LIPANJ ISSN

LIPANJ 2010. 6 V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E ISSN 1331-1476

Da, Marija je naπa posrednica; upravo ona prikazuje svome boæanskom Sinu sve naπe molitve, naπe suze, naπe uzdisaje; baπ ona pribavlja nam potrebne milosti za naπe spasenje. Duh Sveti kaæe nam da je Marija, izmeappleu svih stvorenja, Ëudo veliëine, Ëudo svetosti i Ëudo ljubavi. Sv. Ivan Marija VIANNEY ( 1859.)

6 s marijom po svijetu LIPANJ ISSN 1331-1476 VJERSKI LIST ZA MARIJINE TOVATELJE Split, 2010. Godina XLVIII. Cijena: 7 kn Kao tople sunëane zrake Na blagdan Presvetog Srca Isusova, 12. lipnja 2010., zavrπava SveÊeniËka godina. Nju je otvorio Benedikt XVI. uvjeren da je u naπe vrijeme kad je vjera u opasnosti da se ugasi poput zapuπtena plamena, najvaænije u ovome svijetu uprisutniti Boga a ljudima otvoriti pristup Bogu, kako je istaknuo i 12. svibnja u Fatimi. Uprisutnjenje Boga i otvaranje pristupa njemu temeljna je zadaêa Crkve, a ujedno i glavno sveêeniëko poslanje. SveÊenicima je, naime, Isus povjerio djelo spasenja ljudskog roda. Zato na blagdan Srca Isusova posebno molimo za njihovo posveêenje: da nam Bog dade dobrih i svetih sveêenika, koji Êe gorjeti æarom njegove ljubavi i truditi se raditi sve viπe na njegovu slavu i spasenje duπa. Dobri sveêenici su kao tople sunëane zrake, πto ih dobri Bog πalje na zemlju, da duπe prosvjetljuju, griju i vode do æivota vjeënoga (bl. Alojzije Stepinac). SveÊenik je, naime, kao i sunce. Ono ne postoji radi sebe, nego radi drugih. Ni sveêenik ne postaje netko radi sebe, nego radi drugih. Iz naroda je uzet da bi narodu sluæio. I kao πto sunce svojim zrakama obasjava zemlju i sve πto je na njoj, tako i sveêenik prosvjetljuje ljudske duπe pou- ËavajuÊi ih Boæjem zakonu i æivotu po Evanappleelju, a joπ im viπe svojim æivotnim primjerom unosi svjetlo u æivot, da oni koji ga sluπaju jasno mogu vidjeti istinu i nju slijediti. I kao πto sunce iz sebe toplinu iæarava svojim toplim zrakama da grije Ëovjeka, zemlju i sve πto je na njoj, tako i sveêenik unosi æar u srca Kristovih vjernika, kako bi ih zagrijao i joπ viπe oduπevio da ga velikoduπnije i odanijeg srca slijede noseêi svoj æivotni kriæ. I kao πto sunëeva zraka svojim svjetlom Ëovjeku obasjava put da ne bi lutao po mraku, tako i sveêenik vodi vjerniëki puk na putu prema nebeskoj domovini da bi dobro vidio kuda prolazi i kamo ide te dospije do svoga cilja. Da bi povjereni mu vjerniëki put mogao voditi pravim putem, sveêenik i sam treba biti Ëvrst i hrabar te put dobro poznavati. Nije to put njegovih osobnih hirova, nego sam Gospodin: Ja sam put (Iv 14,6), kako reëe Isus. Tko njime ide neêe zalutati, tko se njega dræi neêe se izgubiti. Zato nam je za sveêenike potrebno joπ viπe moliti i nakon zavrπetka SveÊeniËke godine. Kad bismo za njih molili koliko ih kritiziramo i ogovaramo, ne bismo li pred sobom imali sveêenike po Boæjem srcu i namisli, æive svece?! U R E D N I K

s marijom po svijetu NajposjeÊenije svetiπte Guadalupsko Gospino svetiπte u Meksiku najposjeêenije je svetiπte u krπêanskom svijetu. Svake godine pohodi ga 13 milijuna hodoëasnika. Najnovija otkriêa u dominikanskom samostanu u Chimalhuacánu omoguêuju ponovno ispisivanje povijesti mnogih vidova πpanjolskoga misionarskog djela u Centru Amerika. Gospa Guadalupska nije svojina osvajaëa bez obzira πto je Guadalupe ime poznatoga πpanjolskoga svetiπta iz 14. stoljeêa ni uroappleenika, indiosa, tvrdi struënjak Fidel Gonzales. Guadalupe je najveêi primjer sjedinjenja naroda, jezika, tradicija. (MdD) Potvrappleena Gospina ukazanja Pravoslavni biskup Gizeha potvrappleuje da se presveta Djevica ukazala na crkvi koja nosi njezino ime u Warraq El- Hadar u prvim satima petka 11. prosinca 2009. u 1 sat ujutro. To je sluæbeno priopêenje Koptske Crkve. Warraq je jedno od kairskih predgraapplea (Egipat), a preko 200 tisuêa krπêana i muslimana svjedoci su tih ukazanja. PodsjeÊamo da je veê 1968., 1983. i 1987. bilo ukazanja - danas sluæbeno priznatih - u Zeitounu. (MdD) Jubilej Saveza ljubavi Priprava za 100. obljetnicu schönstattskog slavlja Saveza ljubavi zapoëela je proπle godine Konferencijom 2014. i njezinom porukom, putovanjem simbola OËeva oka po svijetu i brojnim pothvatima u razliëtim zemljama. Svake subote u 7,15 sati u Prasvetiπtu se slavi sv. misa, a od 13, oæujka spominje se i po jedna zemlja u kojoj je prisutan netko tko æivi Savez ljubavi. ZapoËelo je s Afganistanom, a 5. lipnja na red Êe doêi Bosna i Hercegovina i 25. rujna Hrvatska. Tih subota u Prasvetiπtu Êe biti misa za spomenute zemlje. (PS) Papina ruæa za Gospu Fatimsku Od 12. do 14. svibnja Benedikt XVI. boravio je u fatimskom svetiπtu u Portugalu.»im je stigao, molio je pred Gospinim kipom i njoj posvetio vjernike, osobito sveêenike, i na kraju darovao zlatnu ruæu, kao znak zahvalnosti za divna djela koja je Sveviπnji po Mariji uëinio u srcima brojnih koji dolaze u to svetiπte. Ruæa u srediπtu ima krunicu od zlata i πkoljke bisernice. Na vazi je grb Benedikta XVI. i nadnevak 12. svibnja. Zatim se susreo s intelektualcima i klerom tijekom VeËernje, a 13. svibnja slavio je misu pred viπe od pola milijuna vjernika i posjetio je grobnice troje fatimskih vidjelica. NaveËer se susreo s predstavnicima organizacija zaduæenih za socijalni pastoral. (Z) 202 - MARIJA 6/2010.

s marijom po svijetu Ruæa za malteπko svetiπte Po zavrπetku misnog slavlja u Floriani na Malti, 18. travnja u znak potvrde poboænosti malteπkog naroda Gospi, Benedikt XVI. darovao je zlatnu ruæu svetiπtu Gospe od Ta Pinu na otoku Gozo, koje je slika stajala kraj oltara. Takve ruæe pape blagoslovlju u korizmi, a u proπlosti su ih darivali kraljevima, kraljicama i vrsnijim katoliëkim osobama u znak poπtovanja i oëinske ljubavi. RaËunaju da ih je tijekom posjjednjeg tisuêljeêa darovano 180, od kojih 7 u posljednjem stoljeêu. (Z) Blagoslov bombardirane Gospe Benedikt XVI. blagoslovio je 21. travnja u Vatikanu dio drvenoga kipa Bombardirane Gospe iz Nagasakija (Japan), koji je ostao nakon πto ga je 9. kolovoza 1945. u katedrali u Urakami uniπtila atomska bomba. U Japan je donesen g. 1930. iz Italije, a trenutaëno je na hodoëaπêu mira u panjolsku i USA te je prolazio preko Rima. Nadb. Nagasakija M. Takami s grupom hodoëasnika pozdravio je Papu na zavrπetku opêeg primanja, nakon Ëega je on blagoslovio kip. (Z) Vjernost Kristova, vjernost sveêenikova Pod tim geslom 30. travnja i 1. svibnja hodoëastili su poljski sveêenici u svetiπte Gospe Jasnogorske u povodu SveÊeniËke godine. Sudjelovalo je tri tisuêe sveêenika i oko 50 biskupa na Ëelu s kardinalima C. Hummesom i S. Dziwiszom. Gospi su darovali knjigu s imenima oko tri tisuêe sveêenika ubijenih tijekom II. svjetskog rata i komunistiëke vladavine te posudu sa zemljom s mjestâ pogibije i progona poljskih sveêenika. (Z) Duπobriænik Ëileanske vlade 30. travnja novim duhovnikom»ileanske vlade imenovan je Luis Ramirez, katoliëki sveêenik i pripadnik schönstattskog pokreta. RijeË je o 73-godiπnjaku, nekadaπnjem provincijalu i Ëlanu uprave πkole Brdo Tabor, San José de Chicureo i Pavla Apostola. (WS) U duhu Konferencije 2014. U schönstattskom prasvetiπtu, 3. svibnja zapoëelo je zborovanje struënjaka iz viπe zemalja, koji svoja iskustva u pastoralu, organiziranju i ostalim podruëji - ma stavljaju u svrhu priprave na 2014. Radi se o presaappleivanju poruke 2014. i hodoëaπêu 18. listopada 2014. u Schönstatt i Rim te zajedniëkim pripremama. (WS) TreÊi marioloπki skup Od 6. do 8. svibnja u Vicenzi (Italija) je odræan III. marioloπki simpozij na temu: I od toga Ëasa uze je uëenik k sebi (Iv 19, 27). Tijekom tri dana struënjaci su pokuπali odgovoriti na pitanje æalosti i smrti koje oduvijek muëi razliëite kulture i civilizacije. U krπêanskom religioznom iskustvu odgovor su pokuπali naêi, posebno u muci i kriæu Kristovu, predavaëi A. Srra, F. G. Brambilla, S. Morra, A. Toniolo, S. M. Perella, L. Gambero, S. Maggiani, A. Valerio, L. Pinkus i C. Nosiglia. (MdD) Uz ptujskogorski jubilej U Gospinu svetiπtu na Ptujskoj Gori (Slovenija) 8. svibnja odræan je VI. Meappleunarodni festival duhovne glazbe Marijafest, a 16. svibnja proslavljeno je uzdignuêe svetiπta na Ëast bazilike. U povodu 600. obljetnice svetiπta i uzdignuêa na Ëast bazilike, biskupi mariborske nadbiskupije uputili su pastirsko pismo u kojemu istiëu kako su mnogi pripadnici narodâ Srednje Europe hodoëastili na Brdo milosrapplea i podsjeêaju na njegovo znaëenje u povijesti Crkve u Sloveniji kao i na povijesni znaëaj i status bazilika u Crkvi. (IKA) MARIJA 6/2010. - 203

papa o mariji Posveta sveêenika Srcu Marijinu Bezgrjeπna Majko, u ovome mjestu milosti, okupljeni po ljubavi tvoga Sina Isusa, Vrhovnoga i vjeënog sveêenika, mi se, sinovi u Sinu i njegovi sveêenici, posveêujemo tvome majëinskom srcu, da vjerno izvrπavamo volju OËevu. Svjesni smo da bez Isusa ne moæemo uëiniti niπta dobra (usp. Iv 15, 5) i da Êemo samo po Njemu, s Njim i u Njemu biti oruapplee spasenja za svijet. ZaruËnice Duha Svetoga, isprosi nam neprocjenjivi dar preobraæenja u Krista. Po istoj snazi Duha, koji je tebe, natkriljujuêi nad Tobom svoju sjenu, uëinio Spasiteljevom majkom, pomozi nam da se Krist, tvoj Sin, i u nama rodi. Da se tako Crkva moæe obnoviti po svetim sveêenicima, preobraæenima po milosti Onoga koji Ëini sve novo. Majko milosrapplea, tvoj nas je Sin pozvao da budemo poput Njega: svjetlo svijeta i sol zemlje (usp. Mt 5, 13-14). Pomozi nam, svojim moênim zagovorom, da nikad ne iznevjerimo ovaj uzviπen poziv, da ne popustimo svojim sebiënostima, laskanjima svijeta i utjecajima Zloga. Zaπtiti nas svojom ËistoÊom, oëuvaj svojom poniznoπêu i zakrili svojom majëinskom ljubavlju, koja se odraæava u tolikim duπama tebi posveêenima koje su za nas postale istinske duhovne majke. Majko Crkve, mi, sveêenici, æelimo biti pastiri koji ne pasu sami sebe, nego se darivaju Bogu za braêu, nalazeêi u tome svoju sreêu. Ne samo rijeëima nego æivotom, æelimo ponizno ponavljati, dan za danom, svoj odgovor evo me. Predvoappleeni tobom, æelimo biti apostoli Boæanskoga milosrapplea, radosni πto svakog dana slavimo svetu oltarsku ærtvu a onima koji to traæe pruæamo sakrament pomirenja. Odvjetnice i posrednice milosti, ti koja si posve uronjena u jedino opêe Kristovo posredniπtvo, od Boga za nas izmoli srce potpuno obnovljeno, koje ljubi Boga svim svojim snagama a sluæi ËovjeËanstvu kao πto si ti Ëinila. Odvjetnice i Posrednice milosti, ti koja si sva uronjena u jedino posredovanje sveopêe Crkve, zazovi od Boga, za nas, srce potpuno obnovljeno, koje ljubi Boga svim svojim snagama i sluæi ponizno kao πto si Ëinila ti. Ponovi Gospodinu svoju djelotvornu rijeë: Vina nemaju (Iv 2,3), da Otac i Sin ponovno izliju na nas, kao u novom izljevu, Duha Svetoga. Pun divljenja i zahvalnosti za tvoju neprekidnu nazoënost meappleu nama, u ime svih sveêenika, i ja æelim uzviknuti: Ta otkuda meni da mi doapplee majka Gospodina mojega (Lk 1, 43). Majko naπa oduvijek, ne umori nas se pohaappleati, tjeπiti, podræavati. Doapplei nam u pomoê i oslobodi nas od svake opasnosti koja nam prijeti. Ovim Ëinom povjere i posvete, æelimo te na naëin najdublji i korijenit, zauvijek i u potpunosti, u naπoj ljudskoj i sveêeniëkoj opstojnosti. Nek tvoja nazoënost uëini da procvjeta pustinja naπih samoêa i zablista sunce nad naπim tamama, vrati mir nakon oluje, kako bi svaki Ëovjek vidio spasenje Gospodinovo, koji nosi ime i lice Isusovo, odraæeno u naπim srcima, zauvijek ujedinjenima s tvojim. Amen. (U Fatimi, 12. svibnja 2010.) BENEDIKT XVI. 204 - MARIJA 6/2010.

Molitva Gospi Gospe naπa i Majko svih muπkaraca i æena evo me kao dijete koje dolazi u pohod svojoj Majci i to Ëini u druπtvu mnoπtva braêe i sestara. Kao nasljednik Petrov, kojemu bijaπe povjereno poslanje da predsjeda u sluæenju ljubavi u Crkvi Kristovoj i utvrappleuje sve u vjeri i ljubavi, æelim predstaviti tvome Bezgreπnom Srcu radosti i nade kao i poteπkoêe i trpljenja svakoga od ovih tvojih sinova i kêeri koji se nalaze u Irijskoj dolini ili nas prate izdaleka. (U kapeli ukazanja u Fatimi, 12. svibnja 2010.) BENEDIKT XVI. MARIJA 6/2010. - 205

kroz ovaj mjesec U punu zajedniπtvu srdaca ObraÊajuÊi se jednom okupljenu mnoπtvu, Gospodin je izgovorio potresne rijeëi nad svojim gradom Jeruzalemom koje su bile svjedok nevjere i nesnalaæenja pripadnika Boæjeg naroda pred znakovima vremena: Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaπ proroke i kamenujeπ one πto su tebi poslani! Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju kao πto kvoëka okuplja piliêe pod krila, i ne htjedoste (Mt 23, 37). Zato je i njegovo spasenjsko i objaviteljsko djelovanje bilo usmjereno prema tome da napokon prikupi svoj narod kao kvoëka piliêe, πto Êe, kasnije, sv. Ivan shvatiti i korjenitije da se odnosi ne samo na Æidove, nego i sve ostale narode, kad se prisjeêa kako je veliki sveêenik Kajfa rekao da je bolje da jedan Ëovjek umre za narod, negoli da Ëitav narod propadne: To ne reëe sam od sebe, nego kao veliki sveêenik one godine prorokova da Isus ima umrijeti za narod; ali ne samo za narod nego i zato da rasprπene sinove Boæje skupi u jedno (Iv 11, 51-52). A njegovo djelo bilo je pashalno otajstvo uskrsnuêa, uzaπaπêa i slanja Duha Svetoga Crkvi. KVO»KA I PILIΔI Unutar njegova pashalnog otajstva Majka Marija ima posebnu ulogu, πto je potvrappleeno Gospodinovom izriëitom voljom u trenutku kad izgovara oporuku s kriæa. Stoga se moæe reêi da je nakon njegova uskrsnuêa Marija odgovorno prihvatila svoju duænost, a to bi se moglo razumjeti i u suglasju okupljanja naroda Boæjega. Ako je sam Bog htio okupiti sve ljude kao kvoëka piliêe, onda je Marija, osjenjena Duhom Svetim, bila prvo Boæje dijete koje je doπlo pod potpunu zaπtitu Trojstva. Ali je isto tako ostala na zemlji meappleu vjernima da ih onda i kao majka πtiti, pa je bdjela nad njima i πtitila ih skutom svoje haljine kao πto kvoëka bdije nad svojim malima. Marija je æivjela u Jeruzalemu kao majka πto okuplja djecu novog naroda Boæjega i πtiti ih svojom snagom kao piliêe. Ona koja ima svu jasnoêu vjere i prisutnost Duha, bila im je i dalje simbol, nakon πto su i sami primili Duha Boæjega da navijeπtaju, nakon πto ih je isti Duh uveo u svu istinu. Ona je rodila Sina koji je staroj Zmiji stao na glavu, da viπe ne moæe ujedati sinove Boæje. Ali je ta ista Zmija, stari Zmaj, joπ uvijek bio moêan mahati repom i bjesomuëno pokuπavati nauditi onima koje dohvati od njezina potomstva. Zato je Marija bila istinska Majka prve krπêanske zajednice, koja je pratila i hrabrila svoju djecu i djecu Boæju u navijeπtanju Boæje rijeëi i πirenju Boæjega kraljevstva meappleu ljudima. Premda je na zemlji, ona zasigurno veê promatra nebesa otvorena i svoga Sina kako sjedi s desne OËeve. No ostala je na zemlji joπ neko vrijeme jer je njezinu majëinskom krilu Bog povjerio da bude uzor one KvoËke koja Êe u hodu kroz povijest i vrijeme πtititi one Boæje piliêe, djecu Boæju koja su iziπla iz krsnog studenca Ëista i nevina, ali poradi toga i 206 - MARIJA 6/2010.

kroz ovaj mjesec nezaπtiêena. Zato im je trebala majëinska skrb one koja ih je mogla nositi u svome naruëju, pratiti vjerom i molitvom, dajuêi primjer kako se nasljeduje Krista Gospodina. Njezino je bilo ponuditi im u prvom i presudnom trenutku Ëist, Ëvrst i siguran æivot vjere u svijetu, dok stari Zmaj ne bude konaëno onemoêan u svima i svakom pojedinom, Ëime Êe mu biti konaëno satrta glava petom svakog potomka Crkve, koji se mogao ujedno nazvati i njezinim sinom, po uzoru na ono πto je napravio Krist Gospodin. DVA SJEDINJENA SRCA Zauzet Marijin æivot na zemlji nakon uskrsnuêa Gospodinova i duhovskog dogaappleaja na dan Pedesetnice bio je stoga svjedoëanstvo sjedinjenosti dvaju srdaca koja su se ljubila takvom ljubavlju kakve nije bilo na zemlji. Srcem je uπla u otajstvo trojstvene ljubavi koja nije bila samodostatan krug zatvoren meappleu svetom Trojicom, nego magnetska sila ljubavi koja je privlaëila sva ljudska srca, od kojih je prvo bilo Srce bezgreπne Djevice i Majke Gospodinove. Snagom jedinstva u ljubavi, Marija je posjedovala savrπen unutarnji mir, bez trunke neizvjesnosti, a s iznimnom duhovnom pokretaëkom snagom koja smjera nebeskim ciljevima. Ona je promatrala, spoznavala i doæivljavala æivot sasvim jasno, a Boæju prisutnost neposrednom, tako æivom, izvan svih ljudskih nedoumica, Ëime je bila istinska zaπtita i vjerodostojan putokaz. Samo kao Majka ljubavi, koja je pila sa samog Izvora ljubavi, mogla je ispuniti povjereno joj poslanje, te je njezina prisutnost u Crkvi i nakon silaska Duha Svetoga na apostole bila znaëajna i dragocjena. Crkva je bila jedna obitelj, toënije OËeva obitelj, u kojoj je ona bila Majka, kao πto je bila Majka Sina Boæjega. NauËiti kako biti sjedinjen u ljubavi s Kristom Gospodinom, sukladno onome πto je on traæio od svojih apostola, mogao je svaki vjernik koji je promatrao Mariju, savrπeno srcem sjedinjenu s njime u ljubavi. S apostolskom zajednicom u kojoj je Marija bila uzor buduêeg ostvarenja, Jeruzalem je napokon postao Novi Jeruzalem, mjesto boæanske prisutnosti i sigurne zaπtite svim vjernicima, kojem je Marija udahnula duπu Nazaretske obitelji. Ivan BODROÆIΔ MARIJA 6/2010. - 207

mi danas i ovdje Pohiti biti dobra vijest (BDM - PDV - BDV) Tih dana usta Marija i pohiti u gorje, u grad Judin. Uapplee u Zaharijinu kuêu i pozdravi Elizabetu.»im Elizabeta zaëu Marijin pozdrav, zaigra joj Ëedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: Blagoslovljena ti meappleu æenama Tada Marija reëe: VeliËa duπa moja Gospodina, klikêe duh moj! (usp. Lk 1, 39-46). STAVIMO SE PRED ZRCALO Zadnjeg dana Gospina svibnja slavimo Pohoappleenje bl. Djevice Marije, blagdan pun radosti, dobrih vibracija i izvrsne pouke. Pogledajmo samo taj niz glagola u klicanju: Marija: pohiti, uapplee, pozdravi ; Elizabeta: zaëu, zaigra od radosti, napuni se Duha, povika, blagoslovi; Marija: veliëa, klikêe Stavimo pred to zrcalo nazorovskoga sunëanog ditiramba, nabujale ode radosti svoje æivote, svoja posjeêivanja i susrete, kad jedni drugima idemo na roappleendane i imendane, vjenëanja i krstitke, ili u obiëne svagdanje posjete. Hitimo li pritom u pravilu ili se nevoljko vuëemo? Ulazimo li uistinu jedni drugima - u kuêe i u srca, po-zdravimo li se doista ili moæda za-bolimo jedni druge? Jesmo li joπ uopêe sposobni i spremni jedni druge za-ëuti pored tolikih akustiënih ureappleaja koji su nas, poput zvuënih kulisa, jedne od drugih odvojili? Otkako smo se oboru- æali mobitelima, zavaravamo se umiπljanjem da smo komunikativniji, posuappleujemo model one stare uzreëice: Stavi prst u more, pa si povezan s cijelim svijetom! i govorimo ili barem mislimo: Stavi mobitel na (ili u) uho, pa si povezan s Ëitavim svijetom! A zapravo se Ëini kao da smo stavili prst u uho i ne Ëujemo viπe ni svoje najbliæe, nikoga Baπ prema psalmistovoj rijeëi: OËi imaju a ne gledaju - i ne vide, uho imaju a ne sluπaju - i ne Ëuju! Ponekad se Ëini, prosti Boæe, da nas ti pusti mobiteli pretvaraju doslovno u - mobilnu telad! TROSTRUKO PITANJE Toma Kempenac, Ëije je djelo Nasljeduj Krista odgajalo naraπtaje krπêana, napisao je i rijeëi koje bi se, s evanappleeoskog zrenika, mogle osporavati: Koliko god sam puta otiπao k drugima, uvijek sam se manji vratio! Ta tvrdnja krπêanski je prihvatljiva tek u odreappleenom filozofskoasketskom smislu, kako je Kempenac valjda i mislio. Ali, provjerimo malo, obogaêuju li nas naπi susreti ili nas umanjuju? Zapravo, su-sreêemo li se viπe uopêe? RijeË susret dolazi od korijena biti su-sretan, tj. doslovno znaëi biti sretan s drugim i u drugome! DrukËije Ëovjek i ne moæe biti uistinu sretan. 208 - MARIJA 6/2010.

mi danas i ovdje Valjalo bi se, nadalje, pitati: I kad doista hitamo jedni drugima, treperimo li od nestrpljenja da zavrijedimo muπtuluk dobrih i iznimno dobrih vijesti ili nestrpljivo æurimo jedni drugima na kavicu æeljni podijeliti i prokomentirati loπe i iznimno loπe vijesti: oni se posvaappleali, oni se rastavljaju, oni se potukli, onome otkriven rak Sokratu dohitao prijatelj, oëito goreêi od nestrpljenja da mu prenese πto se na trgu o njemu govori. Mudrac ga dobro poznavao pa ga zaustavi i upita: - Je li vijest koju mi nosiπ dobra? - Pa, baπ i nije! - A je li istinita? - Ne vjerujem! - A mogu li æivjeti da je i ne Ëujem? - DapaËe! Sokrat odluëno zakljuëi: - Onda mi niπta ne govori! Ne Ëini li vam se, da bismo trebali uëiti od Sokrata? I, napokon, iznad svega se upitati: gdje smo to zagubili radost, znademo li uopêe joπ zaigrati, kliktati, veliëati Ili nam je sve to postalo stran i nepoznat govor? Jesmo li podlegli zarazi novinarskih bolesnih mjera prema kojima je samo loπa vijest - dobra? Uostalom, ne ureappleuju novine jedino urednici i reporteri, nego ponajviπe Ëitatelji, prema zakonu ponude i potraænje! ZNADEMO LI SE RADOVATI Kad je slavna generacija Hajduka g. 1971. osvojila prvenstvo bivπe dræave nakon odluëujuêe pobjede u Novom Sadu, Split je, kako on to veê zna, poludija u masovnu doëeku svojih bilih na Rivi, u beogradskom πportskom listu Tempo pojavila se fotoreportaæa pod naslovom: Umeju da se raduju! Znademo li se danas radovati? Mi krπêani, baπtinici Evanappleelja koje je Radosna vijest? Osobito mi krπêani u Hrvatskoj, a navodno nas je Ëak 88%?! Gdje nam je ta radost? Zaπto smo pretvorili Hrvatsku u zemlju bez osmijeha, u meridijan pesimizma i domovinu svakidaπnjih jadikovki? Nije li Ëak i u onom straπnu Ëasu Domovinskog rata na naπim licima, makar oblivenim suzama i krvlju poπtrapanim, bilo viπe radosti i nade? Moæda Êete odgovoriti, sa srpskom pjesnikinjom: Sve je mnogo lepπe dotle dok se Ëeka, da je nada uvijek veêa i ljepπa od ostvarenja. Ako je, kako netko re- Ëe, Ëak i svaki brak jedno razoëaranje, kako onda ne bi bila svaka dræava? Nedavno preminuli hrvatski pjesnik Boris Maruna, koji 30 godina nije smio priviriti u Domovinu, kad se napokon vratio u slobodnu i samostalnu Hrvatsku, objavio je zbirku znakovita naslova kojim apostrofira upravo Hrvatsku: Bilo je lakπe voljeti te izdaleka! Pokazuje li se to, moæda, da smo i svoju dræavu znali voljeti samo dok je nismo imali, dok smo uzdisali s KranjËeviÊem: Ja domovinu imam, tek u srcu je nosim, i brda joj i dol. Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim, i gutam svoju bol.»ini se da smo za domovinom Ëeznuli kao nekoê Izraelci za ObeÊanom zemljom, a sada se u njoj razoëarali. Ako je tako, a Ëini se da jest: zaπto? Krije li se odgovor, moæda, u pjesmi Hrvatska Drage IvaniπeviÊa, koja me nadahnula i u meni odjeknula parafrazom u kojoj je Domovina zamijenjena Crkvom, a to i jesu srodni pojmovi i paralelne vrijednosti: MARIJA 5/2010. - 209

mi danas i ovdje litanije HRVATSKA Ni brda nisu, ni doline, ni rijeke, ni more, ni oblaci nisu, ni kiπa, ni snijeg nije moja Hrvatska Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda, Hrvatska je rijeë koju nauëih od majke i ono u rijeëi mnogo dublje od rijeëi; i ono dublje s Hrvatskom me veæe, s Hrvatskom Hrvata, s patnjama njinim, sa smijehom i nadom, s ljudima me veæe, te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi. I kud god idem sa mnom je Hrvatska CRKVA Ni zvonici nisu, ni kripte, ni kapele, ni katedrale, ni oblaci tamjana nisu ni procesija, ni obred nije moja Crkva Jer Crkva nije Vatikan, institucija, zgrada, Crkva je od Boga rijeë i djelo i vjeëna RijeË koja za me posta tijelo; i po RijeËi-Kristu s Crkvom sam srastao, s Crkvom zajednicom krπêana, s patnjama Glave i Tijela, u radosti i nadi Evanappleelja, s ljudima za ljude, te ja kao krπêanin brat sam sviju ljudi. I kud god idem sa mnom je Crkva! U vremenu kad je Ëuveni porez na dodanu vrijednost (PDV), pojaëan zbog recesije postao dodatno omraæen i prozvan haraëem, svima nam je dodatno potrebno prenositi i πiriti dobre vijesti. Pa i viπe od toga: potrebno je - poput Marije (BDM) biti dobra vijest (BDV)! Stanko JER»IΔ 210 - MARIJA 6/2010. Utjeho æalosnih Zaπto je i suvremen Ëovjek - Ëovjek Isusovih vremena - usprkos Radosnoj vijesti (i kad ju je primio) potreban, Marijo, tvoje utjehe? Najviπe se plaπim maloduπnosti i klonulih osje- Êaja. Ima mnogo trenutaka u kojima si, Marijo, od svih biblijskih osoba i Ëlanova Crkve najjaëa spona s Isusom Radosnim. To je onaj Isus koji se istiëe uspjehom Spasiteljske pobude. Nije svaka æalost ispriënica grijeha; tko je uopêe istraæivao kako radi savjest u æalosti? Ali u utjesi opet smo svoji i moæemo misliti na buduênost. Teπko onom tko je jobovski neutjeπan, tko se ne moæe sjetiti mjera koje je poduzeo Bog da nas tjeπi njegova, naπa Majka.»emu se nadamo mi maëem probodena srca kao Srce tvoje? Kako se raspao maë koji je rinut u tebe? Srcem osvjetljujuêi Krista, a umom u Bibliji ti si postala put za sabiranje snaga kojima je odoljeti zlu. Je li nesreêa πto se dojmi kao nesreêa, ti rjeπavaπ uputom na Providnost. A tko se zna molitvom, pjesmom i razmiπljanjem prigrliti tvojim majëinskim prsima, bude sretan πto je u stanju æivjeti kao dijete. Miljenko MAJETIΔ

svjedoëanstvo Trud se isplatio Marija je odluëila iêi na sva moguêa hodoëaπêa u domovini i po svijetu. Htjela je pohoditi tolika Gospina svetiπta, kako bi izmolila da se njezin suprug vrati sakramentalnom æivotu nakon toliko godina braka. tedjela je zato svaki moguêi novëiê da bi imala za troπkove puta. Obiπla je tako Lurd i Fatimu, sva imalo poznatija hrvatska Marijanska svetiπta i Meappleugorje. Bila je u svakome od njih, i to po nekoliko puta. Nije odustajala od hodoëaπêenja, iako godinama nije bilo nikakvih rezultata. Usprkos tome, znala je govoriti: Ja kad umrem, ne trebaju mi nikakve karmine na kojima se potroπe toliki novci. Radije Êu ih troπiti na hodoëaπêa, na kojima Êu po marijanskim svetiπtima moliti za mnogo toga, osobito za obraêenje. Uslijed svega toga, Marija se razboljela. Morala je operirati koljeno. Malo nakon toga organiziralo se i hodoëaπêe u Meappleugorje. BuduÊi da je joπ uvijek bila na πtakama, i pored savjeta mnogih da nije pametno da ide na tako naporan put, ona je ipak iπla. Kao da nije bilo dovoljno πto je proπla naporan i dug put, odluëila je pohoditi i Brdo ukazanja te se popeti, od postaje do postaje kriænog puta, na Kriæevac. Htjela je baπ sve ili niπta. Istina, s velikim naporom sve je to proπla, ali bijaπe sretna i zadovoljna πto je svoj zavjet izvrπila. Proπla je otada i koja godina. Marijina ustrajna molitva i æarka æelja bile su od Neba nagraappleene: nakon toliko godina, njezin suprug se - ispovje- dio. U Gospinoj crkvi Marija je, sva sretna, zajedno s njim proslavila 45. godiπnjicu braka. Njezin dugogodiπnji trud i molitva urodili su plodom. Bila je jutarnja, rana misa, zornica. Ne obaziruêi se tko Êe sve Ëuti, Marija je, sva ushiêena, sa suzama radosnicama govorila: Moj muæ se ispovjedio nakon 45 godina! Ljudi, moj se muæ ispovjedio nakon 45 godina! Toliko sam sretna da bih mogla vikati na sva usta, da cijeli svijet Ëuje. Nisu moja hodoëaπêa bila uzaludna. Gospa je usliπala moje molitve. Velik je Bog! VeÊu radost nisam mogla doæivjeti. Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

s marijom kroz sveto pismo Sveto je ime njegovo... (Lk 1, 49) Nakon poëetnih stihova hvalospjeva VeliËa u kojima Marija slavi Boga zbog velikih djela koja joj je uëinio (usp. Lk 1, 46-49a) slijedi usklik: Sveto je ime njegovo (Lk 1, 49b). StruËnjaci u tim rijeëima uglavnom prepoznaju odjek iz dvaju starozavjetnih tekstova. Prvi je stih iz Psalma 111: On posla spasenje svom narodu, Savez svoj postavi zauvijek: sveto je i Ëasno ime njegovo! (Ps 111,9), a drugi se odnosi na jedan odlomak iz proroka Izaije: Jer ovako govori Viπnji i Uzviπeni, koji vjeëno stoluje i ime mu je Sveti: U prebivaliπtu visokom i svetom stolujem, ali ja sam i s potlaëenim i poniæenim, da oæivim duh smjernih, da oæivim srca skruπenih (Iz 57, 15). VEZA S PETOKNJIÆJEM Meappleutim, uz navedene retke iz Proroka i Psalama (usp. Lk 24, 44), ne moæemo a da u Marijinu hvalospjevu koji slavi Boæje sveto ime ne uoëimo poveznicu i s joπ vaænijim, πtoviπe temeljnim, dijelom hebrejske biblije tj. s Petoknjiæjem ili Mojsijevim zakonom. Postoji, naime, niz tekstova u Petoknjiæju u kojima se uz Boga i njegov narod veæe pridjev svetosti. Sadræajno je to na poseban naëin izraæeno u Levitskom zakoniku. To je treêa knjiga Petoknjiæja koji slijedi nakon opisa izlaska Izraelaca iz egipatskog ropstva te ima za cilj organizirati osloboappleeni narod u sluæbi ËistoÊe i svetosti. U tu svrhu Levitski zakonik donosi niz obrednih i inih propisa kojima se Ëuva svetost Izraela. Kako se ta svetost oëituje? U Levitskom zakoniku u tom smislu prevladava ideja izdvojenosti. Izlaskom iz Egipta Izrael je izdvojen od ostalih naroda te sluæi i pripada jedino Bogu (Lev 25, 55). Stoga, nakon osloboappleenja iz ropstva i sklapanja saveza s Bogom Izrael viπe ne moæe æivjeti onako kao je æivio u Egiptu, niti se smije povoditi za naëinom æivota drugih naroda koje Êe naêi u zemlji u koju ulazi, jer su njihovi obiëaji pred Bogom odvratni (usp. Lev 18, 30). Mjerilo ponaπanja osloboappleena naroda nisu, dakle, drugi narodi nego Bog koji ga je oslobodio i dao mu Zakon po kojem se treba ponaπati. A buduêi da je taj Bog svet, takav treba biti i njegov narod. Ta ideja provlaëi se kroz Ëitav Levitski zakonik u kojemu kao svojevrstan pripjev odzvanjaju rijeëi: Budite sveti jer sam ja svet (usp. Lev 11, 44-45; 19,2; 20,26; 21,8). 212 - MARIJA 6/2010.

s marijom kroz sveto pismo ISUSOVA PORUKA JE ISTA Tu istu poruku svetosti Isus je u evanappleelju posebno izrazio na dva mjesta. Najprije u sklopu Govora na gori rije- Ëima Budite dakle savrπeni kao πto je savrπen otac vaπ nebeski! (Mt 5,48) sliëno kao i Levitski zakonik utemeljuje svetost (savrπenost) svojih uëenika u savrπenosti OËevoj. I to Isus govori upravo u suglasju navoappleenja sastojaka po kojima se njegovi sljedbenici trebaju razlikovati od pogana (usp. Mt 5,47). Drugi put Isus o svetosti govori u suglasju molitve. Sveti se ime tvoje (Mt 6,9; Lk 11,2) prva je proπnja iz molitve OËenaπa koju je nauëio svoje uëenike. Tako se i tu sav æivotni odnos Ëovjeka prema Bogu utemeljuje u njegovoj svetosti. I upravo tu valja primijetiti jednu bitnu razlikovnu nijansu u odnosu na rijeëi koje u svom hvalospjevu izgovara Marija. Dok Isus svoje uëenike uëi da mole sveti se ime tvoje, Marija veê kaæe sveto je ime njegovo. Razlika izmeappleu ta dva izriëaja svakako se ne sastoji u svetosti Boæjeg imena kao takva. Boæje ime samo je po sebi sveto, ili kako stoji u navedenom tekstu proroka Izaije, Ime mu je Sveti (Iz 57,15). Stoga ostaje samo druga moguênost, a ta se tiëe stanja osobe koja govori pred Bogom. Isus je uëio svoje uëenike da se u molitvi obraêaju nebeskom Ocu rijeëima Sveti se ime tvoje iz istog razloga zbog kojega im upuêuje i rijeëi Budite savrπeni, kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski. Naime, svetost i savrπenost u odnosu prema Ocu u æivotu uëenika joπ nije ostvarena. UËenici tek trebaju biti ono na πto su pozvani i za to se trebaju truditi i moliti. NE TO VEΔ OSTVARENO No, s Marijom je drukëije. Ona o svetosti Boæjeg imena u svom æivotu govori u potvrdnu obliku. U njoj je Bog veê uëinio velika djela te je svetost u njezinu æivotu veê ostvarena. Prema tome, izgovarajuêi rijeëi Sveto je ime njegovo Marija ne govori samo o Bogu, nego i samu sebe predstavlja kao dovrπeni lik Crkve svete i bez mane (usp. Ef 5, 27), koja je potpuno sjedinjena sa svojim Gospodinom. U tom smislu Marijina svetost nosi u sebi i onu veê spomenutu starozavjetnu ideju izdvojenosti. Ona je u odnosu na druge ljude posebna, jednako kao i Izrael u odnosu na druge narode. A ta posebnost poëiva upravo u tome πto mjerilo njezina æivota nisu drugi ljudi i njihovi obiëaji nego Bog i njegova RijeË. No, usto treba napomenuti joπ neπto. Premda je Marijin odnos prema Bogu izraæen rijeëima Sveto je Ime njegovo jedinstven, upravo one u njezinu h valospjevu oznaëuju prijelaz s osobne na opêu razinu, te preostali, veêi, dio teksta govori o Boæjoj dobroti prema svim ljudima. Velika djela koja je Bog uëinio Mariji ne tiëu se samo nje same nego i Ëitava naroda kojemu Bog roappleenjem Isusa Krista dolazi u pohod. GovoreÊi o svetosti Boæjoj, ona doziva u pamet poziv upuêen svima. Svojim VeliËa Marija osobno iskustvo susreta s Bogom ne zadræava u sferi privatnosti, nego plod toga susreta oëituje svemu svijetu i svim naraπtajima. Zato svoju pjesmu nastavlja rijeëima: Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima πto se njega boje (Lk 1,50). Domagoj RUNJE MARIJA 6/2010. - 213

otaëka zrnca Bogorodica u djelima Germana Carigradskoga German Carigradski poznati je bogoslovac istoënog krπêanstva koji je u svojim djelima razradio bogoslovne postavke o ulozi Majke Isusove u djelu spasenja. Njegova razmiπljanja i zakljuëivanja naiπla su na veliki odjek tijekom stolje- Êâ, pa i u najnovije vrijeme. Njegovi spisi citirani su u znanstvenim proukama o Gospi, u pravorijecima o Bezgreπnom zaëeêu i Marijinu uznesenju, te u saborskom tekstu o bl. Djevici Mariji u otajstvu Krista i Crkve. German je æivio i djelovao u vrijeme slikoborstva, koje su bizantski vladari vodili protiv prekomjerna πtovanja svetih slika i ikona. Kao carigradski patrijarh branio je πtovanje svetih slika u puëkoj poboænosti. Pri tome je upozoravao da πtovanje koje se iskazuje onima koje te slike predstavljaju ne smije prijeêi u idolopoklonstvo. upravljao je biskupijom u Cizicu. Zatim je g. 715. izabran za carigradskog patrijarha, kad je preuzeo duhovno vodstvo Carigradske Crkve. Zbog neustraπive obrane svetih slika car ga je g. 730. prisilio da dade ostavku u vodstvu carigradske patrijarπije. Nekoliko godina kasnije (g. 733.) zavrπio je svoj ovozemaljski æivot. U pohvalu presvete Bogorodice German je sastavio divne propovijedi i pohvale. U prigodi svetkovanja Gospinih blagdana mudro je i zanosno tumaëio Boæjem narodu Marijinu ulogu u djelu spasenja. Tako su nam ostale saëuvane njegove homilije o Marijinu prikazanju u hramu, o Navjeπtenju, o PreminuÊu i o Ëudesnom osloboappleenju Carigrada od arapske opsade (g. 718.). Raskoπan u slikovitu i kiêenu govoru o svetosti i veliëini Majke Boæje, bio je toëan i precizan u oblikovanju bogoslovnih postavki. Iz njegovih djela oëituje se πiroko i duboko poznavanje predaje i nauka svetih otaca i crkvenih pisaca. U POHVALU PRESVETE BOGORODICE German je roappleen u carskom gradu Carigradu iako se sa sigurnoπêu ne moæe utvrditi koje godine. Æivotopisci je stavljaju u priliëno velik vremenski razmak, izmeappleu g. 631. i 649. Nakon opêe naobrazbe u rodnom gradu zavrπio je bogoslovski studij. Kao sveêenik duπobriæniëki je djelovao u katedrali sv. Sofije. Izabran i posveêen za biskupa (g. 705.), deset godina 214 - MARIJA 6/2010.

otaëka zrnca SVA SVETA I VAZDA DJEVICA Germanovi govori protkani su ljubavlju i divljenjem spram veliëine i svetosti Majke Boæje. U skladu s predajom istoëne Crkve, posebno se posvetio odlikama i naslovima Bogorodice (Theotokos), vazda Djevice (Aeiparthenos) i sve svete (Panagia). O tim naslovima napisao je divne stranice u kojima neumorno uzvisuje Marijinu ulogu i povlastice koje je primila od Boga. Njegov vjerniëki odnos prema Bogorodici moæe se dobro vidjeti u homiliji o Marijinu prikazanju u hramu. Prema apokrifnim spisima, Marija je u nejakoj dobi dovedena u hram u Jeruzalemu da se posvema posveti Gospodinu. Taj dogaappleaj povod je Germanu da joj se obrati zanosnim rijeëima hvale i pohvale: Zdravo, ti koja si prijestolje Boæje, prinose boæanski, sjajna ljepoto, bisere izabrani, sveopêe pomirenje, nebo koje proglaπava slavu Boæju, istoëe koji raapplea svjetlo koje ne poznaje zalaza Zdravo, Marijo, milosti puna, svetija od svetaca, uzviπenija od nebeskog svoda, slavnija od kerubina, Ëasnija od serafina, viπa od svega stvorenja, svojim slavnim prikazanjem ti nam donosiπ gran- Ëicu masline osloboappleenja od sveopêega duhovnog potopa; golubice koja nam donosiπ radosnu vijest o luci spasenja posudo zlatna koja sadræi slatkoêu naπih duπa, tj. Krista, kruh naπ nebeski. Kroz pjesniëki ritam zanosna govora u usporedbama izbija na vidjelo duboka vjera koja je resila carigradskog patrijarha Germana kad je razglabao istine o otajstvu Majke Djevice. BogomajËinstvo je temelj i korijen izvanredne Marijine svetosti. BuduÊi da je prijestolje Boæje, kuêa slave, zlatna posuda u kojoj je pohranjen Krist naπa nebeska hrana, Marija je puna milosti i stvorenje svetije od svih svetih. UËinci i posljedice Marijina bogomajëinstva prelaze granice same njezine osobe. Oni nisu jedino zbog nje same. Ta jedinstvena Marijina odlika djeluje u svim kêerima i sinovima ljudskim, radi kojih je sam Bog postao njezinim Sinom. Zbog toga presveta Bogorodica pruæa ljudskom rodu granëicu oslobaappleajuêe masline, donosi svima radosnu vijest o luci spasenja. Po Djevici iz Nazareta Bog se uëinio vidljivim u naπem svijetu, postao je pravim Ëovjekom, savrπena slika Boæja. U Kristu, Boæjem i Marijinu Sinu, jer je Sin Boæji i Sin ËovjeËji, otkrivamo Boæju sliku, sliku onoga Boga koji je i Ëovjeka stvorio na svoju sliku i sliënost. Na æalost se na tu sliku Boæju navukao talog praπine grijeha i propusta, tako da je bilo gotovo nemoguêe prepoznati Boæju sliku u liku ljudskog stvorenja. Ponovnim Boæjim zahvatom, utjelovljenjem Sina Boæjega po Duhu Svetom od Marije Djevice, Bog Ëini da njegova slika postane vidljiva i prepoznatljiva u sinovima i kêerima ljudskim. Svojim roappleenjem od Djevice, Ëinjenicom da je postao Ëovjekom, posebno pak svojom dragovoljnom smrêu na kriæu i nadasve svojim slavnim uskrsnuêem od mrtvih, Krist je obnovio Boæju sliku i sliënost u svakome ljudskom stvorenju. Naravno da je u tom poslu, u ponovnoj uspostavi Boæje slike u Ëovjeku, Isusova Majka odigrala jedinstvenu i nezamjenjivu ulogu. A i ta uloga Boæji je dar, dar njegove ljubavi prema Ëovjeku stvorenu na Boæju sliku i priliku. dar-ko MARIJA 6/2010. - 215

duπi duπe hrvatske Hvaljen, ali i osporavan pjesnik Ove godine je 155. godiπnjica roappleenja sveêenika Jovana HraniloviÊa, hrvatskog knjiæevnika, novinara i kritiëara. Dok je ureappleivao Obzor i Vijenac na prijelazu iz 19. u 20. st., najoπtrije je polemizirao s modernistima i njihovim idejama o apsolutnoj slobodi umjetnika i Ëovjeka koji se ne bi trebao sputavati moralnim naëelima. Protiv takvih pogubnih ideja ustajao je do kraja svoga sveêeniëkog æivota zalaæuêi se za onu knjiæevnost koja bi bila bliska narodu i oslonjena na hrvatske tradicijske knjiæevne vrijednosti.»uvala TE SVETA BOÆJA MATI J. HraniloviÊ roappleen je 18. prosinca 1855. u KriËkama kraj Drniπa od oca Nikole, ilirskoga pjesnika i majke Sidonije pl. StruËiÊ, podrijetlom iz Kriæevaca. PuËku πkolu zavrπava u æumberaëkim Soπicama i u Kriæevcima. Gimnaziju, a zatim i prvu godinu bogoslovije, zavrπio je kao zagrebaëki grkokatoliëki sjemeniπtarac, a ostatak bogoslovije kao beëki stipendist. Nakon zavrπena bogoslovlja zareappleen je za sveêenika, a iste, g. 1878., slavio je svoju Mladu misu u prvostolnoj crkvi u Kriæevcima gdje je bio biskupov tajnik koji ga kasnije postavi za æupnika u Soπicama. Ondje se zadræao 10-ak godina. Zatim ga biskup Ilija HraniloviÊ pozva u Kriæevce na duænost ravnatelja biskupske pisarne otkuda se veê iste godine vrati u staru æupu. Krajem 80-ih premjeπten je meappleu rusinske grkokatolike u BaËkoj gdje je ubrzo postavljen za baëko-srijemskog vicearhiappleakona, a zatim izabran i za predsjednika duhovnog stola kriæevaëke biskupije. Umro je g. 1924. u Novom Sadu. MAJKO BOÆJA SVETA, NADO NEVOLJNIKA Jedni su HraniloviÊa proglaπavali ponajboljim pjesnikom 90-tih godina 19. st. (PetraviÊ), dok su mu drugi osporavali umjetniëku, a napose, kritiëarsku vrijednost (Matoπ). Bio je Ëlan mnogih hrvatskih kulturnih ustanova. Prve pjesniëke radove objavljuje HraniloviÊ 70-ih godina u BunjevaËkoj i πokaëkoj vili i u Vijencu. Mnogo je objavljivao u Hrvatskoj vili, Hrvatskoj lipi i Balkanu, u almanasima Hrvatski dom i Hrvatska, u listovima Svjetlo, Pozoriπte, Hrvatska prosvjeta, Dom i sviet, Javor, Glas MH, Obzor te u kalendaru Danici. Napisao je i nekoliko osrednjih pripovjedaka te mnoπtvo rasprava, Ëlanaka i ocjena o hrvatskoj knjiæevnosti. Tiskano mu je nekoliko zbirki pjesama, ÆumberaËke elegije (1886.), Pjesme svakidanke (1890.) te Izabrane pjesme (1893.) od kojih je prva najuspjelija. Odupirao se klonuêu, a Gospa i stvaralaëki rad bili su mu utjeha: Klone li nam u nevolji nada, Poviju l se na nebu oblaci, Jedna miso na te, Gospe sveta, I nebeski ogriju nas traci; Kano teret da padne sa grudi, Nova nada u srdcu se budi. (Molitva Gospi) 216 - MARIJA 6/2010.

duπi duπe hrvatske POD ZASTAVOM S TVOJOM SLIKOM SVETOM HraniloviÊ je bio sljedbenik deskriptivne kritike 19. st. koja umjetniëko djelo nije promatrala kao cjelinu, nego kao skup jeziënih osobina. Iako mu je kritiëarsko pero nerijetko bilo izvrgnuto æestokim napadima, ustrajao je u borbi protiv pogubnih ideja modernista u umjetnosti, a posebno protiv rastakanja rodoljubnog osjeêanja pa moli Gospu za pomoê Kako l ne bi prijevarne sirene Hrvatskog mi roda prevarile, Da pod plaπtom prividne slobode Dobro srdce demon mu probode. Neumorno je tjeπio i napaêeni hrvatski puk Njezinim likom: Umuknuo vapaj nevolje i bijede, A u oku suza utjeπnica sjaje; I kud odjek, zvona na tu zemlju pada, Utoljuje bolja, oæivljuje nada. (Zdrava Maria!) Progovarao je istinskim pjesniëkim glasom slikajuêi isjeëke svakodnevnog æivota priprostog puka suosjeêajuêi s njihovim patnjama. Prevodio je Lamartinea, Lonfellowa, Shakespearea, Hugona, Moora i dr. To te mole tisuêe Hrvata to svagdance krunicu ti mole (Molitva Gospi) Meappleutim, HraniloviÊ je uvijek vjerovao u sklad istine, ljepote i dobrote u svakome umjetniëkom djelu koje Êe u onom uzburkanu povijesnom vremenu sluæiti praktiënim, narodnim, a ne pojedinaënim interesima jer onaj, koji ne poπtuje kulturne tradicionalne vrednote, taj se zapravo, odriëe biti svoga naroda, odriëe se njegove kulture. (M. UjeviÊ: Jovan HraniloviÊ, Zagreb, 1934.) HraniloviÊ nije prihvaêao Ëovjeka kao mjeru svih stvari jer bi ga takve ideje vodile u moralni relativizam i nihilizam: Oj, i sada, kada demon crni Blistavo je navuklo odijelo, Kako l bi se bijedno ËovjeËanstvo Krivim bljeskom zvonkih rijeëi smelo, Da πto viπe upropasti ljudi, - Majko Boæja! U pomoê nam budi! (Molitva Gospi) Darijo MARKOVIΔ MARIJA 6/2010. - 217

æivimo u obitelji Je li ljubav ærtva? Godine 1994. slavili smo Godinu obitelji. U jeku njezina slavlja naπla sam se jednom zgodom u druπtvu dvojice sveêenika koji su se prepirali oko pitanja je li ljubav ærtva ili nije. Stariji je dosljedno i uporno tvrdio kako nema ljubavi bez ærtve, a mlaapplei se nije dao zbuniti ni poljuljati u svom uvjerenju da ljubav nije ærtva. I za nedavnog susreta rekao mi je da nema onoga tko Êe ga uvjeriti da ljubav nije ærtva. IZME U DVIJE VATRE U toj raspravi naπla sam se izmeappleu dvije vatre. Dobro mi je znana mnogo puta ponavljana Ëinjenica da nema ljubavi bez ærtve i da je ljubav ærtva. Ipak sam se priklonila miπljenju mlaappleeg sveêenika koje je bilo ljepπe, izazovnije i za mene prihvatljivije. I πto nakon svega toga ja mogu reêi?! Uvaæavam miπljenja obadvojice sveêenika. Ljubav i ærtva za mene su dva razliëita pojma. Za ljubav je potrebno dvoje.»ak i u naπemu hrvatskom jeziku prvi glas, odnosno slovo u rijeëi ljubav ima dva znaka - LJ. Iz ljubavi se raapplea troje. Ærtva je neπto sasvim drugo. Za razliku od ljubavi koja raapplea troje, ærtva izgara ono jedno kad je jadno i kad poærtvovno pokuπava izgorjeti za ljubav. Kad je dvoje potrebno pretvoriti u jedno, onda ne pomaæe matematika nego ærtva. Ona je ta koja zapali sebiënost i svaki viπak drugog ja koji ne dopuπta da se u ljubavi bude jedno. RijeË ærtva poëinje posljednjim glasom, slovom abecede - æ, a je li prvo ili posljednje slovo, odnosno glas abecede ljubavi ovisi o stavu, je li ljubav ærtva ili nije. IMA LI U LJUBAVI ÆRTVE Voditelj Obiteljskog savjetovaliπta nekim braënim parovima u njihovim problematiënim æivotnim sluëajevima pripisuje nedostatak smisla za ærtvu u meappleusobnom æivotu. Meappleutim, ja kaæem malo drukëije: uistinu treba zavoljeti osobu koja izgara za ljubav i pomoêi joj da u ljubavi ne bude ærtva. U ljubavi, naime, nema ærtve. Ærtve su tamo gdje nema ljubavi. Ljubav koja daje nije ærtva same sebe, ljubav koja daje jest milosrapplee. Kada ljubav ne naiapplee na ljubav, ona ne raapplea æivot nego postaje ærtva: ærtva zloêe, neprihvaêanja, nerazumijevanja, neprepoznavanja... Ærtva je plod neuzvraêene ljubavi. Abortus ili pobaëaj jest nedostatak zrele ljubavi, a njegove su ærtve i dijete, i otac, i majka i poëinitelji. SliËno se moæe reêi i za rat da je pomanjkanje ljubavi, a ærtve su i gubitnici i dobitnici. Mrænja je razapinjanje ljubavi koja praπta i kad umire. Ljubav je pobjeda smrti, pobjeda kriæa. Ona je vjeëna i neuniπtiva kada, odvalivπi kamen s 218 - MARIJA 6/2010.

æivimo u obitelji groba, treêi dan uskrsne. Ljubav nije ærtva kad si zavoljen i kada voliπ i æivot, i ljubav i stvoritelja. Ljubav je ærtva kada si nesavrπen u davanju, dijeljenju, opraπtanju. Ljubav je ærtva kad mrziπ πto si zavoljen. Ljubav nije ærtva kad si sretno zavoljen, radostan i po ljubavi osloboappleen. Ljubav nije ærtva kad si milosrdan. Ljubav pobjeappleuje ærtvu kad je zavoli. S ljubavlju ærtva nestaje i postaje milosrapplee. Tko joπ nakon ovakva razmiπljanja moæe reêi da je ljubav ærtva? Ako joπ uvijek ima onih koji tako misle, onda im æelim da zavole ærtvu ljubavi, pogotovo ako æive u braku ili obitelji. Kada zavoliπ ærtvu, ona se u ljubavi ærtvuje i izgara plamenom milosrapplea. OSMI LJAVANJE TRPLJENJA Svake korizme kao vjernici rado obavljamo poboænost Kriænoga puta, a u korizmene dane gotovo da i nema propovijedi u kojoj se ne bi spominjali kriæ i ærtva. Dobro je stalno imati na umu i jedno i drugo, ne zato da bismo po tome bili prepoznatljivi, nego da ne zaboravimo da je Krist Onaj koji je bio razapet na kriæu i svojom ljubavlju pobijedio i ærtvu i smrt, jer On je sama Dobrota, Ljubav i Milosrapplee. Ljubav nije ærtva, nego milosrapplee! Ljubav nije ærtva ni kad trpi. Kad trpljenje osmisli i s ljubavlju ga prihvati, ono dobije joπ jedan glas, slovo ispred, kao i smisao - s i postaje strpljenje. U druπtvu sa strpljenjem, ljubav dobiva na vremenu. Da zavoli ærtvu. U plamenu ljubavi izgara i osmiπljena ærtva. Prah kojim sveêenik na Pepelnicu, prvi dan korimze, posipa naπe glave poziv je na obraêenje i vjerovanje Evanappleelju. On je i znak da smo iz praha stvoreni i da Êemo se u prah vratiti. A ljubav? Kada izgori ærtva u plamenu ljubavi, pored njezina pepela gori joπ jedino ljubav. Od Ljubavi smo stvoreni, po Njoj smo spaπeni, po Njoj smo pozvani u vjeëni æivot. Nek vaπa ljubav ne bude ærtva, a vaπa ærtva nek bude ljubav! Danijela DE MICHELI VITTURI MARIJA 6/2010. - 219

Kao u nazare 6. lipnja navrπava se 400 godina od utemeljenja Sestara od Pohoappleenja, koje je osnovao sv. Franjo Saleπki zajedno sa sv. Ivanom Franciskom Frémiot de Chantal. To stablo proπirilo je svoje grane iz Savoje po Europi, Americi, Africi i Aziji. TrenutaËno u svijetu imaju 161 samostan, od kojih 103 u Europi, 51 u Americi, 5 u Africi i 2 u Aziji. BOÆJE NADAHNUΔE Dok je jednom bio u razmatranju, æenevski biskup Franjo Saleπki naπao se u iznenadnu zanosu za vrijeme kojega mu je bilo pokazano da Êe osnovati zajednicu redovnica, koju je simboliziralo veliko stablo πto je svoje grane pustilo diljem Ëitavoga svijeta. To se viappleenje i ostvarilo na blagdan Presv. Trojstva, 6. lipnja 1610. u Annecyju (Francuska), kad je osnovao Red Pohoappleenja Marijina, koji je definirao najmanjim, posljednjim, sliënim nekom siromaπnu netaknutu golubinjaku Ëistih golubica koje imaju jedinu brigu razmatrati zakon Gospodnji, ostajuêi skrivene u udubini stijene. Sestre su, dakle, pozvane molitvom i svetoπêu æivota sluæiti obnovi Crkve i spasenju bliænjega. Zato im nije vaæno koliko ih ima nego jesu li ono πto od njih oëekuje Bog i Crkva u vremenu u kojemu æive. KARAKTERISTIKE ZAJEDNICE Æivot Sestara od Pohoappleenja temelji se na opsluæivanju pravila sv. Augustina s konstitucijama, a redovniëka je ustanova papinskog prava. Potpuno je kontemplativna naëina æivota, iako se neki samostani bave izvanjskim apostolskim radom kao odgojem i socijalnom djelatnoπêu. Nemaju generalne ni provincijalne uprave, ali su, poradi solidarnosti, udruæeni u federaciju. Karakterizira ih skrivenost, poniznost i jednostavnost u zajedni- Ëkom æivotu, kao u Ëistoj nazaretskoj sredini u kojoj je sve bilo podreappleeno jedino Bogu; odsutnost teπkih strogosti za otvaranje vrata takoappleer i nemo- Ênima i bolesnima, odluëne da postanu kêeri molitve tako unutarnje da budu naappleene dostojne klanjati se Bogu u duhu i istini; duboka poniznost prema Bogu i velika ljubaznost prema bliænjemu (usp. Konstitucije Reda). Jer, kako reëe sv. I. de Chantal, duh Pohoappleenja duh je ljubaznosti; treba ga saëuvati pod svaku cijenu, jer ondje gdje se na takvu duhu ne bi radilo... ne bi bilo viπe Pohoappleenja. 220 - MARIJA 6/2010.

tskoj sredini... toga mistiënog vrhunca grle Ëitav svijet u ljubavi Krista umiruêega, stojeêi kraj Djevice Majke koja, nepokretna na Kalvariji, ne prestaje pohoditi srca ljudi da ih privuëe boæanskom Otkupitelju. POD GOSPINOM ZA TITOM Novu sestarsku druæbu povjerio je sv. F. Saleπki Gospinoj zaπtiti, æeleêi da njegove duhovne kêeri posebno Ëaste otajstvo Pohoappleenja bl. Djevice Marije roappleakinji Elizabeti. NoseÊi u sebi Sina Boæjega, Nazaretska Djevica postala je nositeljicom spasenja. Svojim redovniëkim æivotom i svojom molitvom, sestre od Pohoappleenja sjedinjuju se s Majkom Gospodinovom da bi braêi i sestrama na duhovan naëin donosile Krista Spasitelja i puπtale da se kroz njih vidi radost i ljupkost srca koje Bog dariva onima koji idu s njime. Ova je Druæba utemeljena duhovno na brdu Kalvariji, za sluæenje Isusu raspetome (sv. F. Saleπki, Konstitucije XXXIII), koji zove na sudjelovanje u svome otajstvu otkupljenja ljudskog roda. Sestre od Pohoappleenja svih vremena, narodâ i jezikâ gledaju u Onoga koji je na kriæ bio pribijen i kopljem na njemu proboden te s NAZO»NOST ME U HRVATIMA Od 1. rujna 1947. sestre od Pohoappleenja nazoëne su i meappleu Hrvatima. Na poziv biskupa Josipa Lacha i nadb. Alijzija Stepinca, koji je u to doba bio u zatvoru, doπle su u Zagreb preuzeti skrb o KuÊi Boæje providnosti i crkvu Corpus Domini. U teπkim uvjetima, u oduzetoj KuÊi Boæje providnosti kraj crkve utemeljile su svoj samostan, u kojemu danas æivi sedam zavjetovanih sestara i dvije kandidatice. U crkvi je, kraj samostana, jedinoj u Zagrebu, Presveto izloæeno tijekom Ëitavog dana na vjeëno klanjanje. Prvo je klanjanje zapoëeo bl. Alojzije Stepinac na prvi petak, 1. listopada 1943., a æelja njegova i njegovih nasljednika bila je da se u tu crkvu okupljaju zagrebaëki vjernici i klanjaju se Isusu, zahvaljuju mu i daju zadovoljπtinu te mole njegovo milosrapplee. Tako æivot sestara, preko neprekidne molitve, ærtvovanja sebe i hvale Bogu, postaje vrelom apostolske plodnosti i blagoslova za Crkvu i Ëitav svijet. Na blagdan sv. F. Saleπkoga, 24. sije- Ënja 2010., fra Zvjezdan LiniÊ otvorio je u crkvi Corpus Domini jubilejsku godinu 400. obljetnice osnutka Sestara od Pohoappleenja Marijina, koja Êe trajati do 13. prosinca 2010., dana preminuêa sv. Ivane F. de Chantal. Kamenko JOLIΔ MARIJA 6/2010. - 221

posjetili smo Skup koji Êe Lika pamtiti U organizaciji Hrvatskog marioloπkog instituta KBF-a (HMI) SveuËiliπta u Zagreba, a pod pokroviteljstvom æupe Oπtarije i opêine Josipdol, u Oπtarijama kraj Ogulina odræan je 30. travnja i 1. svibnja znanstveni skup o πtovanju bl. Djevice Marije na podruëju GospiÊkosenjske-biskupije. Povod su bile 550. obljetnica bule pape Pija II. o oprostima oπtarskom svetiπtu i 10. obljetnica uspostave GospiÊko-senjske biskupije, pa je i dvoranu u kojoj se skup dræao resio lik oπtarske Gospe od»udesa, a ulaz izloæba o biskupijskim srediπtima kroz povijest na podruëju danaπnje GospiÊko-senjske biskupije Blaæenke LjuboviÊ. Nakon dviju marijanskih pjesama Ëlanova KUD-a Gradine iz Modruπa i folklorne skupine iz æupe Tounj nazoëne su pozdravili predsjednik HMI sisaëki biskup Vlado KoπiÊ, naëelnik opêine Josipdol Zlatko MihaljeviÊ i gospiêkosenjski biskup Mile BogoviÊ, a zatim je rad otvorio tajnik HMI fra Petar Lubina. crkve Gospe od»udesa, a Ivan Tironi povijest naselja i gradnju Gospine crkve u njemu. Fra Petar Lubina prikazao je oπtarsku crkvu kao Gospino svetiπte, a Marija MirkoviÊ teoloπko znaëenje Kipa Gospe od»udesa i njegovo podrijetlo. Dario TokiÊ iznio je biblijsku poruku oltara Gospe od»udesa, Æeljko Blagus dogmatski je raπëlanio oproste u buli pape Pija II., a mons. Tomislav porëiê ocrtao je ulogu nadb. Josipa PavliπiÊa u novijoj povijesti svetiπta. Fra Draæenko TomiÊ predstavio je marijanske kapele i crkve u GospiÊko-senjskoj biskupiji, a Manda Svirac Marijinu nazoënost u obiëajima oπtarskog kraja. LI»KE MARIJANSKE OSOBITOSTI U popodnevnom dijelu rada prvo predavanje imao je nadb. Ivan DevËiÊ o svetiπtu Gospe od Krasna, njegovim povijesnim korijenima, duhovnim i danaπnjim vidovima. Æeljko Kuten pred- OD OKOLNOSTI DO OBI»AJA Na poëetku skupa, nazoëne je trebalo uvesti u sredinu i vrijeme koji su obraappleivani. U prvom predavanju Milan Kruhek ocrtao je tako druπtveno-politiëke okolnosti na frankopanskom prostoru, a biskup Mile BogoviÊ crkvene prilike u Krbavskoj biskupiji u doba nastanka oπtarskog svetiπta. Zorislav Horvat osvijetlio je prvotnu arhitekturu 222 - MARIJA 6/2010.

posjetili smo stavio je crkvu u Troπmariji kao svetiπte Gospe od Utjehe, a B. LjuboviÊ πtovanje Gospe Snjeæne u Krivom Putu. Sanja VuliÊ iznijela je rezultate istraæivanja o marijanskim blagdanskim puëkim imenima u oπtarsko-modruπkoj udolini, a fra Petar Runje o nekim znaëajkama πtovanju bl. Djevice Marije u srednjovjekovnoj Lici. Mons. Milan imunoviê predstavio je osobitosti liëkih Gospinih svetiπta u Oπtarijama i Krasnu u sklopu hrvatskih marijanskim svetiπta, a Nikola Vranjeπ marijansku poboænost u sveukupnoj poboænosti katolika goransko-liëkog kraja. Rad simpozija prvog dana zavrπio je veëernjim misnim slavljem u svetiπtu Gospe od»udesa. Predvodio ga je biskup V. KoπiÊ u suslavlju 17 sveêenika, a pjevale su i svirale s. Cecilija Pleπa i s. Imakulata Malinka. Nakon mise u dvorani je prikazan film Stella maris Sjevernog Jadrana o Gospinu πtovanju na istarskom i kvarnerskom podruëju, u πto je uveo i film predstavio producent Alojz Prosoli. LI»KI VELIKANI DUHA U prvom predavanju drugoga dana skupa fra Gabrijel JuriπiÊ predstavio je sl. Boæjega fra Antu TomiËiÊa i muëenike s podruëja gospiêko-senjske biskupije s njihovom poboænoπêu Gospi, a ostali predavaëi pozabavili su se marijanskim πtovanjem u djelima nekih velikana toga podneblja. O marijanskoj poboænosti Frana Vrinjanina (+1854.) govorio je tako fra Emanuel Hoπko, o imi StarËeviÊu (+1859.) i Marijinim vlastitostima i marijanskom πtovanju u njegovim katehetskim spisima Marko Medved i o Mariji u njegovim homilijama fra Bruno Pezo. O marijanskom πtovanju u djelima promicatelja liturgijske obnove Dragutina Kukalja (+1945.) izlagala je Veronika Reljac, a u posljednjem predavanju Vitomir Belaj o nekim pretkrπêanskim marijanskim korijenima u Lici. Rad je zakljuëio biskup BogoviÊ zahvalom predavaëima na trudu, a upravitelju svetiπta o. Ivanu Podgorelcu, naëelniku opêine Josipdol Z. MihaljeviÊu i tajniku HMI fra P. Lubini na svemu uloæenu oko organizacije. ZAHVALNICA I PONOS Oπtarski znanstveni skup zavrπio je misnim slavljem u svetiπtu Gospe od»udesa, a predvodio ga je biskup M. BogoviÊ okruæen 15-oricom suslavitelja. Sve je zapoëelo iz dvoriπta stare πkole gdje su se odræavala predavanja sveëanom procesijom na Ëelu s kriæem i ministrantima, u kojoj je sudjelovalo viπe od stotinu Ëlanova KUD-ova iz Modruπa, Ogulina, Oπtarija, Zagorja i Tounja u narodnim noπnjama. Oni su za misnog slavlja u prepunoj crkvi pjevali dijelove mise kao i starinske te domaêe marijanske pjesme, a po zavrπetku ispred crkve izveli prigodni program s plesovima i pjesmama. Ljubazni domaêini, oëito zadovoljni sa skupom i ponosni da se meappleu njima dræao, ponudili su svim nazoënima zakusku s piêem. Bio je to pravi marijanski kongres ogulinsko-modruπkog kraja koji Êe dugo pamtiti cijela Lika. Teπko Êe, naime, koje malo mjesto doæivjeti da se u njemu naappleu trojica biskupa i viπe od 20 struënjaka s razliëitih podruëja znanosti, i to svi s akademskim titulima. P. LUBINA MARIJA 6/2010. - 223

moja djeca i ja Kako si mogla? Tako je poëela: - Kako si mogla? Kako te nije strah? Kako se ne plaπiπ da je ne ubiju, da je ne ukradu, da je ne prodaju...? Zar ne Ëitaπ novine? Zar ne vidiπ πto se sve u svijetu dogaapplea?! Bilo je to u trenutku kad sam Ëula vijest da je u nekim dijelovima svijeta zahladilo, da je veoma niska temperatura, da je led u nekim krajevima okovao zemlju. Brojne prometne nezgode blokirale su promet pa se savjetuje ne iêi na put, ako je ikako moguêe. Na takvu vijest, koja me izbacila iz mira, doπla je moja mati sa svojim prigovorom: - Ma kako si je ti mogla pustiti?! Upleo se i moj Romeo meappleu nas dvije, pa stao nadolijevati ulje na vatru: - Da se mene pitalo, ja je ne bih bio pustio! Ne, ja joj ne bih bio dopustio da ide, ali tko mene za πto pita?! Taman posla, da se πto bez njega u naπoj kuêi dogodi, tako i to putovanje. Maloj izraslo perje, raπirila krila, vrijeme je da prhne iz gnijezda, a kud bi ljepπe doli na hodoëaπêe s Ëasnom sestrom koja joj u πkoli predaje vjeronauk. Ide Ëitav razred, zar da ne ide ona? Da je kaznimo? Zaπto? Ta dobra je uëenica, putovanje novëano ne stoji mnogo, zaπto ne bi iπla?! Sloæili smo se u tome i ja i Romeo. A πto se on sada uortaëio s mojom majkom, to je druga priëa. Kad su njih dvoje protiv mene, tu su izvrstan par, vrlo dobro se slaæu! InaËe, udara svatko svoje. Ona, to nisi gledala za koga Êeπ se udati?!, a on u kriznim situacijama - Ista si mati! Sada puπu oboje u isti rog: Kako te nije strah?! Kako si je mogla pustiti?! Vidiπ πto se sve u danaπnjemu svijetu dogaapplea! Kakvo je nevrijeme zahvatilo Europu! A i bez nevremena toliko toga! Ne odgovaram ni jednome ni na jedno, a u sebi se samo izjedam. Plaπim se. Moje je to dijete. Tà ja sam je rodila. Pustila sam je na to hodoëaπêe s najboljom namjerom. Volim je. Tko je mogao raëunati da Êe se vrijeme odjednom tako okrenuti? - Ja po noêi ne mogu spavati od brige! - mati ne popuπta, nego uporno jadikuje tjerajuêi svoje. Romeo je gori od nje. Svojim upadicama kao da je potiëe da joπ æeπêe nabraja πto se sve moæe dogoditi. Crne misli sve me jaëe stiskaju. Konopci straha okruæuju me. Odjedanput se pred nama pojavljuje Emanuela i kriæa se: - Ja vas nikako ne razumijem! Makinalno se kriæamo. Ona se ljuti: - to to Ëinite? Kriæate se kao kokoπi! Maπete kandæama! Kao da tjerate muhe! Ovako se kriæa: DotiËe se Ëelo, zatim prsa i ramena uz rijeëi: U ime Oca, i Sina i Duha Svetoga. To je Isusov znak koji oslobaapplea od grijeha, smrti i zloga. Dok Ëinimo znak kriæa, na nas silazi boæanski æivot Presvetog Trojstva... Polako smo se i mi prekriæili za njom. - Sada preporuëimo nebeskoj Majci i svetim anappleelima, da budu s naπom sestrom i svima mladima zajedno s Ëasnom sestrom u autobusu koji su na putu. Oni viπe nisu sami u danaπnjem danu.»itavo je nebo s njima. 224 - MARIJA 6/2010.

Veliko olakπanje dolazi iz Emanuelinih rijeëi, poput plime. - Kako ti to sve znaπ? - pita baka. - Kako idem na vjeronauk. Mi ga imamo i u πkoli i u æupi! - odgovara Emanuela ËudeÊi se kako mi ne znamo tako jednostavne stvari koje se tiëu naπe vjere i vjerniëkoga æivljenja. Eto ponovno teme za naπe prepucavanje. Ja prva bockam, kako me nije imao tko nauëiti i gledam pritom svoju majku u oëi. Ona se na to samo smije: - Ni ti nisi nauëila Emanuelu! A nisi se ni ti, zete, u tome baπ pokazao! Romeo se izvlaëi govoreêi da je to æenski posao i tako bi potrajalo do sutra da se mala Emanuela ponovno nije stavila meappleu nas. - E, sad Êete lijepo za kaznu izmoliti krunicu! - Za kaznu? - Da, za kaznu! - Ma kakvu kaznu?! Kakva mi je molitva kazna?! To je za mene radost! Daj ovamo, ja predvodim! - komentira Romeo. Uzimlje krunicu u ruke. U tom trenutku zazvoni mobitel. Mala se upravo javlja s puta. Stigli su sretno na svoje odrediπte. Putovanje je proπlo u najboljem redu. Dobro je bilo, svi su dobro. I baka je na to odahnula: - Hvala Bogu! - Baπ tako! Dobro je! - rekao je Romeo. - Eto kako sam je mogla pustiti! Uz pomoê Neba sve se moæe! Stavila sam je u ruke Boæje s uvjerenjem da Bog neêe dopustiti da se od njega izgubi. On svojih nikad ne napuπta, nego ih πtiti i brani, bez obzira πto Êe im toliko puta pripustiti i ono πto im nije drago! Zato sam i spavala mirne savjesti. R. T. moja djeca i ja

uz sveêeniëku godinu Sluæbenik rijeëi Boæje Svetkovinom Srca Isusova, kojom zavrπava SveÊeniËka godina, Crkva slavi spomen Boæje ljubavi prema ljudima. U biblijskom smislu rijeëi, srce predstavlja srediπte ljudske osobe, Ëovjekova biêa. Na kriæu dok je Isus visio, njegov bok bio je proboden, πto je u vjerniëkoj poboænosti tijekom stoljeêâ preraslo u probodeno Isusovo srce, simbol Boæje ljubavi prema Ëovjeku. BOG JE LJUBAV»itavo Sveto pismo svjedoëi nam da je Bog ljubav, na poseban naëin apostol Ivan: Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav. U ovom se oëitova ljubav Boæja u nama: Bog Sina svoga jedinoroappleenoga posla u svijet da æivimo po njemu. U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naπe I mi smo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i povjerovali joj. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu (1 Iv 4, 8-10. 16). Bog, koji je u sebi sama ljubav i dobrota, svoju nam je ljubav na najizvrsniji naëin pokazao u muci, smrti i uskrsnuêu svoga Sina. No, nije samo u tome oëitovana Boæja ljubav. Sve πto Ëini, Bog Ëini iz ljubavi. Postanak i postojanje svijeta i Ëovjeka plod su Boæje stvarateljske ljubavi. Na poseban naëin u ovom razmiπljanju æelimo istaknuti Boæju objavu kao Ëin Boæje ljubavi. I tako ovom objavom nevidljivi Bog u bujici svoje ljubavi zapodijeva razgovor s ljudima kao s prijateljima i s njima druguje da ih pozove u zajedniπtvo sa sobom i da ih u nj prigrli (Dei verbum, 2). Svaki Ëovjek rado razgovara sa svojim prijateljima, s njima se druæi i provodi vrijeme. To je znak da se ljudi vole i da im je stalo do dragih osoba. Tako i Bog Ëovjeku pokazuje svoju ljubav razgovarajuêi s njime, upuêujuêi mu svoju rijeë koja je rijeë æivota i spasenja jer Bog ljubi Ëovjeka, stalo mu je do njega i njegove sreêe. Cilj je objave zajedniπtvo Ëovjeka i Boga u ljubavi, odnosno spasenje. Sama je, dakle, objava Ëin Boæje ljubavi, koji smjera vjeënom zajedniπtvu Ëovjeka s Bogom u ljubavi. Tako se ljubav Boæja pokazuje kao izvor, nositelj i cilj ljudske povijesti. BOG SE I DANAS OBJAVLJUJE Boæja objava dolazi do ljudi preko Svetog pisma i Predaje. Bog tako i danas govori ljudima, zapodijeva s njima prijateljski razgovor, nudi im svoju rijeë æivota. Predaja potjeëe od samoga Gospodina, koji onda preko svojih apostola, nadahnutih i osposobljenih po Duhu Svetom, nastavlja objavljivati svoju istinu. Apostoli stoga, predajuêi ono πto su i sami primili, opominju vjernike da dræe predaje koje su nauëili ili iz govora ili iz poslanice i da se bore za vjeru koja im je jednom predana. A ono πto su apostoli predali obuhvaêa sve πto koristi za svet æivot Boæjeg naroda i za rast njegove vjere. I tako Crkva u svom nauëavanju, æivotu i bogoπtovlju postojano odræava i 226 - MARIJA 6/2011.

uz sveêeniëku godinu U»ITELJ NARODA BOÆJEGA U naπem razmiπljanju o sveêeniëkoj osobi æelimo ovdje istaknuti jednu od vaænih sveêenikovih uloga: nauëavanje. Po toj sluæbi sveêenik predaje vjernicima polog vjere koji je i sam primio. Tako je njegov prvenstveni zadatak... da svima navijeπtaju Boæje Evanappleelje da bi tako... utemeljivali i umnaæali Boæji narod. Spasonosnom se naime rijeëju pobuappleuje vjera u srcu onih koji ne vjeruju, a u srcu se vjernika hrani Prezbiteri dakle duguju da sa svima dijele istinu Evanappleelja koju u Gospodinu posjeduju (Presbyterorum ordinis, 4). Drugim rijeëima, sveêenik je duæan nauëavati rijeë Boæju jer se Bog danas ljudima objavljuje po njegovu propovijedanju. To svoje temeljno poslanje sveêenik ispunja primjernim æivotom, propovijedanjem i navjeπtajem Kristova otajstva, krπêanskom katehezom i tumaëenjem nauka Crkve te tumaëenjem problema svoga vremena u Kristovu svjetlu (usp. Presbyterorum ordinis, 4). svim naraπtajima prenosi sve πto ona jest, sve πto vjeruje (Dei verbum, 8). VJERA JE ZAPRAVO ÆIVOT Kad u obredu reappleenja appleakonu predaje Evanappleelje, biskup govori: Primi Kristovo Evanappleelje kojemu si postao navjestitelj. Nastoj vjerovati πto proëitaπ, uëiti πto uzvjerujeπ, æivjeti πto uëiπ! Svaki navjestitelj Boæje RijeËi Ëuo je te rijeëi od biskupa na svom reappleenju. UoËavamo iz njih da su vjera, Ëitanje, uëenje i æivot neraskidivo povezani. RijeËi koje navijeπta, sveêenik mora najprije s vjerom prihvatiti u svom srcu i truditi se po njima æivjeti. Nitko ne moæe dati ono πto nema. Ni sveêenik ne moæe nekome uspjeπno predati polog vjere, ako ga najprije on sam nema, ako prije nije sam uvjeren u ono πto propovijeda i ako to sam ne nastoji æivjeti. Papa Pavao VI. lijepo je to saæeo u rijeëima kako suvremeni Ëovjek radije sluπa svjedoke negoli uëitelje i ako sluπa uëitelje, Ëini to jer su svjedoci. Sv. Ante Padovanski, veliki navjestitelj Boæje RijeËi, u jednoj svojoj propovijedi reëe da je rijeë æiva kad æivot govori. Neka zato prestanu rijeëi, a neka govore djela. U SveÊeniËkoj godini valja nam moliti, a joπ viπe nakon njezina zavrπetka, za naπe sveêenike da budu pravi posrednici Boæje RijeËi u danaπnjem druπtvu: da sami najprije nastoje svoj æivot oblikovati po Boæjoj rijeëi koju navjeπêuju, a onda i druge svojim primjerom i gorljivom rijeëju poticati da Bogu Objavitelju odgovore posluπnom i iskrenom vjerom. Kristian STIPANOVIΔ MARIJA 6/2010. - 227

prigode Dva vaæna djela o Gospi Sinjskoj Fra Ivan MarkoviÊ (1839.-1910.), Ëije se 100. obljetnici smrti ove godine spominjemo, ljubav prema Gospi pokazivao je ne samo æivotom, nego ju je potvrappleivao i pisanom rijeëi te ju pretoëio u knjige. One, doduπe, nisu velike obujmom, ali ih resi ljubav kojom su pisane. Prva i njemu najdraæa jest Gospa Sinjska, u koju je saæeo, moæemo kazati, bit nauka o Mariji, a druga je Sinj i njegovo slavlje 1887. VjerniËka javnost s ljubavlju ih je prihvatila obje, posebno Gospu Sinjsku. NAJDRAÆA KNJIGA Za MarkoviÊeva æivota knjiga Gospa Sinjska doæivjela je dva izdanja, a fra Stanko Petrov popravio ju je i g. 1921. te 1928. objavio nova izdanja. Prvo izdanje napisano je ikavicom sa æeljom da brez priëine i zanoveti, progovara duπi hrvatskoga puka, komu je poglavito namijenjena, a posvetio ga je blagoj uspomeni fra Ante MaruπiÊa, rano preminulog profesora teologije od kojega se mnogo oëekivalo. Objavljeno je u Zagrebu 1886., s dodatkom o anappleeoskoj kreposti, i tiskano u 2000 primjeraka u povodu 200. obljetnice donoπenja Gospine svete prilike iz Rame u Sinj. Fra Ivanovom zaslugom u toj su prigodi tiskane velike slike i sliëice Gospe Sinjske kao i medaljice, a objavljen je i VjenËiÊ molitava Gospi Sinjskoj. To se smatra poëetkom suvremenog πirenja poboænosti prema sinjskoj Majci. BuduÊi da je prvo izdanje Gospe Sinjske bilo brzo iscrpljeno, MarkoviÊ je g. 1899. priredio drugo i posvetio ga fra imunu MilinoviÊu, dukljansko-barskom nadbiskupu, i tiskao u knjiæevnoj ijekavici. Pisao je jednostavno jer je knjiga namijenjena ljudima svake ruke, tj. uëenu i manje uëenu Marijinu πtovatelju. Iako je to izdanje doradio, izbacio je dodatak o anappleeoskoj kreposti i dodao novije Gospine milosti te Ëetiri pjesme fra Petra KneæeviÊa o Gospi Sinjskoj, knjiga je u biti ostala ista. SVJEDO»ANSTVO POBOÆNOSTI Slavna i Ëudotvorna slika koja se u Sinju πtuje, oko sebe πiri nadu i pouzdanje, jer je Gospa majka i dika cijeloga naπega roda. Njezinu majëinsku pomoê vjerni puk doæivljava i svjedoëi svojim molitvama, a joπ viπe nastoji je nasljedovati u krepostima. MarkoviÊeva ljubav prema Gospi i opis udijeljenih 228 - MARIJA 6/2010.

prigode milosti pojedincima po njezinu zagovoru doprinosili su πirenju poboænosti prema Gospi pa naglaπava: To je dalo povoda ovoj knjiæici da svoju harnost prama milostivoj Gospi Sinjskoj iskaæemo, zatim na volju uëinismo njezinim bogoljubnicima; a time opet, koliko je u maloj naπoj snazi, njezinu Ëast i poπtenje proslavimo. Knjiga je pisana na temelju arhivskih podataka. Resi je lagan stil iz kojeg zra- Ëe velika ljubav i profinjena Ëuvstva prema bl. Djevici Mariji. Uz glavne povijesne datosti o svetoj prilici isprepleteni su i dogaappleaji iz povijesti Cetinske krajine. PiπuÊi o milostima Gospe Sinjske, MarkoviÊ je æelio doznati πto i kako doæivljavaju vjernici, pa je pozvao æupnike Cetinske krajine i susjedne Zagore da mu poπalju podatke o milostima, koje su vjernici dobili po Gospinu zagovoru. Brojne odgovore sabrao je i tiskao u drugom dijelu Gospe Sinjske, iz kojega se dobro vidi koliko je milosti Gospa udijelila mnogim vjernicima koji su joj se iskreno utjecali i vjerno je zazivali, proseêi njezinu pomoê i zaπtitu. Koliko su knjigu drugi cijenili, ne moæe se usporediti s fra Ivanovom ljubavlju prema njoj: Ovom malom knjigom i ja sam hotio svoje slabo pero metnuti pod noge Marijine. Znam da ona nije napisana, kako bi se pristojalo; ali sam uëinio πto sam mogao i umio. Meappleutim, ja Sinjanin, na Ëast moje Gospe Sinjske, kaæem, da ova moja mala knjiga, u kojoj nema ni znanja ni nauka, draæa je duπi i srdcu mome, nego svi moji drugi knjiæevni radovi. I æelim, da se tko sjeti poslije moje smrti, pa mi je metne uz prsi; te sa mnom da bude u grob postavljena. Te æelje sjetio se fra S. Petrov te mu je ispunio. S pravom tako moæemo kazati za fra Ivana da je jedan od najveêih apostola sinjskoga svetiπta, njegov duhovni stup na kojega se temeljima razvija i danaπnji duhovni rad. NEZAOBILAZNO DJELO Sinj je g. 1887. doæivio neviappleeno slavlje 200. obljetnice pobjede nad osmanlijskom vojskom 1715. Sinjani su s oduπevljenjem slavili, a sveëanosti su potrajale viπe dana. Cetinski puk pokazao je svu svoju ljubav prema Gospi, a sve je bilo uzorno, mirno i skladno. Osim πto je slavlje bilo vjersko, ostalo je i znamenitim kulturnim dogaappleajem u povijesti Sinja i Cetinske krajine. Ta se slava pretvorila u trijumf»udotvorne Gospe Sinjske. U MarkoviÊevu djelu Sinj i njegovo slavlje 1887. ostala je zapisana nezaboravna uspomena svih tih dogaappleanja, kojima je on bio jedan od organizatora. Opisao je, uz to, povijest Sinja i Gospe Sinjske, osobito dolazak njezina svetog lika i πto on znaëi za Sinj i πiru javnost. Stoga je djelo veoma vrijedno. Fra Ivan je ljubio rodni Sinj i njegove ljude. Bio je sa svakim ljubezan, svakomu pristupaëan: i uëenjak i prostak, svak je kod njega naπao lijepu rijeë i mudar savjet (Petrov). On je ponosan πto je u Sinju draga Gospa odabrala sebi malo svetiπte. Koliko ga je Sinj cijenio pokazao je i njegov veliëanstveni sprovod, na koji se okupio Ëitav Sinj da isprati svoga diënoga sina na groblje sa suzom na oku i s uvjerenjem da je toga dana dobio u nebu svoga zaπtitnika. I dok se mnogi ljudi i dogaappleaji zaboravljaju fra Ivanovo se ime pamti. Stjepan»OVO MARIJA 6/2010. - 229

zrnca gospine krunice SveÊenici - naπi posvetitelji U SveÊeniËkoj godini pozvani smo posebno moliti za sveêenike, koji su postavljeni meappleu nas da nas vode, pouëavaju i posveêuju. Ova kratka razmatranja mogu nam dobro doêi kao uvodi u radosna otajstva Gospine krunice. 1. AN ELOV NAVJE TAJ Nato Marija reëe: Evo sluæbenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijeëi! I anappleeo otiapplee od nje. (Lk 1, 38) Anappleeo Mariji prenosi Boæju poruku, dovodi je u vezu s Bogom. PosveÊivati neku osobu znaëi dovesti je u vezu s Bogom. To nitko ne moæe sam od sebe, vlastitim snagama. Bitni dio milosti sveêeniπtva jest dar, zadatak uspostave te veze. To se ostvaruje u navjeπtaju Boæje rijeëi, u kojem nam njegovo svjetlo dolazi ususret. Ostvaruje se na osobito zgusnut naëin u sakramentima. Dok razmatramo o Anappleelovu navjeπtaju, po Marijinu zagovoru molimo: da naπi sveêenici budu uvijek svjesni da su izabrani da budu posluæitelji posveêivanja, djelitelji Kristovih otajstava, mostovi susreta s njim, njegova posredovanja izmeappleu Boga i ljudi i izmeappleu ljudi i Boga. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 2. POHO ENJE ELIZABETI Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uapplee u Zaharijinu kuêu i pozdravi Elizabetu. (Lk 1, 39-40) Marija donosi Elizabeti Isusa pod svojim srcem. Isus kaæe da je navjeπtaj Boæjeg kraljevstva cilj njegova poslanja. Taj navjeπtaj, ipak, nije jedino neki govor, nego ukljuëuje, istodobno, sâmo njegovo djelovanje. Znakovi, Ëudesa koja Isus Ëini pokazuju da Kraljevstvo dolazi kao prisutna stvarnost, koja se podudara sa samom njegovom osobom: rijeë i znak su nerazdvojni. Dok razmatramo o Marijinu pohodu Elizabeti, po Marijinu zagovoru molimo: da naπi sveêenici budu svjesni da predstavljaju Krista, poslana od Oca, njega 230 - MARIJA 6/2010.

zrnca gospine krunice uprisutnjuju i nastavljaju njegovo poslanje, po rijeëi i sakramentu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 3. ISUSOVO RO ENJE I dok su bili ondje, Mariji se navrπilo vrijeme da rodi. I porodi sina svoga, prvoroappleenca, povi ga i poloæi u jasle jer za njih nije bilo mjesta u svratiπtu. (Lk 2, 6-7) Iz ljubavi prema nama, Sin Boæji u vremenu postaje Ëovjekom. Otajstvo smrti i uskrsnuêa Kristova koji donosi spasenje ostvaruje se u Kristovu djelovanju po Crkvi, na osobit naëin u sakramentu euharistije, koja uprisutnjuje otkupiteljski ærtveni prinos Sina Boæjega, u sakramentu pomirenja, u kojem se Ëovjek izbavlja od smrti grijeha i vraêa na novi æivot, i u svakom drugom sakramentskom Ëinu posveêenja. Dok razmatramo o Mariji kako raapplea Isusa u Betlehemu, po njezinu zagovoru molimo za sve Kristove vjernike: da budu svjesni velikog dara koji sveêenici predstavljaju za Crkvu i svijet te stoga zahvaljuju Bogu za njih i budu im blizu molitvom i potporom, osobito u teπkoêama, kako bi uvijek bili sveêenici po Boæjem srcu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 4. PRIKAZANJE U HRAMU Kad se po Mojsijevu Zakonu navrπiπe dani njihova ËiπÊenja, ponijeπe Isusa u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu. (Lk 2, 22) Isus dolazi na zemlju radi nas i radi naπega spasenja. Æeli biti s nama, æivjeti u nama, darovati sebe samoga nama, pokazati nam beskrajno Boæje milosrapplee i njeænost. Jedna je jedina ærtva ljubavi Kristove koja se uprisutnjuje, ostvaruje meappleu nama i dopire do trona milosti, do Boæje prisutnosti, obuhvaêa ËovjeËanstvo i ujedinjuje nas s Njim. A sveêenik je pozvan biti posluæitelj toga velikog otajstva, u sakramentu i u æivotu. Dok razmatramo o Mariji koja Ëetrdeset dana nakon poroda Isusa prikazuje Ocu, po njezinu zagovoru molimo: da naπi sveêenici têæe prema moralnom savrπenstvu, jer ono mora resiti svako sveêeniëko srce, a i narod Boæji oëekuje od njih primjer vjere i svjedoëanstva svetosti. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... 5. NA A ΔE U HRAMU Nakon tri dana naappleoπe Isusa u Hramu gdje sjedi posred uëiteljâ, sluπa ih i pita. Svi koji ga sluπahu bijahu zaneseni razumnoπêu i odgovorima njegovim. (Lk 2, 46-47) Svaki put kad se odluëujemo za grijeh - gubimo Isusa! Ispovjedaonica je mjesto u kojem se slavi sakrament pomirenja, ali takoappleer i mjesto u kojem sveêenik mora ËeπÊe boraviti, kako bi vjernik mogao pronaêi milosrapplee, savjet i utjehu, osjetiti se ljubljenim i shvaêenim od Boga i iskusiti prisutnost Boæjeg milosrapplea, pored stvarne prisutnosti u euharistiji. Dok razmatramo o Mariji kako treêi dan nalazi Isusa u Hramu, po njezinu zagovoru molimo: da naπi sveêenici æive s radoπêu i ljubavlju liturgiju i bogosluæje, sve Ëîne koje Uskrsnuli vrπi u snazi Duha Svetoga u njima, s njima i po njima. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... KAJO MARIJA 6/2010. - 231

na izvorima duhovne obnove Srce velike ljubavi»im je Marija na velebni Boæji plan o utjelovljenju Sina Boæjega izrekla svoj Neka mi bude, Duh Sveti ju je osjenio, nadnaravna svjetlost ju je obasjala i ona je duboko prignula glavu u znak poniznosti zbog uzviπene tajne koju pod svojim srcem nosi. Tà Mati je Sina Sveviπnjega, nedokuëivo uzviπena i proslavljena. U srce je svoje primila RijeË, Srce vjeëne Ljubavi. S njime je bila jedno. Njime je disala, ljubila, æivjela i djelovala. Po srcu biêe dolazi do svijesti o sebi. Srce je srediπte njegova djelovanja, osjeêanja, muke, htijenja, ljubavi ili pak mrænje. Korijeni Ëovjekova duha su u srcu najdublji, a njegovi otisci i tragovi najvidljiviji... U ni jednom dijelu tijela nije ljudska transcendencija tako prisutna kao u njegovu srcu. Ona je u njemu kao zjenica u oku (R. BrajËiÊ, Teologija Srca Isusova - GLE OVO SRCE, Split, 1986., str. 86.). U srcu se slijevaju razum i volja, maπta i osjeêaji, sveukupno Ëovjekovo djelovanje, te je u srcu i po srcu osoba najbliæa sebi. Ili, prema uëenju Karla Rahnera, mjesto transcendentalnog iskustva. I Isus nam se po Srcu svome objavio, i po Srcu nam izrazio svu OËevu ljubav. Gle ovo Srce koje je ljude toliko ljubilo! To Srce simbol je i izraz OËeve ljubavi, vidljivo mjesto njegove vidljive ljubavi. Srce je to uskrsnuloga, preobraæenoga i proslavljenoga Krista, Ëija se ljubav danas na nas slijeva i preobraæava nas, ako joj se predamo. U tom Srcu i s njime æivjelo je i disalo Srce Marijino. S Kristovim Srcem ono je bilo jedno. Po njemu je oblikovano. Po njemu je usvojilo njegove kreposti: poniznosti, blagosti, krotkosti, mirotvorstva, ljubavi, opraπtanja i smilovanja. Po njemu je raslo u visinu, zahvaêalo πirinu i dubinu. Po tom Srcu bilo je kadro opraπtati, ljubiti greπnike, imati smilovanja prema bijednicima i nevoljnicima. Na Golgoti se pojavila i oëitovala sva ljubav toga Srca. Ono nije iz svoje ljubavi odstranjivalo ubojice njezina Sina. Za njih se molilo, kao πto je i Sin njezin molio: OËe, oprosti im jer ne znaju πto Ëine! Marijino Srce nije reagiralo na Oca πto joj je pustio Sina da toliko pati, da izdiπe u smrtnim bolima. Ono se priklanjalo u svemu njegovoj svetoj volji, znajuêi da samo po svojoj osobnoj golemoj ærtvi moæe spasiti i otkupiti greπno ËovjeËanstvo, po svojoj potpunoj ostavljenosti i zapuπtenosti. Po svojoj potpunoj ostavljenosti pri izdisaju, iako je imao snagu izreêi: OËe, u ruke tvoje predajem duh svoj! Tijekom lipnja, dok Ëastimo Srce Isusovo i Marijino, molimo ih da uëine i naπe srce po Srcu svome. Da u naπim bijednim srcima proslave i svoja, oëitujuêi uzviπenu ljubav koju imaju prema nama, pa da toj ljubavi povjerujemo, jer je uza nju vezano i naπe vjeëno spasenje, koje moæemo postiêi po tim Srcima. Po Mariji se Krist u nama raapplea i oblikuje za ærtvu. Po njoj ga nosimo svijetu. Ona Êe nas, po Sinu, snagom Duha Svetoga, privesti k Ocu. s. Marija OD PRESVETOG SRCA 232 - MARIJA 6/2010.

na izvorima duhovne obnove Majci nebeskoj Sve moje snove nedosanjane sve æelje neostvarene i Ëeænje bremenite i misli tvrde, kamenite... Sva moja tiha nadanja, uzaludna jadanja, ustajanja i padanja, sva bolna neshvaêanja... Sve moje nemoêi i nemire, sve môre i umore utopi u more svoje ljubavi, Majko nebeska! U okrilju tvoga rajskog dodira podari mi mira i odmora, odmaknutu od mora ispraznih obeêanja, laænih radovanja, uzaludnih iπëekivanja i opasnih putovanja. Majko Milosrapplea, vodi me sigurnom rukom na valovima uzburkane vode do mirne, spokojne luke ljubavi tvoje i slobode! Vinka TOKIΔ BUROLO Jedni za druge Prijateljica mi gurne u ruke sveπëiê s pripomenom da proëitam. RijeË je o Zajednici krπêanske ljubavi. To je skup dobrih i plemenitih duπa velika srca, kojima je cilj ostvariti bolji svijet, humaniji s moralnim vrijednostima, na temelju pravednosti u socijalnom i gospodarskom smislu. A kako to postiêi? NemoguÊe vlastitim silama! Zato zajednica poduzima opêu duhovnu obnovu, zajedniëku molitvu presv. Srcu Isusovu i bezgreπnom Srcu Marijinu. Bore se svi udruæenim snagama, ali ne silom oruæja nego silom ljubavi i mira. to æele postiêi duhovnom obnovom? Najprije, uoëiti straπno stanje u kojemu æivi naπ hrvatski narod, stanje nastalo kao posljedica nepravdi. Zatim, poticanje na obnovu svih ljudi dobre volje, da se ukljuëe i zajedni- Ëkim silama borer za dostojan æivot svakoga graappleanina naπe domovine. Napokon, cilj je da kroz obraêenje æivimo jedni za druge, jer, kako reëe R. Foulerau, ili Êemo poëeti æivjeti jedni za druge ili Êemo nestati. Duhovnu obnovu moguêe je ostvariti molitvom i postom koji zapoëinju odmah, neprestano traju i nikad ne prestaju, a onda trpljenjem i djelima milosrapplea. Molit Êemo Gospinu krunicu, jer je ona najmoênije oruæje protiv svakog zla. Gospa je, naime, rekla u Fatimi kako nema zla koje se ne bi moglo pobijediti molitvom krunice. Sve svoje æivotne poteπkoêe prikazivat Êemo Srcu Isusovu! Ana VR»EK MARIJA 6/2010. - 233

oko gospe po domovini Meappleugorski ljetni raspored Od 1. svibnja u Meappleugorju molitva krunice poëinje u 18, a sv. misa u 19 sati. Klanjanje je srijedom i subotom u 22 sata, kriæni put na Kriæevcu petkom u 16 sati, a krunica na Podbrdu nedjeljom u 16 sati. (GMM) Auksilijar za Europu Auksilijar za Europu krenuo je 7. svibnja u Zagorje, u lipnju nastavlja put od Rijeke do Dubrovnika, sredinom lipnja odlazi u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, u srpnju je u Srbiji, Vojvodini i Slavoniji, a u prvoj polovici kolovoza dolazi u bjelovarsku biskupiju. Za trodnevnicu od 19. do 22. kolovoza i Dan hodoëasniëke Gospe naêi Êe se u Svetiπtu u Maloj Subotici i nakon toga kruæit Êe varaædinskom biskupijom. Brigu o Auksilijaru preuzimaju lokalni voditelji ili vezna osoba. (PS) Iz svetiπta Majke Boæje BistriËke U Mariji Bistrici 17. travnja odræana je duhovna obnova za pripadnike zajednice karmelskih mladih koje se okupljaju oko sestara karmeliêanki BSI, a vodio ga je o. D. TokiÊ. portaπi i πportski djelatnici s podruëja zagrebaëke nadbiskupije hodoëastili su 3. svibnja u Mariju Bistricu, 8. svibnja hodoëastili su kruniëari Crkve u Hrvata, Ëime su obiljeæili spomendan Majke Boæje Pompejske, roappleendan bl. A. Stepinca i Maj- Ëin dan, a 16. svibnja hrvatski isusovci i sluπatelji Radija Marije. (IKA) Marijini legionari U Sisku je 17. travnja u katedrali odræan godiπnji susret Marijinih legionara sisaëkog podruëja, na kojemu je sudjelovao i biskup V. KoπiÊ. On je primio 11. svibnja vodstvo Marijine legije iz Kurije Kraljice muëenika i Kurije za mlade Kraljica apostola te pohvalio njihove aktivnosti. (IKA) ZA DOMOVINU U svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vratima u Zagrebu svakog petka u 10 sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu uhiêenih branitelja. Koncert U susret Mariji U crkvi Sv. Marije na Dolcu u Zagrebu odræan je 25. travnja proljetni koncert U susret Mariji. DjevojaËki zbor Zlatne note izveo je viπe djela sakralnog karaktera, te djela hrvatskih skladatelja uz pratnju R. BabiÊa i pod ravnanjem prof. P. Fabinger-OreπkoviÊ. (IKA) Novi vitraji Uz pomoê suradnika D. PintariÊa, Vlatko BlaæanoviÊ postavio je u Bogomolju 27. travnja, tri vitraja: zaπtitnice Gospe Karmelske, sv. Liberana i sv. Antuna pustinjaka. Izradila ih je staklarska radionica Staklorad iz Tolise, a najveêim dijelom financirali braêa Jakπa i Milivoj BilËiÊ, na spomen pok. ocu Mati. (IKA) Djeca oko Gospe u VoÊinu U VoÊin je hodoëastilo 1. svibnja oko dvije tisuêe djece osnovnih πkola. Jedinstveno djeëje hodoëaπêe u Hrvatskoj zapoëelo je euharistijskim slavljem koje je predvodio J. KrpeljeviÊ, nakon kojega je odræan vjeronauëni kviz znanja i natjecanje u πportskim igrama. (IKA) Marija fest 2010. 8. Festival marijanskih pjesama Marija fest 2010. odræat Êe se 26. rujna u Molvama, a cilj mu je promicanje krπêanskih duhovnih vrednota, potiëuêi stva- 234 - MARIJA 6/2010.

oko gospe po domovini ranje novih autorskih marijanskih pjesama suvremenog izriëaja. Viπe o tome na: www.marijafest.com HodoËaπÊe vojske i policije 6. hodoëaπêe vojske i policije iz Poæege i okolice odræano je 30. travnja u proπteniπte Roappleenja Marijina u Kutjevo, gdje je misno slavlje predvodio J. KrpeljeviÊ. (IKA) Novi nosaë zvuka U povodu 10. obljetnice osnivanja, mornariëka klapa Sveti Juraj (HRM) objavila je novi nosaë zvuka pod nazivom Gospi Velikog hrvatskog zavjeta na kojem se nalazi 16 najpoznatijih pjesama posveêenih Gospi (Gospi Velikog zavjeta, Sred te se peêine, Ave Maria,»uj nas Majko, Divici Mariji, O mila, Majko nebeska, Molitva æuljnih ruku, Majko Boæja BistriËka, Majko riëi tvoje blage, O Gospe Sinjska, Dajte mi sladak pjev, Kraljice svete krunice, Majko draga, Majko ljubeznjiva, O Marijo Majko, Zdravo Djevo). (IKA) S Marijina Trsata Na Trsatu su 2. svibnja otvoreni Trsatski Marijini dani. Gospi na Trsat hodoëastili su 3. svibnja medicinsko osoblje, 4. svibnja vjerouëitelji, 5. svibnja bolesnici, 6. svibnja FranjevaËki svjetovni red, 7. svibnja redovnice, 8. svibnja Vojska Bezgreπne a proslavljen je i MajËin dan, 9. svibnja pomorci, Hrvatska ratna mornarica te Pomorska policija s biskupom J. Jezerincem. Na svetkovinu, 10. svibnja, mise su slavljene cijeloga dana, a procesiju s likom Gospe Trsatske i euharistijsko slavlje navaëer predvodio je nadb. I. DevËiÊ. UoËi Marijinih dana na Trsatu su predstavljene viπejeziëne turistiëke monografije Marijin Trsat te obnovljena riznica Svetiπta. Od 2. do 6. lipnja na Trsatu je na programu festival filmova s vjerskom tematikom. Najbolji dobiva nagradu Trsatski hodoëasnik. (IKA) Za obnovu crkve u Gori U Sisku su 3. svibnja biskup V. KoπiÊ i potpredsjednik Vlade RH B. PankretiÊ potpisali ugovor o isplati 800 tisuêa kuna za obnovu crkve Uznesenja Marijina u Gori. RijeË je o crkvi iz 11. st. koja je tijekom Domovinskog rata razruπena, a u tijeku je njezina obnova. (IKA) Najljepπe najljepπoj Uz mjesec svibanj hvarski biskup S. tambuk uputio je poruku vjernicima svoje biskupije u kojoj je izrazio æelju da i naπa ljubav prema Gospi u ovomu proljetnomu mjesecu procvjeta. Pjesma u njezinu Ëast, krunica, lijepo druæenje podno njezina kipa ili slike, nastojeêi i druge potaknuti na tu izvrsnu poboænost prema Kraljici svibnja. Na kraju potiëe mlade na molitvu Gospi kako bi u njoj prepoznali onu koja zna voditi kroz bure i oluje mladenaπtva. (IKA) Nova monografija U Dubrovniku je 11. svibnja predstavljena nova knjiga Crkva i samostan svete Marije na DanËama. RijeË je o monografiji koja kroz razliëita podruëja prikazuje pet i pol stoljeêa dugu povijest samostana i crkve utemeljene 5. prosinca 1457. Tu se kasnije formirala Druæba sestara franjevki od Bezgreπnog zaëeêa, a crkva je poznata i kao svetiπte pomoraca. (IKA) Vojska i policija u Lurdu Hrvatska vojska i policija od 18. do 25. svibnja sudjeluju 18. put na hodoëaπêu vojski svijeta Gospi u Lurd koje se odræava u svibnju veê 52. godinu. Tim je povodom u Zagrebu 13. svibnja odræan deseti sastanak visokog koordinacijskog tijela za pripremu i provedbu hodoëaπêa. (IKA) MARIJA 6/2010. - 235

aforizmi πale»im Ëovjeku isperu mozak, od Ëovjeka ostane - gotovo niπta! Pogreπno orijentiran: umjesto da ukloni zlo iz sebe, dopustio je zlu da ga ukloni - iz æivota. Maske pokrivaju i otkrivaju istinu o - maskiranome. Upravo su oni koji Ëvrsto zatvaraju vlastita vrata, najaktivniji u - otvaranju tuappleih. Treba odahnuti da bismo mogli - mirno izdahnuti. Najdosljedniji striptiz je - mrtvaëka lubanja. Povijest trpi postolja, ali ne i - poprsja. Zemlja je Ëovjeku samo iznajmljena, pa Ëemu krvave borbe oko - tuappleeg vlasniπtva. Svaka se oholost konaëno uhvati u miπolovku - mrtvaëkog sanduka. Upravo traæeêi sreêu ondje gdje je nema, konaëno se izgubi sloboda i snaga da se dohvati - pojas za spasavanje. Snobovi su mali ljudi koji nespretno oponaπaju - velike. Treba prodrijeti kroz nebesa da bismo se upravo ondje osposobili voljeti i - neprijatelje. Potrudi se proniknuti svu ljepotu pametne jednostavnosti: postat Êeπ - poæeljan i voljen. Raappleaonice su ujedno radost i strepnja: Ëim se pojavi æivot - poëinje umiranje. Odgaappleanje smrti ima svoje granice koje se ne mogu - preskoëiti. Nema mira meappleu nama, ako ga nema u - nama. Stanko RADIΔ - to ti je najdraæe u πkoli? - Kad doapplee kraj πkolske godine, da ne moram viπe u nju iêi! ZE»EVA ÆELJA Pitali nekog zeca: - Koja ti je najveêa æelja? - Rado bih nauëio igrati πah! - kaæe zec. - Zaπto baπ πah? - Da bih lakπe pojeo lovca! STAJANJE U autobusu se mladiê htio ustati i starijem Ëovjeku koji je tek uπao ustupiti mjesto, ali Êe mu na to starac: - Sjedite Vi, sjedite! Nastajat Êete se i Vi na nogama kad ostarite! RAZLIKA - Koja je razlika izmeappleu profesora i krëmara? - Velika! Profesor se godinama trudi da iz bijednika isteπe Ëovjeka, a krëmar za malo vremena iz Ëovjeka uspije napraviti bijednika! 236 - MARIJA 6/2010.

nova izdanja naπa izdanja Karl Rahner - SVETI SAT I SPOMEN NA MUKU - Na 72 stranice pisac pruæa uvod u sveti sat i nakon toga razmatranja o svakoj od Isusovih sedam rijeëi s kriæa napose s ilustracijama D. K. KovaËeviÊ i popratnim slovom s. Marije od Presv. Srca. - Narudæbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, 21000 Split, www.e-symposion.net Kod KNJIÆNICE U PRAVI TRENUTAK 31400 akovo, pp 51, tel./faks (031) 811-774, e- poπta: zirdum@upt.hr moæete nabaviti: B. Schlink - NADA U BEZNADNOM SVIJE- TU - PriruËnik za molitelje - Knjiga sadræi lijepe i poticajne molitvene obrasce, u poeziji i prozi - 20 kn. OBITELJSKI MOLITVENIK - Mnoge pobudne molitve za razliëite prigode u obiteljskom æivotu kao i sve druge tradicionalne molitve i krπêanske pjesme - 40 kn. I. Zirdum - DEVETNICA U»AST SV. BENEDIKTA - Kroz 9 dana predloæen kratki Ëlanak iz pravila sv. Benedikta, himan, litanije i molitva - 8 kn. Æupnik Arπki - LJUBITE BOGA - 4 njegove homilije: ili sveti ili odbaëeni, ljubav je kraljevski plaπt, πto je sve kadra Boæja ljubav, zahvalnost Bogu - 10 kn. H. Madinger - GOSPODINE, POMOZI MI MOLITI! - Pisac oduπevljava Ëitatelja za iskrenu i pouzdanu molitvu - 15 kn. J. Escrivá - SUSRET S KRISTOM - 3. izd. - Homilije u kojima potiëe na usrdno saobraêanje s Kristom - 40 kn. B. Schlink - NE O»AJAVAJ, ISUS JE UZ TEBE! - Spisateljica ide u susret vjerniku i potiëe ga da ne klone u kuπnjama, jer je Isus uvijek uz njega - 10 kn. M. F. Kowalska - MILOSRDNI ISUSE, UZDAM SE U TEBE - Predstavlja izabranicu Boæjeg milosrapplea i razlaæe poboænost u Ëast Boæjeg milosrapplea - 10 kn. DEVETNICA U»AST SV. RIKARDA, Zaπtitnika bolesnika - Kroz 9 dana niæu se misli iz sveëevih spisa, molitava... - 5 kn. V. Kast - ÆIVOTNE KRIZE KAO ÆIVOTNE ANSE - Aktivno rjeπavanje æivotnih prekretnica - Psiholoπki pristup svima koji bi æeljeli iz kriznih æivotnih situacija iziêi πto ËvrπÊi - 20 kn. PUT U ÆIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikladan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn. MALI PUT U ÆIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlaapplee i starije - 6 kn. P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gospina svetiπta meappleu Hrvatima - Monografija s fotografijama u boji. 608 str. - 450 kn. M. BabiÊ - U MARIJINOJ KOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn. R. utrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Velikani duha i uma - 30 kn. M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ÆENE - Jedna po jedna æena opisana - 50 kn. J. etka - HRVATSKA KR ΔANSKA TERMI- NOLOGIJA - KrπÊanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn. P. Lubina - KRUNICA NA IH DANA - Suvremena razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn. P. Lubina - KRUNICA - ÆIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn. P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabrane marijanske molitve I. tisuêljeêa - 40 kn. P. Lubina - MAJCI MILOSR A - Izabrane mar. molitve izmeappleu dvaju raskola - 40 kn. P. Lubina - POMOΔNICI KR ΔANA - Izabrane marijanske molitve novijeg doba - 40 kn. P. Lubina - UZORU NA E NADE - Izabrane marijanske molitve naπeg doba - 40 kn. P. Lubina- BLAÆENOM ΔE ME ZVATI - Najpoznatije marijanske molitve - 30 kn. P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn. M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn. A. Bello - MARIJA, ÆENA NA IH DANA - 31. razmatranje o Gospi - 30 kn. V. GlibotiÊ - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih Ëlanaka iz Marije - 40 kn. Fra Petar KneæeviÊ - GOSPIN PLA» - 10 kn. J. imunoviê - MI SADA I OVDJE - Na putu obnove naroda i domovine - 40 kn. J. J. imunoviê - KAKO ÆIVJETI KR ΔANSKI? - Razmiπljanja o krπêanskom æivotu - 40 kn. R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - to se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn. M. JuriπiÊ - CVIJEΔE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn. M. JuriπiÊ - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska Ëitanja - Æivo, kratko - 25 kn. Narudæbe: Marija, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184. MARIJA 6/2010. - 237

zahvale spomen Marko»oriÊ, Æeæevica: Hvala ti, Majko Boæja, na svim darovima koje si mi izmolila. Sebe i svoje najmilije stavljam pod tvoju zaπtitu, uz dar; - Jure BabaËiÊ, Podgreben: Zahvaljujem Gospi od Loreta na svim milostima i njoj preporuëujem svoju obitelj, osobito djecu, uz dar; - Karmela KlisoviÊ, ibenik: Hvala Gospi na svemu! Njoj preporuëujem sebe i svoju obitelj, osobito djecu, uz dar; - Zdravka Æaja, Podgreben: Gospi od Loreta zahvaljujem na svemu i njoj preporuëujem sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Jure Bogdan, Dolac: Gospi od Loreta hvala na svemu! Nek i dalje bdije nada mnom i mojom obitelji, uz dar; - Veronika oπtariê, Zagreb: Gospe moja, na svemu ti hvala!»uvaj i brani i dalje mene i moju djecu, uz dar; - Marija Kolak, Berlin: Gospi zahvaljujem na ljubavi i zaπtiti mene i moje obitelji te joj preporuëujem i dalje sebe i svoje najmilije, uz dar; - Joza MareviÊ JeliÊ, Staπevica: Zahvaljujem Gospi na svim milostima te joj preporuëujem sbe i svoju obitelj, osobito sinove u Australiji i kêerku, uz dar; - Dragica JuriniÊ, Zdihovo: Majci Boæjoj zahvaljujem na isproπenim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoje najdraæe, uz dar; - Marija Flegar, Cerovlje: Majko Boæja, na svemu ti hvala! Budi i dalje dobra Majka meni i svim mojima, uz dar; - Veronika RakuljiÊ, Bajnice: Hvala Gospi na svim milostima! Neka bdije i nadalje nada mnom i mojima, uz dar; - Dragica Mateljak, Staπevica: Gospi zahvaljujem na svim milostima i preporuëujem sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Ivona Raos, Makarska: Hvala ti, Majko nebeska, na svim milostima! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Ana i Ante Gelo, Berlin: Gospi zahvaljujemo na svim milostima i pod njezino okrilje i dalje stavljamo sebe i svoju djecu, uz dar; - Olga egon, Vrsar: Gospi od ZeËeva zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoje mile i drage, uz dar; - Nevenka Bustruc, Staπevica: Nebeska Majko, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i svim mojima, uz dar; - Ilija GrgiÊ, Æelezniki: Nebeskoj Majci zahvaljujem za brojne milosti meni, supruzi, djeci i unuëadi te se preporuëujem da nam isprosi duπevno i tjelesno zdravlje, uz dar; - Zahvalna baka Angela: Zahvaljujem Gospi od Brze pomoêi za usliπane molitve koje mi je iskazala kad sam ju zamolila za zaposlenje svog unuka Zdenka, kojega joj i dalje preporuëujem, uz dar; - Franciska BeπljiÊ, Zaton kraj Nina: Hvala ti, Majko Marijo, na svim milostima. Vodi i dalje mene i moju obitelj, uz dar; - Kazimir BarukËiÊ, Frankfurt: Hvala ti, Boæe, za svaki dar! Pomozi nam, da znamo æivjeti ljubav i da s tvojom pomoêi stignemo na cilj. Molimo zagovor naπih Boæjih ugodnika i blagoslov Boæji za sve nas, da nas grije toplina ognjiπta, da nam obitelj bude spas. Posebno molimo Majku Mariju, da nas Ëuva, pomaæe i brani, da nas njezino Srce grije i svojom ljubavlju hrani, uz dar; - Anappleela HerendiÊ, Kriæevci: Majko Boæja, na svemu ti hvala! Pod tvoje okrilje stavljam i nadalje sebe i sve svoje mile i drage, uz dar. MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI! Spomen na sve moje drage pokojne iz obitelji GRUBI IΔ i BUVA Gospodine, budi im milostiv i dobrostiv te ih sa svetima i izabranima svojim uskrisi na æivot vjeëni! Milka Mikuπ (Dra za Mariju ) 29. svibnja navrπilo se pet godina otkako se Gospodaru æivota svidjelo pozvati k sebi naπega fra MIJU ΔALETU Dragi naπ Mijo, dok te se rado sjeêamo o godiπnjici tvoga odlaska izmeappleu nas, preporuëujemo te s pouzdanjem i ljubavlju Gospodinu i nebeskoj Majci, neka te ona dovede u nebeske dvore! BraÊa i sestre s obiteljima (Dar za Mariju ) 19. lipnja navrπava se 12 godina otkako je ovozemaljski æivot zamijenio drugim MILJENKO BULJUBA IΔ Dragi naπ Mili! Lete danci kao sanci, a godiπta kao niπta! Iako si veê davno otiπao izmeappleu nas, tvoj dragi lik stalno je meappleu nama. U vjeri da se æivot mijenja, a ne oduzima u nadi u ponovni susret - tvoji otac, supruga, djeca, brat i sestre s obiteljima (Dar za Mariju ) MARA LJUBI»IΔ ( 1988. - RunoviÊi, 19. lipnja - 2010.) Godine prolaze, a ti i dalje æiviπ u naπim srcima, jer jedna je majka... Obljetnica tvoga odlaska izmeappleu nas uvijek nas potakne da te se posebno spomenemo. Gospodin ti bio milostiv i udijelio ti svoj sveti mir! Tvoji sinovi i kêeri s obiteljima: Branko, Anappleelko, Pere, Mara, Manda i Mila te obitelj pok. Ike (Dar za Mariju ) U spomen svojih dragih pokojnika πaljem za svetu misu za duπe u Ëistiliπtu i dar za Mariju. MatkoviÊ, Osijek Udijeli im, Gospodine, svoj sveti mir! Za sve pokojne pretplatnike, dobroëinitelje i Ëitatelje naπeg lista, kao i za preminule Ëlanove obitelji pretplatnika lista Marija, slavi se sv. misa svakoga prvog Ëetvrtka u mjesecu u splitskom svetiπtu Gospe od Zdravlja. 238 - MARIJA 6/2010.

darovi preporuke Darovali su i tako omoguêili siromaπnijima primati Mariju, po: - 10 kn: Franjo BratkoviÊ, Zagreb; Anapplea Dæimbeg, Otok; Jaka Dæimbeg, Otok; Stjepan KlasiÊ, Deæanovac; Tomica Lokingre, Suhopolje; Milka Vukorepa, ibenik; - 30 kn: Viktorija EæbegoviÊ, Osijek; Blanka Doπen, Jastrebarsko; Katica JagatiÊ, KraπiÊ; Mirjana KarluπiÊ, Cerna; Marija Radman, Zagreb; Kata StupareviÊ, Slavonski DuboËac; Ankica Tvorek, Staro Petrovo Selo; Mara LonËareviÊ, Staro Petrovo Selo; Zvonimir Posavac, Osijek; Verica MiliËeviÊ, ZveËanje; Tonka BeziÊ æ. Ruæa, Grohote; Marija Biloπ, Osijek; Æupni ured, Markuπevec; - 40 kn: Jasenka BabiÊ, Zagreb; Marija Brnas, Kaπtel Gomilica; - 50 kn: Obitelj»elant, Klenovnik. MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA! U prigodi prireappleivanja materijala za tisak zna se dogoditi da neka imena ili podatke ispustimo ili krivo objavimo. Neki nisu naznaëili svotu koju πalju, neki su izostavili ime poπiljatelja... Molimo da nam πto prije javite naπe propuste kako bismo ih na vrijeme ispravili. Hvala na razumijevanju! Diomira JuriπiÊ, Vrgada: PreporuËujem Gospi sebe i svoju djecu s njihovim obiteljima, uz dar; - Jelena DropuliÊ Nevenova: Staπevica: Tebi, Gospe, preporuëujem sebe i svoje najmilije, da nad nama bdijeπ, uz dar; - Ana VrËek s Ëitateljicama, Zagreb: Dobroj Majci preporuëujemo sebe i svoje najdraæe, da nas Ëuva i brani, uz dar; - Slavka Matoπin, KrËulj: Gospe moja, u ruke tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Zita Matacin, Whyalla: Majci nebeskoj preporuëujem sebe i svoje najmilije, da nas Ëuva i brani, uz dar; - Ana Kuπurin, Staπevica: PreporuËujem se Gospi, osobito za dobar uspjeh u πkoli, uz dar u njezinu Ëast; - Boæica Ægela, Appenzall: Majko Marijo, ti znadeπ najbolje sve moje nevolje! Pogledaj na mene i moju obitelj te nas sve upravi na pravi put, uz dar; - Janja Ruæek, Wendlingen: Majko Boæja, dok ti zahvaljujem na svim milostima koje si mi izmolila, tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, osobito djecu, uz dar; - Jadranka Musulin æ. Jurina, Staπevica: Gospinoj zaπtiti izruëujem sebe i svoju obitelj, da nad nama i dalje bdije, uz dar; - Nikola MuπiÊ, Christuschurch: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe u dalekoj tuappleini, da nada mnom bdije, uz dar; - Anita Kasap, Zemunik: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, da nas vodi i Ëuva, uz dar; - Nada GoiÊ, Zadar: Gospi preporuëujem sebe i svoju obitelj, da nam uvijek bude na pomoêi, uz dar; - Lorenta Fuπtin, Primoπten: Gospi od Loreta pod okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, da nas Ëuva i brani od svih neprijatelja duπe i tijela, uz dar; - Tonka Klinac, Staπevica: Gospi preporuëujem sebe i svoju obitelj te na njezinu Ëast πaljem mali dar; - Jelka BoriÊ, Brist: Gospi preporuëujem sebe i sve svoje, da nas Ëuva i nad nama i dalje bdije, uz dar; - Marica Penava, Posuπje: PreporuËujem Gospi svoju obitelj, da nad njoj i dalje bdije, uz dar; - Kristina Pavin, Podravska Moslavina: PreporuËujem Majci Boæjoj svoju obitelj, svoje najmilije, za zdravlje i blagoslov, da nas i nadalje πtiti i zagovara, uz dar; - Anka Hoben, Vellberg: Dobroj Majci preporuëujem sebe i sve svome srcu bliske, da nas i unaprijed Ëuva i brani, uz dar; - Smiljka RavliÊ, Makarska: Marijo, ljubljena Majko, UtoËiπte naπe, kao i dosad - tako i ubuduêe, bdij nada mnom i svima mojima na naπemu æivotnom putu, uz dar. MAJKO, POSLU AJ NA E VAPAJE! M A R I J A - vjerski list za Marijine πtovatelje OsnivaË i izdavaë: Provincijalat FranjevaËke provincije presv. Otkupitelja, Split; Urednik: fra Petar Lubina - Adresa IzdavaËa, Uredniπtva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split; tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: petar.lubina@st.t-com.hr. List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinaëni broj 7 kn; godiπnja pretplata 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajuêi iznos u drugoj valuti - obiënom poπtom. ZraËnom poπtom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na viπe od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naπ raëun: ( Marija - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group; devizni raëun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: Slobodna Dalmacija d. d. - Split. MARIJA 6/2010. - 239