ZAVOD ZA ZNANOST O DRVU

Σχετικά έγγραφα
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

18. listopada listopada / 13

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

numeričkih deskriptivnih mera.

IZVODI ZADACI (I deo)

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Elementi spektralne teorije matrica

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Računarska grafika. Rasterizacija linije

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

Operacije s matricama

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

DINAMIČKA MEHANIČKA ANALIZA (DMA)

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

radni nerecenzirani materijal za predavanja

1 Promjena baze vektora

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

( , 2. kolokvij)

Sjeverna zgrada FSB-a, prvi kat

*** **** policije ****

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet - Drvnotehnološki odsjek Preddiplomski studij

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Periodičke izmjenične veličine

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Kaskadna kompenzacija SAU

Reverzibilni procesi

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

L 158/370 Επίσημη Εφημερίδα της Ευρωπαϊκής Ένωσης

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

1.4 Tangenta i normala

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

DUALNOST. Primjer. 4x 1 + x 2 + 3x 3. max x 1 + 4x 2 1 3x 1 x 2 + x 3 3 x 1 0, x 2 0, x 3 0 (P ) 1/9. Back FullScr

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Obrada signala

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Pismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

7 Algebarske jednadžbe

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Doc. dr. sc. Markus Schatten. Zbirka rješenih zadataka iz baza podataka

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Moguća i virtuelna pomjeranja

Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet - Drvnotehnološki odsjek Preddiplomski i diplomski studij

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

STATISTIKA S M E I M N I AR R 7 : METODE UZORKA

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

5. Karakteristične funkcije

Transcript:

Govorčin, S. 1998: Prikaz povijesnog razvoja Zavoda za znanost o drvu 1 ZAVOD ZA ZNANOST O DRVU Podrijetlo današnjeg Zavoda za znanost o drvu, kao i kolegija koji su danas pri tom zavodu, temelji se na Pravilima unutrašnjeg uređenja Gospodarskošumarskog učilišta u Križevcima u Kraljevini Hrvatskoj od 19. svibnja 1860. godine. Tim pravilima određuje se cilj učilišta, ravnateljstvo i uprava, sredstva za učenje, uvjeti upisa, plan i program nastave, cijena pohađanja učilišta, sastav osoblja učilišta itd. U drugom tečaju (godini) prvog (zimskog) poljeća (semestra) od ukupno 25 sati nastave u tjednu, profesor šumarstva Dragutin Hlava 6 sati tjedno predaje Upotrebljavanje šume i šumarsko zanatarstvo. Donošenjem naputka namjesničkog vijeća, odobrenog 1865. godine, nastaju neke promjene organizacijske osnove učilišta, ali do znatnije reorganizacije dolazi na temelju Osnove o reorganizaciji učilišta, koju je 21. siječnja 1877. godine odobrio Sabor. Ta reorganizacija općenito povećava kriterije naukovanja, a vrijeme naukovanja povećava se na tri godine. Promjene se odražavaju i na naslov predmeta, te Dragutin Hlava 4 sata u tjednu u trećem tečaju (godini) zimskog i ljetnog poljeća (semestra) predaje Tehnologiju drva i uporabu šuma. Od studenog 1878. godine službuje u svojstvu pravog učitelja, a od rujna 1883. godine profesorom je imenovan Fran Ž. Kesterčanek. Glavni je i neumorni borac za unapređenje šumarske nastave i najzaslužniji za podizanje nastave na visokoškolski stupanj. Kraljevska zemaljska vlada, Odjel za poslove unutarnje, predlaže, a Sabor u cijelosti prihvaća, 18. srpnja 1894. godine novu Naukovnu osnovu za viši odjel Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta za godinu 1895/96. Fran Ž. Kesterčanek predaje 4 sata na tjedan u trećem tečaju (godini) zimskog i ljetnog poljeća Tehnologiju drva i uporabu šuma. Nakon 39 godina šumarske nastave na križevačkom zavodu na temelju Naredbe Visoke kraljevske zemaljske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade, Odjela za poslove unutarnje, od 7. srpnja 1897. godine ukida se Šumarski odjel tog učilišta, a nastava se listopada 1898. godine prenosi na Šumarsku akademiju pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Naredbom od 7. listopada 1898. godine propisan je novi Naukovni i ispitni red, kojim su kolegiji današnjeg Zavoda za znanost o drvu pokriveni predmetom prof. Ivana Patraša Uporaba šuma (4+4) u III. semestru i predmetom prof. Fran Ž. Kesterčaneka Šumska mehanička tehnologija i strojarstvo (3+2) u VI. semestru. Godine 1899. osniva se Kabinet za šumsko-proizvodne struke. Kabinet je osnovan od predmeta i knjižnice na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, ali je kasnije upotpunjavan. Prvi predstojnik bio je prof. Fran Ž. Kesterčanek (1899-1915), a potom prof.dr. Andrija Petračić (1916-1919). Naredbom Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove i za bogoštovlje i nastavu od 7. listopada 1900. godine donosi se novi Naukovni i ispitni red bez promjena u predmetima Uporaba šuma (prof. Fran Ž. Kesterčanek) i Šumska mehanička tehnologija i strojarstvo (prof. Fran Ž. Kesterčanek), s napomenom da su slušatelji predavanja i vježbi dužni sudjelovati i u strukovnim ekskurzijama. Od školske godine 1907/08. uvodi se na Šumarsku akademiju četverogodišnji studij s novom naučnom osnovom koja današnje kolegije Zavoda za znanost o drvu pokriva predmetima Anatomija i fiziologija šumskog drveća (2+2), što ga predaje u V. semestru prof.dr. A. Heinz, i Uporaba šuma i mehanička tehnoloogija (5+4), koji u VII. semestru predaje prof. Fran Ž. Kesterčanek. Uredbom Vladina odjela za bogoštovlje i nastavu od 17. travnja 1908, a na prijedlog Odbora profesorskog zbora Filozofskog fakulteta, Šumarska akademija u

Govorčin, S. 1998: Prikaz povijesnog razvoja Zavoda za znanost o drvu 2 pravnom smislu postiže široku samostalnost, pa se mogla smatrati posebnom ustanovom na Sveučilištu. Zbor nastavnika Šumarske akademije na sjednici 28. travnja 1908. godine za svog prvog pročelnika izabire prof. Frana Ž. Kesterčaneka. Godine 1909. ponovno je izdan novi naučni i ispitni red zbog ukazanih potreba da se red donekle preinači. Promjene se djelomično odražavaju i u predmetima današnjeg Zavoda za znanost o drvu. Prof. dr. Antun Heinz predaje u III. godištu zimskog semestra Anatomiju i fiziologiju drveća (2+2), a prof. Fran Ž. Kesterčanek u IV. godištu zimskog semestra (4+4) i ljetnog semestra (2+2) predaje Uporaba šuma i šumska industrija Ι i ΙΙ. Dana 31. kolovoza 1919. godine potpisan je ukaz o osnivanju Gospodarskošumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a naredbom Povjereništva za prosvjetu i vjere, u sporazumu s Povjereništvom za narodno gospodarstvo od 26. rujna 1919. godine izdaje se provedbena naredba prema kojoj 1. listopada 1919. godine prestaje djelovati Šumarska akademija, te se osniva samostalan Gospodarsko-šumarski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu. Fakultet je počeo raditi na početku šk. god. 1919/20. Za prvog dekana Gospodarsko-šumarskog fakulteta profesorski je zbor 10. travnja 1920. izabrao prof.dr. Andriju Petračića. Prof. dr. Andrija Petračić, prema prvoj Naučnoj osnovi Šumarskog fakulteta za šk. god. 1920/21, predaje Anatomiju drvlja (2+0) u V. i VI. semestru i Uporabu šuma, šumsku industriju i trgovinu (5+0) u V. i VI. semestru. Godine 1921. dr. Aleksandar Ugrenović, koji je još 1907. godine doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu disertacijom O diferencijaciji ekstremiteta za gibanje u Coleoptera izabran je redovitog profesora Gospodarsko-šumarskog fakulteta za predmet Uporaba šuma sa trgovinom i industrijom drveta (5+0) u V. i VI. semestru i Šumarska politika (3+0) u VII. i VIII. semestru. Naredbom Odjeljenja ministarstva prosvjete u Zagrebu od 3. srpnja 1924. godine u Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu osniva se Zavod za uporabu šuma, na temelju prijedloga profesorskog zbora Gospodarsko-šumarskog fakulteta. Prema 4. te naredbe Zavodom upravlja predstojnik, koji je profesor nauke o uporabi šuma u Gospodarsko-šumarskom fakultetu, te on zastupa Zavod u odnosima s vlastima i privatnim osobama, te vodi svu prepisku Zavoda. Predstojnik Zavoda za uporabu šuma od osnutka do godine 1941. bio je prof. dr. Aleksandar Ugrenović. Od 1923.do 1937. godine u Zavodu je kao asistent radio ing. Ivan P. Isajev. Prof.dr. Aleksandar Ugrenović predaje predmet Uporaba šuma, šumska industrija i trgovina (5+0) u V. i VI. semestru sve do šk. god. 1940/41. Predmet Anatomija drvlja (2+0) u V. semestru i (0+2) u VI. semestru od godine 1926. predaje dr. Vladimir Škorić. Od početka godine 1938. kao asistent dnevničar počinje raditi ing. Ivo Horvat. Od 10. travnja 1941. postaje asistent pripravnik. Prof.dr. Aleksandar Ugrenović tada je umirovljen. Šk. god. 1941/42. službeno ne postoji nositelj predmeta Uporaba šuma, šumska industrija i trgovina. Od šk. god. 1941/42. predmet Anatomija drvlja predaje se (2+0) u V. semestru i (0+4) u VI. semestru. U ožujku 1942. godine ing. Ivo Horvat obranio je disertaciju Istraživanja o specifičnoj težini i utezanju slavonske hrastovine, a 22. travnja 1942. godine povjerava mu se kao asistentu vježbeniku predmet Uporaba šuma, šumska industrija i trgovina (5+0) u V. i VI. semestru. Od šk. god. 1945/46. prof.dr. Aleksandar Ugrenović ponovno se aktivira i postaje nositeljem predmeta Uporaba šuma, šumska industrija i trgovina. Zavod za uporabu šuma godine 1948. prerasta u Zavod za tehnologiju drva kao novu jezgru iz koje će se 1960. godine razviti dva nova zavoda: Zavod za

Govorčin, S. 1998: Prikaz povijesnog razvoja Zavoda za znanost o drvu 3 iskorišćivanje šuma i Zavod za mehaničku preradu drva. Iste godine osnovan je i Zavod za anatomiju drva, čiji je prvi predstojnik dr. Zvonimir Špoljarić. Godine 1948. u Zavodu kao asistent počinje raditi ing. Roko Benić. Školske godine 1948/49. predmet Uporaba šuma, šumska industrija i trgovina razdvaja se na predmete prof.dr Aleksandra Ugrenovića Tehnologija drveta (3+1) u IV. semestru, namijenjen grupi za gajenje šuma, na predmet prof.dr. Aleksandra Ugrenovića Tehnologija drveta (3+1) u IV. semestru, namijenjen šumsko-industrijskoj grupi, predmet prof.dr. Aleksandra Ugrenovića Iskorišćivanje šuma (4+0) u V. i VI. semestru, namijenjen grupi za gajenje šuma, predmet prof.dr. Aleksandra Ugrenovića Iskorišćivanje šuma (4+0) u V. i VI. semestru, namijenjen šumskoindustrijskoj grupi, i predmet dr. Ive Horvata Mehanička prerada drveta (4+2) u VII. semestru te (3+3) u VIII. semestru, namijenjen šumsko-industrijskoj grupi. Predmet Anatomija drveta od 1948. godine predaje dr. Zvonimir Špoljarić, uz satnicu (3+3) u III. semestru, za grupu za gajenje šuma i za šumsko-industrijsku grupu. U ožujku 1950. godine u Zavodu kao asistent počinje raditi ing. Juraj Krpan. Školske godine 1951/52. dolazi do novog razdvajanja te se Šumarski odjel Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu dijeli na Šumsko-gospodarski odsjek i Drvnoindustrijski odsjek. Prema novom nastavnom planu predmet Anatomija drva se predaje na Šumsko-gospodarskom odsjeku (3+2) u III. semestru, a na Drvnoindustrijskom odsjeku (2+4) u IV. semestru. Predmet Tehnologija drva predaje se na Šumsko-gospodarskom odsjeku (2+0) u III. i IV. semestru, a na Drvnoindustrijskom odsjeku (2+2) u III. i IV. semestru. Predmet Mehanička prerada drveta predaje se na Drvnoindustrijskom odsjeku (5+2) u VII. i VIII. semestru. Prof.dr. Aleksandar Ugrenović počinje predavati Iskorišćivanje šuma (4+2) u V. semestru i (4+0) u VI. semestru na Šumsko-gospodarskom odsjeku odnosno Eksploataciju šuma (3+2) u V. semestru i (4+0) u VI. semestru na Drvnoindustrijskom odsjeku. Godine 1954. Zavod za anatomiju drva, s obzirom na proširenje njegove djelatnosti, dopunjuje svoj naziv u Zavod za anatomiju i zaštitu drva. U siječnju 1954. godine doktorira ing. Juraj Krpan, a 1955. godine doktorira ing. Roko Benić. U šk. god. 1954/55. dr. Ivo Horvat počinje predavati Preradu drveta (3+0) u VII. semestru na Šumsko-gospodarskom odsjeku, te Mehaničku preradu drveta I (5+2) u VII. i VIII. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku, dr. Juraj Krpan predaje Mehaničku preradu drveta II (4+2) u VII. i VIII. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku te Sušenje i parenje drveta (2+0) u VII. semestru i (2+2) u VIII. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku, a dr. Roku Beniću povjerava se predmet Eksploatacija šuma (3+2) u V. i VI. semestru na Drvnoindustrijskom odsjeku. U lipnju 1955. godine u Zavodu kao asistent počinje raditi ing. Stanko Bađun, a u srpnju 1955. godine asistenti ing. Marijan Brežnjak. U listopadu 1955.godine prof.dr. Ivo Horvat izabran je za redovitog profesora predmeta Tehnologija drveta i Mehanička prerada drveta. Od 1956. godine prof.dr. Ivo Horvat izabran je za predstojnika Zavoda za tehnologiju drva. U ožujku 1957. godine ing. Božidar Petrić izabran je za sveučilišnog asistenta za predmet Anatomija drva pri Zavodu za anatomiju i zaštitu drva. Školske godine 1957/58. predmet Mehanička prerada drva I se preimenuje u Pilansku preradu drva sa satnicom (3+0) u VII. semestru i (2+2) u VIII. semestru. Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta 8. prosinca 1959. godine oba dotadašnja odjela postaju samostalni fakulteti, odnosno Šumarski fakultet postaje znanstvena i najviša nastavna ustanova za šumarstvo i drvnu industriju. Zavod za tehnologiju drva dijeli se na tri zavoda: Zavod za tehnologiju

Govorčin, S. 1998: Prikaz povijesnog razvoja Zavoda za znanost o drvu 4 drva, Zavod za iskorišćivanje šuma i Zavod za mehaničku preradu drva. U sklopu Zavoda za tehnologiju drva 1960. godine predaju se kolegiji Tehnologija drva (2+0) u III. semestru i (2+0) u IV. semestru na Šumsko-gospodarskom odsjeku, Tehnologija drva (2+2) u III. semestru i (2+2) u IV. semestru na Drvnoindustrijskom odsjeku, Prerada drva (3+0) u VII. semestru na Šumsko-gospodarskom odsjeku i Pilanska prerada drva (3+2) u VII. semestru i (2+2) u VIII. semestru na Drvnoindustrijskom odsjeku. Godine 1960. prof.dr. Ivo Horvat imenovan je dekanom Šumarskog fakulteta. Od godine 1963. na mjesto stručnog suradnika - voditelja Terenske nastave Drvnoindustrijskog odjela izabran je ing. Vladimir Herak. U studenom 1963. godine ing. Velimir Šćukanec izabran je za sveučilišnog asistenta za predmet Zaštita drva, pri Zavodu za anatomiju i zaštitu drva. Godine 1964. ing. Marijan Brežnjak brani doktorsku disertaciju Neke eksploatacione karakteristike tračnih pila i jarmača, a 1965. godine ing. Stanko Bađun brani doktorsku disertaciju Utjecaj modrenja na fizička i mehanička svojstva crne borovine (Pinus nigra Arn.). Školske godine 1964/65. prof.dr. Ivo Horvat posljednji put na Šumsko-gospodarskom odjelu predaje predmet Prerada drva (3+0) u VII. semestru. Donošenjem novog Statuta od 1966. godine naziv zavod zamjenjuje se riječju katedra. Početkom 1967. ing. Božidar Petrić obranio je doktorsku disertaciju Utjecaj starosti i širine goda na promjene strukture i volumne težine bijele borovine (Pinus sylvestris L.). Godine 1969. obranom magistarskog rada Kromatografsko ispitivanje ekstraktivnih tvari nekih domaćih vrsta drva, ing. Velimir Šćukanec stekao je naslov magistra znanosti. Habilitacijskim nastupnim predavanjem Prilog poznavanju fizičkih i mehaničkih svojstava lipovine Tilia parvifolia Ehrh.), te habilitacijskim kolokvijem dr. Stanko Bađun je u lipnju 1970. godine habilitiran za naslovnog docenta područja Tehnologija drva. U 1971. godini dr. Marijan Brežnjak habilitacijskim nastupnim predavanjem Piljenje kružnim pilama sa stlačenim zupcima uz velike pomake po zupcu, te habilitacijskim kolokvijem habilitira i biva izabran za docenta. Iste godine prof.dr. Stanko Bađun preuzima nastavu predmeta Specijalni proizvodi iz drva (3+0) u VII. semestru Drvnoindustrijskog odjela. Godine 1972. doc.dr. Marijan Brežnjak izabran je za izvanrednog profesora. Tijekom 1973. dr. Božidar Petrić habilitiran je za naslovnog docenta znanstvenog područja Anatomija drva, na temelju habilitacijskog rada Varijacije nominalne volumne težine ranog i kasnog drva bijele borovine (Pinus sylvestris L.), i habilitacijskog nastupnog predavanja Varijacije submikroskopske građe membrana stanica drva. U sklopu novoosnovanog dvogodišnjeg studija za proizvodnju namještaja od 1973. godine počinje posebna nastava na VI. stupnju Drvnoindustrijskog odjela, na kojemu doc.dr. Stanko Bađun dobiva dio predmeta Poznavanje materijala I (2+2) u III. semestru i (2+2) u IV. semestru. Tijekom 1974. godine doc.dr. Stanko Bađun izabran je u zvanje izvanrednog profesora, od 1975. godine prestaje se predavati predmet Specijalni proizvodi iz drva, a u 1976. godini izabran je za dekana Šumarskog fakulteta. Godine 1977. prof.dr. Marijan Brežnjak izabran je za redovitog profesora. Iste godine na Katedri počinje raditi kao asistent za predmet Tehnologija masivnog drva ing. Đorđe Butković. Godine 1978. ing. Đorđe Butković obranio je magistarski rad Piljenje jelovih trupaca u cijelo i prizmiranjem. Te godine prof.dr. Stanko Bađun počinje predavati predmet Tehnološke karakteristike drva (2+0) u IV. semestru na Drvnotehnološkom odjelu. Godine 1979. prof.dr. Stanko Bađun izabran je za redovitog profesora. Od 1980. godine ing. Vladimir Herak održava nastavu predmeta Zaštita na radu, zajedno s prof.dr. Marijanom Brežnjakom, a na Katedri za tehnologiju drva, u svojstvu asistenta za predmet Osnove tehnologije drva počinje raditi ing. Slavko Govorčin. Godine 1981. prof.dr. Marijan Brežnjak izabran je za

Govorčin, S. 1998: Prikaz povijesnog razvoja Zavoda za znanost o drvu 5 dekana Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Godine 1982. ing. Vladimir Herak izabran je za predavača stručnog područja Terenska nastava na Drvnotehnološkom odjelu, a od tada samostalno izvodi i nastavu predmeta Zaštita na radu. U rujnu 1985. godine za asistenticu pripravnicu za predmet Anatomija drva pri Katedri za anatomiju i zaštitu drva izabrana je ing. Jelena Robotić. U svibnju 1985. godine mr. Đorđe Butković obranio je doktorsku disertaciju Istraživanje iskorištenja jelovih trupaca kod eksperimentalnog i simuliranog piljenja, te prognoziranje kvalitete piljenica, a u veljači 1986. godine izabran je za docenta na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. U veljači 1986. godine asistent za predmet Tehnologija masivnog drva postao je ing. Krešimir Babunović. U travnju 1986. godine asistentom za predmet Zaštita drva i drvnih proizvoda pri Katedri za anatomiju i zaštitu drva postaje ing. Radovan Despot. Od travnja 1987. godine dr. Đorđu Butkoviću povjerava se nastava predmeta Tehnologija masivnog drva, a u studenome kao znanstveni novak za predmet Osnove tehnologije drva počinje raditi ing. Tomislav Sinković. U travnju 1989. godine ing. Slavko Govorčin obranio je magistarski rad Svojstva bagremovine od posebnog značenja za mehaničku preradu. Godine 1989. dr. Đorđe Butković izabran je za izvanrednog profesora predmeta Tehnologija masivnog drva. U studenom 1990. godine ing. Tomislav Sinković postaje asistent za predmet Osnove tehnologije drva. U listopadu 1991. godine izv.prof.dr. Jurica Butković izabran je za predstojnika Katedre za tehnologiju drva. U lipnju 1991. godine ing. Radovan Despot obranio je magistarski rad Poboljšanje permeabilnosti jelovine djelovanjem bakterija. Obranom magistarskog rada Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom simulacijom ing. Krešimir Babunović stekao je u svibnju 1992. godine naslov magistra znanosti. U listopadu 1993. godine ing. Jelena Trajković obranila je magistarski rad Utjecaj sušenja mikrovalnom energijom na permeabilnost drva domaće jele. U lipnju 1994. godine ing. Tomislav Sinković obranio je magistarski rad pod naslovom Fizička i mehanička svojstva juvenilnog drva jele (Abies alba Mill.) iz Gorskog kotara. U listopadu 1995. godine dolazi do organizacijskih promjena na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, zbog kojih se dio Katedre za tehnologiju drva, u čijem su dijelu predmeti o svojstvima drva spaja sa Katedrom za anatomiju i zaštitu drva u Zavod za znanost o drvu, za čijeg predstojnika je izabran prof.dr. Božidar Petrić. Dio Katedre za tehnologiju drva s predmetom Tehnologija masivnog drva, spaja se s kolegijem Hidrotermička obrada drva s Katedre za mehaničku preradu drva u Zavod za pilansku preradu drva, za čijeg je predstojnika izabran izv.prof. dr. Jurica Butković, a predmet Zaštita na radu s Katedre za tehnologiju drva prelazi u Zavod za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji. U Zavodu za znanost o drvu u dodiplomskoj su nastavi predmeti Anatomija drva (2+2) u IV. semestru na Šumarskom odsjeku, te Anatomija drva (3+4) u III. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku, Osnove tehnologije drva (2+0) u V. semestru i (1+1) u VI. semestru na Šumarskom odsjeku, te Osnove tehnologije drva (2+2) u III. semestru i (3+2) u IV. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku, Tehnološke karakteristike drva (2+0) u IV. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku i Zaštita drva i drvnih proizvoda (2+0) u V. semestru i (2+2) u VI. semestru Drvnotehnološkog odsjeka. Svi predmeti povjereni su prof.dr.sc. Božidaru Petriću. U Zavodu su zaposleni još mr.sc. Slavko Govorčin, mr.sc. Radovan Despot, mr.sc. Jelena Trajković i mr.sc. Tomislav Sinković. U srpnju 1996. godine mr.sc. Slavko Govorčin obranio je doktorsku disertaciju Svojstva juvenilnog i adultnog drva bukovine iz područja Bjelolasice. U studenom 1996. godine mr.sc. Radovan Despot brani disertaciju Prilog poznavanju mehanizma infekcije i trulenja jelove građevne stolarije. Na temelju habilitacijskog nastupnog predavanja Raspored tehničkih svojstava drva jele, bukve i hrasta po poprečnom

Govorčin, S. 1998: Prikaz povijesnog razvoja Zavoda za znanost o drvu 6 presjeku u radijalnom smjeru u veljači 1997. godine i habilitacijskog kolokvija dr.sc. Slavko Govorčin habilitiran je u zvanje docenta predmeta Osnove tehnologije drva. U svibnju 1997. godine dr.sc. Radovan Despot na temelju habilitacijskog predavanja i habilitacijskog kolokvija Djelovanje bakterija na drvo habilitiran je u zvanje docenta predmeta Zaštita drva i drvnih proizvoda. Od listopada 1997. godine doc.dr.sc. Slavko Govorčin izabran je za predstojnika Zavoda za znanost o drvu, u kojem su mu povjereni predmeti Osnove tehnologije drva (2+0) u V. semestru i (1+1) u VI. semestru na Šumarskom odsjeku, Osnove tehnologije drva (2+2) u III. semestru i (3+2) u IV. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku, Tehnološke karakteristike drva (2+0) u IV. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku, te Anatomija drva (2+2) u IV. semestru na Šumarskom odsjeku i Anatomija drva (3+4) u III. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku. Predmet Zaštita drva i drvnih proizvoda (2+0) u V. semestru i (2+2) u VI. semestru na Drvnotehnološkom odsjeku povjeren je doc.dr.sc. Radovanu Despotu. U veljači 1998. godine izabran je za mlađeg asistenta za predmet Anatomija drva ing. Bogoslav Šefc, a mr.sc. Jelena Trajković obranila je doktorsku disertaciju Utjecaj temperature na sorpcijska svojstva bjeljike i srži jelovine.