PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA 2005.

Transcript

1 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA S A D R Æ A J 1. UVOD POREZNI OBVEZNICI KOJI OBVEZNO PODNOSE GODI NJU POREZNU PRIJAVU POREZNI OBVEZNICI KOJI NISU OBVEZNI PODNIJETI GODI NJU POREZNU PRIJAVU ZA KOJI SE DOHODAK GODI NJA POREZNA PRIJAVA NE MOÆE PODNIJETI PRIMICI KOJI SE NE UNOSE U GODI NJU POREZNU PRIJAVU ROK ZA PODNO ENJE GODI NJE POREZNE PRIJAVE ZA GODINU KOME SE PREDAJE POREZNA PRIJAVA ISPRAVAK POREZNE PRIJAVE RAZDOBLJE UTVR IVANJA POREZA NA DOHODAK PLAΔANJE GODI NJEG POREZA NA DOHODAK POVRAT PREPLAΔENOG POREZA NA DOHODAK OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA OSOBNI ODBITAK ZA POKRIΔE OSNOVNIH ÆIVOTNIH POTREBA Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika Osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i uzdræavanu djecu Osobni odbitak po osnovi invalidnosti Osobni odbitak nerezidenta Raspodjela osobnih odbitaka za djecu i ostale uzdræavane Ëlanove obitelji Osobni odbitak za porezne obveznike koji imaju prebivaliπte i borave na podruëjima posebne dræavne skrbi i brdsko-planinskim podruëjima DIO OSOBNOG ODBITKA ZA ZDRAVSTVENE USLUGE Zdravstvene usluge Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za koriπtenje dijela osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga Nabava lijekova Nabava ortopedskih pomagala Medicinska rehabilitacija UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave - zdravstvene usluge DIO OSOBNOG ODBITKA ZA STAMBENE POTREBE Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora Priznavanje plaêenih kamata po namjenskim kreditima za kupnju ili gradnju stambenog prostora Vjerodostojne isprave koje se prilaæu uz godiπnju poreznu prijavu UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave u sluëaju kupnje ili izgradnje stambenog prostora UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave - financiranje sredstvima namjenskog stambenog kredita Dio osobnog odbitka za odræavanje postojeêeg stambenog prostora Vjerodostojne isprave koje se prilaæu uz godiπnju poreznu prijavu UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave - odræavanje postojeêeg stambenog prostora Dio osobnog odbitka po osnovi plaêene slobodno ugovorene najamnine OSOBNI ODBITAK ZA DANA DAROVANJA UKUPNI IZNOS OSOBNOG ODBITKA ZA ZDRAVSTVENE USLUGE, STAMBENE POTREBE I UPLAΔENE PREMIJE OSIGURANJA KOJI SE REZIDENTU MOGU PRIZNATI PO GODI NJOJ POREZNOJ PRIJAVI ZA GODINU PRIZNAVANJE UPLAΔENIH PREMIJA PO GODI NJOJ POREZNOJ PRIJAVI REDOSLIJED KORI TENJA IZDATAKA PO OSNOVI PREMIJA OSIGURANJA I OSOBNOG ODBITKA GODI NJE POREZNE OSNOVICE I STOPE POREZA NA DOHODAK ZA GODINU OBRAZAC DOH I UPISIVANJE OPΔIH PODATAKA, PODATAKA O UZDRÆAVANIM»LANOVIMA UÆE OBITELJI I PODATAKA O UVEΔANJU OSOBNOG ODBITKA OBRAZAC DOH KOJI POREZNI OBVEZNICI MORAJU PODNIJETI OBRAZAC DOH I TO SAMO OPΔE PODATKE I PODATKE O OLAK ICAMA, OSLOBO ENJIMA I POTICAJIMA UPISIVANJE OPΔIH PODATAKA, PODATAKA O UZDRÆAVANIM»LANOVIMA UÆE OBITELJI I O UVEΔANJU OSOBNOG ODBITKA U OBRAZAC - DOH PRIMJER SASTAVLJANJA GODI NJE POREZNE PRIJAVE ZA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA (PLAΔA I MIROVINA) DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA DOHODAK OD KAPITALA DRUGI DOHODAK POPIS PRILOÆENIH ISPRAVA UTVR IVANJE GODI NJE POREZNE OSNOVICE...106

2 1. UVOD Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04; u nastavku teksta: Zakon) koji se primjenjuje od 1. sijeënja godine primjenjuje se i kod utvrappleivanja poreza na dohodak koji se konaëno utvrappleuje na temelju godiπnje porezne prijave za godinu. Osim Zakona, naëin utvrappleivanja poreza na dohodak na temelju godiπnje porezne prijave potanje je ureappleeno cjelovitim Pravilnikom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05; u nastavku teksta: Pravilnik) koji je stupio na snagu 11. kolovoza godine. Treba reêi da je do stupanja na snagu cjelovitog Pravilnika kojim se utvrappleuje godiπnji porez na dohodak i prirez, primjenjivan tzv. skraêeni Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 1/05 i 14/05) od 3. sijeënja godine koji nije cjelovito uredio provedbu odredbi Zakona veê samo neka nuæna podruëja (utvrdio je neoporezive iznose naknada, nagrada i potpora, neoporezive iznose drugog dohotka i samo nuæne obvezne evidencije koje se dostavljaju Poreznoj upravi). Zakon i Pravilnik kao i dosadaπnji propisi ureappleuju koji su porezni obveznici obvezni podnijeti godiπnju poreznu prijavu a koji nisu to obvezni ali mogu u svrhu koriπtenja odreappleenih poreznih olakπica i prava podnijeti godiπnju poreznu prijavu. Nadalje, propisani su i oblici dohotka za koje se ne moæe podnijeti godiπnja porezna prijava. Meappleutim, moæe se reêi da su se odredbe (pravila) o tome tko mora, tko ne mora ili tko ne moæe podnijeti godiπnju poreznu prijavu prema propisima za godinu, te o visini ukupno moguêeg priznatog osobnog odbitka, radikalno izmijenili u odnosu na propise koji su vrijedili za podnoπenje godiπnje prijave za godinu. Pa, navedimo tri najveêe razlike: za godinu porezni obveznik neêe moêi viπe birati koju Êe vrstu dohotka podnijeti kod dobrovoljnog podnoπenja godiπnje prijave veê Êe ako se odluëi podnijeti godiπnju prijavu (radi koriπtenja poreznih olakπica i poreznih prava) morati iskazati ukupno ostvareni dohodak. Za godinu porezni je obveznik ako je, na primjer, ostvario plaêu, honorar i dividendu mogao birati da li Êe u godiπnjoj prijavi iskazati samo plaêu ili Êe iskazati ukupno ostvareni dohodak (plaêu, honorar i dividendu), ovisno o tome πto je za poreznog obveznika bilo povoljnije, dok tu moguênost viπe nema za godinu. za godiπnju poreznu prijavu ne mogu podnijeti porezni obveznici kojima se dohodak oporezuje pauπalno i porezni obveznici koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa. Za godiπnju poreznu prijavu nisu mogli podnijeti porezni obveznici za dohodak od imovine iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina i dohodak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaêena boraviπna pristojba, dohodak od imovine otuappleenjem nekretnine i imovinskih prava i porezni obveznici (obrtnici, slobodna zanimanja i djelatnosti poljoprivrede i πumarstva) koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost i kojima je porez na dohodak utvrappleen u pauπalno iznosu. za osobni odbitak za zdravstvene usluge, za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora (stana ili stambene kuêe), za odræavanje postojeêeg stambenog prostora, za plaêenu slobodno ugovorenu najamninu ukljuëivo porezno priznati izdatak za uplaêene premije osiguranja priznaje se do ,00 kuna godiπnje. Za priznavalo se za zdravstvene usluge do ,00 kuna godiπnje za stambene potrebe do ,00 godiπnje i za premije osiguranja ,00 kuna godiπnje πto je ukupno iznosilo ,00 kuna godiπnje. Zbog znaëajnih promjena koje su donijeli propisi koji se primjenjuju kod utvrappleivanja godiπnjeg poreza na dohodak i prirez po godiπnjoj poreznoj prijavi za godinu godiπnja porezna prijava - Obrazac DOH doæivio je i nuæne promjene. Posebno upozoravamo porezne obveznike da prije dobrovoljnog podnoπenja godiπnje porezne prijave u svrhu koriπtenja odreappleenih poreznih olakπica i prava naprave kvalitetnu simulaciju godiπnjeg obraëuna da se ne bi dogodilo da na kraju, po rjeπenju Porezne uprave, moraju joπ uplatiti porez na dohodak i prirez iako im je namjera bila da dobiju povrat poreza. 2. POREZNI OBVEZNICI KOJI OBVEZNO PODNOSE GODI NJU POREZNU PRIJAVU Porezni obveznik-rezident utvrappleuje svoju poreznu obvezu za dohodak prema svim izvorima dohotka (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak) ostvaren u tuzemstvu i u inozemstvu (naëelo svjetskog dohotka), dok porezni obveznik-nerezident utvrappleuje svoju poreznu obvezu za dohodak ostvaren prema svim izvorima u Republici Hrvatskoj (naëelo tuzemnog dohotka). Prema Ëlanku 39. Zakona i Ëlanku 85. Pravilnika godiπnju poreznu prijavu OBVEZNO PODNOSI porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: dohodak od nesamostalnog rada iz Ëlanka 14. Zakona KOD DVA ILI VI E POSLODAVACA, isplatitelja plaêe i/ili mirovine ISTODOBNO i/ili, dohodak od SAMOSTALNE DJELATNOSTI iz Ëlanka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrappleuje i oporezuje na naëin propisan za samostalne djelatnosti prema Ëlancima 19. do 24. Zakona i/ili, dohodak iz Ëlanka 5. Zakona koji rezident OSTVARI IZRAVNO IZ INOZEMSTVA (ovo se ne odnosi na mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu jer se one prema Ëlanku 9. stavak 1. toëka 3. Zakona ne smatraju dohotkom pa se niti ne oporezuju u Republici Hrvatskoj a niti na dohodak od nesamostalnog rada (plaêa) koji je isplaêen za rad u inozemstvo preko tuzemnog poslodavca) i/ili, dohodak iz Ëlanka 5. Zakona za koji je Porezna uprava zatraæila da porezni obveznik NAKNADNO PLATI POREZ NA DOHODAK, koji je, prema odredbama Zakona, bio obvezan platiti i/ili, dohodak iz Ëlanka 5. Zakona ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik NIJE OBRA»UNAO, OBUSTAVIO I UPLATIO PREDUJAM POREZA NA DOHODAK I PRIREZ porezu na dohodak na naëin propisan Zakonom i Pravilnikom. Porezni obveznik koji je obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu, OBVEZAN JE U GODI NJOJ POREZNOJ PRIJAVI ISKAZATI UKUPNO OSTVARENI DOHODAK, osim dohotka za koji je propisano da se godiπnja porezna prijava ne moæe podnijeti. Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godiπnju prijavu a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godiπnje prijave netoëni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrappleuje se procjenom. Radi ilustracije navesti Êemo nekoliko primjera u kojim su porezni obveznici obvezni podnijeti godiπnju poreznu prijavu: 72 01/2006

3 Primjer 1.- RAD KOD DVA POSLOVAVCA NA NEPUNO RADNO VRIJEME Radnik je ostvario, u godini, dohodak od nesamostalnog rada (plaêu) kod dva poslodavca istodobno, tj. radio je nepuno radno vrijeme kod svakog od dva poslodavca istodobno. Isti radnik je ostvario i drugi dohodak (honorar) i dohodak od kapitala (dividendu). U ovom sluëaju, radnik je obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu i u njoj iskazati ukupno ostvareni dohodak (od nesamostalnog rada kod dva poslodavca istodobno, drugi dohodak i dohodak od kapitala) jer je dohodak od nesamostalnog rada (plaêu) ostvario kod dva poslodavca istodobno. Primjer 2. - PLAΔA I INVALIDSKA MIROVINA ZBOG PROFESIONALNE NESPOSOBNOSTI ZA RAD Radnik je ostvario u godini dohodak od nesamostalnog rada (plaêu) kod poslodavca kod kojeg radi nepuno radno vrijeme (4 sata dnevno) i istodobno mu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO) isplaêuje invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u visini jedne treêine invalidske mirovine. U ovom sluëaju je porezni obveznik obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu i u njoj iskazati ukupno ostvareni dohodak (od nesamostalnog rada kod poslodavca i mirovinu) jer je dohodak od nesamostalnog rada ostvario kod dva poslodavca istodobno. Ako bi porezni obveznik u godini ostvario plaêu i mirovinu od HZMO-a ali ne istodobno (primjerice u razdoblju od 1. sijeënja do 30. lipnja je ostvario plaêu u radnom odnosu, a od 1. srpnja godine je umirovljen i po toj je osnovi ostvario mirovinu) tada nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu ali to moæe uëiniti ako bi time ostvario povrat poreza na dohodak i prireza. Primjer 3. - MIROVINA OD HZMO-A I MIROVINA OD OSIGURAVATELJA Umirovljenik je osim mirovine od HZMO-a ostvario i mirovinu od osiguravatelja (npr. od ROYAL-a) na temelju ranije uplaêene premije za dokup mirovine i drugi dohodak. U ovom sluëaju je porezni obveznik obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu i u njoj iskazati ukupno ostvareni dohodak (mirovinu od HZMOa, mirovinu od osiguravatelja i drugi dohodak) jer je dohodak od nesamostalnog rada tj. mirovinu ostvario kod dva isplatitelja istodobno. Primjer 4.- OBRTNIK KOJI JE»LAN NADZORNOG ODBORA Obrtnik je Ëlan nadzornog odbora u trgovaëkom druπtvu i po toj osnovi prima mjeseënu naknadu za rad tj. isplaêuje mu se drugi dohodak. Obrtnik obavlja samostalnu djelatnost sukladno Ëlanku 18. Zakona te je zbog toga obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu i u svojoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak (dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak po osnovi naknade za Ëlanstvo u nadzornom odboru) jer obrtnik ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti. Primjer 5. - OBRT KAO "DRUGA DJELATNOST" I PLAΔA Zaposleni porezni obveznik u je ostvario plaêu ali je istovremeno obavljao tzv. drugu djelatnost (uz radni odnos je obavljao obrtniëku djelatnost). U tom sluëaju porezni obveznik je obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu jer dohodak za svoju obrtniëku djelatnosti utvrappleuje i oporezuje na naëin propisan za samostalne djelatnosti prema Ëlancima 19. do 24. Zakona. U svojoj godiπnjoj poreznoj prijavi obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak (dohodak od samostalne obrtniëke djelatnosti i plaêu. Primjer 6.- PLAΔA U RH I AUTORSKA NAKNADA OSTVARENE U INOZEMSTVU Rezident Republike Hrvatske koji je zaposlen u trgovaëkom druπtvu u Republici Hrvatskoj i ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada iz Ëlanka 14. Zakona, ostvario je u godini u Italiji autorsku naknadu (koja mu je obraëunala i obustavila porez po odbitku sukladno Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanju po stopi od 10%). U ovom sluëaju je porezni obveznik obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu i u njoj iskazati ukupno ostvareni dohodak (od nesamostalnog radaplaêu i autorsku naknadu) jer je rezident ostvario dohodak u inozemstvu. Prema Ëlanku 62. stavak 2. toëka 6. Zakona ovaj porezni obveznik morao je podnijeti i poreznu prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak u roku od 8 dana od dana poëetka ostvarivanja ovog primitka. Primjer 7.- ISPLATITELJ DRUGOG DOHOTKA NIJE UPLATIO POREZ Porezni obveznik je zaposlen u trgovaëkom druπtvu i isplaêivala mu se u godini redovito plaêa i obraëunavao, obustavljao i uplaêivao predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na naëin propisan Zakonom i Pravilnikom. Porezni obveznik je ostvario i primitak po osnovi drugog dohotka (npr. za akviziterski posao) kod drugog trgovaëkog druπtva koje mu je isplatilo drugi dohodak na njegov æiro raëun umanjen za obraëunate doprinose i porez na dohodak te prirez, meappleutim trgovaëko druπtvo (tj. isplatitelj) nije obraëunalo, obustavilo i uplatilo porez na dohodak i prirez u godini. Ovaj porezni obveznik obvezan je podnijeti godiπnju poreznu prijavu i u njoj iskazati ukupno ostvareni dohodak (od nesamostalnog rada-plaêu i drugi dohodak) jer isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obraëunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na naëin propisan Zakonom i Pravilnikom. U sluëaju da je isplatitelj drugog dohotka obraëunao, obustavio i uplatio porez na dohodak i prirez porezu na dohodak na naëin propisan Zakonom i Pravilnikom, ali to nije uëinio poslodavac kod isplate plaêe onda je isto porezni obveznik obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu i u njoj iskazati ukupno ostvareni dohodak. Biti Êe zanimljivo pratiti kako Êe to u praksi funkcionirati i kako Êe postupati Porezna uprava imajuêi u vidu prisutnu pojavu neplaêanja poreza na dohodak ili plaêanja poreza na dohodak na naëin koji je u suprotnosti sa Zakonom i Pravilnikom. Primjer 8.- DOHODAK OD IMOVINE NA TEMELJU POSLOVNIH KNJIGA, DOHODAK OD KAPITALA I PLAΔA Porezni obveznik je tijekom ostvario plaêu u radnom odnosu kod jednog tuzemnog poslodavca, dohodak od kapitala u tuzemstvu i dohodak od imovine ostvaren izdavanjem u zakup poslovnog prostora u tuzemstvu koji utvrappleuje na temelju poslovnih knjiga kao dohodak od samostalne djelatnosti. Porezni obveznik je obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu i to za ukupno ostvareni dohodak jer dohodak od imovine utvrappleuje na temelju poslovnih knjiga kao dohodak od samostalne djelatnosti. 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

4 3. POREZNI OBVEZNICI KOJI NISU OBVEZNI PODNIJETI GODI NJU POREZNU PRIJAVU Prema Ëlanku 40. stavak 1. Zakona godiπnju poreznu prijavu NIJE OBVEZAN PODNIJETI porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari: dohodak od nesamostalnog rada (plaêu) iz Ëlanka 14. Zakona samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili viπe tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka ali ne istodobno, i/ili, dohodak od imovine i imovinskih prava iz Ëlanka 27. Zakona (dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrappleuje na temelju propisanih poslovnih knjiga) i/ili, dohodak od kapitala iz Ëlanka 30. Zakona i/ili, dohodak od osiguranja iz Ëlanka 31. Zakona i/ili, drugi dohodak iz Ëlanka 32. Zakona, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu prema Ëlanku 39. Zakona. Radi ilustracije navesti Êemo nekoliko primjera u kojima porezni obveznici nisu obvezni podnijeti godiπnju poreznu prijavu: Primjer 9.-PLAΔA I DOHODAK OD IMOVINA PREMA RJE ENJU PU Porezni obveznik je od 1. sijeënja do 30. kolovoza bio zaposlen kod jednog poslodavca a od 1. srpnja do 31. prosinca kod drugog poslodavca. Uz plaêu je ostvario dohodak od imovine (iznajmio je poslovni prostor) na temelju rjeπenja Porezne uprave, πto znaëi da dohodak od imovine ne utvrappleuje putem poslovnih knjiga kao dohodak od samostalne djelatnosti. Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu ali moæe istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakπica i drugih prava u kom sluëaju je obvezan u godiπnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju (tj. u godini). Primjer 10.-PLAΔA, DOHODAK OD IMOVINSKIH PRAVA, DIVIDENDE, DRUGI DOHODAK I DOHODAK OD OSIGURANJA Porezni obveznik je u godini ostvario plaêu kod jednog poslodavca, dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala (dividendu), drugi dohodak (autorsku naknadu) i dohodak od osiguranja. Poslodavac i ostali isplatitelji su obraëunali, obustavili i uplatili predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na naëin propisan Zakonom i Pravilnikom. Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu ali moæe istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakπica i drugih prava u kom sluëaju je obvezan u godiπnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u godini. Primjer PORTSKA STIPENDIJA, STIPENDIJA ZA REDOVNO KOLOVANJE, NAKNADA ZA PORTSKO USAVR AVANJE, NAGRADA ZA PORTSKA OSTVARENJA. PRIMITAKA ZA RAD POSREDSTVOM PORTSKE UDRUGE portaπ - amater je u ostvario drugi dohodak po osnovi: πportske stipendije (isplaêeni iznosi iznad 1.600,00 kn mjeseëno), stipendije za redovno πkolovanje (isplaêeni iznosi iznad 1.600,00 kn mjeseëno - ova stipendija i πportska stipendija meappleusobno se ne iskljuëuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa), naknade za πportsko usavrπavanje (isplaêeni iznosi iznad 1.600,00 kn mjeseëno - do 11. kolovoza kada je Pravilnik stupio na snagu ove naknade su bile oporezive neovisno o visini isplaêene naknade), nagrade za πportska ostvarenja (isplaêeni iznosi u smatraju se drugim dohotkom neovisno o visini isplaêene nagrade jer nije donesen Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada - inaëe je propisan neoporezivi iznos od ,00 kn godiπnje) i primitak za rad posredstvom studentske udruge (isplaêeni iznos iznad ,00 kn godiπnje uz prethodno umanjenje primitka za naknadu za posredovanje). Svi isplatitelji su obraëunali, obustavili i uplatili predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na naëin propisan Zakonom i Pravilnikom. Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu ali moæe istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakπica i drugih prava u kom sluëaju je obvezan u godiπnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u godini. Primjer NOVINAR, POTRA ILI UMJETNIK - PROFESIONALNA SAMOSTALNA DJELATNOST Novinar (πportaπ ili umjetnik) obavlja profesionalnu samostalnu djelatnost (slobodno zanimanje) i po toj osnovi je obvezno osiguran (plaêa doprinose na mjeseënu osnovicu prema rjeπenju Porezne uprave). Po vlastitom zahtjevu dohodak ne utvrappleuje na temelju poslovnih knjiga veê plaêa predujam poreza na dohodak po osnovi te djelatnosti kao drugi dohodak. Uz drugi dohodak ostvario je u dohodak od iznajmljivanja poslovnog prostora (dohodak od imovine) koji plaêa po rjeπenju Porezne uprave tj. dohodak od imovine ne utvrappleuje na temelju poslovnih knjiga. Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu jer dohodak od profesionalne samostalne djelatnosti i dohodak od imovine ne utvrappleuje na naëin propisan za samostalne djelatnosti prema Ëlancima 19. do 24. Zakona. Ipak, porezni obveznik, ako æeli, moæe podnijeti godiπnju poreznu prijavu i iskazati ukupno ostvareni dohodak (drugi dohodak po osnovi profesionalne samostalne djelatnosti i dohodak od imovine.) Primjer 13.- MIROVINA I DOHODAK OD IMOVINE PREMA RJE ENJU PU Umirovljenik osim svoje mirovine u godini ostvario je dohodak od iznajmljivanja poslovnog prostora (dohodak od imovine). Porezna uprava mu je donijela rjeπenje kojim mu je utvrdila predujam poreza na dohodak koje je porezni obveznik plaêao posljednjeg dana u mjesecu za tekuêi mjesec (dakle, dohodak od imovine se ne utvrappleuje putem poslovnih knjiga kao za samostalnu djelatnost). Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu ali moæe istu podnijeti radi ostvarivanja poreznih olakπica i drugih prava u kom sluëaju je obvezan u godiπnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u godini. U skladu s Ëlankom 40. stavkom 2. Zakona i Ëlanka 86. stavak 2. Pravilnika, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godiπnju poreznu prijavu (pod uvjetom da su obraëunati, obustavljeni i uplaêeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak na naëin propisan Zakonom i Pravilnikom), moæe istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja prava na: koriπtenje izdataka po osnovi uplaêenih premija osiguranja iz Ëlanka 12. stavka 9. Zakona, koriπtenje osobnog odbitka iz Ëlanka 36. i Ëlanka 54. Zakona, 74 01/2006

5 ravnomjerno godiπnje oporezivanje odnosno godiπnje izravnanje porezne osnovice, koriπtenje stvarno nastalih izdataka pri utvrappleivanju dohotka od imovinskih prava prema Ëlanku 27. stavku 4. Zakona, druga prava propisana zakonima. U skladu sa Ëlankom 86. stavak 3. Pravilnika poreznim obveznicima koji ostvaruju drugi dohodak iz Ëlanka 32. Zakona ili obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz Ëlanka 18. stavka 2. toëke 4. Zakona od koje se dohodak utvrappleuje kao drugi dohodak prema Ëlanku 32. Zakona, NE MOGU SE U GODI NJEM OBRA»UNU POREZA pri podnoπenju godiπnje porezne prijave priznati izdaci odnosno neoporezivi dio naknade u visini: 30% prema Ëlanku 32. stavku 5. Zakona, 25% neoporezivih primitaka umjetnika prema Ëlanku 46. stavku 5. ovoga Pravilnika i Ëlanku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetniëkog stvaralaπtva, AKO NISU ISKORI TENI U TIJEKU POREZNOG RAZDOBLJA pri plaêanju predujma poreza na dohodak. Izdaci odnosno neoporezivi dio naknade mogu se priznati poreznim obveznicima samo u tijeku poreznog razdoblja (2005. godini) pri isplati primitka i plaêanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, pod uvjetima i na naëin propisan Ëlankom 48. Zakona i Ëlankom 75. ovoga Pravilnika. Ako porezni obveznik podnese godiπnju poreznu prijavu radi ostvarivanja svojih poreznih prava i poreznih olakπica obvezan je u godiπnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema Ëlanku 5. ovoga Zakona osim dohotka za koji je propisano da se godiπnja porezna prijava ne moæe podnijeti. 4. ZA KOJI SE DOHODAK GODI NJA POREZNA PRIJAVA NE MOÆE PODNIJETI Prema Ëlanku 41. Zakona, godiπnju poreznu prijavu ne moæe podnijeti porezni obveznik: za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa prema Ëlanku 33. Zakona - primitkom po osnovi povrata doprinosa smatra se iznos vraêenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, a koji je, za odreappleeno razdoblje obraëuna doprinosa, obraëunat i uplaêen iz iznosa koji prelazi iznos najviπe godiπnje osnovice prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u pauπalnom iznosu prema Ëlanku 44. Zakona (od obavljanja djelatnosti ili od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova). 5. PRIMICI KOJI SE NE UNOSE U GODI NJU POREZNU PRIJAVU U godiπnju poreznu prijavu - opêi dio, porezni obveznik ne unosi podatke o ostvarenim: a) primicima u godini koji se u skladu s odredbama Ëlanka 9. Zakona ne smatraju dohotkom i to: primici od kamata na kunsku i deviznu πtednju, kamatama na pologe (po viappleenju i oroëene) na æiro, tekuêim i deviznim raëunima, a koje su ostvarene od banaka, πtedionica i πtedno kreditnih zadruga, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (osim dividendi i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su isplaêeni u po rasporedu ostvarene dobiti u razdoblju od 1. sijeënja do 31. prosinca godine koji se obvezno ukljuëuju u godiπnju poreznu prijavu), primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, primicima od otuappleenja financijske imovine, ako to nije djelatnost poreznih obveznika, izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doæivotne mirovine odreappleene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navrπio odreappleenu starosnu dob i/ili odreappleeni mirovinski staæ a koje uplaêuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja, mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Ëlanova njihovih obitelji, dræavne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i podruëne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novëane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u dræavnom proraëunu Republike Hrvatske i proraëunima jedinica lokalne i podruëne (regionalne) samouprave, primici po posebnim propisima: potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i Ëlanova obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, socijalne potpore, doplatak za djecu i novëani primici za opremu novoroappleenog djeteta, primici osoba s invaliditetom, osim plaêa i mirovina, potpore zbog uniπtenja i oπteêenja imovine zbog elementarnih nepogoda, potpore zbog uniπtenja i oπteêenja imovine zbog ratnih dogaappleaja, nasljedstva i darovi (pod uvjetom da su darovatelj i daroprimatelj fiziëke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz Ëlanka 18. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaêen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom), primici od otuappleenja osobne imovine, odπtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnoπêu, primici ostvareni na nagradnim natjeëajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz moguênost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreêu prema posebnom zakonu, primici koje fiziëke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fiziëkih osoba a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lijeëenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rjeπavanje kojih nije plaêeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem. primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, æivota i imovine (ako su premije osiguranja bile pri uplati oporezovane ili uplaêivane iz dohotka nakon oporezivanja i nisu bile porezno priznati izdatak). b) primicima u godini na koje se u skladu s odredbama Ëlanka 10. Zakona ne plaêa porez na dohodak i to: 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

6 naknadu razlike plaêe za vrijeme vojne sluæbe u Oruæanim snagama Republike Hrvatske, naknadu plaêe pripadnicima civilne zaπtite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaπtite i zaπtite od elementarnih nepogoda, naknadu plaêe za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeëenosti za rad isplaêenu na teret sredstava obveznih osiguranja, nagrade uëenicima za vrijeme praktiënog rada i naukovanja do propisanog iznosa (1.600,00 kuna), nagrade uëenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim πkolskim i sveuëiliπnim natjecanjima, primitke uëenika i studenata na redovnom πkolovanju za rad preko uëeniëkih i studentskih udruga, po posebnim propisima a do propisanog iznosa (50.000,00 kuna godiπnje), naknade πtete zbog posljedica nesreêe na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada odreappleena u jednokratnom iznosu (uvjeti koji moraju biti ispunjeni da se na ove naknade ne plaêa porez na dohodak i da se ne unose u godiπnju poreznu prijavu podrobnije su utvrappleeni Ëlankom 7. stavak 4. Pravilnika), naknade i nagrade koje osuappleene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj, primitke radnika i fiziëkih osoba iz Ëlanka 14. stavka 1. ovoga Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaêuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaêe, do propisanih iznosa, primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz Ëlanka 18. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na naëin propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa, primitke po osnovi sluæbenih putovanja fiziëkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz Ëlanka 14. ovoga Zakona ili primitke od kojih se utvrappleuje drugi dohodak iz Ëlanka 32. ovoga Zakona, u neprofitnim organizacijama uz naknadu a do propisanog iznosa, stipendije uëenicima i studentima za redovno πkolovanje na srednjim, viπim i visokim πkolama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa (1.600,00 kuna), stipendije studenata za redovno πkolovanje na viπim i visokim πkolama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u dræavnom proraëunu Republike Hrvatske, πportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaêuju πportaπima za njihovo πportsko usavrπavanje, do propisanog iznosa (1.600,00 kuna), sindikalne socijalne pomoêi koje se isplaêuju iz sredstava sindikalne Ëlanarine Ëlanovima sindikata, nagrade za πportska ostvarenja prema posebnim propisima (isplaêeni iznosi u smatraju se drugim dohotkom neovisno o visini isplaêene nagrade jer nije donesen Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada, πto znaëi da se ukljuëuju u godiπnju poreznu prijavu - inaëe je propisan neoporezivi iznos od ,00 kn godiπnje), naknade πportaπima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa (do 1.600,00 kuna mjeseëno - do 11. kolovoza kada je Pravilnik stupio na snagu ove naknade su bile oporezive neovisno o visini isplaêene naknade πto znaëi da se ukljuëuju u godiπnju poreznu prijavu). c) obiteljske mirovine odnosno novëane naknade u visini obiteljske mirovine koje se prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Ëlanova njihovih obitelji isplaêuju Ëlanovima obitelji smrtno stradalog, zatoëenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (Ëlanak 53. stavak 2. Zakona), d) primici po osnovi obraëunatih propisanih zateznih kamata isplaêenih s osnove plaêe ili mirovine koje se isplaêuju po sudskoj presudi te sukladno Ëlanku 15. stavak 3. Zakona ne podlijeæu oporezivanju (meappleutim, sukladno Ëlanku 17. stavak 3. Pravilnika kamate koje se isplaêuju po osnovi plaêe ili mirovine isplaêene sa zakaπnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaêom) te podlijeæu oporezivanju), e) dohotku od nesamostalnog rada - plaêama i naknadama koje osoblje snaga NATO ostvaruje od NATO-a, kao i podatke o svim drugim vrstama dohotka koje to osoblje ostvaruje izvan Republike Hrvatske, koji se u skladu s odredbama Naputka o provoappleenju odredbi ugovora o statusu snaga (SOFA) kojim se ureappleuje plaêanje poreza (Nar. nov., br. 13/96), izuzimaju od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osoblja NATO-a kao poreznih obveznika (rezidenata ili nerezidenata) prema propisima Republike Hrvatske, f) Dohotku iz Ëlanka 11. Zakona kojeg su ostvarile fiziëke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatskokonzularne duænosti i koje na tako ostvaren dohodak ne plaêaju porez na dohodak (osobna osloboappleenja) i to: πefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj a i Ëlanovi njihove uæe obitelji, ako ti Ëlanovi nisu hrvatski dræavljani ili nemaju prebivaliπte u Republici Hrvatskoj, πefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni duænosnici te Ëlanovi njihove uæe obitelji, ako ti Ëlanovi nisu hrvatski dræavljani ili nemaju prebivaliπte u Republici Hrvatskoj, duænosnici UN i njihovih posebnih agencija, struënjaci tehniëke pomoêi UN i njihovih posebnih agencija, fiziëke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i meappleunarodnih organizacija, fiziëke osobe zaposlene kod πefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i meappleunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski dræavljani ili nemaju prebivaliπte u Republici Hrvatskoj, poëasni konzularni duænosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke πto ih ostvaruju od dræave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova, g) primicima u skladu s odredbama Ëlanka 24. stavak 2. Zakona koji se ne smatraju poslovnim primicima, odnosno o darovanjima, sukladno Ëlanku 20. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetniëkog stvaralaπtva, koje su tijekom godine primili (od pravnih i fiziëkih osoba) umjetnici koji umjetniëku djelatnost obavljaju samostalno, kao slobodno zanimanje, a oporezuju se na naëin propisan odredbama Ëlanka 19. do 24. Zakona i to do iznosa ,00 kuna godiπnje, uz uvjete da za primljene darove nisu dali nikakvu protuëinidbu, da 76 01/2006

7 su darove u novcu primili doznakom darovatelja na æiro raëun a darove u stvarima i uslugama na temelju ugovora o darovanju ili neke druge pisane isprave s istaknutom træiπnom vrijednosti darovane usluge i/ili stvari, te da su vjerodostojne isprave o darovanjima (kopije naloga za prijenos, ugovor o darovanju, potvrde primitka darovane stvari ili usluge i sliëno) priloæili uz godiπnju poreznu prijavu. 6. ROK ZA PODNO ENJE GODI NJE POREZNE PRIJAVE ZA GODINU Porezni obveznici koji su obvezni ili æele podnijeti godiπnju poreznu prijavu za godinu, duæni su je podnijeti po isteku godine, NAJKASNIJE DO KRAJA MJESECA VELJA»E GODINE (Ëlanak 42. Zakona i Ëlanak 60. stavak 4. OpÊeg poreznog zakona). Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga odnosno razloga za koje nije odgovoran (boravak na lijeëenju, elementarne nepogode, viπa sila) propusti predati poreznu prijavu (koju je obvezno ili dobrovoljno trebao predati) u zakonskom roku do kraja mjeseca veljaëe godine, moæe podnijeti zahtjev za povrat u prijaπnje stanje (Ëlanak 81. OpÊeg poreznog zakona) i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuπtanje odnosno od dana kada je doznao za uzrok. Npr. porezni obveznik se nalazi na bolniëkom lijeëenju od 20. sijeënja do 10. oæujka godine, radi Ëega poreznu prijavu nije podnio do kraja mjeseca veljaëe godine. Ako je obvezan ili æeli podnijeti poreznu prijavu, moæe do 20. oæujka godine podnijeti (s obzirom da 18. oæujka pada u subotu godiπnju poreznu prijavu moæe podnijeti do 20. oæujka 2006.) zahtjev za povrat u prijaπnje stanje i istodobno poreznu prijavu. Meappleutim, po isteku roka od tri mjeseca od propuπtenog roka (dakle najkasnije do 31. svibnja godine) porezni obveznik viπe ne moæe podnijeti zahtjev za povrat u prijaπnje stanje, osim ako je propuπtanje i toga roka bilo uzrokovano viπom silom. O zahtjevu za povrat u prijaπnje stanje nadleæna ispostava Porezne uprave odluëuje zakljuëkom. Po poreznim prijavama koje su porezni obveznici duæni podnijeti, ali ih nisu podnijeli u propisanim rokovima, pri Ëemu nisu postojali opravdani razlozi za propuπtanje roka, Porezna uprava utvrappleuje godiπnji porez na dohodak i prirez procjenom (Ëlanak 39. stavak 6. i Ëlanak 79. OpÊeg poreznog zakona), te podnosi prijavu za voappleenje prekrπajnog postupka (Ëlanak 171. stavak 1. toëka 15. OpÊeg poreznog zakona). Po poreznim prijavama koje porezni obveznici æele podnijeti, a nisu ih podnijeli u propisanom roku, pri Ëemu nisu postojali opravdani razlozi za propuπtanje roka, Porezna uprava donijet Êe zakljuëak o obustavi postupka u skladu sa Ëlankom 125. Zakona o opêem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91). Navedeno znaëi da se po takvim poreznim prijavama neêe utvrappleivati porez na dohodak i prirez a ni razlike. 7. KOME SE PREDAJE POREZNA PRIJAVA Tuzemni porezni obveznik podnosi godiπnju poreznu prijavu ispostavi podruënog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadleæna prema mjestu njegovog prebivaliπta ili uobiëajenog boraviπta. Inozemni porezni obveznik podnosi poreznu prijavu ispostavi podruënog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadleæna prema mjestu sjediπta isplatitelja ili veêeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je preteæno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. Porezni obveznici koji imaju prebivaliπte ili uobiëajeno boraviπte u Gradu Zagrebu (osim Sesveta) godiπnju poreznu prijavu podnose Poreznoj upravi, PodruËnom uredu Zagreb, Ispostavi Zagreb VI - Za poreze graappleana (10000 Zagreb, Avenija Dubrovnik 32), ali prijavu mogu podnijeti i bilo kojoj ispostavi Porezne uprave na podruëju Grada Zagreba. Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedniëkim obavljanjem djelatnosti odnosno zajedniëkom imovinom i imovinskim pravima, prijava o utvrappleenom dohotku od zajedniëke djelatnosti podnosi se ispostavi podruënog ureda Porezne uprave na Ëijem podruëju se nalazi prebivaliπte ili uobiëajeno boraviπte nositelja zajedniëke djelatnosti odnosno zajedniëke imovine i imovinskih prava. Rjeπenjem o utvrappleenom dohotku iz zajedniëke djelatnosti utvrappleuju se udjeli u zajedniëkom dohotku svakog supoduzetnika u zajedniëkoj djelatnosti a tako utvrappleene udjele u zajedniëkom dohotku svaki od supoduzetnika je obvezan unijeti u svoju godiπnju poreznu prijavu, koju predaje mjesno nadleænoj jedinici Porezne uprave prema mjestu svog prebivaliπta ili uobiëajenog boraviπta. Ako je rezident tijekom godine mijenjao prebivaliπte ili uobiëajeno boraviπte izmeappleu opêina ili gradova u Republici Hrvatskoj, mjerodavnim prebivaliπtem ili uobiëajenim boraviπtem za utvrappleivanje godiπnjeg poreza na dohodak i prireza, smatra se ona opêina ili grad u kojemu je imao prebivaliπte ili uobiëajeno boraviπte veêi odnosno preteæiti dio godine. Npr. porezni obveznik je do kraja mjeseca travnja godine imao prebivaliπte u Zagrebu, a od 1. svibnja godine ima prebivaliπte u ibeniku. U godiπnjem obraëunu mjerodavnim prebivaliπtem Êe se smatrati ibenik. Radi toga Êe se razlika poreza i prireza po godiπnjem obraëunu za dodatnu uplatu usmjeriti ibeniku, odnosno s uplatnog raëuna ibenika vratit Êe se poreznom obvezniku viπe plaêeni porez i prirez koji je utvrappleen godiπnjim obraëunom. Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati izravno u ispostavi Porezne uprave ili je mogu poslati poπtom. U skladu s odredbama Ëlanka 62. OpÊeg poreznog zakona porezni obveznik koji zbog osobnih uvjeta (nepismenost, invaliditet gornjih ekstremiteta, sljepoêa ili slabovidnost, nedostatak na træiπtu propisanog obrasca) ne moæe poreznu prijavu podnijeti u pisanom obliku na obrascu, moæe poreznu prijavu usmeno izjaviti u zapisnik sluæbenoj osobi poreznog tijela. U tom sluëaju poreznu prijavu osobno izjavljuje u ispostavi Porezne uprave nadleænoj prema svojemu prebivaliπtu ili uobiëajenom boraviπtu. 8. ISPRAVAK POREZNE PRIJAVE Prema odredbama Ëlanka 63. stavka 1. OpÊeg poreznog (Nar. nov., br. 127/00, 86/01 i 150/02) porezni obveznik moæe obaviti ispravak porezne prijave naknadno, ako prije isteka roka za utvrappleivanje poreza uoëi da je porezna prijava koju je podnio ili koja je podnijeta za njega netoëna ili nepotpuna i da zbog toga moæe doêi do manje ili viπe plaêenog poreza. 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

8 »esto se u praksi dogaapplea da porezni obveznik zbog objektivnih okolnosti (npr. bolesti, sluæbenog puta i sliëno) ne podnese potpunu poreznu prijavu. Tada mu se mora uvijek omoguêiti ispravak veê podnijete porezne prijave. 9. RAZDOBLJE UTVR IVANJA POREZA NA DOHODAK Porez na dohodak se utvrappleuje za kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Porezno razdoblje moæe biti i kraêe i to ako je u tijeku godine tuzemni porezni obveznik promijenio status u inozemnog poreznog obveznika i obratno te ako je porezni obveznik tijekom godine roappleen ili je preminuo. Za kraêa porezna razdoblja porez na dohodak se utvrappleuje na naëin propisan za godiπnji obraëun (Ëlanak 81. Pravilnika). Ako je porezni obveznik ostvario dohodak za koji je propisano obvezno podnoπenje godiπnje porezne prijave a porezno razdoblje je radi njegove smrti bilo kraêe od kalendarske godine, njegovu poreznu prijavu za to kraêe porezno razdoblje moæe podnijeti njegov nasljednik. U sluëaju viπe nasljednika poreznu prijavu ostavitelja moæe podnijeti nositelj zajedniëke djelatnosti ili zajedniëke imovine i imovinskih prava. Ako nasljednik odnosno nositelj zajedniëke djelatnosti ili zajedniëke imovine i imovinskih prava ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrdit Êe Porezna uprava procjenom (Ëlanak 2. stavak 2. Pravilnika). 10. PLAΔANJE GODI NJEG POREZA NA DOHODAK Ako nakon utvrappleivanja godiπnjeg poreza na dohodak i umanjenja godiπnjeg poreza za, tijekom poreznog razdoblja godine uplaêene predujmove poreza po svim izvorima dohotka, kao i za inozemni porez koji se prema Ëlanku 37. stavak 4. Zakona i Ëlanku 82. Pravilnika moæe uraëunati, preostane razlika poreza na dohodak za uplatu, porezni obveznik mora duæni porez, u skladu s odredbama Ëlanka 37. stavak 6. Zakona i Ëlanka 81. stavak 5. Pravilnika, platiti u roku od petnaest (15) dana od dana dostave rjeπenja o utvrappleenom porezu za godinu. Duæan iznos poreza po osnovi dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od druge samostalne djelatnosti i dohotka od imovinskih prava, porezni obveznik moæe uplatiti kod ovlaπtene organizacije za platni promet, nalogom za uplatu koji mu se dostavlja uz rjeπenje o utvrappleenom godiπnjem porezu i razlici za uplatu. Meappleutim, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, te djelatnosti poljoprivrede i πumarstva za koju su obveznici poreza na dodanu vrijednost ili ostvaruju poticaje na naëin i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom, kojima Êe po godiπnjem obraëunu biti utvrappleena razlika poreza i prireza za uplatu, obvezni su duæni iznos poreza i prireza platiti preko raëuna kod ovlaπtenih organizacija za platni promet na kojima vode svoja novëana sredstva. Ako razliku poreza na dohodak i prireza za dodatnu uplatu porezni obveznik ne uplati pravodobno obvezan je platiti kamatu zbog nepravodobne uplate javnih prihoda prema propisima koji ureappleuju plaêanje zateznih kamata (15%). 11. POVRAT PREPLAΔENOG POREZA NA DOHODAK Ako se nakon utvrappleivanja godiπnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika viπe plaêenog predujma poreza u odnosu na utvrappleenu godiπnju obvezu, viπe uplaêeni porez u godini moæe se u skladu s odredbama Ëlanka 37. stavka 7. Zakona i Ëlanka 81. stavci 6. i 7. Pravilnika, vratiti poreznom obvezniku bez posebnog pisanog zahtjeva. Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti iz Ëlanka 18. Zakona i poreznim obveznicima koji dohodak utvrappleuju na naëin propisan za samostalne djelatnosti prema Ëlanku 19. do 24. Zakona, viπe plaêeni porez vraêa se na njihov raëun ili im se uraëunava u predujam za iduêe razdoblje, do iskoriπtenja preplaêenog iznosa. Pisani zahtjev za povrat viπe plaêenog poreza porezni obveznik mora podnijeti u roku od (15) dana od dana dostave rjeπenja o utvrappleenom porezu za godinu. Povrat viπe plaêenog poreza na dohodak i prireza u pravilu Êe se izvrπiti negotovinski i to na raëun (tekuêi ali i æiro-raëun) kojeg porezni obveznici imaju otvoren kod organizacije ovlaπtene za platni promet i kojeg su naveli u godiπnjoj poreznoj prijavi pod 1.8. Obrasca DOH. Porezna uprava Êe iznimno povrat preplaêenog poreza i prireza izvrπiti i gotovinski, na naëin da Êe uz rjeπenje o porezu i prirezu za godinu kojim je utvrappleena razlika poreza i prireza za povrat, dostaviti naloge za povrat, pa Êe ti porezni obveznici (graappleani) povrat ostvariti podnoπenjem naloga ovlaπtenoj organizaciji za platni promet, uz plaêanje odgovarajuêe naknade (provizije) toj organizaciji. Dakle, u sluëaju da porezni obveznik ne æeli povrat preplaêenog poreza i prireza da mu se isplati na raëun koji je eventualno naznaëio pod Obrasca DOH-a, tu Ëinjenicu posebno navodi pod 8. Obrasca DOH-a - NAPOMENA POREZNOG OBVEZNIKA / OPUNOMOΔENIKA / POREZ- NOG SAVJETNIKA. Odredbama Ëlanka 113. stavkom 6. OpÊeg poreznog zakona propisano je da Porezna uprava neêe izvrπiti povrat preplaêenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih a neplaêenih poreza ili drugih javnih davanja koje naplaêuje. Prema tome viπe plaêeni porez na dohodak i prirez za godinu moæe se uraëunati u obvezu poreza za godinu ili vratiti poreznom obvezniku sa ili bez pisanog zahtjeva, samo u sluëaju ako porezni obveznik nema evidentiranih nepodmirenih obveza po osnovi poreza i drugih javnih davanja (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na cestovna motorna vozila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuêe za odmor, poreza na potroπnju i drugih poreza, Ëlanarina turistiëkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, doprinosa za obvezno zapoπljavanje, spomeniëke rente i drugog). 12. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA»lancima 36. Zakona te 51. do 60. Pravilnika ureappleuju se prava i obveze poreznog obveznika po osnovi osobnog odbitka kojim se moæe umanjiti porezna osnovica za obraëun poreza na dohodak. Ukupni osobni odbitak poreznog obveznika moæemo podijeliti na: osobni odbitak za pokriêe osnovnih æivotnih potreba, dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge, dio osobnog odbitka za stambene potrebe, dio osobnog odbitka za dana darovanja /2006

9 Porezni obveznik - rezident osobni odbitak za iznos stvarnih troπkova zdravstvenih usluga, za stambene potrebe i izdatke za uplaêene premije æivotnog osiguranja koje imaju obiljeæje πtednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima moæe koristiti u ukupnom iznosu najviπe do ,00 kuna godiπnje i to samo na temelju podnesene godiπnje porezne prijave. Posebno istiëemo da u ovaj ukupni godiπnji iznos od ,00 kuna ne ulaze eventualna darovanja iako se i ona smatraju osobnim odbitkom OSOBNI ODBITAK ZA POKRIΔE OSNOVNIH ÆIVOTNIH POTREBA Osobni odbitak za pokriêe osnovnih æivotnih potreba ureappleen je Ëlankom 36. stavcima 1. i 2. Zakona i Ëlancima 51. do 56. Pravilnika. Zakonodavac svakom poreznom obvezniku (rezidentu i nerezidentu) priznaje neoporezivi dio dohotka - osobni odbitak koji sluæi za pokriêe osnovnih æivotnih potreba (egzistencijalni minimum) i to kako za samog poreznog obveznika tako i za Ëlanove njegove uæe obitelji koje uzdræava Osnovni osobni odbitak poreznog obveznika Osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 1.600,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrappleuje porez (na godiπnjoj razini to iznosi ,00 kuna). Osobni odbitak za umirovljenika (starosna i prijevremena mirovina te invalidska mirovina zbog opêe nesposobnosti za rad), osobu koja prima invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, za korisnika obiteljske mirovine (osim korisnika obiteljske mirovine iz Ëlanka 9. stavka 1. toëke 7. i Ëlanka 53. stavka 2. Zakona), osobu koja uz mirovinu, na temelju ranije uplaêenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prima i mirovinu na temelju ranije uplaêenih obveznih doprinosa za individualnu kapitaliziranu πtednju (mirovina iz II. stupa) i/ili mirovinu na temelju prijaπnjih uplata poslodavaca za dokup dijela mirovine, priznaje se u visini mirovine, najmanje 1.600,00 kuna, a najviπe do 3.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja (na godiπnjoj razini to iznosi ,00 kuna). Osobni odbitak rezidenta, ukljuëivo i umirovljenika, po osnovi uzdræavanja Ëlanova uæe obitelji i/ili djece i/ili po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i/ili invalidnosti uzdræavanih Ëlanova uæe obitelji i/ili djece izraëunava se od osnovice 1.600,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrappleuje porez, primjenom faktora propisanih Ëlankom 36. stavkom 2. Zakona Osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i uzdræavanu djecu Osobni odbitak poreznog obveznika utvrappleuje se kao zbroj osnovnog osobnog odbitka poreznog odbitka i osobnog odbitka za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i uzdræavanu djecu. Uzdræavanom djecom smatraju se djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, pooëimi i pomajke uzdræavaju kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako æivi zajedno sa skrbnikom (u tom sluëaju bioloπki roditelji ne mogu koristiti taj osobni odbitak). Djecom se smatraju i djeca nakon zavrπetka redovnog πkolovanja do prvog zapoπljavanja ako su prijavljena Hrvatskom zavodu za zapoπljavanje. Prvim zapoπljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na odreappleeno ili neodreappleeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane dijete se smatra uzdræavanim Ëlanom uæe obitelji i porezni obveznik za uzdræavanog Ëlana uæe obitelji ima pravo na osobni odbitak kao za uzdræavanog Ëlana uæe obitelji (faktor 0,5). Porezni obveznik moæe koristiti dio osobnog odbitka za dijete ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovno πkolovanje ili ako dijete u tijeku redovnog πkolovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove. Drugim uzdræavanim Ëlanovima uæe obitelji smatraju se braëni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga braënog druga (roditelji ne moraju stanovati na adresi poreznog obveznika), preci i potomci u izravnoj liniji, maêehe odnosno oëusi koje punoljetno pastorëe uzdræava, bivπi braëni drugovi za koje porezni obveznik plaêa alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu. Sestre i braêa se ne smatraju uzdræavanim Ëlanovima uæe obitelji. Osobni odbitak za braëne drugove moæe se koristiti samo u braënoj zajednici. U sluëaju promjena tijekom mjeseca u kojem se koriste osobni odbici osobni odbitak zaokruæuje se u korist poreznog obveznika na pune mjesece. Rezident moæe koristiti osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i/ili koji æive u inozemstvu. U tom sluëaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za koriπtenje tog dijela osobnog odbitka (da primici za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i/ili djecu nisu viπi od 9.600,00 kuna na godiπnjoj razini) odnosno predoëiti o tome isprave koje je izdalo nadleæno tijelo u inozemstvu prema Ëlanku 89.stavku 2. Pravilnika. Ako braëni drug, djeca i drugi uzdræavani Ëlanovi uæe obitelji rezidenta imaju prebivaliπte ili uobiëajeno boraviπte u inozemstvu, tada se uvjeti za koriπtenje osobnog odbitka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadræavati slijedeêe: osobne podatke o braënom drugu, djeci i uzdræavanim Ëlanovima uæe obitelji, uz naznaku stupnja srodstva, podatke o primicima uzdræavanih osoba na osnovi kojih se moæe utvrditi mogu li se smatrati uzdræavanima, rjeπenja o moæebitnoj invalidnosti Ëlanova uæe obitelji. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od πest (6) mjeseci, rezident je obvezan priloæiti svojoj godiπnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godiπnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljaëe tekuêe godine za prethodnu godinu nadleænoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivaliπtu/uobiëajenom boraviπtu koja izdaje poreznu karticu - Obrazac PK, ako za te Ëlanove uæe obitelji koristi osobni odbitak pri utvrappleivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Rezident (koji koristi osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i/ili koji æive u inozemstvu) je obvezan svaku promjenu u svezi uzdræavanih Ëlanova uæe obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utjeëe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadleænoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivaliπtu /uobiëajenom boraviπtu prema Ëlanku 46. stavku 3. Zakona (dakle, kao i svi ostali radnici, umirovljenici i to u roku 30 dana od dana nastanka promjene) i izmijeniti poreznu karticu - Obrazac PK. 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

10 Uzdræavanim Ëlanovima uæe obitelji i uzdræavanom djecom smatraju se fiziëke osobe Ëiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaêa porez na dohodak (Ëlanaka 10. Zakona) i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom (Ëlanak 9. Zakona), ne prelaze 9.600,00 kuna na godiπnjoj razini. Pri utvrappleivanju prava na osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i djecu odnosno pri utvrappleivanju iznosa od 9.600,00 kuna godiπnje, ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, opremu novoroappleenog djeteta i obiteljskih mirovina koje primaju djeca nakon smrti roditelja. Posebno istiëemo da se navedeno odnosi i na moguênost koriπtenja osobnog odbitka za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji koji imaju prebivaliπte i borave na podruëjima posebne dræavne skrbi i na brdsko-planinskim podruëjima. Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdræavani Ëlan uæe obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema Ëlanku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke (oporezive primitke, primitke na koje se ne plaêa porez na dohodak i druge primitke koji se ne smatraju dohotkom) u iznosu veêem od 9.600,00 kuna godiπnje, porezni obveznik koji je po toj osnovi koristio osobni odbitak obvezan je za ukupno ostvareni dohodak u tom poreznom razdoblju podnijeti godiπnju poreznu prijavu. U tom sluëaju, porezni obveznik nema pravo u godiπnjoj poreznoj prijavi koristiti osobni odbitak za te uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i djecu, meappleutim, uzdræavani Ëlan uæe obitelji i/ili dijete, ako je ostvario oporezive primitke od kojih se prema Ëlanku 5. Zakona utvrappleuje dohodak, moæe, podnijeti godiπnju poreznu prijavu i koristiti osobni odbitak. Ako u tijeku poreznog razdoblja uzdræavani Ëlan uæe obitelji i/ili dijete za koje porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristi dio osobnog odbitka prema Ëlanku 36. stavku 2. Zakona, ostvari primitke u godiπnjem iznosu 9.600,00 kuna ili manje, godiπnju poreznu prijavu za to porezno razdoblje moæe podnijeti: porezni obveznik po osnovi ostvarenog dohotka iz Ëlanka 5. Zakona i koristiti osobni odbitak za te uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i/ili djecu, i porezni obveznik - uzdræavani Ëlan uæe obitelji i/ili dijete po osnovi ostvarenog dohotka iz Ëlanka 5. Zakona i koristiti pravo na osobni odbitak iz Ëlanka 36. Zakona. Faktore osobnog odbitka i iznose osobnih odbitaka za poreznog obveznika, za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i uzdræavanu djecu za godinu u nastavku IZDANJE INTERNET FAKTORI OSOBNOG ODBITKA I IZNOSA OSOBNIH ODBITAKA ZA Osobni odbitak Za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno se uveêava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 viπe u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete Osobni odbitak po osnovi invalidnosti Rezidenti mogu uveêati osnovni osobni odbitak i to: 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdræavanog Ëlana uæe obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom, 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdræavanog Ëlana uæe obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rjeπenjem, na temelju posebnih propisa, utvrappleena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuappleu pomoê i njegu. U tom sluëaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdræava ne moæe koristiti osobni odbitak od 0,3 osnovnog osobnog odbitka. Osobama s invaliditetom smatraju se fiziëke osobe (porezni obveznik i/ili uzdræavani Ëlanovi njegove uæe obitelji) kojima je rjeπenjem, donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaπtiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te drugim propisima utvrappleeno tjelesno oπteêenje ili invalidnost Osobni odbitak nerezidenta Faktor osobnog odbitka Izvan podruëja posebne državne skrbi i brdskoplaninskih podruëja MjeseËno Godišnje Osnovni osobni odbitak 1, , ,00 Osobni odbitak za umirovljenika - najviše do , ,00 Invalidnost poreznog. obveznika i/ili uzdržavanih Ëlanova uže obitelji i/ili djece 0,3 480, ,00 Invalidnost poreznog. obveznika i/ili uzdržavanih Ëlanova uže obitelji i/ili djece (100% invalidnost 1, , ,00 ili pravo na tuappleu pomoê i njegu) Uzdržavani Ëlan uže obitelji 0,5 800, ,00 Prvo dijete 0,5 800, ,00 Drugo dijete 0, , ,00 TreÊe dijete 1, , ,00»etvrto dijete 1, , ,00 Peto dijete 1, , ,00 Nerezidenti mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnog osobnog odbitka (1.600,00 kuna) i plaêene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa. Ovi porezni obveznici mogu uveêati osobni odbitak po podnesenoj godiπnjoj prijavi za dana darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu doznaëenim na æiro raëun a u kulturne, odgojnoobrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, πportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godiπnja porezna prijava i utvrappleen godiπnji porez na dohodak (Ëlanak 36. stavak 27. Zakona) /2006

11 Nerezidenti ne mogu koristiti osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i/ili djecu, bez obzira na to æive li ti Ëlanovi uæe obitelji u tuzemstvu ili u inozemstvu (Ëlanak 53. stavak 9. Pravilnika) Raspodjela osobnih odbitaka za djecu i ostale uzdræavane Ëlanove obitelji Ako oba braëna druga ostvaruju dohodak i uzdræavaju Ëlanove uæe obitelji, osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji u naëelu dijele na jednake dijelove ali mogu utvrditi i drugaëiju raspodjelu. Ovom moguênoπêu mogu se koristiti i druge osobe koje nisu braëni drugovi, ako istodobno zajedniëki uzdræavaju jednog Ëlana ili viπe Ëlanova svoje uæe obitelji (primjerice, brat i sestra uzdræavaju svog roditelja). Dio osobnog odbitka za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i/ili djecu moæe se preraspodijeliti po godiπnjoj poreznoj prijavi. U tom sluëaju, osobe koje æele podijeliti osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji, svojim godiπnjim poreznim prijavama obvezno prilaæu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, te o imenima i prezimenima i matiënom broju graappleana osoba za koje su osobni odbitak podijelile i s kojima su osobni odbitak podijelile. Prema Ëlanku 55. stavak 3. Pravilnika ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i uzdræavanu djecu a jedan od uzdræavatelja traæi preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom sluëaju raspodjelu osobnog odbitka izvrπiti Êe Porezna uprava na naëin: ako se traæi preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja - za oba porezna obveznika izvrπiti Êe izmjene poreznih kartica - Obrazaca PK, te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/ isplatiteljima primitaka (plaêe) i mirovine, ako se traæi preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godiπnjim poreznim prijavama - po podnesenim godiπnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvrπiti Êe raspodjelu osobnog odbitka Osobni odbitak za porezne obveznike koji imaju prebivaliπte i borave na podruëjima posebne dræavne skrbi i brdsko-planinskim podruëjima Prema Ëlanku 54. Zakona rezidentima koji imaju prebivaliπte i borave na podruëjima posebne dræavne skrbi i brdsko-planinskim podruëjima utvrappleenim posebnim zakonima, osnovni osobni odbitak utvrappleuje se u visini: 3.840,00 kuna mjeseëno, za porezne obveznike koji imaju prebivaliπte i borave na podruëju posebne dræavne skrbi prve skupine, 3.200,00 kuna mjeseëno, za porezne obveznike koji imaju prebivaliπte i borave na podruëju posebne dræavne skrbi druge skupine, 2.400,00 kuna mjeseëno, za porezne obveznike koji imaju prebivaliπte i borave na podruëju posebne dræavne skrbi treêe skupine i brdsko-planinskim podruëjima.»itajte RiPup Rezidentima se osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i djecu utvrappleuje prema navedenim osnovnim osobnim odbicima primjenom faktora iz Ëlanka 36. stavka 2. Zakona (tu su naravno, ukljuëeni svi propisani faktori pa i faktori za invalidnost kako za samog poreznog obveznika tako i za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji) ako ti Ëlanovi uæe obitelji i djeca imaju prebivaliπte i borave na podruëjima posebne dræavne skrbi ili imaju prebivaliπte i borave na brdsko-planinskim podruëjima. Ako rezident ima viπe prebivaliπta na podruëjima posebne dræavne skrbi i/ili brdsko planinskim podruëjima, mjerodavno je prebivaliπte obitelji (Ëlanak 37. stavci 1. i 2. OpÊeg poreznog zakona). Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivaliπte (stan) i boravi na podruëju posebne dræavne skrbi ili brdsko-planinskom podruëju a porezni obveznik ima prebivaliπte (stan u vlasniπtvu ili posjedu) i boravi na podruëju izvan podruëja posebne dræavne skrbi i izvan brdsko-planinskog podruëja, porezni obveznik ima pravo na uveêani osobni odbitak samo za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji koji borave i imaju prebivaliπte na tom podruëju. Ako obitelj poreznog obveznika ima prebivaliπte (stan) i boravi na podruëjima izvan podruëja posebne dræavne skrbi i izvan brdsko-planinskih podruëja a porezni obveznik ima prebivaliπte (stan) i boravi na podruëju posebne dræavne skrbi ili brdsko-planinskom podruëju, porezni obveznik ima pravo na uveêani osobni odbitak za vlastito uzdræavanje. U tom sluëaju osobni odbitak za uzdræavanje Ëlanova uæe obitelji koristi od osnovice iz Ëlanka 36. stavak 1. Zakona (1.600,00 kuna). Rezident-umirovljenik koji ima prebivaliπte i boravi na podruëju posebne dræavne skrbi treêe skupine ili brdskoplaninskom podruëju moæe koristiti osobni odbitak do visine mirovine a najviπe do 3.000,00 kuna. Ovi uveêani osobni odbici priznaju se u godiπnjem obraëunu poreza na dohodak na temelju podnesene godiπnje porezne prijave a tijekom poreznog razdoblja pri utvrappleivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada priznaje se osobni odbitak iz Ëlanka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona (1.600,00 kuna osnovnog osobnog odbitka i uveêan za osobni odbitak za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i uzdræavanu djecu primjenom propisanih faktora na 1.600,00 kuna). Porezni obveznik moæe podatke koji utjeëu na pravo koriπtenja osobnog odbitka iz Ëlanka 54. Zakona, na temelju vjerodostojnih isprava upisati u poreznu karticu - Obrazac PK ako ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, neovisno πto pravo na uveêani osobni odbitak moæe koristiti u godiπnjem obraëunu poreza na dohodak po podnesenoj godiπnjoj poreznoj prijavi. Ako porezni obveznik koji je u poreznu karticu - Obrazac PK upisao podatke koji utjeëu na koriπtenje osobnog odbitka iz Ëlanka 54. Zakona podnese godiπnju poreznu prijavu a u tijeku poreznog razdoblja nije doπlo do promjena koje utjeëu na visinu osobnog odbitka upisanog u poreznoj kartici - Obrascu PK, porezni obveznik nije obvezan uz godiπnju poreznu prijavu priloæiti vjerodostojne isprave kojima dokazuje pravo na osobni odbitak (Porezna uprava moæe od poreznog obveznika ipak zatraæiti isprave kojima se dokazuje pravo na osobni odbitak, neovisno o podacima iskazanim u poreznoj kartici - Obrascu PK). 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

12 PodruËja posebne dræavne skrbi su propisana Zakonom o podruëjima posebne dræavne skrbi (Nar. nov., br. 26/03 - proëiπêeni tekst, 42/05 i 90/05) i Odlukom o potvrappleivanju statusa pripadnosti opêina treêoj skupini podruëja posebne dræavne skrbi (Nar. nov., br. 138/02), a brdsko-planinska podruëja Zakonom o brdsko-planinskim podruëjima (Nar. nov., br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05). FAKTORI OSOBNOG ODBITKA I IZNOSA OSOBNIH ODBITAKA ZA PPDS I BRDSKO - PLANINSKA PODRU»JA ZA Zdravstvene usluge Zdravstvenim uslugama smatraju se usluge u okviru primarne, specijalistiëko - konzilijarne i bolniëke zdravstvene zaπtite prema posebnom zakonu, koje se provode u svrhu lijeëenja i to: lijeëniëki pregledi, dijagnostiëke i laboratorijske pretrage, dijagnostiëki i terapijski postupci, operativni zahvati ukljuëujuêi i ugradbene materijale, bolniëka zdravstvena zaπtita i medicinska rehabilitacija, stomatoloπke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Republici Hrvatskoj i propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, plaêena participacija, OSOBNI ODBITAK FAKTOR OSOBNOG ODBITKA MjeseËna svota 1. SKUPINA PPDS 2. SKUPINA PPDS Godišnja svota MjeseËna svota Godišnja svota 3. SKUPINA PPDS I BRDSKO - PLANINSKA PODRU»JA MjeseËna svota Osnovni osobni odbitak 1, , , , , , ,00 Osobni odbitak za umirovljenika 1, , , , ,00 u visini mjeseëne mirovine,najmanje 2.400,00 a najviše do 3.000,00 Invalidnost poreznog. obveznika i/ili uzdržavanih Ëlanova uže obitelji i/ili djece Invalidnost poreznog. obveznika i/ili uzdržavanih Ëlanova uže obitelji i/ili djece (100% invalidnost ili pravo na tuappleu pomoê i njegu) Godišnja svota u visini godišnje mirovine,najmanje ,00 a najviše do ,00 0, , ,00 960, ,00 720, ,00 1, , , , , , ,00 Uzdržavani Ëlan uže obitelji 0, , , , , , ,00 Prvo dijete 0, , , , , , ,00 Drugo dijete 0, , , , , , ,00 TreÊe dijete 1, , , , , , ,00»etvrto dijete 1, , , , , , ,00 Peto dijete 1, , , , , , ,00 Za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno se uveêava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 viπe u odnosu prema faktoru osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete DIO OSOBNOG ODBITKA ZA ZDRAVSTVENE USLUGE Rezidentima se osobni odbitak iz Ëlanka 36. stavci 1. i 2. Zakona (osobni odbitak kao zbroj osnovnog osobnog odbitka poreznog obveznika uveêan za dio osobnog odbitka po osnovi uzdræavanja uæe obitelji i djece i uveêan za moæebitnu invalidnost poreznog obveznika i/ili Ëlana uæe obitelji/dijete) moæe uveêati u poreznom razdoblju i za iznos stvarnih troπkova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe a pod uvjetom da ti izdaci nisu plaêeni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanja za te namjene. Nerezident koji u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak ne moæe koristiti ovaj dio osobnog odbitka. Dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za zdravstvene usluge poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviπe do iznosa propisanog Ëlankom 36. stavkom 26. Zakona a to je iznos od ,00 kuna godiπnje u koji se moraju uraëunati i dio osobnog odbitka za stambene potrebe i uplaêene premije osiguranja koje su porezno priznati izdatak kod utvrappleivanja dohotka. Posebno istiëemo da u ovaj ukupni godiπnji iznos od ,00 kuna ne ulaze eventualna darovanja iako se i ona smatraju osobnim odbitkom. lijekovi propisani na recept i kupljeni u Republici Hrvatskoj a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta, ortopedska pomagala, oëna i sluπna pomagala, pomagala za omoguêavanje glasnog govora i druga pomagala, ukljuëivo i popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima. Prema Ëlanku 36. stavku 14. Zakona osobni odbitak po osnovi izdataka nastalih za zdravstvene usluge rezidenta ne moæe se koristiti izdatke za: estetske i kozmetiëke zahvate i kozmetiëka sredstva koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili lijeëenja bolesti, sanitetski i potroπni materijal, lijekove i sredstva koja se mogu kupiti bez recepta Uvjeti koji moraju biti ispunjeni za koriπtenje dijela osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga Dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za zdravstvene usluge porezni obveznici rezidenti mogu koristiti pod uvjetima: da su zdravstvene usluge obavljene za vlastite potrebe poreznog obveznika odnosno da su pruæene poreznom obvezniku (a ne Ëlanu obitelji), da su zdravstvene usluge obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili od zdravstvenog radnika privatne prakse koji su ovlaπteni odnosno registrirani za obavljanje zdravstvene zaπtite u Republici Hrvatskoj (osobni odbitak se ne moæe koristiti za zdravstvene usluge pruæene u zdravstvenim ustanovama u inozemstvu) u skladu s posebnim zakonom /2006

13 U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaπtiti (Nar. nov., br. 121/03) zdravstvene ustanove su: Dræavni zdravstveni zavod, klinika, kliniëka bolnica, kliniëki bolniëki centar (KBC), opêa bolnica, specijalna bolnica, dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoê, zavod za javno zdravstvo, poliklinika, ljeëiliπte, ustanova za zdravstvenu njegu i ljekarniëka ustanova. Privatnu praksu obavljaju zdravstveni radnici: doktori medicine i doktori stomatologije u privatnim ordinacijama, magistri farmacije u privatnim ljekarnama, diplomirani inæinjeri medicinske biokemije u privatnim medicinsko - biokemijskim laboratorijima, medicinske sestre, viπi zubari, zubni tehniëari i fizioterapeuti. da izdaci zdravstvenih usluga poreznog obveznika nisu plaêeni na teret osnovnog, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja, da izdaci za zdravstvene usluge obavljene poreznom obvezniku nisu plaêeni iz darovanja koje je porezni obveznik za te namjene primio od drugih fiziëkih i pravnih osoba, da za obavljene zdravstvene usluge porezni obveznik posjeduje i godiπnjoj poreznoj prijavi priloæi vjerodostojne isprave: - izvorni raëuni zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika privatne prakse o obavljenim zdravstvenim uslugama, - potvrde o plaêenoj participaciji, - pisana izjava poreznog obveznika da izdatke za zdravstvene usluge nije platio sredstvima dobivenim darovanja pravnih i fiziëkih osoba. Izjava ne mora biti ovjerena od javnog biljeænika. Vjerodostojne isprave obvezno moraju glasiti na ime i prezime poreznog obveznika - rezidenta koji koristi pravo na dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga Nabava lijekova Sukladno Ëlanku 36. stavku 12. zdravstvenim uslugama za svrhe koriπtenja dijela osobnog odbitka smatra se i nabava lijekova i to: lijekova koji su registrirani i kupljeni u Republici Hrvatskoj, propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, lijekova propisanih na recept i kupljenih u Republici Hrvatskoj a koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta. Rezidentu se ne priznaju osobni izdaci za nabavu lijekova koji su kupljeni u inozemstvu. Kao uveêanje osobnog odbitka za nabavu lijeka propisanog na recept, uz nabavu lijeka propisanog na recept HZZO-a (koje izdaju lijeënici u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti te iznimno ustanova za hitnu medicinsku pomoê) priznaje se i nabava lijekova propisanih na recept zdravstvenog radnika privatne prakse, u visini stvarno nastalih izdataka i uz prethodno propisane uvjete (vidi toëku ). U sluëaju dvojbe da li se neki lijek izdaje na recept ili se moæe kupiti bez recepta, pri utvrappleivanju prava na dio osobnog odbitka po toj osnovi, moæe se koristiti Odluka o utvrappleivanju liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 5/05, 19/05, 51/05, 62/05, 90/05 i 116/05) koja se primjenjuje od 17. sijeënja godine Nabava ortopedskih pomagala U skladu sa Ëlankom 36. stavkom 13. Zakona, zdravstvenom uslugom smatra se i kupnja ortopedskih pomagala, oënih i sluπnih pomagala, pomagala za omoguêavanje glasnog govora i drugih pomagala, ukljuëivo i popravak pomagala, rezervne dijelove i drugo prema Pravilniku o ortopedskim i drugim pomagalima (Nar. nov., br. 93/03 - proëiπêeni tekst, 158/03 i 74/04) Medicinska rehabilitacija Poreznom obvezniku rezidentu kao uveêanje osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga priznaju se i izdaci medicinske rehabilitacije koja se provodi za svrhe lijeëenja u zdravstvenoj ustanovi (ljeëiliπtu, specijalnoj bolnici i drugo). Poreznom obvezniku rezidentu priznaju se izdaci nastali po osnovi medicinske rehabilitacije za lijeëenja, terapijske postupke i drugo i za izdatke po osnovi smjeπtaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se ta medicinska rehabilitacija provodi. Ako porezni obveznik plaêa izdatke samo po osnovi smjeπtaja i prehrane u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se medicinska rehabilitacija provodi, a ne i izdatke za lijeëenja po osnovi medicinske rehabilitacije, nastali izdaci ne smatraju se zdravstvenom uslugom u svrhe koriπtenja dijela osobnog odbitka za tu namjenu. Izdaci po osnovi smjeπtaja i prehrane izvan zdravstvene ustanove u kojoj se medicinska rehabilitacija provodi, ne smatraju se zdravstvenom uslugom za koriπtenje dijela osobnog odbitka za tu namjenu. Poreznom obvezniku kao uveêanje osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga priznaju se i izdaci medicinske rehabilitacije uz propisane uvjete. Ako porezni obveznik koristi medicinsku terapiju za svrhe lijeëenja u zdravstvenoj ustanovi (ljeëiliπte, specijalna bolnica i dr.) koju plaêa u potpunosti ili u dijelu, prema propisanim uvjetima iz Zakona, uz priloæeni izvorni raëun (koji sadræi i naziv izvrπenih usluga lijeëenja) te druge isprave propisane Pravilnikom, ima pravo na uveêani osobni odbitak u visini stvarnih izdataka UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave -zdravstvene usluge 1. Porezni obveznik ne posjeduje izvorni raëun za obavljenu zdravstvenu uslugu. Izdavatelj raëuna ovjerio je svojim peëatom presliku istog raëuna te porezni obveznik traæi priznavanje dijela osobnog odbitka po toj osnovi. Ima li porezni obveznik pravo koriπtenja dijela osobnog odbitka za troπkove zdravstvenih usluga na temelju takvog raëuna? Ne, jer ne posjeduje izvorni raëun. 2. Ima li porezni obveznik pravo na priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga za izdatke smjeπtaja majke u specijalnu bolnicu? Ne, jer porezni obveznik ima pravo koriπtenja dijela osobnog odbitka za troπkove zdravstvenih usluga samo za vlastite potrebe. 3. Da li lijek mora biti na listi lijekova? Da, i u tom sluëaju porezni obveznik imao pravo na koriπtenje dijela osobnog odbitka. 4. Treba li se iskljuëivo pridræavati liste lijekova HZZO-a i Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima? Da, meappleutim, u sluëaju nejasnoêa i dvojbi Porezna uprava moæe zatraæiti tumaëenje Ministarstva zdravstva. 5. Moæe li se izdatak za zubni most priznati kao osobni odbitak ako nije na listi HZZO-a? Da, ako nije naveden u popisu Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima kao 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

14 stomatoloπko pomagalo, moæe se priznati kao dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga i to stomatoloπke usluge i protetske nadomjestke, uz izvorni raëun i druge uvjete propisane Zakonom i Pravilnikom. 6. Da li uz raëune za zdravstvene usluge treba priloæiti potvrde o njihovom plaêanju ako na raëunu ne piπe da je plaêen? Ne, jer su raëuni izdani iz naplatnih ureappleaja istodobno i plaêeni. 7. Da li se za olakπice za zdravstvene usluge moæe koristiti plaêeni hotelski raëun za smjeπtaj zbog preporuëene medicinske rehabilitacije npr. u Varaædinskim toplicama? Ne moæe. Priznaje se odbitak samo za usluge lijeëenja a ne i za uslugu smjeπtaja DIO OSOBNOG ODBITKA ZA STAMBENE POTREBE Pod koriπtenjem dijela osobnog odbitka za stambene potrebe smatraju se izdaci poreznog obveznika-nerezidenta nastali za: kupnju ili gradnju stambenog prostora, odræavanje postojeêeg stambenog prostora i po osnovi plaêene najamnine. UveÊanje osobnog odbitka - rezident moæe koristiti dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora i/ili za odræavanje postojeêeg stambenog prostora koje financira iz vlastitih sredstava i/ili iz namjenskih stambenih kredita. Zakon i Pravilnik koji se primjenjuju od 1. sijeënja godine i temeljem kojih se utvrappleuje godiπnji porez i prirez po godiπnjoj prijavi za godinu donijeli su, u odnosu na propise koji su se primjenjivali kod utvrappleivanja godiπnjeg poreza i prireza za godinu, slijedeêe znaëajne novine: dio osobnog odbitka po osnovi stvarnih izdataka za stambene potrebe poreznom obvezniku rezidentu priznaje se najviπe do iznosa propisanog Ëlankom 36. stavkom 26. Zakona, a to je iznos od ,00 kuna godiπnje u koji se mora uraëunati i dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge i uplaêene premije osiguranja koje su porezno priznati izdatak kod utvrappleivanja dohotka, porezni obveznik pod propisanim uvjetima moæe koristiti dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju te odræavanje i to po osnovi vlastitih sredstava (priznaju se stvarno nastali izdaci) i/ili po osnovi sredstava namjenskog kredita (priznaju se plaêene kamate po tom kreditu) - prema Zakonu i Pravilniku koji su se primjenjivali do kraja godine to nije bilo moguêe, radi uporabe dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, predugovor odnosno ugovor o kupnji prvog stambenog prostora ili graappleevinska dozvola za gradnju prvog stambenog prostora iznimno moæe glasiti i na ime i prezime braënog druga poreznog obveznika koji tada ima obvezu godiπnjoj prijavi priloæiti izvod iz matice vjenëanih koji ne smije biti stariji od πest (6) mjeseci. to se tiëe koriπtenja osobnog odbitka za odræavanje postojeêeg stambenog prostora (kao i u godiπnjoj poreznoj prijavi za godinu) za godinu moæe koristiti i porezni obveznik za postojeêi stambeni prostor koji je u vlasniπtvu njegovog braënog druga ako priloæi uz godiπnju poreznu prijavu izvod iz matice vjenëanih koji ne smije biti stariji od πest (6) mjeseci, plaêena kamata na namjenski stambeni kredit za gradnju prvog stambenog prostora ili za odræavanje postojeêeg stambenog prostora moæe se priznati kao uveêanje osobnog odbitka nakon πto su sredstva kredita u cijelosti namjenski utroπena, osim kredita odobrenih prije 1. sijeënja godine. Porezni obveznik je u navedenim sluëajevima obvezan izvornim raëunima registriranih izvoappleaëa radova odnosno graappleevinskim situacijama i uslugama koji glase na njegovo ime i prezime dokazati iskoriπtenje sredstava namjenskog stambenog kredita. U godini u kojoj na navedeni naëin dokaæe u cijelosti namjenski iskoriπtena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident moæe koristiti dio osobnog odbitka za te namjene Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora U skladu sa Ëlankom 36. stavkom 16. Zakona porezni obveznici rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka za stambene potrebe i to za kupnju ili gradnju stambenog prostora (stambene kuêe ili stana) za potrebe svog trajnog stanovanja, pod uvjetima: da se radi o kupnji ili gradnji prvog stambenog prostora, odnosno da porezni obveznik i njegov braëni drug nemaju u trenutku kupnje u vlasniπtvu ili suvlasniπtvu drugu nekretninu (neovisno o povrπini, u tuzemstvu i u inozemstvu) prema Ëlanku 36. stavku 17. Zakona. Trenutkom kupnje smatra se trenutak sklapanja kupoprodajnog ugovora ili predugovora o kupnji, a trenutkom gradnje stambene kuêe/stana nadnevak sklopljenog ugovora o gradnji ili poëetak izvoappleenja graappleevinskih radova. Smatra se da porezni obveznik i njegov braëni drug nemaju u vlasniπtvu i/ili suvlasniπtvu stambeni prostor za potrebe stanovanja i u sluëaju ako posjeduju poslovni prostor, zemljiπte i sl. da se stambeni prostor nalazi na podruëju Republike Hrvatske, da za koriπtenje dijela osobnog odbitka za te namjene porezni obveznik posjeduje i godiπnjoj poreznoj prijavi priloæi vjerodostojne isprave. Ako porezni obveznik rezident gradi stambenu kuêu s viπe stanova odnosno stambenih jedinica, dio osobnog odbitka moæe koristiti samo po osnovi gradnje jednog zasebnog stana odnosno stambene jedinice namijenjene za njegovo trajno stanovanje. U tom sluëaju ako se vjerodostojne isprave za priznavanje dijela osobnog odbitka odnose na izdatke za gradnju viπe od jednog stana odnosno ne mogu se odijeliti, stvarno nastali izdaci gradnje ukljuëujuêi i moæebitno plaêene kamate namjenskog stambenog kredita za tu namjenu, dijele se na razmjerni dio zasebnih stambenih jedinica prema veliëini stambene povrπine u Ëetvornim metrima na koje se izdaci odnose odnosno koje se grade ili su izgraappleene i priznaju poreznom obvezniku, pod uvjetima propisanim Zakonom, za jedan zasebni stan namijenjen za njegovo stanovanje. Gradnjom stana ili stambene kuêe smatra se izvoappleenje pripremnih radova, graappleevinskih radova te ugradnja i montaæa opreme, gotovih graappleevinskih elemenata i konstrukcija prema Zakonu o gradnji od strane registriranih izvoappleaëa radova i usluga. Gradnjom se ne smatra projektiranje stambenog prostora, ishoappleenje graappleevinske dozvole i drugih isprava a ni projektiranje i gradnja pomoênih graappleevina (garaæa, drvarnica, spremiπta, sjenica, bazena i drugog), iako se nalaze na istoj graappleevinskoj Ëestici a niti kupnja gradiliπta odnosno graappleevnog zemljiπta. Dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju stambenog prostora priznaje se na temelju vjerodostojnih isprava: stvarno nastalim izdacima, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora porezni obveznik financira vlastitim sredstvima, i/ili o iznosu plaêenih kamata po namjenskom stambenom 84 01/2006

15 kreditu, ako kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora porezni obveznik financira sredstvima namjenskog stambenog kredita Priznavanje plaêenih kamata po namjenskim kreditima za kupnju ili gradnju stambenog prostora Ako porezni obveznik rezident kupnju ili gradnju stambenog prostora financira sredstvima po ugovoru o kreditu koji je sklopljen u inozemstvu, nema pravo na dio osobnog odbitka po osnovi plaêenih kamata po tom kreditu. UveÊanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora po osnovi plaêenih kamata namjenskoga stambenog kredita priznaje se neovisno o nadnevku zakljuëenog ugovora o kupnji ili gradnji stambenog prostora i ugovora o namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju tog stambenog prostora. Iznimno, za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora sredstvima namjenskoga stambenog kredita prije 1. sijeënja godine, uveêanje osobnog odbitka po osnovi plaêenih kamata po tom kreditu priznaje se uz uvjet da je u poreznom razdoblju plaêena kamata iznosila 6% i viπe. Ako je u tijeku poreznog razdoblja plaêena kamata po ugovorima o kreditima sklopljenim prije 1. sijeënja godine u pojedinim mjesecima iznosila manje od 6%, a u pojedinim mjesecima viπe od 6%, za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi kamata priznaje se prosjeëna kamatna stopa u tijeku poreznog razdoblja, ako iznosi 6% i viπe. PlaÊena kamata na namjenski stambeni kredit moæe se priznati kao uveêanje osobnog odbitka nakon πto su sredstva kredita u cijelosti namjenski utroπena, osim kredita odobrenih prije 1. sijeënja godine. Ako porezni obveznik gradnju prvog stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita pri Ëemu se kao dio osobnog odbitka priznaje plaêena kamata po tom kreditu, obvezan je izvornim raëunima i/ili graappleevinskim situacijama registriranih izvoappleaëa radova i usluga dokazati u cijelosti namjensko iskoriπtenje sredstava kredita, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. sijeënja godine. U godini u kojoj na navedeni naëin dokaæe u cijelosti namjenski iskoriπtena sredstva stambenog kredita, porezni obveznik rezident moæe koristiti dio osobnog odbitka za tu namjenu Vjerodostojne isprave koje se prilaæu uz godiπnju poreznu prijavu Vjerodostojne isprave na temelju kojih se priznaje osobni odbitak za kupnju ili gradnju stambenog prostora i koje se moraju priloæiti uz poreznu prijavu su: Za kupnju prvog stambenog prostora: preslika predugovora odnosno ugovora o kupnji zakljuëenog s prodavateljem pravnom ili fiziëkom osobom, ovjerenog od javnog biljeænika, dokazi o plaêanju - preslike doznaka prodavateljima odnosno pisane potvrde prodavatelja fiziëke osobe (graappleana) o primljenim uplatama, ako se kupnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika, pisana izjava poreznog obveznika da Êe se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti, ako je stambeni prostor u izgradnji odnosno preslika osobne iskaznice u svrhu prebivaliπta odnosno adrese stanovanja u kupljenom stambenom prostoru za koji se traæi priznavanje dijela osobnog odbitka, pisana izjava poreznog obveznika i njegovog braënog druga da u trenutku i do trenutka kupnje prvog stambenog prostora, prema Ëlanku 36. stavku 17. Zakona, nemaju u vlasniπtvu i/ili suvlasniπtvu odnosno nisu imali u vlasniπtvu i/ili suvlasniπtvu stambeni prostor u tuzemstvu i u inozemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora, preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako se kupnja financira sredstvima tog kredita, potvrda kreditora o plaêenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se kupnja financira sredstvima tog kredita. Za gradnju prvog stambenog prostora: preslika graappleevinske dozvole odnosno akta na temelju kojega se moæe graditi i izjava o vremenu poëetka gradnje stambenog prostora, preslika ugovora zakljuëenog s registriranim izvoapplea- Ëem radova, osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. sijeënja godine, izvorne graappleevinske situacije (privremene, obraëunske odnosno konaëne) ili izvorni raëuni registriranih izvoappleaëa radova i usluga te dokazi o izvrπenim plaêanjima po graappleevinskim situacijama odnosno izvornim raëunima registriranih izvoappleaëa radova i usluga, ako se gradnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita. prema stavku Ëlanku 58. st. 13. Pravilnika. Ako raëun ili graappleevinska situacija glase na ime i prezime viπe fiziëkih osoba, podjela osobnog odbitka izmeappleu tih poreznih obveznika po jednom raëunu ili graappleevinskoj situaciji nije moguêa. U tom sluëaju dio osobnog odbitka moæe koristiti samo jedan od poreznih obveznika, pisane izjave kao kod kupnje prvog stana u smislu gradnje prvog stambenog prostora, isprave - preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu i potvrda kreditora o plaêenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se gradnja stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita. Dokazi o plaêanju - preslike doznaka prodavateljima odnosno pisane potvrde prodavatelja fiziëke osobe (graappleana) o primljenim uplatama, ako se kupnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika, preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako se kupnja financira sredstvima tog kredita, potvrda kreditora o plaêenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se kupnja financira sredstvima tog kredita te preslika ugovora zakljuëenog s registriranim izvoappleaëem radova (osim ako se gradnja financira sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je poreznom obvezniku odobren prije 1. sijeënja godine), izvorne graappleevinske situacije (privremene, obraëunske odnosno konaëne) ili izvorni raëuni registriranih izvoappleaëa radova i usluga te dokazi o izvrπenim plaêanjima po graappleevinskim situacijama odnosno izvornim raëunima registriranih izvoappleaëa radova i usluga, ako se gradnja financira vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita i preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu i potvrda kreditora o plaêenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu u poreznom razdoblju, ako se gradnja 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

16 stambenog prostora financira sredstvima namjenskog stambenog kredita OBVEZNO MORAJU GLASITI NA IME I PREZIME POREZNOG OBVEZNIKA koji koristi dio osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora. Preslika predugovora odnosno ugovora o kupnji zakljuëenog s prodavateljem pravnom ili fiziëkom osobom, ovjerenog od javnog biljeænika i preslika graappleevinske dozvole odnosno akta na temelju kojega se moæe graditi i izjava o vremenu poëetka gradnje stambenog prostora, u svrhu koriπtenja dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, MOGU GLASITI NA IME I PREZIME POREZNOG OBVEZNIKA I/ILI NA IME I PREZIME NJEGOVA BRA»NA DRUGA U tom sluëaju, porezni obveznik obvezan je priloæiti svojoj godiπnjoj poreznoj prijavi izvod iz matice vjenëanih koji ne smije biti stariji od πest (6) mjeseci. Izvorni raëuni registriranih izvoappleaëa radova i usluga uz podatke propisane poreznim propisima, obvezno trebaju sadræavati i podatke o imenu i prezimenu te prebivaliπtu odnosno adresi stanovanja poreznog obveznika (kupca ili primatelja/naruëitelja usluge), adresu stambenog prostora na kojoj su radovi i/ili usluge gradnje izvrπene UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave u sluëaju kupnje ili izgradnje stambenog prostora 1. Porezni obveznik æivi sa suprugom u stanu Ëiji je suvlasnik sa sestrom, koja æivi u drugom stanu. Ima li porezni obveznik pravo koristiti olakπicu ako kupuje novi stan? Ne, jer porezni obveznik ima u vlasniπtvu tj. suvlasniπtvu useljivu nekretninu. 2. Porezni obveznik ima u vlasniπtvu stambeni prostor steëen temeljem ugovora o darovanju i naknadno kupuje drugi stan. Ima li pravo na priznavanje osobnog odbitka za kupnju toga stana? Ne, jer se darovani stambeni prostor smatra prvom nekretninom poreznog obveznika. 3. Mogu li se izdaci za kupnju graappleevinskog zemljiπta i plaêanje komunalne naknade za prikljuëke smatrati dijelom osobnog odbitka po osnovi gradnje stambenog prostora? Ne mogu jer se gradnjom stana i stambene kuêe smatra izvoappleenje pripremnih radova, graappleevinskih radova te ugradnja i montaæa opreme, gotovih graappleevinskih elemenata i konstrukcija prema Zakonu o gradnji a za potrebe trajnog stanovanja. 4. Da li porezni obveznik ima izbor - npr. ako je podigao stambeni kredit i kamate su manje od ,00 kuna godiπnje moæe li koristiti i raëun za gradnju stambenog prostora? Porezni obveznik moæe istodobno koristiti dio osobnog odbitka za stambene potrebe financirane iz vlastitih sredstava a i dio osobnog odbitka za kamate po namjenskim stambenim kreditima. 5. U svezi s tzv»aëiëevim stanovima kod kredita na poëek, da li se uëeπêe moæe smatrati poreznom olakπicom? Ne. Radi se o vlastitim sredstvima kojima mogu biti financirana kupnja stana ili kuêe odnosno radovi na izgradnji ili odræavanju stana ili kuêe a ne i uëeπêe za stambeni kredit kojim Êe se stan ili kuêa kupiti, izgraditi ili odræavati. U ovom sluëaju uëeπêe se smatra vlastitim sredstvima pa porezni obveznik ne moæe koristiti olakπicu za plaêene kamate po namjenskom stambenom kreditu. 6. Da li se kopanje bunara pokraj obiteljske kuêe smatra olakπicom za stambene potrebe? Kopanje bunara pokraj stambene kuêe ne smatra se gradnjom stambenog prostora (kuêe ili stana), stoga ne moæe biti olakπica za stambene potrebe. 7. Da li se u troπkove stana, kao olakπica priznaju i troπkovi projektiranja stana ili kuêe? Troπkovi projektiranja kuêe ili stana ne smatraju se troπkovima gradnje kuêe ili stana. 8. Porezni obveznik imao je stan u vlasniπtvu kojeg je prodao te kupio novi stan. Da li se kupnja tog stana smatra kupnjom prve nekretnine? Ne, kupnja stana nakon prodaje prijaπnjeg stana ne smatra se kupnjom prve nekretnine UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave - financiranje sredstvima namjenskog stambenog kredita 1. PlaÊene kamate poreznog obveznika po sredstvima namjenskog kredita iznose viπe od ,00 kuna godiπnje. Moæe li njegova supruga koristiti plaêene kamate u visini iznad ,00 kuna. Ne moæe, jer se radi o namjenskom stambenom kreditu Ëiji je nositelj porezni obveznik i potvrda kreditora o plaêenim kamatama glasi na ime poreznog obveznika po kreditu. 2. Porezni obveznik je kupio stambeni prostor sredstvima namjenskog stambenog kredita stambene πtedionice koja se upisala kao vlasnik stambenog prostora u vidu fiducije radi osiguranja vraêanja stambenog kredita. Moæe li porezni obveznik koristiti dio osobnog odbitka po osnovi kupnje stambenog prostora? Moæe, ako priloæi sve propisane isprave i to neovisno o fiducijarnom pravu stambene πtedionice. 3.»etveroËlana obitelj poslije kupnje stana stambenim kreditom, nakon nekoliko godina kupila je veêi stan namjenskim stambenim kreditom. Da li moæe koristiti osobni odbitak u visini plaêenih kamata za veêi stan jer su veêe godiπnje kamate nego za prvi stan? Ne, porezni obveznik nema pravo na koriπtenje dijela osobnog odbitka za kupnju stana po osnovi plaêenih kamata namjenskog stambenog kredita za veêi stan obzirom da se ne radi o kupnji prve nekretnine za potrebe trajnog stanovanja poreznog obveznika. 4. Porezni obveznik je u godini realizirao namjenski stambeni kredit za kupnju stana u svrhu rjeπavanja svog trajnog stanovanja (prvu nekretninu) te u istom stanu i boravi, a u tijeku 2002, godine realizirao je stambeni kredit za kupnju apartmana na moru. Ima li pravo na koriπtenje dijela osobnog odbitka za kupnju stambenog prostora (apartmana) po osnovi plaêenih kamata u godini? Nema, jer se ne radi o kupnji prve nekretnine kojom porezni obveznik rjeπava pitanje svog trajnog stanovanja. 5. Kredit za gradnju stambene zgrade odobren je poreznom obvezniku a supruga je u navedenom ugovoru navedena kao zaloæni duænik. Nadalje, sva graappleevinska dokumentacija za izgradnju stambenog prostora glasi i na poreznog obveznika i suprugu. Ima li supruga pravo na koriπtenje dijela osobnog odbitka po osnovi plaêenih kamata? Ne, jer supruga nije korisnik stambenog kredita nego zaloæni duænik, a niti potvrda kreditora o plaêenim kamatama ne glasi na nju. 6. Supruænici su se razveli godine. Bivπa supruga je u godini putem stambenog kredita kupila stan /2006

17 Dok je bila u braku njezin suprug kupio je stan u kojem su æivjeli, te je uknjiæen kao jedini vlasnik. Nakon razvoda braka bivπi suprug joj je isplatio iznos kojim kupuje njezinu polovicu stana. Naknadno su raskinuli kupoprodajni ugovor. Ima li porezna obveznica pravo koristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaêenih kamata? Iz postavljenog upita proizlazi da su nakon razvoda braka bivπi supruænici sklopili kupoprodajni ugovor kojim je bivπa supruga prodala svoj suvlasniëki dio braëne steëevine odnosno svoju polovicu stana. Porezna obveznica ne moæe koristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaêenih kamata realiziranog godine za kupnju stana jer nije zadovoljen propisani uvjet kupnje prve nekretnine. 7. Ugovor o namjenskom stambenom kreditu glasi na umrlog poreznog obveznika u godini. Obveze po tom kreditu izvrπava supruga. Da li po tom kreditu supruga ima pravo na olakπice u svojoj poreznoj prijavi? Kada je braëni drug pravomoênim rjeπenjem o nasljeappleivanju naslijedio nekretninu u kojoj stanuje (i u kojoj je stanovao s braënim drugom - ostaviteljem) i nastavio s otplatom obveza po namjenskom stambenom kreditu po kojem je ta stambena jedinica kupljena, moæe koristiti taj dio osobnog odbitka uz uvjet da kod kreditora u ugovoru o namjenskom kreditu bude imenovan nositeljem kredita na temelju kojeg Êe dobiti i potvrdu kreditora. 8. Kredit je podignut uz kamatu od 12% i sagraappleena je obiteljska kuêu. Korisnik kredita je uselio u kuêu ali nije promijenio osobnu iskaznicu. BuduÊi da stvarno stanuje u sagraappleenoj kuêi na koju adresu plaêa vodu, smeêe, elektriënu energiju i naplaêuje prijevozne troπkove do posla, ima li pravo na olakπicu s osnova kamata za podignuti namjenski kredit i Ëime Êe dokazati prebivaliπte ili uobiëajeno boraviπte? Ima pravo na olakπicu ako uz svoju godiπnju prijavu priloæi dokaz da ima prebivaliπte na toj adresi (uvjerenje o prebivaliπtu) Dio osobnog odbitka za odræavanje postojeêeg stambenog prostora Sukladno Ëlanku 36. stavcima 21. i 22. Zakona, poreznom obvezniku rezidentu priznaje se dio osobnog odbitka za odræavanje postojeêeg stambenog prostora na podruëju Republike Hrvatske u njegovom vlasniπtvu ili vlasniπtvu njegovog braënog druga, radi poboljπanja uvjeta stanovanja, a pod uvjetom da u tom stambenom prostoru ima prebivaliπte i trajno boravi. Izdacima za odræavanje postojeêeg stambenog prostora poreznog obveznika rezidenta osobito se smatraju izdaci za: odræavanje instalacija za grijanje (peêi, bojlera, radijatora i drugo), hlaappleenje (klima-ureappleaji i drugo), vodovodnih i elektriënih instalacija i drugo, odræavanje kroviπta, podova, fasada, zidova i drugo, pod uvjetom da se ne radi o gradnji stambenog prostora sukladno Ëlanku 58. Pravilnika, odræavanje stolarije (prozora, vrata i drugo), izdaci za odræavanje postojeêeg prostora poreznog obveznika priznaju se poreznom obvezniku rezidentu kao dio osobnog odbitka pod uvjetom da o nastanku tih izdataka posjeduje i svojoj godiπnjoj poreznoj prijavi priloæi, izvorne raëune registriranih izvoappleaëa radova izdane za utroπeni materijal i usluge ili samo za usluge. Te vjerodostojne isprave (izvorni raëuni i dokazi o plaêanju) moraju glasiti na ime i prezime poreznog obveznika koji koristi dio osobnog odbitka. Izdacima za odræavanje postojeêeg stambenog prostora ne smatraju se opremanje stambenog prostora, i to osobito: nabava i ugradnja namjeπtaja, kuhinja, televizora, hladnjaka, πtednjaka, raëunala i sliëno, a niti izdaci za vanjske prikljuëke struje, vode, plina i sliëno, niti izdaci za odræavanje zajedniëkih prostorija ili dijelova stambene zgrade Vjerodostojne isprave koje se prilaæu uz godiπnju poreznu prijavu Vjerodostojne isprave na temelju kojih se priznaje osobni odbitak za odræavanje postojeêeg stambenog prostora i koje se moraju priloæiti uz poreznu prijavu su: dokaz o vlasniπtvu stambenog prostora poreznog obveznika i/ili njegovog braënog druga, dokaz o prebivaliπtu u stambenom prostoru za koji porezni obveznik koristi dio osobnog odbitka za odræavanje - preslika osobne iskaznice u svrhu dokaza prebivaliπta odnosno adrese stanovanja, pisana izjava poreznog obveznika da trajno boravi u stambenom prostoru za koji zahtjeva dio osobnog odbitka za odræavanje, izvorni raëuni registriranih izvoappleaëa o izvedenim radovima odnosno uslugama, sadræaja propisanog poreznim propisima i Ëlankom 58. stavkom 14. Pravilnika (trebaju sadræavati i podatke o imenu i prezimenu te prebivaliπtu odnosno adresi stanovanja poreznog obveznika), adresu stambenog prostora na kojoj su radovi i/ili usluge gradnje izvrπene. i dokazi o plaêanju, ako su odræavanja financirana vlastitim sredstvima poreznog obveznika i/ili sredstvima namjenskog stambenog kredita koji je odobren od 1. sijeënja godine. Ako izvorni raëun glasi na ime i prezime viπe fiziëkih osoba, podjela osobnog odbitka izmeappleu tih poreznih obveznika, po jednom raëunu nije moguêa. U tom sluëaju dio osobnog odbitka moæe koristiti samo jedan od poreznih obveznika, preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako je odræavanje financirano sredstvima tog kredita, potvrda kreditora o plaêenim kamatama po namjenskom stambenom kreditu, ako je odræavanje financirano sredstvima tog kredita. Isprave obvezno glase na ime i prezime poreznog obveznika, osim dokaza o vlasniπtvu poreznog obveznika koji moæe glasiti i na ime i prezime braënog druga poreznog obveznika. Ako je postojeêi stambeni prostor u vlasniπtvu braënog druga poreznog obveznika, porezni obveznik obvezan je svojoj godiπnjoj poreznoj prijavi priloæiti izvod iz matice vjenëanih koji ne smije biti stariji od πest (6) mjeseci UobiËajena pitanja poreznih obveznika i odgovori temeljem miπljenja Porezne uprave - odræavanje postojeêeg stambenog prostora 1. Ima li porezni obveznik prava na osobni odbitak po osnovi odræavanja na izdatke pripajanja stambenog prostora na kanalizacijski kolektor te za naknadu za izgradnju glavnog kanalizacijskog kolektora? Ne, jer se to ne ugraappleuje, zamjenjuje i sl. u stambenoj jedinici poreznog obveznika. 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

18 2. Da li se odræavanjem u svrhu koriπtenja dijela osobnog odbitka za tu namjenu smatra: ugradnja sustava za solarno grijanje (toplinski solarni kolektori), zamjena i/ili proπirenje postojeêeg sustava za grijanje vode (npr. elektriëni bojler) sustavom za solarno grijanje vode, ugradnja sustava fotonaponskih Êelija za proizvodnju elektriëne energije i proπirenje postojeêih elektriënih instalacija sustavom fotonaponskih Êelija? Da, ako se to radi na postojeêem prostoru poreznog obveznika ili braënog druga te ako je radove obavio registrirani izvoappleaë radova, za πto porezni obveznik posjeduje izvorne raëune. 3. Da li se olakπica za renoviranje stana moæe koristiti jednom ili svake godine? Pod uvjetima i na naëin propisanim Zakonom o porezu na dohodak i uz propisane isprave moæe koristiti osobni odbitak po osnovi odræavanja svake godine. 4. Da li se izdaci prikljuëka objekta na gradski vodovod i za uvoappleenje plina moæe priznati kao osobni odbitak? Ne, jer se to ne smatra odræavanjem na postojeêem stambenom prostoru i jer se ne radi o instalacijama koje se ugraappleuju, zamjenjuju u stambenoj jedinici poreznog obveznika. 5. Porezni obveznik je kupio kombinirani bojler i klima ureappleaj za koje posjeduje izvorni raëun. Da li se moæe taj kupljeni bojler i klima ureappleaj i njihova ugradnja priznati kao osobni odbitak? Moæe, i to samo ugradnja bojlera i klima ureappleaja ako to obavi registrirani izvoappleaë radova i izda raëun, dok se izdatak po osnovi kupnje bojlera i klima ureappleaja ne moæe priznati dijelom osobnog odbitka za investicijsko odræavanje. 6. Da li se izdaci po osnovi odræavanja zajedniëkih dijelova i ureappleaja stambene zgrade, (popravak liftova, saniranje zajedniëke terase, zamjena prozora na zajedniëkom stubiπtu, saniranje zajedniëkog stubiπta, popravak toplinske stanice u zgradi, deratizacija i dezinfekcija prostorija, plaêanje predstavnika stanara, blagajnika, ËistaËice, plaêanje obvezne priëuve, popravak fasade na zgradi i sl.), mogu priznati kao osobni izdatak. Ne moæe, jer se to ne smatra investicijskim odræavanjem na postojeêem stambenom prostoru (jedinici) poreznog obveznika nego o zajedniëkim dijelovima stambene zgrade i pomoênim prostorijama, iako su u suvlasniπtvu poreznog obveznika. 7. da li se priznaje dio osobnog odbitka ako na raëunu za PVC-stolariju nema posebno iskazane usluge ugradnje? Ne moæe se priznati uveêanje osobnog odbitka za odræavanje ako je na raëunu iskazan samo materijal a ne usluga ugradnje istog, u ovom sluëaju PVC-stolarije. 8. Da li se priznaje kao osobni odbitak kod odræavanja raëun za materijal bez usluge? Ne moæe se priznati uveêanje osobnog odbitka za investicijsko odræavanje ako je na raëunu iskazan samo materijal bez obavljene usluge. 9. Smatra li se ugradnja alarma u postojeêem stambenom objektu investicijskim odræavanjem? Da, moæe se smatrati odræavanjem. 10. Da li se priznaje u osobni odbitak izrada i ugradnja kuhinje? Ne, jer se izrada i ugradnja namjeπtaja ne smatra odræavanjem. 11. KuÊa je izgraappleena prije 10 godina i nije dovrπena. Da li se za dovrπenje kuêe priznaju olakπice za izgradnju stambenog prostora ili za odræavanje? Ako porezni obveznik u toj kuêi ima prebivaliπte i boravi tj. ima u vlasniπtvu useljivu nekretninu, moæe mu se priznati pod propisanim uvjetima osobni odbitak za odræavanje. 12. Moæe li zaπtiêeni najmoprimac koristiti olakπicu za odræavanje ako je ulagao u kupaonicu? Ne moæe, zbog toga πto porezni obveznik, u ovom sluëaju, nije vlasnik stana. 13. Nekretnina je steëena temeljem ugovora o doæivotnom uzdræavanju a prijenos vlasniπtva na nekretnini Êe se izvrπiti nakon smrti primatelja odræavanja. Supruænici su prijavili prebivaliπte na toj nekretnini i obavljali investicijsko odræavanje te raëuni glase na njihovo ime. Mogu li ostvariti pravo na osobni odbitak za odræavanje? Ne, jer nije ispunjen osnovni uvjet za uveêanje osobnog odbitka za investicijsko odræavanje a to je dokaz o vlasniπtvu predmetne nekretnine za graappleana koji je te radove obavio. 14. Da li se kod odræavanja, te gradnje kuêe ili stana moraju uz godiπnju prijavu priloæiti izvorni raëuni buduêi su na raëunu podaci o garanciji koje porezni obveznik treba za svoje koriπtenje? Porezna uprava priznat Êe i preslike raëuna koji su ovjereni kod javnog biljeænika u izuzetnim sluëajevima kad je poreznim obveznicima nuæno da izvorne raëune zadræe za svoje potrebe. 15. Obveznik ima valjanu graappleevinsku dozvolu na temelju koje je izgradio stambeni prostor za potrebe svog trajnog stanovanja (konkretno stambeni prostor iznad dijela objekta roditelja). Takoappleer posjeduje Ugovor o prijenosu prava koriπtenja dijela objekta u svrhu nadogradnje stambenog prostora. Etaæiranje objekta joπ nije provedeno iz razloga πto objekt nije u potpunosti dovrπen tako da stan joπ nije uknjiæen u zemljiπnim knjigama. Obveznik je u godini uloæio u svoj stambeni prostor radi poboljπanja uvjeta stanovanja (mijenja vanjsku stolariju) za koje posjeduje valjani raëun o nabavci i montaæi iste. Da li porezni obveznik ima pravo na koriπtenje osobnog odbitka za odræavanje? Ne, porezni obveznik ne moæe koristiti dio osobnog odbitka za odræavanje postojeêeg stambenog objekta, jer nije dovoljno pravo koriπtenja dijela objekta koji se odræava, nego vlasniπtvo ili suvlasniπtvo stambenog prostora Dio osobnog odbitka po osnovi plaêene slobodno ugovorene najamnine U skladu sa Ëlankom 36. stavkom 23. Zakona, porezni obveznik rezident moæe koristiti dio osobnog odbitka po osnovi plaêene slobodno ugovorene najamnine za potrebe stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, najviπe do iznosa propisanog Ëlankom 36. stavkom 26. Zakona. Dio osobnog odbitka po osnovi plaêene najamnine, poreznom obvezniku moæe se priznati na temelju vjerodostojnih isprava: ugovora odnosno preslika ugovora o najmu - ova isprava moæe glasiti na ime i prezime poreznog obveznika ili njegovog braënog druga. Ako ova isprava glasi na ime i prezime braënog druga, uz godiπnju poreznu prijavu porezni obveznik obvezno prilaæe izvod iz matice vjenëanih ne stariji od πest (6) mjeseci, dokaza o plaêenoj najamnini u poreznom razdoblju (preslika naloga o doznaci najamnine, potvrde najmodavca i drugih) - ova isprava obvezno glasi na ime i prezime poreznog obveznika. Dio osobnog odbitka po osnovi plaêene najamnine ne mogu koristiti porezni obveznici koji plaêaju zaπtiêenu najamninu prema odredbama Zakona o najmu OSOBNI ODBITAK ZA DANA DAROVANJA Porezni obveznici mogu uveêati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznaëenim na æiro raëun 88 01/2006

19 a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, πportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godiπnja porezna prijava i utvrappleen godiπnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uveêava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadleænih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja. Prema Ëlanku 89. stavak 1. toëka 11. Pravilnika za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja porezni obveznik rezident treba uz godiπnju poreznu prijavu priloæiti preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama UKUPNI IZNOS OSOBNOG ODBITKA ZA ZDRAVSTVENE USLUGE, STAMBENE POTREBE I UPLAΔENE PREMIJE OSIGURANJA KOJI SE REZIDENTU MOGU PRIZNATI PO GODI NJOJ POREZNOJ PRIJAVI ZA GODINU Prema Ëlanku 36. stavak 25. Zakona rezident moæe koristiti uveêanje osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe i uplaêene premije (æivotnog osiguranja koje imaju obiljeæje πtednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja) u ukupnom iznosu najviπe do ,00 kuna godiπnje. Posebno istiëemo da u ovaj ukupni godiπnji iznos od ,00 kuna ne ulaze darovanja i plaêeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukëije osiguran iako se i oni smatraju dijelovima osobnog odbitka. 13. PRIZNAVANJE UPLAΔENIH PREMIJA PO GODI NJOJ POREZNOJ PRIJAVI Izdacima pri utvrappleivanju dohodaka rezidenata smatraju se i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu uplaêene premije æivotnog osiguranja koje imaju obiljeæje πtednje, dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima do visine 1.000,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, a najviπe do visine odreappleene Ëlankom 36. stavkom 26. ovoga Zakona (a to je zajedno s osobnim odbitkom za zdravstvene usluge i stambene potrebe najviπe do ,00 kuna godiπnje). Rezident moæe koristiti izdatke po osnovi uplaêenih premija osiguranja iz Ëlanka 12. stavka 9. Zakona pod uvjetom da je u polici osiguranja naveden kao osiguranik a u pravilu istodobno i kao ugovaratelj osiguranja. Ako su u polici osiguranja kao osiguranici navedene samo druge fiziëke osobe (Ëlanovi obitelji poreznog obveznika i/ili druge fiziëke osobe), poreznom obvezniku kao ugovaratelju osiguranja ne mogu se priznati izdaci po osnovi uplaêenih premija osiguranja. Iznimka su police uzajamnog æivotnog osiguranja, u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i Ëlanovi njegove uæe obitelji (samo braëni drugovi i djeca), kod kojih se izdaci za uplaêene premije osiguranja mogu priznati svim osiguranicima navedenim u polici osiguranja ali na naëin da se svakom priznaje jednaki dio od iznosa uplaêene premije osiguranja. Ugovaratelj dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja moæe biti i poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz Ëlanka 14. Zakona za svoje radnike i fiziëke osobe koje ostvaruju primitak od nesamostalnog rada, kao osiguranike. Premije osiguranja koje se uplaêuju tijekom poreznog razdoblja mogu se kao izdaci odbiti pri utvrappleivanju predujma poreza na dohodak - i to pod uvjetom da se istodobno neto plaêa umanji za iznos uplaêene premije. Premije osiguranja se priznaju tijekom godine kao izdatak samo kod utvrappleivanja predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaêe) i to pod uvjetom da ih poslodavac obustavlja i uplaêuje pri isplati plaêe poreznom obvezniku (radniku) na njegov raëun tj. iz neto plaêe radnika.»lankom 18. Pravilnika se pobliæe utvrappleuje kada poslodavac, odnosno isplatitelj primitka (plaêe) i mirovine moæe premije osiguranja koje radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada uplaêuje na svoj teret, priznati kao izdatak pri utvrappleivanju dohotka od nesamostalnog rada. To poslodavci odnosno isplatitelji primitka (plaêe) mogu uëiniti: uz suglasnost radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz Ëlanka 14. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrappleivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjeseëno), a na temelju vjerodostojnih isprava o uplati premija osiguranja i ugovora odnosno polica osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz Ëlanka 14. Zakona. U tom sluëaju poslodavac odnosno isplatitelj primitka (plaêe) i mirovine pri utvrappleivanju dohotka od nesamostalnog rada primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaêene premije osiguranja najviπe do visine propisane Ëlankom 12. stavkom 9. Zakona, uz suglasnost i ugovor odnosno policu osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz Ëlanka 14. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrappleivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjeseëno), na naëin da obustavlja i uplaêuje osiguravatelju iznos porezno priznate premije osiguranja u ime i za raëun radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz Ëlanka 14. Zakona. U tom sluëaju poslodavac odnosno isplatitelj primitaka (plaêe) i mirovine, pri utvrappleivanju dohotka od nesamostalnog rada, primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaêene premije osiguranja najviπe do visine propisane Ëlankom 12. stavkom 9. Zakona, ali istodobno pri isplati plaêe radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz Ëlanka 14. Zakona ili mirovine umirovljeniku njegov primitak (primitak nakon umanjenja primitka od nesamostalnog rada za izdatke po osnovi moæebitnih uplaêenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) umanjuje za iznos uplaêene premije osiguranja. Poslodavci i isplatitelji primitka (plaêe) koji su pri utvrappleivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada dohodak umanjivali za uplaêene premije æivotnog osiguranja sa obiljeæjem πtednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja a najkasnije do kraja mjeseca veljaëe godine, dostaviti Poreznoj upravi podatke 01/2006 PRIJAVA POREZA NA DOHODAK GRA ANA ZA

20 o iskoriπtenim olakπicama po toj osnovi na obrascu Podaci o porezno priznatim premijama osiguranja. Ako poslodavac nije umanjivao (obustavljao i uplaêivao premije) ostvarene primitke od nesamostalnog rada za premije pri redovnoj mjeseënoj isplati plaêe (jer je npr. radnik sam uplaêivao premije), radnik moæe podnijeti godiπnju poreznu prijavu radi izdataka na ime uplaêenih premija koji Êe umanjiti poreznu osnovicu poreza na dohodak na godiπnjoj razini. U tom sluëaju su uz godiπnju poreznu prijavu obvezni priloæiti potvrde osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i mirovinskog druπtva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom o visini uplaêenih premija osiguranja s podacima koje sadræi obrazac "Podaci o porezno priznatim premijama". Temeljem miπljenja Porezne uprave - Srediπnjeg ureda "Potvrde o uplaêenim premijama dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja" (Klasa: /03-01/624; Ur.broj: /03-2 od 16. prosinca godine) dogovoren je manji opseg potrebnih podataka (jer je priznavanje poreznih olakπica po osnovi ovih uplaêenih premija konaëno i naknadno ne podlijeæe oporezivanju) koje trebaju sadræavati navedene potvrde (koje izdaju osiguravatelji i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) u odnosu na potvrde za uplaêene premije æivotnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Primjerak potvrde o uplaêenim premijama dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja (koja su po svojoj prirodi dobrovoljna osiguranja) nalazi se u privitku tog miπljenja Porezne uprave. U navedenom miπljenju je posebno utvrappleena obveza poreznog obveznika u sluëaju kada on nije ugovaratelj osiguranja (osoba koja je sklopila ugovor o osiguranju), veê poslodavac ili druga osoba, da priloæi i posebnu izjavu. Najbolje da citiramo tu izjavu iz navedenog miπljenja Porezne uprave: "Porezni obveznici za koje je ugovaratelj osiguranja - poslodavac ili druga osoba, uplatio premije dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja, obvezni su uz potvrdu o uplaêenim premijama osiguranja priloæiti i pisanu izjavu poslodavca ili druge osobe koja je izvrπila uplatu da je premija osiguranja uplaêena na njegov teret (teret poreznog obveznika)." Porezni obveznik moæe za uplaêene premije (æivotnog osiguranja koje imaju obiljeæje πtednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja) po dobrovoljno podnesenoj poreznoj prijavi umanjiti osim plaêe i mirovine i ostale oblike dohotka (od samostalne djelatnosti, drugi dohodak, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i dohodak od osiguranja). 14. REDOSLIJED KORI TENJA IZDATAKA PO OSNOVI PREMIJA OSIGURANJA I OSOBNOG ODBITKA Kako, dakle, iznos od ,00 kuna predstavlja maksimalan i ukupni godiπnji iznos koji se rezidentu moæe priznati na ime izdataka za uplaêene premija osiguranja i osobnog odbitka na ime zdravstvenih usluga i stambenih potreba postavlja se pitanje kojim ih redoslijedom treba koristiti. Za primijetiti je da u iznos od ,00 kuna godiπnje ne ulazi dio osobnog odbitka po osnovi darovanja i dio osobnog odbitka po osnovi plaêenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik (Ëlanak 36. stavci 10. i 11. Pravilnika) nije drukëije osiguran do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje. Redoslijed koriπtenja navedenih izdataka i osobnog odbitka je propisan Zakonom i Pravilnikom i izgleda ovako: 1. umanjenje primitaka za izdatke po osnovi uplaêenih premija za æivotno osiguranje s obiljeæjem πtednje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje te dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, 2. neoporezivi dio dohotka po osnovi osnovnog osobnog odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i dijela osobnog odbitka za uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i djecu te njihovu invalidnost (osobni odbitak za pokriêe osnovnih æivotnih potreba) koji je propisan Ëlankom 36. stavcima 1. i 2. Zakona, 3. neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) po osnovi plaêenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvo (ako porezni obveznik nije drukëije osiguran), zdravstvenih usluga, stambenih potreba i danih darovanja (neovisno o redoslijedu). Primjer 14. Porezni obveznik rezident je tijekom godine pri isplati primitka po osnovi nesamostalnog rada (plaêe) iskoristio porezno priznati izdatak za uplaêene premije osiguranja u visini od 7.200,00 kuna. To znaëi da bi ovaj porezni obveznik mogao iskoristiti po podnesenoj godiπnjoj prijavi, pod uvjetima i na naëin propisan odredbama Zakona i Pravilnika, joπ najviπe 4.800,00 kuna (12.000, ,00) po osnovi zdravstvenih usluga i/ili stambenih potreba. Naravno, i pod uvjetom da je ostvareni dohodak nakon prethodnog umanjenja za obvezne doprinose i izdatke po osnovi uplaêenih premija te nakon iskoriπtenja osnovnog osobnog odbitka i moæebitnih dijelova osobnog odbitka za vlastitu invalidnost poreznog obveznika, uzdræavane Ëlanove uæe obitelji i djecu i njihovu invalidnost iznosio 4.800,00 kuna. Pojednostavljeno reëeno, uvjet je da porezna osnovica iznosi najmanje 4.800,00 kuna nakon svih propisanih umanjenja. Primjer 15. Porezni obveznik rezident je tijekom godine sam uplaêivao premije osiguranja za æivotno osiguranje u iznosu od 6.000,00 kuna i nije ih iskoristio kao porezno priznati izdatak pri isplati svoje plaêe. Porezni obveznik je imao izdatke na ime plaêenih kamata (po namjenskom stambenom kreditu) po osnovi kupnje prvog stambenog prostora u iznosu od 4.000,00 kuna, stvarne troπkove za zdravstvene usluge za vlastite usluge u iznosu od 8.000,00 kuna te je darovao 2.000,00 kuna (novëana sredstva je porezni obveznik doznaëio na æiro-raëun udruzi koja tu djelatnost obavlja u skladu s posebnim propisima, a o Ëemu posjeduje i vjerodostojne isprave o uplati). Pretpostavka je da premija osiguranja, izdaci za plaêene kamate, troπkovi zdravstvenih usluga i darovanja ispunjavaju sve uvjete da ih se prizna po podnesenoj godiπnjoj prijavi. Pod uvjetima propisanim Zakonom i Pravilnikom (propisani uvjeti, vjerodostojne isprave i drugo)porezni obveznik moæe koristiti: uplaêene premije æivotnog osiguranja u iznosu od 6.000,00 kuna za koju bi morao uz godiπnju prijavu priloæiti Obrazac Podaci o porezno priznatim premijama osiguranja, dio osobnog odbitka po osnovi plaêenih kamata u iznosu od 4.000,00 kuna i dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga u iznosu od 2.000,00 kuna pa premija osiguranja zajedno s ova dva osobnog odbitka 90 01/2006