriju ostalog obradivog tla, a preostalo poljoprivredno tlo spada u kategoriju vrijednog obradivog tla. Na području Općine nema poljoprivrednog tla kategoriziranog kao osobito vrijedno obradivo tlo. Ovakva struktura poljoprivrednog tla, ali i nedostatak vode za navodnjavanje uvjetovali su da se na području Općine stanovništvo bavilo dominantno stočarstvom, i to uglavnom uzgojem stoke sitnog zuba, ovaca i koza. Na poljoprivrednim površinama se uglavnom proizvode povrtlarske kulture i to najviše za vlastite potrebe, dok se rijetka ratarska proizvodnja odnosi na proizvodnju hrane za prehranu stoke. Korištenje poljoprivrednog zemljišta prema namjeni prikazano je u sljedećoj tablici. 7

Skupine kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu Tablica 2: Korištenje poljoprivrednog zemljišta u Općini Kijevo Broj kućanstava ukupno korišteno poljoprivredno zemljište (ha) Korišteno poljoprivredno zemljište, ha oranice (ha) voćnjaci (ha) vinogradi (ha) ostalo poljoprivredno zemljište (livade, pašnjaci i dr.) (ha) Ukupno 204 20,51 8,99 2,12 1,31 8,09 bez zemlje 98 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 do 0,09 ha 75 1,51 0,80 0,05 0,01 0,65 0,10 do 0,49 ha 21 3,80 2,59 0,27 0,30 0,64 0,50 do 0,99 ha 3 1,90 0,40 0,70 0,00 0,80 1,00 do 2,99 ha 6 9,10 5,00 1,10 1,00 2,00 3,00 do 4,99 ha 1 4,20 0,20 0,00 0,00 4,00 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine Dio trenutno nepoljoprivrednog tla u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je uz odgovarajuće melioracijske i druge mjere prenamijeniti u poljoprivredno, čime bi se povećao udio poljoprivrednih površina i omogućio daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Vodni potencijal Općine Kijevo je određen specifičnošću krškog područja planina Dinare i Kozjaka. Dinara je razvođe rijeka Krke i Cetine, ali na njoj nema ni jedne tekućice. Sve padaline zbog poroznosti tla odmah nestaju u podzemlju, izbijajući u podnožju planine kao jaka kraška vrela (izvor rijeke Cetine u susjednoj Općini Civljane i izvor riječice Krčić na Kninskom području, a barem jednom godišnje provre i Vučipolje, koje je između njih). Zbog nedostatka površinskih voda, poljoprivrednici na području Općine Kijevo su za potrebe natapanja svojih nasada gradili bunare kojih je trenutno oko 100. Neki od tih bunara su ispravni, ali veliki broj njih zahtijeva čišćenje i sanaciju kako bi se mogli ponovo koristiti za natapanje poljoprivrednih površina. U tom smislu potrebno je napraviti evidenciju svih bunara, njihovog trenutnog stanja i sustavno pristupiti njihovom čišćenju i sanaciji. S druge strane, planina Kozjak obiluje sa puno manjih izvora, od kojih su najznačajniji: Križnice, Mijatovac, Korita, Injoš, Malakuša, Vodica kao i jezero na vrhu Kozjaka. Vode s Kozjaka se uglavnom slijevaju i djelomice jarugama otječu u Cetinu, a dio njih gravitira prema Krčiću i Krki. Navedeni slivni kanali i jaruge zahtijevaju konstantno održavanje kako bi se izbjeglo nekontrolirano razlijevanje i povremene bujice koje mogu izazvati štetu. Na krškom području dio oborinskih voda ponire, a ispod oranica obično leži nepropusni sloj bijele gline koji onemogućava takvo poniranje. Rijeka Cetina izvire iz nekoliko jakih vrela kao što su Glavaš jezero, Kotluša, Nele, Barašovo vrelo, Gavranov Begovac, Vukovića vrelo, Milaševo vrelo, Milaševo jezero, Garginta, Preočko vrelo, Vranješ vrelo i dr. Na području Općine Kijevo miješa se kontinentalna i mediteranska klima. Sa juga se osjeća blaga mediteranska klima, a planinski masiv Dinare uvjetuje oštru i ledenu zimu. 8

Ljetna srednja kolovoška temperatura iznosi 26,5 C, a zimska siječanjska -6 C. Snijeg, izuzev vrha Dinare i katkada vrha Kozjaka, rijedak je i kratkotrajan, a visina mu je obično od 10 do 20 cm. Prosječna godišnja količina oborina iznosi od 1.000 do 1.250 mm. Najkišovitiji su mjeseci listopad i prosinac, a najveća suša je u srpnju i kolovozu. Prosječno u Općini Kijevo ima 2.200 do 2.300 sunčanih sati, što predstavlja značajan potencijal za izgradnju fotonaponskih postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije. Karakteristika ovog kraja je i bura, suhi sjeveroistočni vjetar koji puše od Dinare prema Jadranu, a može dostići brzine do čak 180 km/h. Drugi karakterističan vjetar je jugo, topli i vlažni mediteranski vjetar koji puše s mora prema kopnu. Treći vjetar koji je čest u ovom kraju je dolnjak ( vijač, pritorba ), ljetni popodnevni vjetar koji puše od zapada prema istoku. Ovo predstavlja značajan potencijal za izgradnju vjetroparkova za proizvodnju električne energije pa su u općinskom, ali i županijskom prostornom planu predviđene dvije lokacije na području Općine Kijevo (jedna na Dinari a druga na Kozjaku) na kojima se mogu graditi takvi pogoni. 2.1.2. Geološki potencijali mineralnih sirovina na području Općine Kijevo Na prostoru Šibensko-kninske županije rudarenje ima stogodišnju tradiciju. Eksploatiran je ugljen, boksit i arhitektonsko-građevni kamen još od vremena Austrougarske monarhije pa, uz manje prekide, sve do današnjih dana. Slika 2: Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Šibensko-kninske županije Izvor: Hrvatski geološki institut, http://www.hgi-cgs.hr/sibensko-kninska-zupanija.htm 9

Područje Općine Kijevo bogato je potencijalnim nalazištima Arhitektonsko-građevnog kamena te pijeska i šljunka. Na području Suhopolja se nalazi iznimno potentan napušteni kop pijeska i šljunka koji je do 2010. godine bio aktivan. Po zatvaranju kopa nije napravljena adekvatna sanacija terena. Osim pijeska i šljunka, područje Općine je bogato arhitektonsko-građevnim kamenom. U slučaju pojavljivanja zainteresiranih investitora moguće je napraviti preinake u Prostornom planu uređenja Općine čime bi im se omogućilo istraživanje s ciljem njegove eksploatacije. Slika 3: Iskop pijeska i šljunka na Suhopolju u podnožju Dinare RAZVOJNE POTREBE - Utilizacija neiskorištenog državnog zemljišta - Eksploatacija pijeska i šljunka na području Suhopolja po principu održivog razvoja - Mogućnost eksploatacije arhitektonskograđevnog kamena - Povećanje površina namijenjenih za poljoprivrednu proizvodnju - Navodnjavanje poljoprivrednih površina - Uređenje i održavanje slivnih kanala - Očuvanje voda i izvora pitke vode - Iskorištavanje obnovljive energije vjetra i sunca - RAZVOJNA OGRANIČENJA - Nesređen katastar i nepostojanje zemljišnih knjiga - Nedostatak nadzemnih vodenih tokova za natapanje poljoprivrednih površina - Ubrzani razvoj Općine može izazvati negativne posljedice na okoliš - 2.2. Infrastruktura 10

2.2.1. Prometna infrastruktura Prometnu okosnicu Općine čine državna cesta D1 (glavni pravac Zagreb - Split), županijska cesta Kijevo - Civljane te lokalne ceste Kijevo - Uništa i Suhopolje - Slap Krčić. Razvrstane ceste su prikazane u sljedećoj tablici. Tablica 3: Pregled razvrstanih cesta na području Općine Kijevo Oznaka Ruta Dužina kroz Općinu Kijevo D1 G.P. Macelj Krapina Zagreb Karlovac Gračac Knin Sinj Split 7.038 m Ž6083 Kijevo Milaši Cetina 2.829 m L65013 Suhopolje Slap Krčić 10.491 m L65016 Kijevo granica BiH 2.780 m Osim navedenih razvrstanih cesta, na području Općine ima još ukupno 125 nerazvrstanih cesta ukupne dužine 57.079 metara. Dio nerazvrstanih cesta koje se nalaze unutar ili uz naseljena područja je pokriven asfaltom i periodično se sanira, a ostale su uglavnom makadamske ceste koje je potrebno sustavno obnoviti i pojedine proširiti. Oko 6 7 km nerazvrstanih cesta je označeno kao biciklistička staza, a u budućnosti se za istu namjenu mogu urediti još neke nerazvrstane ceste. S proširivanjem ili intenzivnijim iskorištavanjem poljoprivrednih površina javit će se potreba za izgradnjom novih nerazvrstanih cesta. Dionica državne ceste D1 predstavlja poseban problem s obzirom da prolazi samim općinskim središtem te se na taj način dovodi u pitanje sigurnost lokalnog stanovništva. Zbog toga je Prostornim planom uređenja Općine Kijevo predviđeno njeno izmještanje izvan naselja. Ostale prometnice su uglavnom minimalnih profila i nepovoljnih tehničkih elemenata što je uglavnom uzrokovano postojećim vlasničkim odnosima na terenu. Naselja su uglavnom vezana na međugradske autobusne linije, a promet putnika odvija se preko autobusnih stajališta izgrađenih duž državne ceste D1. Lokalnog autobusnog prometa nema. 11

Slika 4: Ceste na području Općine Kijevo Izvor: Registar nerazvrstanih cesta na području Općine Kijevo U cilju kvalitetne turističke valorizacije planine Dinare u budućnosti se planira izgradnja ceste i žičare koje bi omogućavale transport turista do teško pristupačnih viših dijelova planine. Ovim će se omogućiti razvoj specifičnih selektivnih oblika turizma poput paraglidinga, treckinga, planinarenja, slobodnog penjanja, lovnog turizma i sl. 2.2.2. Komunalna infrastruktura Komunalna infrastruktura Općine Kijevo obuhvaća vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda i zbrinjavanje otpada, javnu rasvjetu i groblje. 2.2.2.1. Vodoopskrba Područje Općine Kijevo snabdijeva se vodom iz izvora Vukovića vrelo, koje je jedno od izvorišta rijeke Cetine u susjednoj Općini Civljane. Osnovne građevine izgrađenog vodovodnog sustava na području Općine Kijevo su: 12

- tlačni cjevovod od Vukovića vrela do vodospreme Bajane ϕ 200 mm, ukupne dužine L=2.990,0 m - vodosprema Bajane sa dva bazena ukupne zapremine V=1.000 m 3 (2 x 500 m3) - gravitacijski cjevovod od vodospreme Bajane do naselja Slavići ukupne dužine L=5.636,0 m Tlačnim cjevovodom se od crpne postaje Vukovića vrelo voda podiže u vodospremu Bajane u količini od Q=27,68 l/s. Vodosprema Bajane izgrađena je na uzvisini Glavica pokraj sadašnjeg groblja (k.č. 229/10, K.O. Kijevo). Kota vode u vodospremi je na 540,5 m.n.m. Iz ove vodospreme voda se gravitacijski transportira do potrošača. Na sustavu je izvedeno ukupno 420 priključaka. Zbog funkcionalnosti glavnog opskrbnog gravitacijskog vodoprovodnika i razvoja mjesnih vodovodnih mreža duž trase istog izgrađen je dovoljan broj vodovodnih okana. Nastavak tlačnog cjevovoda i glavni opskrbni vodoprovodnik izgrađeni su od lijevanoželjeznih "Ductile" cijevi ϕ 250 mm, ϕ 200 mm, ϕ 120 mm i ϕ 80 mm. Vodovodnom mrežom je pokriveno ukupno 95% područja Općine, a za ostatak je potrebno izgraditi dijelove mjesne vodovodne mreže koja će se priključiti na glavne cjevovode pojedinih zasebnih vodovodnih podsustava. 2.2.2.2. Odvodnja otpadnih voda i zbrinjavanje otpada Na području Općine Kijevo ne postoji organizirani sustav sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda. Otpadne vode iz domaćinstava uglavnom se ispuštaju preko upojnih jama direktno u tlo, bez ikakvog prethodnog pročišćavanja, tako da predstavljaju stalnu opasnost za zdravlje stanovništva i za onečišćenje podzemlja i vodotoka. Iz novijih objekata otpadne vode se sakupljaju u septičke jame koje u pravilu nisu izvedene kao potpuno vodonepropusne, a nisu ni dostatno dimenzionirane i održavane, pa otpadne vode zagađuju podzemlje. U cilju maksimalne zaštite svih voda, a uzimajući u obzir planiranu izgradnju i gospodarski razvoj na području Općine, Prostornim planom uređenja Općine Kijevo predviđeno je rješavanje odvodnje otpadnih voda izgradnjom razdjelnog sustava odvodnje te izgradnjom jednog zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za Općinu Kijevo i Općinu Civljane, koji bi se nalazio u sredini područja čije otpadne vode pročišćava, a istovremeno bi bio dovoljno udaljen od okolnih naselja. Međutim, prilikom izrade Idejnog projekta kanalizacije utvrđeno je da zbog konfiguracije terena nije moguće izraditi zajednički sustav za pročišćavanje otpadnih voda pa će zbog toga svaka općina izrađivati zaseban sustav. Rješavanje problema adekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda na području Općine Kijevo moguće je izgradnjom jedinstvenog sustava za njihovo sakupljanje, pročišćavanje i dispoziciju ili ugradnjom kvalitetnih vodonepropusnih septičkih jama uz pojedine objekte. Prva opcija zahtjeva značajne građevinske zahvate na području cijele Općine, a nakon izgradnje podrazumijeva visoke troškove održavanja sustava (a time i visoke troškove 13

odvodnje za kućanstva i gospodarstvo). Druga opcija podrazumijeva ugradnju vodonepropusnih septičkih jama na mjestima postojećih jama uz svaki objekt te kupovinu specijalnog vozila za njihovo pražnjenje. Ova opcija je značajno financijski povoljnija i ne zahtijeva raskopavanje postojećih prometnica. Na području Općine Kijevo, obavljanje komunalne djelatnosti skupljanja, odvoza i odlaganja miješanog komunalnog i glomaznog otpada obavlja Komunalno društvo Kijevo d.o.o. S obzirom da na području Općine ne postoji odlagalište komunalnoga otpada, sakupljeni otpad se, temeljem Ugovora sa društvom Čistoća i zelenilo d.o.o. iz Knina, odvozi na lokaciju sanitarnog odlagališta Mala Promina na području Općine Biskupija. Miješani komunalni otpad se prikuplja putem 70 kontejnera kapaciteta 1.100 l. Kontejneri su u vlasništvu Komunalnog društva Kijevo d.o.o. te su raspoređeni po svim zaseocima, na 34 lokacije. Na području Općine postavljeni su i kontejneri za prihvat ostalog otpada kao što je papir i karton (dva kontejnera od 1.100 l) te staklenu ambalažu (tri kontejnera od 1.100 l), na lokaciji osnovne škole i Doma kulture. Dinamika odvoza miješanog komunalnog otpada je dva puta mjesečno (ili po pozivu) i obavlja se jednim vozilom za prijevoz komunalnog otpada tipa Mercedes 18-23 rotopres (kapaciteta 9 m 3 ). Skupljanjem otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva. Glomazni otpad odvozi se po potrebi (sa jednim vozilom za velike kontejnere od 5 m 3 - tipa Mercedespodizač). Uslugu sakupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada Komunalno društvo Kijevo d.o.o. naplaćuje od građana. Cijenu usluge za kućanstva Komunalno društvo Kijevo d.o.o. određuje po vrsti kućanstva (stalna ili povremena) i na osnovu broja članova kućanstva. Cijena usluge sakupljanja i odvoza otpada iz poslovnih subjekata određuje se prema kategorijama s obzirom na namjenu objekata. 2.2.2.3. Javna rasvjeta Cjelokupno naseljeno područje Općine Kijevo je pokriveno javnom rasvjetom. Instalirano je ukupno 355 rasvjetnih tijela. Tijekom 2015. godine je proveden Projekt rekonstrukcije javne rasvjete primjenom mjera energetske učinkovitosti i zaštite od svjetlosnog onečišćenja sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Navedenim projektom su zamijenjena stara i na pojedinim lokacijama dodana potpuno nova energetski visoko učinkovita rasvjetna tijela (sa 102 žarulje Phillips Iridian 2 BGP 352 LED snage 74,9 W i 250 žarulja NANO snage 70 W). U sljedećoj fazi je predviđena zamjena NANO žarulja sa visokokvalitetnim LED žaruljama čime će se u potpunosti zadovoljiti potrebe Općine po pitanju javne rasvjete. 14

2.2.2.4. Groblje Groblje je smješteno na uzvisini Glavica uz Crkvu Sv. Mihovila. Imalo je ukupno 451 grobnicu, a do sad je u dvije faze proširivano na sjeveroistočnoj strani i tom prilikom je izgrađeno 28 novih grobnica (8 grobnica sa 2 ukopna mjesta, 15 grobnica sa 4 ukopna mjesta i 5 grobnica sa 6 ukopnih mjesta), od ukupno predviđenih 105. Općina planira izgradnju mrtvačnice, za što je već izrađen glavni projekt. 2.2.3. Energetska infrastruktura Elektroenergetski sustav na području Općine Kijevo se napaja iz dvije glavne opskrbne trafostanice i to iz TS 35/10 kv KNIN (ukupne dužine do promatranog područja 16 km i u promatranom području oko 7 km) i TS 35/10 kv VRLIKA (ukupne dužine do promatranog područja 5 km i u promatranom području oko 22 km) iz kojih je izveden po jedan 10(20) kv izvod. Područje Općine je podijeljeno između dva elektrodistribucijska područja, jedno, manje pod nadležnosti Elektre Šibenik, Pogon Knin, a drugo, značajno veće, pod nadležnosti Elektrodalmacije Split, Pogon Sinj. Zaseoke Ercegovci, Jurići, Slavići i Vujići kao i predio Suhopolje na zapadnom dijelu Općine pokriva Elektra Šibenik, pogon u Kninu i na tom području ima ukupno 6 trafostanica TS 10/0,4 kv. Ostatak Općine pokriva Elektrodalmacija Split, pogon Sinj sa ukupno 9 trafostanica TS 10/0,4 kv. Budući su obadva glavna voda prilično dugačka i završavaju na području Općine, bilo kakvi kvarovi na njima dovode do potpunog isključivanja električne energije za sve potrošače koji se preko njih napajaju. Ukupna instalirana snaga postojećih trafostanica u pogonu je 2,02 MW, od čega 0,72 MW otpada na izvod iz TS 35/10 kv KNIN dok na TS 35/10 kv VRLIKA otpada 1,30 MW. Trenutno mali broj potrošača ne iziskuje veći kapacitet mreže, međutim, u slučaju aktiviranja planiranih gospodarskih zona i izgradnje planiranih pogona za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (sunca i vjetra), javlja se potreba za značajno većim kapacitetom mreže. U prostornom planu Županije Šibensko-kninske je predviđena izgradnja visokonaponskog dalekovoda od 110 kv koji bi povezivao trafostanicu TS KNIN (na Vrbniku) sa HE PERUČA, što bi omogućilo izgradnju visokonaponske trafostanice preko koje bi se mogao osigurati značajno veći kapacitet lokalne električne mreže. Za osiguravanje stabilnog napajanja električnom energijom stanovnika koji su puno udaljeni od elektroenergetske mreže, Općinska uprava je razradila i provela projekt pod nazivom Elektrifikacija seoskih domaćinstava na području Općine Kijevo kojim je instalirano ukupno 10 autonomnih fotonaponskih sustava (6 sustava snage 5 kw i 4 sustava snage 2,2 kw). Time je osigurana električna energija za kućanstva i gospodarske objekte na udaljenim poljoprivrednim gospodarstvima. Prostornim planom uređenja Općine Kijevo su predviđena dva istražna područja za mogući smještaj vjetroelektrana, na brdu Kozjak i u podnožju Dinare. Lokacija na Kozjaku je dio veće površine koja se proteže kroz ukupno 4 jedinice lokalne samouprave, općine Kijevo i 15

Biskupija te područja gradova Knina i Drniša. Isto tako, lokacija na Dinari je dio veće površine koja se proteže kroz administrativna područja općina Kijevo i Civljane. Obadvije navedene lokacije su ucrtane i u Prostorni plan Županije Šibensko-kninske, međutim, trenutno u njihovoj blizini ne postoji mogućnost priključenja elektroenergetskih postrojenja na mrežu. Prema izrađenoj Studiji i idejnom projektu opskrbe plinom Šibensko-kninske županije (Studiju izradio Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba), predviđena je i plinifikacija Općine Kijevo. Predviđena je ugradnja ukupno 7.547 m srednjetlačne cijevi promjera 160 mm, zatim 701 m cijevi promjera 110 mm te 14.994 m cijevi promjera 63 mm, kojim će se plinskom mrežom pokriti cjelokupno naseljeno područje Općine s nastavkom plinovoda prema susjednoj Općini Civljane. 2.2.4. Telekomunikacijska infrastruktura Na području Općine su instalirane dvije telefonske centrale, jedna u Domu kulture i druga u zaseoku Validžići. Za potrebe funkcioniranja pokretne telekomunikacijske mreže na području Općine instalirane su dvije bazne radijske stanice, jedna na glavnoj vodospremi Bajani, a druga u zaseoku Ercegovci. Uz državnu cestu D1 provučen je optički kabel čime je dobivena visoko kvalitetna poveznica Općine sa globalnom telekomunikacijskom mrežom. Trenutna telekomunikacijska infrastruktura u potpunosti zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva i postojećih gospodarskih subjekata. Zbog predviđenog ubrzanog gospodarskog razvoja na području planiranih gospodarskih zona bit će potrebno izvesti zasebne priključke sa odgovarajućom opremom. 2.2.5. Društvena i socijalna infrastruktura Javne službe, udruge građana, političke, vjerske i druge organizacije, kao sadržaji od javnog interesa, pripadaju skupini središnjih uslužnih funkcija i čine suprastrukturu ili nadgradnju nekog područja. Na području Općine Kijevo razvijenost ukupne društvene infrastrukture djelomično korespondira sa brojem stanovnika, njihovim životnim standardom i razvijenošću lokalnog gospodarstva. 2.2.5.1. Obrazovanje U Kijevu djeluje Osnovna škola Kijevo, kao područna škola Osnovne škole Domovinske zahvalnosti iz Knina. Objekt je ukupne površine 440 m 2, a trenutno se u njemu održava nastava za samo dvoje učenika u razrednoj nastavi do 4. razreda osnovne škole. Zbog trenutno malog broja učenika koristi se samo jedan dio objekta škole. Objekt škole ima uređenu 16

vanjsku ovojnicu ali zbog dotrajalosti je potrebno obnoviti unutrašnjost i opremiti je sa modernim nastavnim pomagalima. Jedan dio učenika razredne nastave putuje u školu u Knin ili Vrliku, isto kao i učenici viših razreda osnovne škole te srednjoškolski učenici. Na području Općine nema institucija za djecu predškolske dobi. 2.2.5.2. Zdravstvena i socijalna skrb U zgradi u kojoj se trenutno nalazi i općinska uprava, a koja je u vlasništvu Ministarstva zdravstva i društva HP-Hrvatska pošta d.d., su uređene ambulante opće i dentalne medicine u kojima jedan dan tjedno (četvrtak) dolazi tim liječnika iz Doma zdravlja Knin i pruža usluge primarne zdravstvene zaštite. Za sve potrebe specijalističke zdravstvene zaštite stanovnici odlaze u Opću i veteransku bolnicu Hrvatski ponos u Kninu ili u veće bolničke centre u Šibeniku ili Splitu. Usluge socijalne skrbi stanovnicima Općine Kijevo pružaju institucije sa područja grada Knina. 2.2.5.3. Vjerski objekti Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Kijevo živi stanovništvo isključivo rimokatoličke vjeroispovijesti, koje svoje vjerske i duhovne potrebe ispunjava u Župnoj crkvi Svetog Mihovila. Crkva se nalazi na uzvisini Glavica s koje puca pogled na cijelo Kijevo, a pored nje se nalazi groblje. Na mjestu sadašnje crkve je još početkom 18. stoljeća lokalno stanovništvo izgradilo mjesnu katoličku crkvu Sv. Mihovila, a do danas je tri puta rušena i građena iz početka. Prvi put je obnavljana 30-tih godina 20. stoljeća, da bi vrlo brzo, već u Drugom svjetskom ratu bila potpuno srušena. Brzo nakon rata je ponovo izgrađena da bi u Domovinskom ratu ponovo doživjela potpunu devastaciju i sustavno rušenje do temelja. Četvrta po redu crkva Sv. Mihovila od početka 18. stoljeća, izgrađena je na istom mjestu na kojem su građene i prethodne crkve. 17

Slika 5: Župna crkva Svetog Mihovila u Kijevu Iza Crkve se nalazi groblje na kojem se ukapaju stanovnici sa cijelog područja Općine Kijevo. Groblje je kroz dvije faze proširivano, a u planu je, ukoliko bude potrebe još jedno proširivanje. Slika 6: Groblje pored Crkve Sv. Mihovila u Kijevu 18

2.2.5.4. Sport i rekreacija Od sportsko-rekreativnih objekata, na području Općine ima jedno igralište i jedno boćalište. Obadva objekta su u funkcionalnom stanju, ali zbog dugotrajne degradacije zahtijevaju obnovu i opremanje novim sportsko rekreativnim elementima. Osim ta dva objekta, na području Općine je i označena biciklistička staza koja prolazi kroz Podinarje. Staza se nastavlja na biciklističku stazu koja uz rječicu Krčić ide prema gradu Kninu. Ukupna dužina staze kroz Općinu Kijevo je 6 7 km. Općina Kijevo je svojom konfiguracijom i očuvanom prirodom iznimno pogodna za razvoj lovstva pa je tako gotovo cijelo područje Općine (97,13%), osim samih naseljenih dijelova i područja uz prometnice, pokriveno lovištima. Radi se o ukupno tri lovišta koja se protežu i na okolne jedinice lokalne samouprave, i to: 1. XV/126 Cetina, na području Općine Kijevo 500 ha, ukupna površina lovišta 4.456 ha, zakup Lovačka udruga Kijevo, Kijevo 2. XV/7 Kozjak Polača, na području Općine Kijevo 1.447 ha, ukupna površina lovišta 18.331 ha, zakup Lotus d.o.o, Knin 3. XV/6 Dinara, na području Općine Kijevo 5.500 ha, ukupna površina lovišta 18.931 ha, zakup Lovačka udruga Dinara, Knin 2.2.5.5. Organizacije civilnog društva Prema podacima iz Registra udruga Republike Hrvatske, na području Općine Kijevo je krajem ožujka 2016. godine registrirano ukupno 11 udruga, pobrojanih u sljedećoj tablici. Tablica 4: Popis udruga registriranih na području Općine Kijevo Naziv organizacije Odgovorna osoba Lovačko društvo "Kijevo" Božo Jurić-Ćivro Kulturno-umjetničko društvo "Dinara" Božo Teskera Hrvatsko planinarsko društvo "Sinjal 1831" Marko Gojević Nogometni klub "Zrinski" Ivan Brajković Dobrovoljno vatrogasno društvo "Kijevo" Ivica Jurić Udruga za zaštitu prava Kijevljana Mićo Jurić-Ćivro Udruga za zaštitu prirode Eko-Dinara Marinko Čavka Boćarski klub "Kijevo" Ante Radić Udruga Hrvatskih branitelja "Kijevo" Marko Gojević Društvo športske rekreacije "Vrisak" Kijevo Stipan Radić Udruga pčelara "Vrisak" Kijevo Mate Maloča Izvor: Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji 19

Uz Dobrovoljno vatrogasno društvo Kijevo, koje je predstavljeno u sljedećem poglavlju, na području Općine su, od navedenih udruga, posebno aktivne sljedeće: - Lovačko društvo Kijevo ima 24 člana (od čega 21 sa područja Općine), gospodari zajedničkim lovištem Cetina XV/126, osnovano s ciljem razvoja i unaprijeđenja lovstva - Kulturno-umjetničko društvo Dinara ima 95 registriranih članova, osnovano radi organiziranog razvijanja tradicionalne pjevačke, plesne i glazbene kulture - Hrvatsko planinarsko društvo Sinjal 1831 ima 52 člana (od čega 51 sa područja Općine, osnovano s ciljem razvoja planinarstva te promoviranja zdravog života i zaštite okoliša i prirode - Boćarski klub Kijevo ima 74 člana, osnovano s ciljem okupljanja građana radi organiziranog bavljenja boćanjem i promicanja boćarskog sporta Rad navedenih udruga financijski potpomaže Općina Kijevo. 2.2.5.6. Dobrovoljno vatrogasno društvo Dobrovoljno vatrogasno društvo Kijevo osnovano je 2011. godine kao dobrovoljna, stručna, humanitarna, neprofitna i nestranačka udruga od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u pogledu zaštite od požara. Društvo je pravna osoba i osnovano je radi promicanja dobrovoljnog vatrogastva te unapređenja zaštite od požara. Za obavljanje vatrogasne djelatnosti Društvo prema Zakonu o vatrogastvu ima vatrogasnu postrojbu. Društvo na dobrovoljnoj osnovi razvija i unapređuje vatrogastvo i zaštitu od požara sukladno tehničkom razvoju i dostignućima znanosti, tehnologije i prakse u Republici Hrvatskoj i Svijetu. Aktivni je činitelj u provođenju preventivnih mjera zaštite od požara, u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom te u spašavanju ljudi i imovine prilikom prirodnih i drugih nepogoda i nezgoda. Društvo prati, usmjerava i usklađuje rad svojih članova u ostvarivanju poslova i zadataka u oblasti zaštite od požara i drugim djelatnostima u skladu sa zakonom, propisima i svojim Statutom. Društvo se na početku svoje aktivnosti usmjerilo na opremanje vatrogasne postrojbe pa su nabavljena zaštitna odijela s popratnom opremom, također ulagalo se u popravak i održavanje vatrogasnog vozila cisterne MAN 8400, kapaciteta 8.000 litara, a u međuvremenu je nabavljeno i navalno vozilo TAM 80, kapaciteta 1.000 litara. Dobrovoljno vatrogasno društvo Kijevo radi sezonu od šestog do devetog mjeseca te u istom periodu zapošljava šest djelatnika, od čega dva na osmatračnici te četiri na protupožarnim intervencijama. 20

2.2.5.7. Ostala društvena infrastruktura Od ostale društvene infrastrukture, na području Općine Kijevo djeluje: - Poštanski ured Hrvatske pošte u Kijevu (u zgradi općinske uprave) - Dom kulture (površina 400 m 2, potrebna sanacija) RAZVOJNE POTREBE - Sigurnost pješaka uz glavnu cestu (D1) - Izgradnja žičare na Dinaru - Izgradnja preostale mjesne vodovodne mreže - Izgradnja sustava sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda - Modernizacija sustava javne rasvjete - Proširenje groblja i izgradnja mrtvačnice - Povezivanje elektroenergetskih sustava Knin i Vrlika 10 KV dalekovodom radi osiguravanja stabilne opskrbe kućanstava i gospodarstva električnom energijom - Iskorištavanje energije vjetra i sunca u proizvodnji električne energije - Izgradnja plinovoda - Uređenje i opremanje sportskorekreativnih objekata - Uređenje javnih površina na području Općine - Sanacija Doma kulture - RAZVOJNA OGRANIČENJA - Zahtjevna konfiguracija terena za izgradnju kanalizacijskog sustava - Niska propusnost srednjenaponske električne mreže - Nedostatak visokonaponskog čvorišta za priključenje pogona za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora - 2.3. Stanovništvo Općina Kijevo prema popisu stanovništva 2011. godine broji 417 stanovnika, koji žive u jednom naselju Kijevu te pripadajućim zaseocima. Na površini općine od 76,67 km 2 ovaj broj stanovnika predstavlja opću gustoću stanovništva od samo 5,6 st/km 2 te pripada najrjeđe naseljenim prostorima Šibensko-kninske županije (37 st/km 2 ) te Republike Hrvatske (76 st/km 2 ). Udio stanovništva općine Kijevo iznosi tek 0,38% stanovništva županije. 2.3.1. Demografski trendovi Dinamika kretanja ukupnog broja stanovnika općine Kijevo od prvog službenog popisa stanovništva 1857. godine ukazuje na kontinuirani porast stanovništva sve do popisa 21

1931. godine, kada prostor općine bilježi svoj populacijski maksimum od 2.707 stanovnika. Idućim popisom 1948. godine zabilježen je pad broja stanovnika, kao izravna poslijedica ratnih zbivanja, dok poslijeratni period (do 1960-ih godina) bilježi polagani porast, odnosno stagnacija broja na oko 1.800 stanovnika, prvenstveno kao poslijedica tzv. eho efekta prijeratnog porasta stanovništva te tzv. kompenzirajućeg poslijeratnog nataliteta. Od tada započinje kontinuirani proces depopulacije ili pada broja stanovnika u općini, a najintenzivniji pad zabilježen je u međupopisnom razdoblju 1991.-2001., kada je broj stanovnika pao za čak 58%, odnosno u apsolutnom iznosu za 728 osoba. Ovaj izaraženi pad broja stanovnika poslijedica je prvenstveno Domovinskog rata te izravnih i neposrednih ljudskih gubitaka u njemu, egzodusa i trajnog iseljavanja stanovništva iz općine Kijevo. Podaci zadnjeg međupopisnog razdoblja (2001.-2011.) ukazuju na nastavak depopulacijskog trenda na prostoru općine Kijevo, u apsolutnom iznosu od 116 osoba, odnosno za čak 21,7% manje stanovnika u odnosu na 2001. godinu. Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika u općini Kijevo u razdoblju 1857.-2011. 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 Izvor: Stanovništvo i naselja 1857.-2001. i Popis stanovništva 2011, DZS Podaci vitalne statistike ukazuju na izrazito nepovoljno prirodno kretanje stanovništva općine Kijevo, u kojem dominira negativna komponenta, odnosno mortalitet. Prirodna promjena općine je negativna te na godišnjoj razini predstavlja gubitak stanovništva od 10 do čak 21 stanovnika. Vitalni indeks omjer je broja rođenih na 100 umrlih, a vrijednosti indeksa manje od 100 ukazuju na negativne biodinamičke trendove analizirane populacije. U općini Kijevo vitalni indeks u razdoblju 2009.-2014. iznosi tek od 5 do 23 rođena na 100 umrlih. 22

Tablica 5: Vitalna statistika općine Kijevo u razdoblju 2009.-2014. Kijevo 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Natalitet 1 1 2 1 3 1 Mortalitet 16 14 10 22 13 11 Prirodna promjena -15-13 -8-21 -10-10 Vitalni indeks 6,3 7,1 20,0 4,5 23,1 9,1 Izvor: Statistička izvješća, Prirodno kretanje 2009., 2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. Trendovi: Uzimajući u obzir podatke vitalne statistike u Općini KIjevo, može se zaključiti kako stanovništvo općine Kijevo izumire. Svi navedeni vitalno-statistički podaci, a posebice nepovoljna starosna struktura populacije, ne predstavljaju povoljne okolnosti za razmatranje revitalizacije populacije prirodnom komponentom. Potrebe i mogućnosti: Prostornim planom općine Kijevo (2005) planske smjernice temeljene su na trendu međupopisnog razdoblja 1981.-1991. te broju stanovnika iz 1991. godine, međutim uvažavajući činjenicu o potencijalno i realno očekivanim znatno nepovoljnijim demografskim pokazateljima, koji su i zabilježeni idućim dvama popisima 2001. i 2011. godine. Ipak, ako se kao optimalni te ciljani broj stanovnika u budućim prostorno-planskim i starteškim smjernicama općine Kijevo uzme onaj iz 1991. godine, a koji iznosi oko 1.200 osoba, dosadašnji negativni demografski trendovi trebali bi se značajno izmjeniti, odnosno do 2020. godine stanovništvo bi trebalo porasti za čak 187% u odnosu na 2011. godinu, što je realno nemoguće ostvarivo, posebice ako se uzmu u obzir negativni biodinamički pokazatelji koje populacija općine bilježi te starosna struktura koja je također izuzetno nepovoljna, a koja će u budućim razdobljima i dalje generirati relativno visoke stope mortaliteta. Međutim prioritetom je moguće postaviti zaustavljanje općih negativnih demografskih trendova, utjecajem na prostornu komponentu ukupnog kretanja stanovništva, odnosno na poticanje imigracije, posebice mladog, radno-aktivnog stanovništva koje će zasnivati obitelji te postepeno utjecati na poboljšanje vitalno-statističkih pokazatelja te starosne strukture općine Kijevo. 2.3.2. Dobno-spolna strukturna obilježja stanovništva Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine populacija općine Kijevo brojala je 203 muškarca te 214 žena, što u omjeru iznosi 48,7 muškaraca naspram 51,3 žena. Viši udio žena općenito je karakterističan za starije populacije, naročito u starijim dobnim skupinama kao poslijedica diferencijalnog mortaliteta, odnosno većih stopa smrtnosti muškog stanovništva u starijim dobnim skupinama. 23

Tablica 6: Brojčano stanje muške i ženske populacije prema petogodišnjim dobnom skupinama za 2011. godinu Kijevo Starost 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 sv. 8 9 17 22 25 11 15 17 16 29 m. 5 5 9 12 12 6 9 12 9 19 ž. 3 4 8 10 13 5 6 5 7 10 Kijevo 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-84 85-89 90-94 95 i više sv. 29 36 33 15 34 53 28 17 2 1 m. 19 17 22 7 10 21 6 2 1 - ž. 10 19 11 8 24 32 22 15 1 1 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS Dobra struktura stanovništva analizirana je prema udjelim triju velikih dobnih skupina: mladoj (0-19 godina), zreloj (20-59 godina) i staroj (više od 60 godina) te relevantnim statističkim pokazateljima: prosječnoj starosti stanovništva, indeksu starenja te koeficijentu starosti. Na području općine Kijevo udio mlade dobne skupine iznosi 13.5%, dok isti pokazatelj za Šibensko-kninsku županiju iznosi 19.8%, udio zrele skupine je 42.6%, a županijski pokazatelj je 51.2%, dok udio strarije dobne skupine za općinu Kijevo iznosi čak 43.9%, a za županiju je 28,9%. Prosječna starost stanovništva općine Kijevo iznosi 52,8 godina, što je za čak 8,7 godina više od županijskog pokazatelja. Indeks starenja ukazuje na omjer starih (60 i više godina) i mladih (0-19), a za općinu Kijevo iznosi 326,8, što pokazuje kako na 100 mladih dolazi čak 327 starih osoba, dok je županijski pokazatelj 2,2 puta manji u odnosu na omjer za općinu Kijevo. Koeficijent starosti ukazuje na postotni udio starije dobne skupine (60 i više) u ukupnoj pupulaciji te iznosi 43,9 za općinu Kijevo. Grafikon 2: Usporedba dobnog sastava populacije općine Kijevo i Šibensko-kninske županije 2011. godine 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 183 178 56 Kijevo 31.699 55.981 21.695 Šibensko-kninska županija 60+ 20-59 0-19 Izvor: Popis stanovništva 2011, DZS 24

Tablica 7: Obilježja dobne strukture stanovništva općine Kijevo i ŠKŽ 2011. godine Radno Ukupno sposobno 60 i 0-19 Prosječna Indeks Koeficijent stanovništvo više godina starost starenja starosti (15 64 godina godine) Općina Kijevo 417 56 233 183 52,8 326,8 43,9 Šibenskokninska županija 109.375 21.695 70.048 31.699 44,1 146,1 29,0 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS Trendovi: Svi demografski pokazatelji ukazuju na izrazito duboku starost populacije Općine Kijevo, koja s obzirom na postojeće nepovoljne demografske trendove predstavljaju dodatnu otegotnu okolnost za postavljenje revitalizacijskih demografskih mjera. Potrebe i mogućnosti: Aktivnim mjerama populacijske politike potrebno je zaustaviti izraženi proces starenja ukupne populacije. 2.3.3. Obrazovna struktura stanovništva Obrazovna struktura stanovništva analizirana je prema populaciji starijoj od 15 godina, a s obzirom na završenu razinu obrazovanja. Od ukupno 383 osobe starije od 15 godina, čak 63, odnosno 16,5% je bez ikakvog obrazovanja, a među njima čak su 57 žena. 94 osobe ima nepotpunu završenu, a 84 ima samo završenu osnovnu školu. U odnosu na pripadajuću županiju, pokazatelji za općinu Kijevo su znatno nepovoljniji. Apsolutno promatrajući, najveći broj stanovnika ima završenu srednju školu, njih 132, ali je u odnosu na županijski pokazatelj znatno niži. Tek je 9 visokoobrazovanih osoba na području općine Kijevo. 25

Grafikon 3: Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj razini obrazovanja, 2011. godine 100% 80% 60% 40% 20% 0% Kijevo Šibensko-kninska županija Bez škole 1-3 razreda osnovne škole 4-7 razreda osnovne škole Osnovna škola Srednja škola Visoko obrazovanje Izvor: Popis stanovništva 2011, DZS U populaciji starijoj od 10 godina, čak 6,5% je nepismenih, u kojima prema spolnoj strukturi prevladavaju žene. Prema starosnoj strukturi, većina nepismenog stanovništva starija je od 70 godina. Prema informatičkoj pismenosti, u populaciji starijoj od 10 godina, čak 2/3 stanovništva ne koristi se internetom, elektroničkom poštom te ne raspolaže ostalim temeljnim računalnim vještinama poput obrade teksta i tablica. U odnosu na županijski (47%) i nacionalni (42%) pokazatelj, općina Kijevo ponovno bilježi nepovoljnije stanje. Navedeni aspekt informatičke pismenosti posebice je važan u planiranju jačanja ljudskih resursa općine jer nije moguće postići moderni razvitak bez informatičkog znanja. Također korištenje interneta i elektroničke pošte omogućava stanovnicima općine moderno povezivanje sa svim dostupnim informacijama, povezivanje sa drugim osobama, unaprjeđivanje poslovanja te korištenje javnih usluga (e-građani, on line prodaja i kupovina i dr.). Trendovi: Na području općine Kijevo više od 60% stanovništva kao najvišu razinu obrazovanja ima isključivo završenu osnovnu školu, neki niži stupanj ili je uopće bez ikakvog obrazovanja. U odnosu na pokazatelje za Šibensko-kninsku županiju (2%) i nacionalni prosjek (0,8%), udio nepismenih u općini Kijevo znatno je viši (6,5%). Isti je slučaj i sa informatičkom pismenošću. Potrebe i mogućnosti: Budući da dugoročne razvojne ciljeve nije moguće postići bez poboljšanja svih oblika pismenosti i aktivnog korištenja suvremenih informatičkih znanja stanovništva, a nerealno je očekivati kako će se to ostvariti u segmentu pretežito starijeg stanovništva ovog područja, potrebno je poticati ostanak mlađe populacije, povratak odseljenih ali i dolazak mladih visokoobrazovanih stanovnika kroz stvaranje uvjeta za kvalitetna i atraktivna radna mjesta. 26

2.3.4. Kućanstva Općina Kijevo broji ukupno 204 kućanstva prema podacima popisa stanovništva 2011. godine. Najviše njih čine tzv. samačka kućanstva, odnosno ona sa samo jednim članom, i to više od polovice svih kućanstava. Slijede kućanstva s dva člana (52 kućanstva) te četiri člana (17 kućanstva). Prosječan broj osoba po kućanstvu u općini Kijevo iznosi 2,04 osobe. Niži prosječni broj osoba po kućanstvima te veći udio jednočlanih kućanstava, karakteristika je općenito ostarjelih populacija. Tablica 8: Ukupni broj kućanstava te distribucija članova prema veličini kućanstava u općini Kijevo 2011. godine Broj kućanstava Ukupno Broj članova kućanstva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Izvor: Popis stanovništva 2011, DZS 11 i više Prosječan broj osoba u kućanstvu 204 104 52 15 17 8 2 4 2 - - - 2,04 Broj osoba 417 104 104 45 68 40 12 28 16 - - - - 2.4. Gospodarstvo Indeks razvijenosti 1 Općine Kijevo izračunat za 2010. godinu iznosio je 82,07% nacionalnog prosjeka, čime je ona bila svrstana u III. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti u rasponu od 75% do 100% nacionalnog prosjeka. Međutim, isti taj indeks izračunat za 2013. godinu iznosi 73,93% nacionalnog prosjeka, zbog čega se Kijevo trenutno nalazi u II. skupini jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti u rasponu od 50% do 75% nacionalnog prosjeka. Podatci na temelju kojih je definirana razvijenost Općine Kijevo za 2013. godinu prikazani su u sljedećoj tablici u kojoj su isti uspoređeni s županijskom i nacionalnom razinom. 1 Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti. 27

Tablica 9: Pokazatelji razvijenosti Općine Kijevo na dan 27.12.2013. u usporedbi s županijskom i državnom razinom Općina Pokazatelji (2010. 2012.) ŠKŽ RH Kijevo Prosječan dohodak per capita 29.773 24.562 28.759 Prosječni izvorni prihodi per capita 1.313 2.623 2.969 Prosječna stopa nezaposlenosti 11,60% 17,30% 16,00% Kretanje stanovništva 41,3 99,5 99,4 Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina 57,33% 78,96% 77,40% Indeks razvijenost 73,93% 80,93% 100,00% Izvor: MRRFEU Trendovi: U periodu od 2010. do 2013. godine indeks razvijenosti Općine Kijevo opao je za 8,14% čime je općina dospjela u II. skupinu jedinica lokalne samouprave, a u usporedbi sa županijskim prosjekom je manji za čitavih 7%. Potrebe i mogućnosti: Budući da pokazatelji razvijenosti Kijeva imaju negativan trend i uopće vrlo nezadovoljavajuće vrijednosti, dugoročni ciljevi svih strateških dokumenata bi trebali biti postavljeni tako da rezultiraju njihovim poboljšanjem u svim segmentima što bi posljedično dovelo u povećanju indeksa razvijenosti i njegovim što većim približavanjem županijskom prosjeku. 2.4.1. Gospodarski subjekti Na području Općine Kijevo registirano je ukupno pet trgovačkih društava i svi spadaju u kategoriju malih gospodarskih subjekata. Njihova ukupna neto dobit u 2014. godini iznosila je 766.700,00 HRK, s tim da su tri društva poslovala s neto dobitkom (873.100,00 HRK) a dva s gubitkom (-106.400,00 HRK). Ukupna aktiva u 2014. godini iznosila im je 38.955.900,00 HRK, a ukupni kapital 6.440.600,00 HRK 2. Najveće trgovačko društvo po broju zaposlenih ali i po ostalim pokazateljima je Karl Dietz Kijevo d.o.o. koje se bavi proizvodnjom i prodajom medicinskih i otropedskih pomagala, a u svojoj grupaciji ima još i tvrtke: Servus - Hrvatska, Karl Dietz Bosna i Hercegovina i Karl Dietz - Srbija. Druga po veličini po broju zaposlenika je tvrtka JAKO SPORT d.o.o. koja se bavi trgovnim odjeće, obuće i sportske opreme, a preostale tri su Komunalno društvo Kijevo d.o.o. koje je u vlasništvu Općine Kijevo, te privatne tvrtke Pišljar d.o.o. i Sunčana Dinara d.o.o. U tabeli ispod su navedene osnovne informacije o njima. 2 Izvor: www.poslovna.hr 28

R/b 1 2 3 4 5 Tablica 10: Popis trgovačkih društava na području Općine Kijevo Naziv poslovnog subjekta Sjedište Sektor (NKD 2007.) KARL DIETZ KIJEVO d.o.o za proizvodnju i Bajani 65, C - Prerađivačka trgovinu ortopedskim Kijevo industrija proizvodima KOMUNALNO DRUŠTVO KIJEVO d.o.o za komunalne djelatnosti PIŠLJAR d.o.o za trgovinu, građevinarstvo, turizam te ostale poslovne djelatnosti JAKO SPORT d.o.o za za trgovinu i usluge SUNČANA DINARA d.o.o, za proizvodnju, trgovinu i usluge Bajani 12, Kijevo Kijevo b.b, Kijevo Bajani 65, Kijevo Bajani 65, Kijevo E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša L - Poslovanje nekretninama G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Broj zaposlenih* Izvor: Općina Kijevo; *broj zaposlenih u 2014. godini prema portalu www.poslovna.hr 66 3 0 11 0 Osim toga, u Kijevu su registirana i dva obrta te šest zadruga. Popis obrta i zadruga s osnovnim informacijama nalazi se u tablicama ispod. Tablica 11: Popis obrta na području Općine Kijevo R/b Naziv obrta Adresa Sektor (NKD 2007.) 1 2 Obrt za vađenje ostalih ruda KIJEVO-PIJESAK vl. Dušan Đula BAJAN obrt za graditeljstvo vl. Ivan Bajan Predio Suhopolje bb, 22310 Kijevo Bajani 61, 22310 Kijevo Izvor: Općina Kijevo B - Rudarstvo i vađenje F - Građevinarstvo 29

R/b 1 2 3 4 5 6 Tablica 12: Popis zadruga na području Općine Kijevo Naziv poslovnog subjekta Sjedište Sektor (NKD 2007.) BAT KIJEVO Teskere 15, A - Poljoprivreda, poljoprivredna zadruga Kijevo šumarstvo i ribarstvo KIJEVO, poljoprivredna Kijevo 0, A - Poljoprivreda, zadruga u stečaju Kijevo šumarstvo i ribarstvo ORLOVAČA Kijevo 0, A - Poljoprivreda, KIJEVO zadruga Kijevo šumarstvo i ribarstvo branitelja KARDAN, transportna Kijevo bb, H - Prijevoz i zadruga Kijevo skladištenje BILI CVITAK, A - Poljoprivreda, Radići 9, Kijevo braniteljska zadruga šumarstvo i ribarstvo SLAVIĆ, braniteljska Kijevo b.b, C - Prerađivačka zadruga u stečaju Kijevo industrija Izvor: Općina Kijevo, *broj zaposlenih u 2014. godini prema portalu www.poslovna.hr Broj zaposlenih* 0 0 0 0 2 3 Trendovi: U Općini Kijevo registirano je samo 13 gospodarskih subjekata. Od 5 tvrtki, 1 je u općinskom vlasništvu, a četiri su privatne. Od svih 13 subjekata samo ih je 5 u 2014. godini imalo zaposlene, i to 3 tvrtke i 2 zadruge. Od ukupno 5 tvrtki dvije su poslovale s gubitkom. Od 6 zadruga dvije su u stečaju, a za još jednu postoji najava brisanja subjekta. Od ukupno 2 obrta, jednom je ugašen račun početkom 2016. godine 3. Na temelju ovih podataka moguće je zaključiti kako je od 12 privatnih subjekata registiriranih u Kijevu, njih 5 u stečaju ili pred gašenjem. Potrebe i mogućnosti: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva osnovni je preduvjet za gospodarsku obnovu Kijeva i stvaranje novih radnih mjesta. S obzirom da Kijevo ima mali broj poslovnih subjekata, potrebno je uspostaviti funkcionalan sustav poticaja koji će privući privatne investitore i omogućiti im jednostavnije pokretanje poslovanja. S obzirom na to da u Kijevu već ima svijetlih primjera kada je riječ o poslovanju, neophodno je poticati međusektosku suradnju kada god je to moguće, kako bi se novi investitori što bolje i kvalitetnije integrirali u lokalnu zajednicu. 2.4.2. Poduzetnička infrastruktura U skladu sa Zakonom, poduzetnička infrastruktura u širem smislu predstavlja ukupnost svih prostorno specifičnih oblika odvijanja različitih poduzetničkih aktivnosti nastalih kao 3 Izvor: Poslovna.hr 30

rezultat promišljenog i organiziranog prostorno razvojnog koncepta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Republike Hrvatske. U užem smislu predstavlja sustav poduzetničkih zona, odnosno poduzetničkih potpornih institucija unutar Republike Hrvatske 4. Poduzetničku infrastrukturu u Općini Kijevo, čine Poduzetnička zona Suhopolje 1 i Poduzetnička zona Suhopolje 2. Odluka o osnivanju poduzetničkih zona donesena je na sjednici Općinskog vijeća Općine Kijevo održanoj 29.06.2015. godine. U svrhu poticanja njihovog aktiviranja i uspješnog razvoja, doneseni su i Programi izgradnje navedenih poduzetničkih zona čijom će se realizacijom, između ostalog, omogućiti poštivanje uvjeta propisanih prostornim planovima, Programom mjera za unapređenje stanja na prostoru Općine Kijevo ali i svih drugih propisa vezano za mrežu komunalne infrastrukture, uređenje javnih i zelenih površina, kao i mjere sprečavanja negativnog utjecaja na okoliš. Poduzetničke zone se nalaze unutar granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja gospodarskih zona Suhopolje 1 i Suhopolje 2 ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije" broj 09/14). Poduzetnička zona Suhopolje 1 se prostore na površini od približno 57 ha. Smještena je na području koje sa zapada omeđuje lokalna cesta L65013 (od Krčića), s jugu lokalna cesta za Podinarje, prema istoku se proteže do podnožja planine Dinare a prema sjevernu do katastarske granice Općine Kijevo. Unutar nje su planirane zone proizvodnoposlovne namjene, zone za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i odlagalište građevinskog otpada sa zaštitnim zelenim površinama. Poduzetnička zona Suhopolje 2 ima površinu od približno 17 ha. Njeno područje sa sjevera omeđuje lokalna cesta za Podinarje, sa istoka podnožje planine Dinare, na jugu naselje Vinac i na zapadu lokalna cesta L65013 koja dolazi od Krčića. Planirana namjena Zone je prvenstveno poljoprivredna, tako da ona obuhvaća postojeće poljoprivredno gospodarstvo te područje na kojem se planira smještaj novih poljoprivrednih gospodarstava. Također, na dijelu poduzetničkih zona planirana je gradnja radnog prostora za potrebe poduzetnika kao i zajedničkih uslužnih sadržaja koji će biti na raspolaganju poduzetnicima ali i svim drugim korisnicima. Općina Kijevo izgradit će potrebnu komunalnu infrastrukturu te javno prometne površine. Trendovi: Općina Kijevo je donijela odluku o osnivanju dvije poduzetničke zone na svome području s ciljem poticanja razvoja poduzetništva i omogućavanja jednostavnijeg načina gradnje poslovnih prostora za poduzetnike. Ona je nositelj i organizator njihovog razvoja čime osigurava brži lokalni gospodarski razvoj sukladno svojim prostornim i razvojnim planovima. Potrebe i mogućnosti: Sve planirane aktivnosti vezano za dovršetak i uspostavu poduzetničkih zona neophodno je raditi po planu i završiti ih na vrijeme, kako bi one što prije profukcionirale u punom kapacitetu te privukle što veći broj novih investitora. 4 Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture RH (NN 93/13, 114/13, 41/14) 31

2.4.3. Tržište radne snage Općina Kijevo je, prema popisu stanovništa iz 2011. godine, imala ukupno 417 stanovnika a od toga samo 233 stanovnika u radno sposobnoj dobi od 15 do 64 godina starosti (55,88%). Ovo predstavlja značajno niži postotak u odnosu na županijsku (64,04%) i državnu razinu (67,07%), iz čega je vidljivo da Općina Kijevo ima vrlo lošu demografsku strukturu u kojem značajan udio ima staro stanovništvo. Ukupan broj ekonomski neaktivnog stanovništva iznosi 301, od toga je umirovljenika 194, osoba koje se bave obvezama u kućanstvu 31, učenika ili studenata 26 i ostalih neaktivnih osoba 50. Tablica 13: Radno sposobno i radno aktivno stanovništvo Općine Kijevo u odnosu na županijsku i državnu razinu Opis Općina Kijevo Šibenskokninska Županija Republika Hrvatska Ukupan broj stanovnika 417 109.375 4.284.889 Radno sposobno stanovništvo (15-64 godine) 233 70.048 2.873.828 Udio radno sposobnog u ukupnom broju stanovnika 55,88% 64,04% 67,07% Broj zaposlenih 81 31.980 1.503.867 Broj nezaposlenih 1 7.636 292.282 Ukupno radno aktivnih 82 39.616 1.796.149 Udio radno aktivnog u radno sposobnom stanovništvu 35,19% 56,56% 62,50% Ekonomski neaktivno stanovništvo 301 54.294 1.834.014 Nepoznato 0 15 2.298 Izvor: Popis stanovništva 2011., DZS Usporede li se podatci popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine vidljiv je pad broja, kako ukupnog, tako i radno aktivnog stanovništva, s izuzetkom broja radno sposobnih žena. Međutim, prilikom popisa stanovništva iz 2001. u radni kontingent su uvrštene žene od 15-59 i muškarci od 15-64 godina dok je u popisu iz 2011. kod obiju skupina uzeta dob od 15-64 godina, pa je najizglednije da je taj širi obuhvat kategorije radno sposobnih žena razlog tome. 32

Grafikon 4: Ukupno i radno sposobno stanovništvo u Općini Kijevo prema popisu iz 2001. i 2011. godine 533 Muškarci Žene Ukupno 417 286 247 203 214 237 233 151 137 86 96 Popis 2001 Popis 2011 Popis 2001 Popis 2011 Ukupno stanovništvo Radno sposobno stanovništvo Izvor: DZS, Popis 2001. i 2011. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, daleko najveći broj osiguranika je zaposlen kod pravnih osoba, a manji dio su obrtnici, poljoprivrednici ili radnici kod fizičkih osoba. Ako usporedimo period od 2013. do 2015. godine primijetit ćemo negativni trend odnosno smanjenje ukupnog broja osiguranika. Naime, u 2013. godini ukupan broj osiguranih osoba iznosio je 124, u 2014. godini isti je smanjen na 118, da bi u 2015. godini taj broj iznosio samo 103 osiguranika. Najveće smanjenje bilo je u segmentu osiguranika koji su radnici kod pravnih osoba. Grafikon 5: Osiguranici HZMO u Općini Kijevo po godinama 2013 2014 2015 112 107 94 124 118 103 Radnici kod pravnih osoba 4 4 4 2 2 2 6 5 3 Obrtnici Poljoprivrednici Radnici kod fizičkih osoba Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Ukupno 33

Što se tiče registrirane nezaposlenosti, ona je u Općini Kijevo također u padu u posljednjih pet godina. Naime, nezaposlenih osoba u Općini Kijevo, koje su evidentirane kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2012. godini bilo je prosječno 16. Taj broj se u 2014. godini smanjio na 13, dok je u 2015. godini dodatno smanjen na 10. Što se tiče spolne strukture nezaposlenih, u ukupnom broju nezaposlenih podjednako su zastupljena oba spola, pa je tako 2012. godine bilo prosječno 9 nezaposlenih muškaraca i 7 nezaposlenih žena, dok je od prosječno 10 nezaposlenih u 2015. godini, bilo 5 žena i 5 muškaraca. Uzimajući u obzir stupanj obrazovanja, u posljednjih pet godina najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom školom a potom onih sa završenom osnovnom školom i prvim stupnjem fakulteta. Grafikon 6: Registrirana nezaposlenost po stupnju obrazovanja 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 2012 2013 2014 2015 2016 Godina Izvor: HZZ, www.statistika.hzz.hr Završena osnovna škola Srednja škola Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakultet, akademija, magisterij, doktorat Ukupno U posljednjih pet godina, kada se gleda trajanje nezaposlenosti, najviše nezaposlenih se u evidenciji nalazi od 0 do 6 mjeseci. Zatim, po godinama variraju oni koji su u evidenciji od 6 do 12 mjeseci i od 1 do 3 godine, a kako raste period trajanja registrirane nezaposlenosti, tako i opada broj evidentiranih. 34

Grafikon 7: Registrirana nezaposlenost po trajanju nezaposlenosti 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0-6 mj. 6-12 mj. 1-3 g. 3-5 g. 5 g. i više Ukupno Trajanje nezaposlenosti Izvor: HZZ, www.statistika.hzz.hr 2012 2013 2014 2015 2016 U periodu od 2013. do 2015. godine broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih bio je manji od broja izlazaka iz evidencije, što se podudara sa smanjenjem broja ukupno nezaposlenih osoba. Taj trend promijenjen je u prva tri mjeseca 2016. godine kada su evidentirana 4 ulaska i jedan izlazak iz evidencije nezaposlenih. Najučestaliji razlog izlaska iz evidencije, prema dostupnim podatcima HZZ-a je zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti. Tablica 14: Ulasci i izlasci iz evidencije nezaposlenih u periodu od 2007. do 2016. g. Godina 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Ulasci u evidenciju nezaposlenih 16 17 18 15 16 16 19 22 13 4 Izlasci iz evidencije nezaposlenih 21 17 15 14 11 16 23 23 19 1 Razlika ulasci / izlasci -5 0 3 1 5 0-4 -1-6 3 Zapošljavanje na temelju radnog odnosa i drugih 10 11 7 8 5 13 16 14 10 1 poslovnih aktivnosti Izlaz iz radne snage 1 0 2 1 2 0 1 0 1 0 Odjava s evidencije i nejavljanje 7 4 3 4 3 3 5 3 1 0 Nepridržavanje zakonskih odredbi 3 2 3 1 0 0 1 6 7 0 Ostali razlozi 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 Izvor: HZZ, www.statistika.hzz.hr 35