ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE PANČ EVO B I L T E N ZDRAVSTVENO-STATISTIČ KIH POKAZATELJA ZA JUŽ NOBANATSKI OKRUG ZA 2007. GODINU Pančevo, 2008. godina
Izdavač : ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE PANČ EVO Panč evo, ul. Pasterova 2, Tel/fax 013-322-965 Za izdavač a: Dr Ljiljana Lazić Recenzent: Dr Spomenka Markov specijalista socijalne medicine Urednik: Dr Jasmina PavlovićStojanović, specijalista socijalne medicine Priprema podataka: Centar za analizu, planiranje, organizaciju zdravstvene zaš tite, informatiku i biostatistiku u zdravstvu Kompjuterska priprema: Slađ ana Aleksić Viš i zdravstveni statistič ar 2008. godine 1
PREDGOVOR BILTEN je statistič ki prikaz zdravstvene delatnosti i zdravstvenog stanja stanovništva i redovna je publikacija Zavoda za javno zdravlje Panč evo u kojoj se objavljuju godišnji zdravstvenostatistič ki podaci za Južnobanatski okrug. Prvi Bilten zdravstveno-statistič kih pokazatelja za Južnobanatski okrug je izdat 1974. godine, a kao redovna publikacija se objavljuje od 1977. godine. Prikazani zdravstveno-statistič ki podaci su prikupljeni na osnovu zakonskih propisa u oblasti zdravstva i Programa i planova o statistič kim istraživanjima u oblasti zdravstva. Zdravstvenostatistič ki podaci i podaci demografske statistike, dostavljenih od strane zdravstvenih ustanova Južnobanatskog okruga i Republič kog Zavoda za statistiku, obrađ ivani su korišć enjem jedinstvenih metoda koje omogućuju njihovu uporedivost u dužem vremenskom periodu. Podaci su grupisani u više celina koje se odnose prvenstveno na demografska kretanja u okrugu Južnog Banata, a zatim na zaposlene zdravstvene radnike, obim i sadržaj rada u zdravstvenim ustanovama, registrovano oboljevanje i umiranje stanovnika od najč ešć ih bolesti i povreda, kao i preventivne aktivnosti zdravstvenih ustanova u oblasti zdravstvene zaštite od zaraznih bolesti i unapređ enju životne sredine. Nadamo se da će ova publikacija zadovoljiti potrebe korisnika, s tim da sa zahvalnošć u prihvatamo svaku sugestiju usmerenu ka poboljšavanju budućeg rada na izradi godišnjeg Biltena zdravstveno-statistič kih pokazatelja. Panč evo,novembar, 2008. Direktor Zavoda Dr Ljiljana Lazić 2
3
Starosna struktura stanovniš tva Južnobanatskog okruga odgovara regresivnom biološ kom tipu. U pogledu uzroka smrti, uoč ava se porast udela nasilnih smrti (1992. godine iznosi 4,61%, u 2000. godini pada na 2.98%), a u 2007.godini dolazi do ponovnog porasta na 4,52%. Vrednosti stopa specifič nog mortaliteta u pogledu uzroka prirodnih smrti pokazuju da se u Južnobanatskom okrugu u 2007. godini na vodećem mestu nalaze bolesti cirkulatornog sistema i tumori, č ijem nastanku znatno doprinosi demografska stuktura stanovniš tva i stil savremenog nač ina života ljudi na ovom područ ju (smanjena fizič ka aktivnost, neadekvatna ishrana, korišćenje duvana i aklohola i drugo). Vrednost stope vanbolnič kog morbiditeta odraslih u 2007. godini je neznatno porasla u odnosu na prethodne godine ( sa 1094/1000 stanovnika u 2004. godini i 1047/1000 stanovnika u 2005.godini, doš lo je do porasta na 1241/1000 stanovnika u 2007. godini). Na prvom mestu se nalaze oboljenja iz grupe respiratornih oboljenja (317/1000 stan. - dijagnoza akutna upala ždrela i tonzila), na drugom mestu nalazi grupa bolesti krvotoka (224/1000 stan.), na trećem mestu se nalaze oboljenja miš ićno-koš tanog sistema (133/1000 stan. dijagnoza druga oboljenja leđ a). U mnogim grupama registrovanih oboljenja preovlađ uju hronič na masovna nezarazna oboljenja koja su kao i uzroci smrti rezultat starenja i savremenog nač ina života stanovniš tva. Kada je u pitanju registrovano oboljevanje dece do 18 godina izdvajaju se oboljenja sistema za disanje (3928/1000 stan. - dijagnoza akutna upala ždrela i tonzila), zatim bolesti kože i potkožnog tkiva (315 na 1000 stanovnika) i na trećem mestu zarazne i parazitarne bolesti. Oboljevanje registrovano u vanbolnič kim zdravstvenim ustanovama Južnobanatskog okruga odgovara po obimu i strukturi oboljevanja stanovniš tva Vojvodine. Registrovano oboljevanje stanovniš tva u bolnič koj zdravstvenoj zaš titi u opš tim bolnicama varira u poslednjih 10 godina, s tim da je u 2007. godini registrovano 24861 epizoda bolnič kog leč enja na 100 000 stanovnika).na prvom mestu u registrovanom bolnič kom morbiditetu se nalaze bolesti sistema za varenje (1150/100 000 stan.), na drugom bolesti sistema krvotoka (1023/100 000 stan.), na trećem bolesti sistema za disanje (862/100 000 stan.), na č etvrtom mestu su bolesti mokraćno-polnog sistema (773 /100 000stan.) i na petom mestu tumori (572/100 000 stan.). Veliki broj naseljenih mesta u svim opš tinama u Južnobanatskom okrugu ima adekvatno organizovanu, razvijenu, razgranatu i dostupnu mrežu državnih zdravstvenih ustanova, i č iju organizaciju i rad prati Zavod za javno zdravlje u Panč evu. Na okrugu se nalazi 13 zdravstvenih ustanova: 6 domova zdravlja, 1 apoteka, 2 zdravstvena centra, 3 specijalne bolnice i 1 zavod za javno zdravlje. Pored njih Zavod prati i rad 5 ustanova socijalne zaš tite koje obavljaju zdravstvenu delatnost. U njima je u 2007. godini bilo zaposleno ukupno 3298 radnika (74% medicinskih, a 26% nemedicinskih radnika). Ukupna obezbeđ enost lekarima u Južnobanatskom okrugu iznosi 446 stanovnika po 1 lekaru. Punktovima primarne zdravstvene zaš tite je pokriveno 73% naseljenih mesta u Južnobanatskom okrugu, s tim da ovu zdravstvenu zaš titu obezbeđ uje 1 lekar za 928 stanovnika. Bez obzira na povoljnu razvijenost zdravstvene službe u primarnoj zdravstvenoj zaš titi, opterećenost lekara je znatna (23 poseta dnevno u službi opš te medicine) u odnosu na proseč nu opterećenost lekara u Srbiji, a i korišćenje ove zdravstvene zaš tite (3 posete u službi opš te medicine po 1 stanovniku; 1 poseta savetovališ tu po 1 detetu 4
starosti 1-6 godina) je takođ e iznad proseka u Srbiji. Ovo govori u prilog određ enog nivoa zdravstvene kulture stanovniš tva kao i određ enog tipa zdravstvene prakse zdravstvenih radnika u Južnobanatskom okrugu. Farmaceutsku delatnost obavlja 1 samostalna apotekarska ustanova u Panč evu, a preostalih 7 domova zdravlja u okrugu ima organizacione jedinice koje obavljaju farmaceutsku delatnost (apoteke) u svom sastavu. Bolnič ka zdravstvena zaš tita se ostvaruje u 2 opš te bolnice, koje imaju ukupno 950 postelja. Obezbeđ enost iznosi 3,0 postelja na 1000 stanovnika Južnobanatskog okruga. Proseč an broj dana leč enja u ovim bolnicama iznosi 8 dana, a iskorišćenost opš tih bolnica u Južnobanatskom okrugu iznosi 76%. Ukupna stopa hospitalizacije u opš tim bolnicama iznosi 79 hospitalizovanih na 1000 stanovnika. U okrugu se nalaze i 3 specijalne bolnice (2 psihijatrijske i 1 plućna) sa ukupno 2100 bolesnič kih postelja koje obezbeđ uju stanovniš tvo u Srbiji tercijernom zdravstvenom zaš titom. 5
ZDRAVSTVENE USTANOVE U JUŽ NOBANATSKOM OKRUGU PO OPŠ TINAMA Sediš te zdravstvene ustanove Alibunar Bela Crkva Vrš ac Kovač ica Kovin Opovo Panč evo Plandiš te Naziv zdravstvene ustanove Dom zdravlja Alibunar Dom zdravlja Bela Crkva Bolnica za plućne bolesti Budislav Babić Zdravstveni centar Vrš ac - dom zdravlja - opš ta bolnica - apoteka Specijalna bolnica za leč enje psihijatrijskih bolesti Slavoljub Bakalović Dom zdravlja Kovač ica Dom zdravlja Kovin Specijalna bolnica za leč enje psihijatrijskih bolesti Kovin Dom zdravlja Opovo Zavod za javno zdravlje Zdravstveni centar Južni banat - dom zdravlja - opš ta bolnica Apoteka Panč evo Dom zdravlja 1. Oktobar 6
7
Južnobanatski okrug obuhvata teritoriju od 4248 km 2. Po popisu iz 1991. godine na teritoriji Južnobanatskog okruga živi 328.428 stanovnika, a prema popisu iz 2002. godine okrug ima 313937 stanovnika, š to znač i da je doš lo do smanjenja broja stanovnika za 5%. Proseč na gustina naseljenosti je 74 stanovnika po 1 km 2. Starosna struktura stanovnika Južnobanatskog okruga je prikazana prema podacima iz popisa stanovnika iz 2002. godine i odgovara regresivnom biološ kom tipu sa oko 12,6% stanovnika starijih od 65 godina i oko 8,3% u dobnoj grupi od 0-6 godina. Osnovne vitalne događ aje stanovnika Južnobanatskog okruga od 1970. do 2002. godine karakteriš e: - Prisutno je stalno smanjenje broja živorođ ene dece, š to rezultira opadanjem stope nataliteta kao pozitivne komponente u prirodnom kretanju stanovniš tva. Od 1987. do 1991. godine ova stopa varira od 11,06 do 11,14 na 1000 stanovnika, da bi u 1992. godini ova stopa opala ispod 10 promila. U 2000. godini ona iznosi samo 9,00 promila, a u 2007.godini stopa nataliteta je iznosila 9,15. Uoč ava se da se Južnobanatski okrug u opisanom periodu nalazi u fazi nepovoljnog nataliteta prema svetskim standardima (ispod 12 promila po SZO). - Kao pokazatelji starenja populacije Južnobanatskog okruga analiziraju se stopa prirodnog priraš taja, koja nastavlja svoj negativni trend u 2007. godini i ima najnegativniju vrednost u poslednjih 10 godina i iznosi 5,27 i vitalni indeks koji takođ e pokazuje trend opadanja u poslednjih 10 godina (u 2005. godini iznosi 64,07), a u 2007.godini dolazi do daljeg pada vitalnog indeksa na 63,43. Vrednosti ovih pokazatelja imaju približne vrednosti u odnosu na populaciju Vojvodine koja ima slič nu starosnu strukturu stanovniš tva. U 2007. godini najnepovoljniji vitalni indeks u Južnobanatskom okrugu ima stanovniš tvo opš tina Plandiš te i Alibunar (35,19) i (46,45). - Reproduktivna sposobnost žena, koja se meri stopom fertiliteta, od 1970. do 1997. godine nije pokazivala znač ajna odstupanja, sem 1994. kada je iznosila 25,70. Od 1997.godine beleži se njen stalni pad, a u 2007.godini je imala vrednost od 37,53. - Uoč ava se neprekidan porast ukupnog broja umrlih lica sa opš tom stopom od 14,42. U ukupnom broju umrlih najveći udeo imaju stanovnici starosti 55 godina i viš e (88%). Međ u umrlima muš karci imaju učešće sa 51%, a žene 49%. Proseč na starost umrlih muš karaca u Južnobanatskom okrugu je 68,22 godina, a umrlih žena 74,38 godina, š to odgovara proseč noj starosti umrlih na nivou Republike Srbije. - Stopa smrtnost odojč adi od 1991. godine (18,58 % 0 ) do 1997. godine (14,2 % 0 ) varira, da bi 1998 godine imala nagli pad (9% 0 ), a 1999.godine nagli porast (14,1% 0 ). U 2000. i 2001.godini dolazi ponovo do pada smrtnosti odojč adi na 13,30% 0. U 2007.godini stopa smrtnosti odojč adi je imala vrednost od 6,62% 0. - U 2007.godini stopa mrtvorodjenosti u Vojvodini iznosi 6,97%, a u Republici Srbiji 5,39%. Najnepovoljnija stopa mrtvorodjenosti u 2007.godini je registrovana u opš tini Panč evo (9,44% 0 ). 8
BROJ STANOVNIKA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU R. br. OP[TINA BROJ STANOVNIKA PO POPISU 1991 BROJ STANOVNIKA PO POPISU 2002. 0 godina 0-6 godina DECA I OMLADINA DOBNE GRUPE 7-14 godina 15-18 godina 7-18 godina 19-27 godina POSEBNE GRUPE STANOVNI[TVA 18 i vi{e 65 i vi{e 65 i vi{e/br.st an.po popisu 2002, 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Index starenja 15-49 godina Ž ENE DOBNE GRUPE 25-50 godina 15 i vi{e UKUPNO 328428 313937 2887 18277 28804 16890 45695 27339 247078 49485 0,44 0,16 75621 115902 136513 1 ALIBUNAR 26535 22954 207 1368 2169 1157 3326 2127 18053 4441 0,54 0,19 4935 7872 9900 2 BELA CRKVA 23707 20367 195 1255 1943 1073 3016 2234 15901 3192 0,43 0,16 4814 7424 8788 3 VR[AC 58228 54369 513 3185 4714 2801 7516 6035 43155 8862 0,47 0,16 13349 20100 24172 4 KOVA^ICA 30469 27890 276 1719 2663 1473 4136 2867 21759 4753 0,46 0,17 6266 9961 11777 5 KOVIN 38263 36802 354 2276 3731 2078 5809 3929 28363 6001 0,42 0,16 8536 13383 15533 6 OPOVO 11384 11016 102 644 1065 608 1673 1155 8597 1848 0,45 0,17 2526 3976 4659 7 PAN^EVO 125261 127162 1125 7091 11366 7067 18433 7778 100513 17675 0,39 0,14 32334 48425 55897 8 PLANDI[TE 14581 13377 115 739 1153 633 1786 1214 10737 2713 0,61 0,20 2861 4761 5787 9
@IVORO\ ENI PREMA POLU I MRTVORO\ ENI PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI. R.b r OP[TINA BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 OKRUG JU@NI BANAT UKUPNO RO\ ENI SVEGA @IVORO\ ENI MU[KO ŽENSKO MRTVORO\ ENI 2871 2851 99,30 1443 50,61 1408 49,39 20 0,70 1 ALIBUNAR 190 190 100,00 99 52,11 91 47,89 0,00 2 BELA CRKVA 164 163 99,39 91 55,83 72 44,17 1 0,61 3 VR[AC 530 526 99,25 252 47,91 274 52,09 4 0,75 4 KOVA^ICA 259 258 99,61 135 52,33 123 47,67 1 0,39 5 KOVIN 272 270 99,26 140 51,85 130 48,15 2 0,74 6 OPOVO 103 103 100,00 55 53,40 48 46,60 0,00 7 PAN^EVO 1271 1259 99,06 637 50,60 622 49,40 12 0,94 8 PLANDI[TE 82 82 100,00 34 41,46 48 58,54 0,00 10
VITALNE KARAKTERISTIKE STANOVNI[TVA PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI R. br. OP[TINA Ž IVORO\ ENI BROJ STOPA NATALI- TETA(NA 1000 STANOVNI KA) STOPA PRIRODNOG PRIRA- [TAJA BROJ UKUPNO U M R L I STOPA (NA 1000 STANOVNI KA) OD TOGA ODOJ^AD BROJ % STOPA SMRTNOSTI ODOJ^ADI (NA 1000 @IVORO\ ENIH) BROJ MRTVOR O\ ENIH STOPA MORTINATALI TETA (NA 1000 @IVORO\ ENIH) STOPA FERTILITETA (NA 1000 @ENA UZRASTA 15-49 GODINA) VITALNI INDEKS 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 REPUBLIKA SRBIJA* AP VOJVODINA OKRUG JU@NI BANAT 68471 9,13-4,58 102805 10,27 484 0,47 7,07 369 5,39 37,84 66,60 18487 9,10-5,09 28825 14,31 86 0,30 4,65 107 5,79 37,23 64,14 2871 9,15-5,27 4526 14,42 19 0,42 6,62 20 6,97 37,97 63,43 1 ALIBUNAR 190 8,28-9,54 409 17,82 1 0,24 5,26 0,00 38,50 46,45 2 BELA CRKVA 164 8,05-7,41 315 15,47 0,00 0,00 1 6,10 34,07 52,06 3 VR[AC 530 9,75-5,43 825 15,17 6 0,73 11,32 4 7,55 39,70 64,24 4 KOVA^ICA 259 9,29-5,67 417 14,95 3 0,72 11,58 1 3,86 41,33 62,11 5 KOVIN 272 7,39-7,01 530 14,40 1 0,19 3,68 2 7,35 31,87 51,32 6 OPOVO 103 9,35-5,72 166 15,07 1 0,60 9,71 0,00 40,78 62,05 7 PAN^EVO 1271 10,00-2,83 1631 12,83 7 0,43 5,51 12 9,44 39,31 77,93 8 PLANDI[TE 82 6,13-11,29 233 17,42 0,00 0,00 0,00 28,66 35,19 * Republika Srbija, bez podataka sa Kosova 11
VITALNE KARAKTERISTIKE STANOVNI[TVA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU OD 1970. DO 2007.GODINE R. br. GODINA Ž IVORO\ ENI BROJ STOPA STOPA NATALI- PRIRODN TETA(NA OG PRIRA- 1000 [TAJA STANOVN IKA) BROJ UKUPNO STOPA (NA 1000 STANOVN IKA) U M R L I OD TOGA ODOJ^AD UMRLI NASILNOM SMR] U BROJ % BROJ % STOPA SMRTNOS TI ODOJ^AD I (NA 1000 @IVORO\ ENIH) STOPA FERTILI- TETA VITALNI INDEKS 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1 1970 4070 12,71 2,25 3348 10,46 204 6,09 50,12 44,58 121,56 2 1974 4560 13,77 3,68 3342 10,10 116 3,47 25,44 49,95 136,44 3 1977 4856 14,67 4,76 3279 9,89 105 3,20 21,62 53,19 148,09 4 1987 4089 11,06 0,29 3989 11,57 89 2,23 21,77 47,87 102,51 5 1988 3985 11,56 0,13 3940 11,43 81 2,06 20,33 46,54 101,14 6 1989 3762 10,91-1,11 4143 12,02 71 1,71 160 3,86 18,87 43,95 90,80 7 1990 3791 11,55-0,94 4100 12,49 67 1,63 186 4,54 17,67 48,61 92,46 8 1991 3660 11,14-1,98 4310 13,12 68 1,56 194 4,50 18,58 46,16 84,92 9 1992 3564 10,85-2,89 4514 13,74 55 1,22 208 4,61 15,43 46,03 78,95 10 1993 3499 10,65-3,20 4549 13,85 73 1,61 179 3,93 20,86 45,11 76,92 11 1994 3490 10,60-3,30 4555 13,90 61 1,34 200 4,39 17,50 25,57 76,62 12 1995 3506 10,70-2,60 4352 13,30 34 0,78 133 3,06 9,70 44,95 80,56 13 1996 3477 10,60-3,90 4740 14,50 42 0,89 195 4,11 12,10 44,60 73,40 14 1997 3307 10,20-3,90 4605 14,10 47 1,02 194 4,21 14,20 42,40 71,81 15 1998 3110 9,55-4,61 4603 14,20 28 0,61 183 3,98 9,00 39,87 67,56 16 1999 2979 9,15-5.07 4621 14,30 42 0,91 197 4,26 14,10 38,19 64,47 17 2000 2930 9,00-5.75 4795 14,79 39 0,81 143 2,98 13,31 38,19 61,11 18 2001 3158 9,89-4,77 4681 14,66 42 0,90 217 4,63 13,30 40,49 67,46 19 2002 3146 10,02-4,80 4653 14,82 45 0,97 177 3,80 14,30 41,60 67,61 19 2003 3348 10,66-4.61 4794 15,27 46 0,96 167 4,98 13,74 44,27 69,84 19 2004 3206 10,21-4.58 4644 14,79 35 0,75 182 5,67 42,40 69,04 20 2005 3033 9,66-5,42 4734 15,08 32 0,68 165 3,49 10,55 40,11 64,07 21 2006 2989 9,52-4,77 4486 14,29 31 0,69 179 3,99 10,37 39,53 66,63 21 2007 2871 9,15-5,27 4526 14,42 19 0,42 205 7,14 6,62 37,97 63,43 12
UMRLI PREMA POLU I PROSE^NA STAROST UMRLIH PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI R.br OP[TINA MU[KO Ž ENSKO UKUPNO MU[KO Ž ENSKO 0 1 2 3 4 5 6 7 REPUBLIKA SRBIJA* UKUPNO UMRLI P O L PROSE^NA STAROST UMRLIH 102805 52257 50548 72,24 69,65 74,92 AP VOJVODINA OKRUG JU@NI BANAT 28825 14632 14193 71,38 68,31 74,54 4526 2307 2219 71,00 68,22 74,38 1 ALIBUNAR 409 201 208 71,61 67,25 75,83 2 BELA CRKVA 315 153 162 72,03 68,38 75,48 3 VR[AC 825 422 403 70,76 68,07 73,57 4 KOVA^ICA 417 199 218 70,67 67,13 73,89 5 KOVIN 530 265 265 71,20 68,41 73,98 6 OPOVO 166 97 69 70,13 66,95 74,61 7 PAN^EVO 1631 854 777 71,17 68,41 74,21 8 PLANDI[TE 233 116 117 73,66 71,42 75,88 *Republika Srbija, bez podataka sa Kosova 13
UMRLI PREMA STAROSTI PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI R.b r OP[TINA BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13 14 15 17 18 19 20 REPUBLIKA SRBIJA* UKUPNO UMRLI DO 1 GODINE 1-4 GODINE 5-14 GODINA S T A R O S T 15-24 GODINA 25-54 GODINA 55-64 GODINA 65-84 GODINA 85 I VI[E 102805 484 0,5 79 0,1 121 0,1 561 0,5 9315 9,1 12654 12,3 67195 65,4 12396 12,1 AP VOJVODINA OKRUG JU@NI BANAT 28825 86 0,3 21 0,1 45 0,2 176 0,6 3042 10,6 3978 13,8 18132 62,9 3344 11,6 4526 19 0,4 3 0,1 9 0,2 29 0,6 465 10,3 658 14,5 2843 62,8 500 11,0 1 ALIBUNAR 409 1 0,2 1 0,2 0,0 3 0,7 40 9,8 67 16,4 242 59,2 55 13,4 2 BELA CRKVA 315 0,0 0,0 0,0 1 0,3 28 8,9 50 15,9 203 64,4 33 10,5 3 VR[AC 825 6 0,7 1 0,1 2 0,2 5 0,6 96 11,6 107 13,0 521 63,2 87 10,5 4 KOVA^ICA 417 3 0,7 0,0 1 0,2 7 1,7 40 9,6 59 14,1 259 62,1 48 11,5 5 KOVIN 530 1 0,2 0,0 1 0,2 4 0,8 49 9,2 89 16,8 329 62,1 57 10,8 6 OPOVO 166 1 1 0,6 1 0,6 3 1,8 15 9,0 19 11,4 111 66,9 15 9,0 7 PAN^EVO 1631 7 0,4 0,0 3 0,2 6 0,4 178 10,9 243 14,9 1018 62,4 176 10,8 8 PLANDI[TE 233 0,0 0,0 1 0,4 0,0 19 8,2 24 10,3 160 68,7 29 12,4 *Republika Srbija, bez podataka sa Kosova 14
UMRLI PREMA UZROKU SMRTI I PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI R. br OP[TINA SVEGA NESRE] NI SLU^AJEVI SAMO- UBISTVO UBISTVO 0 1 2 3 4 5 6 7 8 REPUBLIKA SRBIJA!* AP VOJVODINA OKRUG JU@NI BANAT OSTALO 102805 94881 7924 1935 1354 200 4435 28825 26726 2099 639 505 44 911 4526 4258 268 103 85 6 74 1 ALIBUNAR 409 388 21 11 7 1 2 2 BELA CRKVA UKUPNO UMRLI PRIRODNA 315 301 14 5 5 4 3 VR[AC 825 784 41 21 13 2 5 4 KOVA^ICA 417 394 23 12 8 3 5 KOVIN 530 501 29 9 15 1 4 6 OPOVO 166 152 14 7 1 2 4 7 PAN^EVO 1631 1513 118 35 32 51 8 PLANDI[TE 233 225 8 3 4 1 *Republika Srbija, bez podataka sa Kosova U Z R O K S M R T I N A S I L N A 15
UMRLI PREMA UZROKU SMRTI U JU@NOBANATSKOM OKRUGU OD 1993. DO 2007. GODINE U Z R O K S M R T I N A S I L N A R.b r GODINE UKUPNO UMRLI PRIRODNA SVEGA NESRE] NI SLU^AJEVI SAMO- UBISTVO UBISTVO OSTALO ZAKONSKE INTERVENCIJE I RATNE OPERACIJE 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 1993 4549 4370 179 86 71 22 0 2 1994 4555 4355 200 86 99 15 0 3 1995 4352 4219 133 69 50 14 0 4 1996 4740 4545 195 103 73 19 0 5 1997 4605 4411 194 112 72 10 0 6 1998 4603 4420 183 92 74 17 0 7 1999 4621 4424 197 49 81 13 46 8 8 2000 4795 4652 143 57 60 6 20 9 2001 4681 4464 217 115 65 13 24 9 2002 4653 4476 177 82 63 17 15 10 2003 4794 4627 167 61 68 14 24 11 2004 4644 4462 182 83 72 5 22 12 2005 4734 4471 165 93 57 6 9 13 2006 4486 4214 179 109 60 8 95 14 2007 4526 4258 205 103 85 6 77 16
VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI ALIBUNAR U 2007. GODINI R.b r U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 409 100% 1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0,24 1 GRUPA II TUMORI C00-D48 69 16,87 2 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZM E00-E90 13 3,18 3 GRUPA V DU[EVNI POREME] AJI I POREME] AJI PONA[ANJA F00-F99 3 0,73 4 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 5 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 6 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 5 1,22 7 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 271 66,26 8 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 9 2,20 9 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 8 1,96 12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 1 0,24 10 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 7 1,71 12 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 3 0,73 13 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 19 4,65 17
R.b r VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI BELA CRKVA U 2007. GODINI U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 315 100% 1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0,32 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 58 18,41 3 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA E00-E90 5 1,59 4 GRUPA V DU[EVNI POREME] AJI I POREME] AJI PONA[ANJA F00-F99 0,00 5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 4 1,27 8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 203 64,44 9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 9 2,86 10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 7 2,22 11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 14 4,44 13 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 4 1,27 14 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 10 3,17 18
VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI VR[AC U 2007. GODINI R.b r U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 825 100% 1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0,12 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 188 22,79 3 GRUPA III BOLESTI KRVI I BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA I POREME] AJI IMUNITETA D50-D89 3 0,36 4 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA E00-E90 21 2,55 5 GRUPA V DU[EVNI POREME] AJI I POREME] AJI PONA[ANJA F00-F99 3 0,36 6 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 7 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 8 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 2 0,24 9 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 494 59,88 10 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 17 2,06 11 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 28 3,39 12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 1 0,12 12 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 20 2,42 13 GRUPA XVI STANJA U PORO\ AJNOM PERIODU P00-P96 3 0,36 17 GRUPA XVII URO\ ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI Q00-Q99 2 0,24 14 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 6 0,73 15 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 36 4,36 19
VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI KOVA^ICA U 2007. GODINI R.b r U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 417 100% 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 79 18,94 3 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA E00-E90 13 3,12 4 GRUPA V DU[EVNI POREME] AJI I POREME] AJI PONA[ANJA F00-F99 1 0,24 8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 265 63,55 9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 17 4,08 10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 8 1,92 12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 1 0,24 13 GRUPA XIII BOLESTI MI[I] NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 0,00 11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 5 1,20 12 GRUPA XVI STANJA U PORO\ AJNOM PERIODU P00-P96 3 0,72 13 GRUPA XVII URO\ ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI Q00-Q99 1 0,24 14 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 3 0,72 15 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 21 5,04 20
VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI KOVIN U 2007. GODINI R.b r U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 530 100% 1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0,19 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 111 20,94 3 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA E00-E90 24 4,53 4 GRUPA V DU[EVNI POREME] AJI I POREME] AJI PONA[ANJA F00-F99 2 0,38 5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 3 0,57 8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 310 58,49 9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 18 3,40 10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 16 3,02 11 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 3 0,57 12 GRUPA XIII BOLESTI MI[I] NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 0,00 13 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 8 1,51 14 GRUPA XVI STANJA U PORO\ AJNOM PERIODU P00-P96 1 0,19 15 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 7 1,32 16 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 26 4,91 21
VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI OPOVO U 2007. GODINI R.b r U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 166 100% 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 39 23,49 3 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA E00-E90 8 4,82 5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 2 1,20 7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 94 56,63 9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 3 1,81 10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 2 1,20 11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 4 2,41 13 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 3 1,81 14 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 11 6,63 22
VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI PAN^EVO U 2007. GODINI R.b r U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 1631 100% 1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 5 0,31 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 348 21,34 3 GRUPA III BOLESTI KRVI I BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA I POREME] AJI IMUNITETA D50-D89 1 0,06 4 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA E00-E90 66 4,05 5 GRUPA V DU[EVNI POREME] AJI I POREME] AJI PONA[ANJA F00-F99 6 0,37 6 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 7 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 8 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 12 0,74 9 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 935 57,33 10 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 46 2,82 11 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 47 2,88 12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 10 0,61 13 GRUPA XIII BOLESTI MI[I] NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 2 0,12 13 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 25 1,53 15 GRUPA XV TRUDNO] A,RA\ ANJE I BABINJE O00-O99 0,00 14 GRUPA XVI STANJA U PORO\ AJNOM PERIODU P00-P96 4 0,25 15 GRUPA XVII URO\ ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI Q00-Q99 1 0,06 16 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 49 3,00 17 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 74 4,54 23
R.b r VODE] I UZROCI SMRTI U OP[TINI PLANDI[TE U 2007. GODINI U Z R O K S M R T I UKUPNO UMRLI BROJ % 0 1 2 3 U K U P N O A00-T98 233 100% 1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 0,00 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 47 20,17 3 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA E00-E90 8 3,43 5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 2 0,86 7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 147 63,09 9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 3 1,29 10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 13 5,58 11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 4 1,72 13 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 1 0,43 14 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 8 3,43 24
VODE] I UZROCI SMRTI U JU@NOBANATSKOM OKRUGU, AP VOJVODINI I REPUBLICI SRBIJI U 2007. GODINI R.b r br. stopa* br. stopa* br. stopa* 0 1 2 3 3 3 3 3 A00-T98 4526 14,2 28825 14,6 102805 10,4 1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 9 2,8 113 5,7 436 4,4 2 GRUPA II TUMORI C00-D48 939 294,2 6179 312,7 20760 209,4 BOLESTI KRVI I BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA I POREME] AJI 3 GRUPA III D50-D89 4 1,3 63 3,2 182 1,8 IMUNITETA 4 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLI E00-E90 158 49,5 981 49,6 3085 31,1 5 GRUPA V DU[EVNI POREME] AJI I POREME] AJI PONA[ANJA F00-F99 15 4,7 283 14,3 720 7,3 6 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99 7 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59 8 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95 9 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 2719 851,8 15964 807,9 57608 581,1 10 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 122 38,2 1227 62,1 4026 40,6 11 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 129 40,4 911 46,1 3441 34,7 12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 16 5,0 33 1,7 73 0,7 13 GRUPA XIII BOLESTI MI[I] NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 2 0,6 66 3,3 142 1,4 14 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA] NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 87 27,3 390 19,7 1843 18,6 16 GRUPA XVI STANJA U PORO\ AJNOM PERIODU P00-P96 11 3,4 38 1,9 298 3,0 URO\ ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE 17 GRUPA XVII Q00-Q99 4 1,3 40 2,0 155 1,6 NENORMALNOSTI 18 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 76 23,8 918 46,5 4955 50,0 19 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 205 64,2 1322 66,9 3869 39,0 * Ukupno - op{ta stopa mortaliteta na 1000 stanovnika U Z R O K S M R T I U K U P N O Grupe bolesti - specifi~na stopa mortaliteta na 100000 stanovnika ** Republika Srbija, bez podataka sa Kosova Ju`noban.ok. Vojvodina Srbija** 30 9,4 297 15,0 1212 12,2 25
Pet vode}ih uzroka smrti u Ju`nobanatskom okrugu, AP Vojvodini i Republici Srbiji u 2007.godini 1000 500 0 IX II XIX IV XI Ju`nob. okrug 851,8 294,2 64,2 49,5 40,4 Vojvodina 807,9 312,7 66,9 49,6 46,1 Srbija 581,1 209,4 39 31,1 34,7 grupa bolesti Natalitet i mortalitet u Ju`nobanatskom okrugu od 1997. do 2007. godine 18,0 16,0 14,0 12,0 10,0 8,0 6,0 4,0 2,0 0,0 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 NATALITET 10,2 9,6 9,2 9,2 9,9 10,0 10,7 10,2 9,7 9,5 9,2 MORTALITET 14,1 14,2 14,3 14,7 16,6 14,8 15,2 14,8 15,08 14,3 14,4 26
27
Ž IVOROĐ ENI PREMA STAROSTI MAJKE I REDU ROĐ ENJA U 2007.GOD. U OPŠ TINAMA JUŽ NOBANATSKOG OKRUGA S T A R O S T OPŠ TINA UKUPNO Red rodjenja do 15 16-19 20-24 25-29 30-34 35-39 Ukupno godina godina godina godina godine godina 40-44 godina 45-49 godina 50 i više nepoznat o UKUPNO 2851 Alibunar 190 Bela Crkva 163 Ukupno 2851 13 280 819 933 578 183 36 1 0 8 prvo 1425 13 222 492 439 195 47 13 0 0 4 drugo 953 0 45 229 359 251 60 7 0 0 2 treć e 304 0 11 64 86 84 49 9 1 0 0 četvrto 98 0 2 26 33 22 11 3 0 0 1 peto i više 71 0 0 8 16 26 16 4 0 0 1 Ukupno 190 4 24 63 57 29 12 1 0 0 0 prvo 87 4 14 40 20 8 1 drugo 66 7 17 27 12 3 treć e 16 2 2 5 3 4 četvrto 11 1 3 3 3 1 peto i više 10 1 2 3 3 1 Ukupno 163 1 24 57 47 31 3 0 0 0 0 prvo 81 1 21 33 17 9 drugo 43 2 11 18 11 1 treć e 20 1 9 5 5 četvrto 12 4 5 3 peto i više 7 2 3 2 28
Ž IVOROĐ ENI PREMA STAROSTI MAJKE I REDU ROĐ ENJA U 2007.GOD. U OPŠ TINAMA JUŽ NOBANATSKOG OKRUGA S T A R O S T OPŠ TINA Red rodjenja Ukupno do 15 godina 16-19 godina 20-24 godina 25-29 godina 30-34 godine 35-39 godina 40-44 godina 45-49 godina 50 i više nepoznat o Vršac 526 Kova čica 258 Kovin 270 Ukupno 526 2 56 146 169 106 38 7 1 0 1 prvo 272 2 45 82 98 35 8 2 drugo 165 7 41 51 49 14 3 treć e 59 3 13 15 14 12 1 1 četvrto 15 1 5 4 3 1 1 peto i više 15 5 1 5 3 1 Ukupno 258 0 30 90 75 45 14 4 0 0 0 prvo 125 27 63 24 6 4 1 drugo 86 3 19 34 25 3 2 treć e 27 5 10 6 6 četvrto 10 2 2 4 1 1 peto i više 10 1 5 4 Ukupno 270 1 44 87 76 44 10 8 0 0 0 prvo 129 1 31 45 33 14 1 4 drugo 88 11 30 31 15 1 treć e 36 2 8 9 11 4 2 četvrto 8 4 1 2 1 peto i više 9 3 3 2 1 29
Ž IVOROĐ ENI PREMA STAROSTI MAJKE I REDU ROĐ ENJA U 2007.GOD. U OPŠ TINAMA JUŽ NOBANATSKOG OKRUGA S T A R O S T OPŠ TINA Red rodjenja Ukupno do 15 godina 16-19 godina 20-24 godina 25-29 godina 30-34 godine 35-39 godina 40-44 godina 45-49 godina 50 i više nepoznat o Opovo Pan čevo Plandište 103 1259 82 Ukupno 103 1 22 31 31 13 5 0 0 0 0 prvo 45 1 15 14 12 1 2 drugo 40 5 13 14 6 2 treć e 12 2 2 4 4 četvrto 3 2 1 peto i više 3 2 1 Ukupno 1259 3 71 323 453 294 93 15 0 0 7 prvo 656 3 62 205 227 119 31 5 4 drugo 434 9 90 170 127 34 2 2 treć e 120 22 36 36 20 6 četvrto 35 6 17 7 4 1 peto i više 14 3 5 4 1 1 Ukupno 82 1 9 22 25 16 8 1 0 0 0 prvo 30 1 7 10 8 3 1 drugo 31 1 8 14 6 2 treć e 14 1 3 2 5 3 četvrto 4 1 1 2 peto i više 3 1 1 1 Napomena: U tabeli su obrađ eni podaci samo za ž ivorođ enu decu u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo 30
BROJ PREKIDA TRUDNO] E PO STAROSTI @ENE I VRSTI PREKIDA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI S T A R O S T R.br. Op{tina UKUPNO UKUPNO do 14 god. 15-19 spont ani name rni spont ani name rni spont ani name rni 20-29 30-39 40-49 50 i vi{e spont ani name rni spont ani name rni spont ani name rni spont ani name rni Nepoznato spont ani name rni 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 UKUPNO 1524 55 1469 1 3 4 58 19 567 30 680 1 155 0 5 0 1 1 Dom zdravlja B.Crkva 43 2 41 11 2 23 7 2 Zdravstveni centar "Vr{ac" Vr{ac 217 0 217 2 9 83 99 23 1 3 Zdravstveni centar "Ju`ni Banat" Pan~evo 1008 53 955 1 1 4 43 19 369 28 433 1 104 4 1 4 Privatna praksa 256 0 256 6 104 125 21 31
BROJ PREKIDA TRUDNO] E PO STAROSTI @ENE I BROJU RANIJIH PREKIDA TRUDNO] E U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI Zdravstvena ustanova UKUPNO Dom zdravlja B.Crkva 43 Zdravstveni centar "Vr{ac" Vr{ac Zdravstveni centar "Ju`ni Banat" Pan~evo UKUPNO 1524 217 1008 Privatna praksa 256 Broj ranijih prekida Ukupno `ena do 14 godina 15-19 godina STAROST @ENE 20-29 godina 30-39 godina 40-49 godina 50 i vi{e Ukupno 1524 2 64 586 710 156 6 0 373 2 44 195 118 14 0 1 369 0 14 168 160 24 3 2 362 0 5 130 181 45 1 3 i vi{e 420 0 1 93 251 73 2 Ukupno 43 0 0 11 25 7 0 0 3 2 1 1 8 3 4 1 2 4 1 3 3 i vi{e 28 5 17 6 Ukupno 217 0 11 83 99 23 1 0 28 6 15 7 1 48 5 24 15 4 2 30 15 12 3 3 i vi{e 111 29 65 16 1 Ukupno 1008 2 47 388 461 105 5 0 267 2 34 136 82 13 1 235 7 106 103 16 3 2 296 5 99 152 39 1 3 i vi{e 210 1 47 124 37 1 Ukupno 256 0 6 104 125 21 0 0 75 4 42 28 1 1 78 2 35 38 3 2 32 15 14 3 3 i vi{e 71 12 45 14 32
BROJ PREKIDA TRUDNO] E PO STAROSTI @ENE I BROJU @IVORO\ ENE DECE U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2007. GODINI STAROST @ENE Zdravstvena ustanova UKUPNO Broj dece Ukupno `ena do 14 godina 15-19 godina 20-29 godina 30-39 godina 40-49 godina 50 i vi{e Ukupno 1524 2 64 586 710 156 6 UKUPNO Dom zdravlja B.Crkva Zdravstveni centar "Vr{ac" Vr{ac Zdravstveni centar "Ju`ni Banat" Pan~evo 1524 43 217 1008 Privatna praksa 256 0 161 2 40 95 21 2 1 1 313 0 14 164 111 23 1 2 742 0 10 234 408 88 2 3 i vi{e 308 0 0 93 170 43 2 Ukupno 43 0 0 11 25 7 0 0 2 2 1 5 5 2 22 3 16 3 3 i vi{e 14 1 9 4 Ukupno 217 0 11 83 99 23 1 0 14 6 5 3 1 36 4 19 12 1 2 88 1 33 44 10 3 i vi{e 79 26 40 12 1 Ukupno 1008 2 47 388 461 105 5 0 100 2 29 55 11 2 1 1 213 10 110 77 15 1 2 501 8 161 267 63 2 3 i vi{e 194 62 106 25 1 Ukupno 256 0 6 104 125 21 0 0 45 5 33 7 1 59 30 22 7 2 131 1 37 81 12 3 i vi{e 21 4 15 2 33
34
Analiza zdravstvenog stanja stanovniš tva do nedavno se bazirala isključ ivo na podacima o umiranju (mortalitetu), da bi tokom dvadesetog veka bili uvedeni i pokazatelji oboljevanja (morbiditeta). Poslednjih decenija procena zdravstvenog stanja stanovniš tva se zasniva i na podacima o korišćenju zdravstvene zaš tite. S obzirom da mnoge bolesti i stanja nastaju ne samo usled dejstva biološ kih uzroč nika, veći zbog prisustva brojnih faktora životne sredine, procena zdravstvenog stanja stanovniš tva nije kompletna ukoliko se ne razmatraju i ovi č inioci, kao i učestalosti rizič nog ponaš anja u populaciji (gojaznost, puš enje, upotreba alkohola i slič no). Pored ovog pristupa, koji se bazira na negativnom aspektu zdravlja u merenju zdravstvenog stanja sve č ešće se primenjuju pozitivni pokazatelji, zasnovani na percepciji zdravlja, funkcionisanju i adaptabilnosti životnoj sredini. Zdravstveno stanje stanovniš tva je osnova za objektivnu identifikaciju prioriteta, za formulisanje zdravstvene politike, strategije i tehnologije u zdravstvenoj zaš titi. Ciljevi analize zdravstvenog stanja su: ~ unapređ enje zdravstvenog stanja stanovniš tva ~ identifikacija prioritetnih zdravstvenih problema ~ praćenje promena u zdravstvenom stanju tokom određ enog vremenskog perioda ~ preispitivanje zdravstvene politike, strategije u zdravstvenoj zaš titi i zdravstvene tehnologije ~ unapređ enje menadžmenta u zdravstvu Izvor podataka: ~ registri vitalnih događ aja (rađ anje, umiranje, sklapanje braka i drugo) ~ popis stanovniš tva i stanova ~ rutinska zdravstvena statistika (korišćenje, efikasnost, kvalitet rada zdravstvene službe i slič no) ~ ispitivanje zdravlja putem intervjua ili upitnika ~ epidemiološ ki nadzor ~ ciljana istraživanja ~ ispitivanje zdravstvene bezbednosti i higijenske ispravnosti namirnica, uključ ujući i vodu za piće ~ praćenje pokazatelja kvaliteta vazduha ~ drugi izvori Analiza zdravstvenog stanja stanovniš tva je potrebna radi dobijanja osnovnih informacija o zdravlju stanovniš tva za donosioce odluka o zdravstvu, kao i za merenje napretka u dostizanju ciljeva zdravstvene politike.
Zdravstveno stanje odraslog stanovništva Zdravstveno stanje odraslog stanovniš tva je važno za užu i š iru druš tvenu zajednicu, jer se radi o radno- aktivnom stanovniš tvu od koga zavisi opš ti socioekonomski razvoj i briga o mlađ im starosnim grupama. Iako su odrasli prevaziš li veću smrtnost u deč jem dobu, oni postajući stariji, ulaze u period života u kome predhodno kumulisani faktori poč inju da utič u na zdravlje. Najč ešće bolesti odraslog stanovniš tva na naš em područ ju i u svetu su hipertenzija i bolesti kardiovaskularnog sistema, bolesti respiratornog sistema, zatim bolesti koš tano-miš ićnog sistema, š ećerna bolest, poremećaji duš evnog zdravlja, a kao znač ajan problem izdvajaju se maligne neoplazme i povrede. Hipertenzija je prema brojnim populacionim istraživanjima nezavisni i znač ajani faktor rizika koronarnog srč anog oboljenja i najvažniji uzrok umiranja stanovniš tva. Od hipertenzije boluje skoro 1 milijarda ljudi u svetu. Sprovedena populaciona istraživanja u svetu beleže da je izmedju 15-37% odraslog stanovniš tva pogođ eno hipertenzijom. Procenjuje se da je 7 miliona smrti, š to č ini 13% u ukupnom mortalitetu u svetu, uzrokovano visokim krvnim pritiskom. Efektivna i efikasna kontrola krvnog pritiska zahteva dva pristupa: populacioni pristup i individualni pristup visoko rizič nim pojedincima. Oba pristupa su neophodna i komplementarna za efektivnu kontrolu i zbrinjavanje poviš enog krvnog pritiska i hipertenzije u zajednici. Š eć erna bolest š irom sveta, a posebno u razvijenim zemljama, poprima epidemijske razmere. Kako je dijabetes jedan od faktora rizika za razvoj bolesti cirkulatornog sistema, a ima i niz hronič nih komlikacija, znač ajno smanjuje kvalitet života obolelih. Maligne neoplazme su oboljenja sa visokom stopom umiranja. Zabrinjavajućje podatak da se š irom sveta godiš nje dijagnostikuje 11 miliona obolelih od malignih neoplazmi, š to znač ajno utič e na zdravlje i kvalitet života obolelog stanovniš tva. Mentalni poremeć aji i poremeć aji ponašanja zbog relativno visoke prevalence, hronič nog toka, naruš avanja kvaliteta života, i znač ajnog uč ešća u korišćenju zdravstvene zaš tite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema. Podaci SZO svrstavaju ove poremećaje međ u deset vodećih uzroka onesposobljenja u svetu. Epidemiološ ka situacija masovnih hronič nih bolesti u bliskoj je vezi sa produženjem trajanja ljudskog veka i povećanja udela starijeg i starog stanovniš tva u celokupnoj populaciji. Ova masovna hronič na oboljenja imaju zajednič ke faktore rizika: hipertenzija, gojaznost, hiperholesterolemija, hiperglikemija itd. Znač aj ovih oboljenja, sem njihove učestalosti je č injenica da su neka od njih vodeći uzroci umiranja (bolesti srca i krvnih sudova, maligne bolesti, povređ ivanje) i u tome š to bitno umanjuju radnu sposobnost obolelih i dovode do invalidnosti i prevremenog penzionisanja. Za procenu zdravstvenog stanja odraslog stanovniš tva veliki znač aj imaju pokazatelji evidentiranog morbiditeta u opš toj medicini i medicini rada, gde po pravilu najveći deo odraslih stanovnika ostvaruje kontakt sa zdravstvenom službom. Ovi podaci su dobijeni prikupljanjem i obradom obaveznih statistič kih izveš taja. 4
Zdravstveno stanje predškolske i školske dece Zdravlje predš kolske dece i š kolske dece u većini zajednica zavređ uje posebnu brigu i interes zdravstvene službe, države i druš tva u celini. Zdravstvenoj zaš titi dece se pridaje naroč ita pažnja i najč ešće je i zakonski regulisana od strane zajednice. Grupacije dece su, s obzirom na svoju veliku osetljivost na zbivanja u spoljnoj sredini pouzdan pokazatelj pri proceni zdravstvenog stanja stanovniš tva i svih faktora koji utič u na zdravlje. Osetljivost dece je naroč ito izražena u prvim godinama života.period od rođ enja do navrš ene prve godine života znač ajno ukazuje na nivo organizovanosti zdravstvene službe. Samim tim je smrtnost odojč adi bazič an i najč ešće upotrebljavan indikator zdravstvenog, kulturnog i socioekonomskog okruženja deteta. Na zdravstveno stanje dece, š kolske dece i adolescenata utič u mnogi faktori (faktori rizika i faktori razvoja). Međ u njima se zbog svog znač aja izdvajaju sledeći: životni i druš tveni standard, ishrana, navike i ponaš anje, obrazovanje, organizacija i kvalitet rada zdravstvene službe, zdravstveno vaspitni rad i drugo. Pokazatelji pozitivnog zdravlja koji se odnose na tač no i kontinuirano praćenje proporcija dece, telesna masa i telesna visina u odnosu na uzrast do pre deset godina, dobijani su samo ciljanim istraživanjima. Uspostavljanjem obaveznog praćenja grafikona rasta, kao sastavnog dela osnovne medicinske dokumentacije, mogu se dobiti redovni podaci o stanju uhranjenosti i razvijenosti deč ije populacije. Školska deca i omladina od 7 do 19 godina zbog sve većeg uticaja nekih faktora rizika (traumatizam, rizič no ponaš anje sa korišćenjem duvana, alkohola i droga) predstavljaju grupaciju koja zahteva posebnu pažnju. Pored registrovanog morbiditeta u dispanzerima za zdravstvenu zaš titu š kolske dece, radi boljeg uvida u zdravstveno stanje analiziraju se i rezultati sistematskih pregleda. Iako vrednosti ovih pregleda zavise izmeđ u ostalog i od subjektivne procene lekara i od obuhvata š kolske dece, njihovi rezultati pružaju podatke o uoč enim patološ kim stanjima, deformacijama i anomalijama, uhranjenosti i razvijenosti š kolske dece i omladine. Ovi podaci omogućavaju da se dobije prilič no objektivna slika zdravstvenog stanja učenika i definiš u faktori koji na njega nepovoljno utič u. Istovremeno, oni pomažu da se odaberu najefikasnije mere za zaš titu i unapređ enje zdravlja uč enika. Zdravstveno stanje ž ena Unapređ enje zdravlja žena u generativnom periodu je preduslov za dobro zdravstveno stanje budućih generacija. Briga o zdravlju žena obuhvata sve razvojne faze: detinjstvo, pubertet i adolescenciju, generativni period, klimakterijum i starost. Ženama u generativnom periodu u mnogim zdravstvenim sistemima daje se prioritet, a u skladu sa tim je zdravstvena zaš tita žena regulisana mnogobrojnim propisima, sa posebnim akcentom na zdravstvenu zaš titu žena za vreme trudnoće, porođ aja i materinstva. 5
Za analizu zdravstvenog stanja žena u generativnom periodu koriste se pokazatelji koji se mogu svrstati u tri grupe: ~ glavne karakteristike žena u reproduktivnom periodu (broj i struktura žena, obrazovanje, zaposlenost, proseč na starost, oč ekivano trajanje života, rađ anje i specifič na stopa fertiliteta) ~ faktori koji utič u na zdravlje žena (maternalna starost, vremenski razmak izmeđ u rađ anja, paritet, porođ aj uz struč nu pomoć, abortus i kontracepcija). ~ zdravstveni (nepostojanje savremenog koncepta planiranja porodice). Problemi zdravstvene zaš tite žena mogu se svrstati u tri grupe: zdravstveno vaspitni (nedovoljno sprovođ enje humanizacije odnosa međ u polovima), populacioni ( zanemaruje se uvođ enje efikasnih mera populacione politike) i zdravstveni (nepostojanje savremenog koncepta planiranja porodice). Glavni prioriteti su pre svega edukacija žena, planiranje porodice i abortus. Za očuvanje zdravlja žena neophodno je obezbediti: zdravstveno vaspitanje u svim fazama života, potrebne uslove da žene poč nu da rađ aju u periodu kada su socijalno i biološ ki spremne, ali ne pre 19. ni posle 35. godine, struč nu pomoćženama oko utvrđ ivanja optimalnog vremenskog razmaka izmeđ u trudnoća, bolju dostupnost savremenih sredstava kontracepcije i odgovarajuću zdravstvenu zaš titu za vreme trudnoće, porođ aja i babinja. Za ocenu zdravstvenog stanja populacije žena u fertilnom periodu izmeđ u ostalog i pokazatelji morbiditeta imaju veliki znač aj. 6
DEMOGRAFSKI POKAZATELJI Broj stanovnika Juž nobanatskog okruga Demografski procesi Vojvodine karakteriš u se sporim porastom broja stanovnika. U periodu od 1921-2002. godine ukupan broj stanovnika Vojvodine je uvećan za 32%, dok je u periodu od 1991-2002. godine porast broja stanovnika praktič no zaustavljen. Južnobanatski okrug ima ukupno 313 937 stanovnika, prema popisu iz 2002. godine. Na teritoriji okruga se nalazi 8 opš tina (najveća opš tina Panč evo 127 162, najmanja opš tina Opovo 11 016 stanovnika) u okviru kojih postoji 94 naseljenih mesta. Osnovne vitalne događ aje stanovnika Južnobanatskog okruga nekoliko poslednjih godina karakteriš e blagi porast stope nataliteta, pad stope prirodnog priraš taja i porast opš te smrtnosti, tako da starosna struktura stanovniš tva Južnobanatskog okruga odgovara regresivnom biološ kom tipu. Starosna i polna struktura Starosna struktura stanovniš tva predstavljena starosnom piramidom pokazuje uoč ljive razlike izmeđ u dva poslednja popisa. Osnova piramide je znač ajno uža u 2002. godini, dok najbrojniju kategoriju č ini populacija starosti 40-45 godina, a ne kategorija od 35-39 godina starosti, koja je bila najzastupljenija u predhodnom popisu iz 1991. godine. Sa skoro 16% osoba starijih od 65 godina, proseč nom starošću od 38,1 i indeksom starenja od 0,85 Vojvodina je u poodmakloj fazi demografskog starenja. Mladi do 20 godina starosti č ine prema rezultatima poslednjeg popisa samo četvrtinu ukupne populacije, dok je svaki peti stanovnik stariji od 60 godina. Biološ ki tip stanovniš tva Vojvodine je izrazito regresivan. Broj stanovnika do 14 godina starosti smanjen je sa 19,3% na samo 15,9% u 2002. godini. U drugoj polovini XX veka zapažaju se promene u polnoj strukturi stanovniš tva. Negativan maskulinitet, odnosno broj muš karaca u populaciji manji od broja ženskog stanovniš tva, ukazuje na zadovoljavajući nivo zdravstvene zaš tite. Starosna struktura stanovnika Južnobanatskog okruga prema podacima iz poslednjeg popisa stanovniš tva 2002. godine odgovara regresivnom biološ kom tipu, sa oko 12,6% stanovnika starijih od 65 godina i 8,3% u dobnoj grupi od 0-6 godina. 7
BROJ STANOVNIKA U JUŽ NOBANATSKOM OKRUGU R. br. OPŠ TINA BROJ BROJ STANOVNIKA PO STANOVNIKA POPISU 1991 PO POPISU 2002. 0 godina 0-6 godina 7-14 godina DECA I OMLADINA DOBNE GRUPE 15-18 godina 7-18 godina 19-27 godina POSEBNE GRUPE STANOVNIŠ TVA 18 i vi{e 65 i vi{e Index starenja 65 i više/br.st an.po popisu 2002, 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 15-49 godina Tabela 1. Ž ENE DOBNE GRUPE 25-50 godina 15 i vi{e UKUPNO 328428 313937 2887 18277 28804 16890 45695 27339 247078 49485 0,44 0,16 75621 115902 136513 1 ALIBUNAR 26535 22954 207 1368 2169 1157 3326 2127 18053 4441 0,54 0,19 4935 7872 9900 2 BELA CRKVA 23707 20367 195 1255 1943 1073 3016 2234 15901 3192 0,43 0,16 4814 7424 8788 3 VRŠAC 58228 54369 513 3185 4714 2801 7516 6035 43155 8862 0,47 0,16 13349 20100 24172 4 KOVAČ ICA 30469 27890 276 1719 2663 1473 4136 2867 21759 4753 0,46 0,17 6266 9961 11777 5 KOVIN 38263 36802 354 2276 3731 2078 5809 3929 28363 6001 0,42 0,16 8536 13383 15533 6 OPOVO 11384 11016 102 644 1065 608 1673 1155 8597 1848 0,45 0,17 2526 3976 4659 7 PANČ EVO 125261 127162 1125 7091 11366 7067 18433 7778 100513 17675 0,39 0,14 32334 48425 55897 8 PLANDIŠTE 14581 13377 115 739 1153 633 1786 1214 10737 2713 0,61 0,20 2861 4761 5787 Rađ anje i obnavljanje Vojvodina predstavlja nisko natalitetno područ je. Opadanje nataliteta je započ elo prvih decenija XX veka. I danas se Vojvodina svrstava u područ ja sa vrlo niskim vrednostima stope nataliteta. U Južnobanatskom okrugu u 2007. godini je bilo 2290 porođ aja. Prirodno kretanje stanovništva Stopa prirodnog priraš taja (razlika izmeđ u broja rođ enih i broja umrlih) od pedesetih godina proš log veka je u konstantnom padu i dostiže negativne vrednosti već1991. godine. U poslednjoj popisnoj godini sve opš tine u Vojvodini su imale negativan prirodni priraš taj, sem Novog Sada, u kome je prirodni priraš taj stanovniš tva bio na nuli. U Južnobanatskom okrugu se godinama unazad registruje niska stopa prirodnog priraš taja, koja nastavlja svoj negativni trend i u nekoliko poslednjih godina. U Južnobanatskom okrugu prisutno je stalno smanjenje broja živorođ ene dece, š to rezultira opadanjem stope nataliteta kao pozitivne komponente u prirodnom kretanju stanovniš tva. U 1992. godini ova stopa je ispod 10 promila, u 2000. godini ona iznosi samo 9,00 promila, a u 2007. godini stopa nataliteta iznosi 9,08. Uoč ava se da se Južnobanatski okrug nalazi u fazi nepovoljnog nataliteta prema svetskim standardima (ispod 12 promila, prema SZO). Vitalni indeks pokazuje trend opadanja u poslednjih 10 godina.vrednosti ovih pokazatelja imaju približne vrednosti u odnosu na populaciju Vojvodine koja ima i slič nu starosnu strukturu stanovniš tva. U 2007.godini najnepovoljniji vitalni indeks u Južnobanatskom okrugu ima stanovniš tvo opš tina Plandiš te i Alibunar (35,19) i (46,45). 8
Prirodno kretanje stanovniš tva Južnobanatskog okruga u deset poslednjih godina je prikazano: 20 15 10 5 Prirodno kretanje stanovniš tva u Južnobanatskom okrugu od 1997-2007. godine 14,2 14,3 14,79 14,66 14,82 15,27 14,79 15,08 14,2 14,1 14,2914,41 13,31 13,74 13,3 14,3 10,66 9,55 10,21 10,55 10,37 9,08 10,2 9 9 9,15 9,89 10,02 9,66 9,52 6,66 0-5 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007-3,9-4,61-5,07-4,77-4,8-4,61-4,58-5,75-5,42-4,77-5,33-10 natalitet mortalitet prirodni priraš taj smrtnost odojčadi Prirodno kretanje stanovništva u Juž nobanatskom okrugu od 1997-2007. godine Uoč ljivo je da usled pada i niskih vrednosti stope nataliteta i laganog porasta stope mortaliteta, prirodni priraš taj godinama unazad ima izrazito negativne vrednosti. Smrtnost stanovništva Promene u zdravstvenom stanju populacije mogu se pratiti i pri analizi podataka o uzrocima umiranja stanovniš tva. Opš ti mortalitet, odnosno njegova stopa, ne smatra se preciznim indikatorom zdravstvenog stanja i koristi se uglavnom radi uporednih sagledavanja različ itih teritorija i vremenskih perioda. U strukturi uzroka smrti prema ukupnom broju umrlih godinama unazad najviš e učestvuju bolesti cirkulatornog sistema i neoplazme. Posle dugog perioda opadanja opš tih stopa mortaliteta, od 60-tih godina poč inje njihov umereni rast; pod uticajem poodmaklog demografskog starenja stanovniš tva osamdesetih godina poč inje intenzivnije povećanje opš te stope mortaliteta. Opš ta stopa smrtnosti u 2007.godini iznosi 14,41. U ukupnom broju umrlih nekoliko godina unazad najveći udeo imaju stanovnici starosti 55 godina i viš e. Međ u umrlima muš karci imaju uč ešće sa 51%, a žene 49%. Proseč na starost umrlih lica u Južnobanatskom okrugu je 72,1 godina, š to odgovara proseč noj starosti umrlih na nivou Republike Srbije. Vrednosti stopa specifič nog mortaliteta u pogledu vodećih uzroka prirodnih smrti pokazuju da se u Južnobanatskom okrugu godinama unazad nalaze bolesti cirkulatornog sistema i tumori č ijem nastanku znatno doprinosi demografska stuktura stanovniš tva i stil savremenog nač ina života ljudi na ovom područ ju (smanjena fizič ka aktivnost, neadekvatna ishrana, korišćenje duvana, aklohola i drugo). Mortalitet odojč adi spada u vrlo osetljive pokazatelje ne samo zdravstvenog stanja dece do navrš ene prve godine života veći stanovniš tva kao celine. Vrednosti ovog pokazatelja kontinuirano opadaju tokom poslednjih decenija. 9
Iako je prisutno opadanje mortaliteta odojč adi u svim starosnim kategorijama, zapaža se da najveći udeo u smrtnosti odojč adi č ini smtnost novorođ enč adi u prvih mesec dana (neonatalna smrtnost). U okviru neonatalne smrtnosti dominira smrtnost u prvoj nedelji (perinatalni morbiditet). Zdravlje dece je vrlo osetljivo ne samo u prvoj nedelji života, većtokom celog predš kolskog perioda. Smrtnost dece do 5 godina na 1000 živorođ ene dece je od strane UNICEF-a prepoznat kao najznač ajniji pokazatelj zdravlja dece u svetu. Stope maternalnog mortaliteta, odnosno smrtnost žena usled komplikacija trudnoće, porođ aja i puerperijuma su u posmatranom periodu u opadanju. Stopa smrtnosti odojč adi kao najosetljiviji pokazatelj rada zdravstvene službe pa i ukupnog socijalno-ekonomskog miljea, u 2007. godini iznosi 6,6 promila. U 2007. godini stopa mrtvorodjenosti u Vojvodini iznosi 5,82, a u Republici Srbiji 5,41. Stopa mrtvorodjenosti u Južnobanatskom okrugu u 2007. godini iznosi 7,01. MORBIDITET- OBOLJEVANJE Zvanič no registrovani morbiditet, odnosno oboljevanje, predstavlja praktič no svaki sluč aj oboljevanja, ali samo onog dela stanovniš tva koji zatraži zdravstvenu zaš titu u zdravstvenoj ustanovi (u primarnoj ili sekundarnoj zdravstvenoj zaš titi). Stoga on ne pruža najkompletniju informaciju o prisustvu, odnosno odsustvu bolesti i patološ kih stanja u posmatranoj populaciji. Međ utim, kao takav može da se koristi za dobijanje š to realnije ocene ukupnog zdravstvenog stanja stanovniš tva. Uvid u zdravstveno stanje stanovniš tva ostvaruje se analizom uč estalosti registrovanih oboljenja i stanja, strukture oboljevanja, odnosno učešća grupa bolesti i stanja u ukupnom broju evidentiranog morbiditeta i zastupljenosti određ enih bolesti unutar pojedinih grupa oboljenja. Vanbolnički morbiditet Morbiditet (oboljevanje) je direktni pokazatelj zdravstvenog stanja stanovniš tva. U naš im uslovima morbiditetna statistika registruje oboljenje, a ne obolelo lice. Jedno lice može bolovati od jedne ili viš e bolesti istovremeno i viš e puta u toku godine, te se dobija opš ta stopa morbiditeta, koja daje broj oboljenja u toku godine bez pravog uvida u broj obolelih lica. Opš ta stopa morbiditeta predstavlja odnos broja oboljenja registrovanih u toku definisanog perioda, najč ešće u toku jedne kalendarske godine, i broja stanovnika na jednoj teritoriji. Ovaj odnos se množi konstantom, najč ešće sa hiljadu. Stopa specifič nog morbiditeta predstavlja odnos broja oboljenja registrovanih u toku posmatranog perioda i određ ene populacione grupe po polu i / ili starosti. Specifič na stopa morbiditeta po uzroku izrač unava se kao odnos broja obolelih od određ ene bolesti i broja osoba koje mogu da obole od te bolesti. Konstanta kod specifič nih stopa morbiditeta može biti 1000, 10 000 i 100 000, š to zavisi od frekvencije oboljenja u posmatranoj populacionoj grupi. Bolnički morbiditet 10
Bolnič ki morbiditet je bitan pokazatelj zdravstvenog stanja populacije, s tim š to on govori samo o zdravstvenom stanju onog dela populacije koji se hospitalizuje u određ enom vremenskom periodu. Analiza bolnič kog morbiditeta zasniva se na obradi individualnih izveš taja o hospitalizaciji koje dostavljaju stacionarne zdravstvene ustanove. Lista morbiditeta govori o najč ešćim uzrocima hospitalizacije. U Južnobanatskom okrugu stacionarnu zdravstvenu zaš titu gravitirajućem stanovniš tvu pružaju dve opš te bolnice: Opš ta bolnica Panč evo i Opš ta bolnica Vrš ac sa 950 standardnih bolnič kih postelja i tri specijalne bolnice koje pružaju tercijarnu zdravstvenu zaš titu stanovniš tvu č itave zemlje: specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti Dr Slavoljub Bakalović Vrš ac iz Vrš ca, specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti Kovin iz Kovina i specijalna bolnica za plućne bolesti Dr Budislav Babić iz Bele Crkve. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA JUŽ NOBANATSKOG OKRUGA Opšti podaci Južnobanatski okrug obuhvata površ inu od 4248 km 2 i prema velič ini teritorije, nalazi se na drugom mestu u Vojvodini. Na teritoriji okruga se izdvaja 8 opš tina: Alibunar, Bela Crkva, Vrš ac, Kovač ica, Kovin, Opovo, Panč evo i Plandiš te (najveća opš tina Panč evo 127 162, najmanja opš tina Opovo 11 016 stanovnika) u okviru kojih se nalazi 94 naseljenih mesta. Sam grad Panč evo nalazi se nedaleko od Dunava, na reci Tamiš, i jedan je od najvećih gradova Vojvodine. Istovremeno je i administrativni centar Južnobanatskog okruga, koji se odlikuje razvijenom petrohemijskom, poljoprivrednom i prehrambenom industrijom. Prema podacima republič kog Zavoda za razvoj, u najrazvijenije okruge, sa najvećim kvalitetom života, merenim indeksom humanog razvoja stanovniš tva svrstaju se Južnobanatski, Južnobač ki i Zapadnobač ki okrug. Upravo je Južnobanatski okrug posle Beograda najrazvijeniji, sa indeksom humanog razvoja 0,882, što je viš e od od hrvatskog proseka, i lagano se približava slovenač kom i grč kom proseku. 11
Oboljevanje odraslog stanovništva Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva Južnobanatskog okruga po grupama bolesti pokazuje da ova populacija najč ešće oboljeva od bolesti sistema za disanje. Primetno je da u periodu od deset poslednjih godina postoji pad stope oboljevanja od ovih bolesti. Najč ešća dijagnoza unutar ove grupe bolesti je akutna upala grla i ždrela, bolest brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih partija disajnih puteva, a na trećem akutna upala duš nika i duš nica, bolesti bez većeg sociomedicinskog znač aja. Pet najčešćih grupa bolesti kod odraslih u Južnobanatskom okrugu u 2007. godini (stopa na 1000 stanovnika) BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE 317 BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA 224 BOLESTI MIŠIĆ NO-KOŠTANOG SISTEMA 133 BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA 70 69 0 50 100 150 200 250 300 350 Na drugom mestu nalaze se bolesti sistema krvotoka. Vodeća dijagnoza bolesti unutar ove grupe je esencijalna arterijska hipertenzija (poviš en krvni pritisak nepoznatog uzroka). Ova bolest je hronič no oboljenje i znač ajan faktor rizika za nastanak drugih masovnih nezaraznih bolesti, pa samim tim ima i veliki socio-medicinski znač aj. Veoma je važno da se uspeš nom prevencijom može bitno uticati na smanjenje učestalosti ovog oboljenja u populaciji odraslih, š to bi svakako bio jedan od prioritetnih zadataka u poboljš anju zdravstvenog stanja odraslog stanovniš tva. Druge ishemijske bolesti srca nalaze se na drugom, a poremećaji sprovodnog sistema i aritmije srca na trećem mestu unutar grupe bolesti sistema krvotoka. Treće mesto u listi morbiditeta odraslih pripada bolestima mišić no-koštanog i vezivnog tkiva. Najč ešće dijagnoze unutar ove grupe su: druga oboljenja leđ a, degenerativno oboljenje zgloba i akutna 12