Laboratorijske vježbe

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Laboratorijske vježbe"

Transcript

1 Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci Stanka Vraza 15, Vinkovci Laboratorijske vježbe (skripta za lokalnu upotrebu)

2 Praćenje izvršenja vježbi Učenik: Razred: Nastavna godina: Naziv vježbe Datum izvršenja Pregledao Ocjena 1. Snimanje karakteristike poluvodičke diode 2. Ispravljački spojevi 3. Snimanje karakteristike transzistora u spoju ZE 4. Snimanje karakteristike transzistora u spoju ZB 5. Impulsni odziv CR i RC mreže 6. Tranzistorska sklopka 7. Bistabilni multivibrator 8. Astabilni multivibrator 9. Pojačalo u spoju zajedničkog emitera (ZE) 10. Dvostupanjsko RC pojačalo 11. Diferencijalno pojačalo 12. Pojačalo snage s komplementarnom simetrijom 13. Operacijsko pojačalo 14. Stabilizatori napona Laboratorijske vježbe

3 SADRŽAJ: 1. Uvod u simulacijski program EWB ver Laboratorijske vježbe 1. Snimanje karakteristike poluvodičke diode Ispravljački spojevi Snimanje karakteristike transzistora u spoju ZE Snimanje karakteristike transzistora u spoju ZB Impulsni odziv CR i RC mreže Tranzistorska sklopka Bistabilni multivibrator Astabilni multivibrator Pojačalo u spoju zajedničkog emitera (ZE) Dvostupanjsko RC pojačalo Diferencijalno pojačalo Pojačalo snage s komplementarnom simetrijom Operacijsko pojačalo Stabilizatori napona... 60

4 SIMULACIJSKI PROGRAM ELEKTRONICS WORKBENCH Ver 5.0 Electronics Workbench ver. 5 je program koji simulira elektronički laboratorij. Pomoću ovog programa i odgovarajućeg računala moguće je simulirati rad većine analognih elektroničkih sklopova i na taj način predvidjeti sve probleme koji bi nastali u praktičnoj realizaciji sklopa. Korisniku računala je na raspolaganju niz elektroničkih komponenata kao i elektronički mjerni instrumenti koji se najčešće koriste u elektroničkim mjerenjima. Program Electronics Workbench ver 5 radi u Windows okruženju i koristi SPICE modele za modeliranje nelinearnih analognih komponenata. Korisnik programa može birati između idealnog i realnog modela elektroničke komponente ili pak može sam kreirati svoj model. Sklopovi energetske elektronike su u pravilu skupi, rade na relativno visokim naponima i strujama. Simulacijom energetskih elektroničkih sklopova može se vidjeti ponašanje sklopa, te na njemu izvesti pokuse koji su nekada neizvodljivi u praksi radi mogućnosti oštećenja sklopova i opasnosti od strujnog udara. Tijekom simulacijskih vježbi učenici će savladati tehniku rada sa osnovnim "alatom" kojim će se koristiti iz predmeta Energetska Elektronika. Nastavnik zadaje strujni sklop prema vježbi u nastavku skripte, a učenici izvode simulaciju tog sklopa uz pomoć programa Electronics Workbench 5.0. Na taj se način upoznaju sa osnovnim elementima programa, komponentama koje se u njemu koriste, instrumentima i načinima podešavanja tih instrumenata. Dobivene rezultate komentiraju sa predmetnim nastavnikom i upisuju grafička i brojčana rješenja u pripremljena izvješća. Napomena: Pogledati dokumentaciju pod nazivom EWB_tutorial.pdf za više informacija o ovom programskom alatu (dokument je na englskom jeziku). Laboratorijske vježbe Electronics Workbench 5.0 (EWB).

5 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati i objasniti U-I karakteristiku poluvodičke diode za propusno i zaporno polariziran PN spoj, te naznačiti karakteristične veličine! 2. Nacrtati serijski spoj diode i otpora priključkom na istosmjerni izvor, te zadati proizvoljne vrijednosti. Nacrtati karakteristiku poluvodičke diode u propusnom smjeru, te za zadane vrijednosti odrediti struju kroz sklop, radnu točku, te statički i dinamički otpor diode u radnoj točki. 3. Objasniti način ispitivanja ispravnosti poluvodičke diode univerzalnim instrumentom. 4. Nabrojiti neke vrste poluvodičkih dioda i ukratko objasniti njihova svojstva! Laboratorijska vježba 1 Snimanje karakteristike poluvodičke diode 1

6 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: a) Ispitati ispravnost dioda s Ohmmetrom b) Analizirati oznake priloženih dioda, te koristeći kataloge s tvorničkim podacima upoznati granične i optimalne karakteristične vrijednosti zadanih dioda. II. ZADATAK: a) Snimiti U-I karakteristiku silicijske diode D 1, germanijske diode D 2 i LED diode D 3 prema električnoj blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Stabilizirani ispravljač priključiti na napon gradske mreže i podesiti napon ispravljača U AB=6V. 2. Spojnim vodovima spojiti na maketu mjerne instrumente i stabilizirani ispravljač prema elektičnoj blokshemi. 3. Potenciometar P na maketi postaviti u početni položaj (okret u lijevo). 4. Kratkospojnik K na maketi spojiti na diodu D Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje makete na napon napajanja. Ako postoje neke nejasnoće oko mjerenja konzultirati se s nastavnikom! 6. Uključiti mrežni prekidač na stabiliziranom ispravljaču te promjenjivim otpornikom P polaganim okretanjem u desno podesiti napone prema tablici 1. Očitati pripadne struje kroz diodu i dobivene rezultate unijeti u tablicu 1. U posljednjem mjerenju podesiti zadanu struju diode, a očitani prednapon na diodi unijeti u tablicu. 7. Potenciometar na maketi postaviti u početni položaj, kratkospojnik K spojiti na germanijsku diodu D 2, te ponoviti radnje iz točke 6, a dobivene rezultate mjerenja unijeti u tablicu Potenciometar na maketi postaviti u početni položaj, kratkospojnik K spojiti na svijetleću diodu D 3, te ponoviti radnje iz točke 6, a dobivene rezultate unijeti u tablicu 3. Vizualno provjeriti početak svijetljenja LED diode, a dobiveni prednapon upisati kao napon praga vođenja. TABLICA1 - silicijska dioda U D(V) 0,1 0,2 0,3 0,4 0,45 0,5 0,55 0,6 0,65 0,_ I D(mA) 5 TABLICA2 - germanijska dioda U D(V) 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,_ I D(mA) 4 TABLICA3 - svijetleća dioda U D(V) 0,8 1 1,2 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,_ I D(mA) 2 Laboratorijska vježba 1 Snimanje karakteristike poluvodičke diode 2

7 b) Dobivene rezultate u tablicama 1-3 prikazati grafički I D=f (U D) c) Na snimljenim U-I karakteristikama dioda definirati napon praga U P III.ZADATAK: Na snimljenim U-I karakteristikama dioda odabrati 6-10 radnih točaka, te u njima definirati statički i dinamički otpor dioda Rezultate proračuna R D i r D unijeti u tablice 4,5,6. Dobivene rezultate u tablicama 4-6 prikazati grafički R D=f (I D), r D=f (I D) TABLICA 4 T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 RD (Ω) rd (Ω) TABLICA 5 T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 RD (Ω) rd (Ω) TABLICA 6 T1 T2 T3 T4 T5 T6 T7 R D (Ω) r D (Ω) PITANJA I ZADACI: 1. Usporediti i obrazložiti dobivene U-I karakteristike zadanih dioda. 2. Što bi se trebalo promijeniti na maketi da bi se mogla snimiti karakteristika diode u zapornom sloju. 3. Objasniti temperaturnu ovisnost U-I karakteristike diode. 4. Analizirati i obrazložiti ovisnost R D i r D o položaju radne točke! Laboratorijska vježba 1 Snimanje karakteristike poluvodičke diode 3

8 ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa za snimanje karakteristike poluvodičke diode 2. Stabilizirani ispravljač 0-15V 3. Univerzalni instrument UNIMER 4. Digitalni multimetar (koristiti samo kao voltmetar!) 5. Spojni vodovi 6 komada Laboratorijska vježba 1 Snimanje karakteristike poluvodičke diode 4

9 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati i objasniti rad poluvalnog ispravljača uz prikaz valnih oblika napona. 2. Nacrtati Graetz-ov spoj, valne oblike napona i struje na potrošaču, te izračunati istosmjernu komponentu napona i struje kroz potrošač od 1kΩ uz napon U=45sinωt, te otpor diode u propusnom smjeru od 5Ω. 3. U shemi iz 2. zadatka dodati kapacitivni filter, te objasniti rad uz prikaz valnih oblika napona. Laboratorijska vježba 2 Ispravljački spojevi 5

10 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: a) Ispitati ispravnost dioda s Ohmmetrom b) Analizirati oznake priloženih dioda, te koristeći kataloge s tvorničkim podacima upoznati granične i optimalne karakteristične vrijednosti zadanih dioda. II. ZADATAK: a) Izvesti mjerenja na poluvalnom ispravljaču prema blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Regulacijski transformator priključiti na napon gradske mreže i podesiti napon ~ 230V. Isključiti prekidačem napajanje odvojnog trafa. 2. Spojnim vodovima spojiti na maketu mjerne instrumente i regulacijski transformator prema električnoj blok-shemi. 3. Klizač potenciometra R T postaviti na maksimalnu (položaj 1). 4. Sklopku S 1 na maketi postaviti u položaj 1 (poluvalno ispravljanje), a sklopku S 2 u položaj 0 (bez kapacitivnog filtra). 5. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje makete na napon napajanja. Ako postoje neke nejasnoće oko mjernog postupka konzultirati se s nastavnikom! 6. Uključiti mrežni prekidač na regulacijskom transformatoru i na osciloskopu provjeriti oblik poluvalno ispravljenog napona. 7. Dvokanalnim osciloskopom snimiti oscilograme uab, ucb i napon bruma ub. 8. Mijenjati položaj klizača potenciometra R T prema tablici 1, te osciloskopom odrediti ovisnost izlaznog napona o opterećenju. Dobivene rezultate unijeti u tablicu Prebaciti sklopku S 2 u položaj 1 (sa kapacitivnim filtrom), te ponoviti mjerenja pod točkama 3, 6, 7 i 8. Nakon izvršnog mjerenja isključiti s prekidačem napajanje regulacijskog transformatora. TABLICA 1 R T Ω 2 750Ω 3 500Ω 4 250Ω 5 20Ω Bez C U RT (V) C U RT (V) napomena: na istim diagramima nacrtati valne oblike za slučaj S 2 u položaju 1 ; 2. Laboratorijska vježba 2 Ispravljački spojevi 6

11 b) Prikazati grafički prema podacima u tablici 1 ovisnost izlaznog napona o opterećenju ispravljača bez filtra i ispravljača s filtrom. III.ZADATAK: a) Izvesti mjerenja na punovalnom ispravljaču prema shemi: UPUTE ZA IZRADU III. ZADATKA: 1. Spojnim vodovima spojiti na maketu mjerne instrumente i regulacijski transformator prema električnoj blok-shemi. 2. Sklopku S 1 na maketi postaviti u položaj 2 ( punovalno ispravljanje), a sklopku S 2 u položaj 0 (bez kapacitivnog filtra). 3. Uključiti mrežni prekidač na regulacijskom transformatoru i na osciloskopu provjeriti oblik punovalno ispravljanje napona. 4. Dvokanalnim osciloskopom snimiti oscilograme u df, u eb i napon bruma u b. 5. Potenciometrom R T prema tablici 2 odrediti ovisnost izlaznog napona o opterećenju. Dobivene rezultate unijeti u tablicu Prebaciti sklopku S 2 u položaj 1 (sa kapacitivnim filtrom), te ponoviti mjerenja pod točkama 4 i 5. TABLICA 2 R T Ω Ω Ω Ω 5 20 Ω bez C U RT (V) sa C U RT (V) a) Prikazati grafički prema podacima u tablici 2 ovisnost izlaznog napona Laboratorijska vježba 2 Ispravljački spojevi 7

12 b) Prikazati grafički prema podacima u tablici 2 ovisnost izlaznog napona o opterećenju ispravljača bez filtra i ispravljača s filtrom. PITANJA I ZADACI: 1. Obrazložiti rezultate rada poluvalnog i punovalnog ispravljača. 2. Objasniti upotrebu elektrolitskog kondenzatora kao kapacitivnog filtra i komentirati dobivene valne oblike. 3. Analizirati utjecaj promjene opterećenja na izlazni napon u slučaju sa kapacitivnim filtrom i bez filtra. 4. Obrazložiti ulogu regulacijskog trafoa kod mjerenja na ispravljaču. ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa ispravljača 2. Regulacijski transformator (odvojni mrežni trafo) 3. Dvokanalni osciloskop 4. Univerzalni instrument UNIMER 5. Otporna dekada 1kΩ 6. Spojni vodovi: 7 komada, 1 kolaksijalni vod (sonda) Laboratorijska vježba 2 Ispravljački spojevi 8

13 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Što je tranzistor. Na čemu se zasniva tranzistorski efekt. Objasniti na primjeru PNP tranzistora?! 2. Nacrtati osnovne spojeve tranzistora, te označiti karakteristične veličine! 3. Nacrtati izlaznu karakteristiku NPN tranzistora u spoju zajedničkog emitera, te konstruirati prijenosnu. U proizvoljno odabranoj radnoj točki odrediti parametre iz nacrtanih karakteristika! 4. Objasniti ispitivanje ispravnosti tranzistora! Laboratorijska vježba 3 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZE 9

14 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora na maketi, odrediti tip tranzistora, te prema njemu provjeriti polaritete napona ispitati ispravnost dioda s Ohm-metrom. a) Analizirati oznake priloženog tranzistora, te koristeći kataloge s tvorničkim podacima upoznati granične i optimalne karakteristične vrijednosti zadanog tranzistora. II. ZADATAK: a) Snimiti ulazne karakteristike tranzistora prema blok shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Stabilizirane ispravljače priključiti na napon gradske mreže, te podesiti potrebne napone na ispravljačima U BB = 4,5V i U CC=12V. Isključiti prekidačima napajanje ispravljača. 2. Spojnim vodovima spojiti na maketu mjerne instrumente i stabilizirane ispravljače prema električnoj blok-shemi. 3. Potenciometre P B i P C na maketi postaviti u početni položaj (puni okret u lijevo). 4. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje makete na napon napajanja. Ako postoje neke nejasnoće oko mjernog postupka konzultirati se s nastavnikom! 5. Uključiti mrežne prekidače na stabiliziranim ispravljačima, te s izlaznim potenciometrom P C podesiti prednapon U CE = 0V (V C). Ulaznim potenciometrom P B podešavati prednapon baze (V B) prema tablici 1. Očitane vrijednosti struje baze unijeti u tablicu Potenciometrom P C podesiti prednapon U CE =8V (V C). Ponoviti mjerenje iz točke Nakon izvršenog mjerenja isključiti prekidačima napajanje ispravljača, a potenciometre na maketi P B i P C postaviti u početni položaj. TABLICA 1 U BE (V) 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 U CE=0 V U CE=8 V I B (µa) I B (µa) b) Prikazati grafički prema podacima u tablici 1 ovisnost ulazne struje o ulaznom naponu tranzistora u spoju zajedničkog emitera I B =f (U BE) / U CE = konst., te izračunati odgovarajući parametar. Laboratorijska vježba 3 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZE 10

15 III.ZADATAK: a) Snimiti izlaznu karakteristiku tranzistora prema blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU III. ZADATKA: 1. Prespojiti univerzalne instrumente (voltmetre) prema električnoj blok-shemi. Ostali instrumenti i uređaji ostaju u istom spoju. 2. Uključiti mrežne prekidače na stabiliziranim ispravljačima. Ulaznim potenciometrom P B podesiti struju baze I B=0 µa prema tablici 2. Izlaznim potenciometrom P C mijenjati prednapon U CE prema tablici 2, a očitane struje kolektora unijeti u tablicu. Ponoviti postupak i za ostale struje baze iz tablice 2. NAPOMENA: Ukoliko priloženi tranzistor pri mjerenju struje baze I B=20µA kod prednapona U CE >2V nema mjerljivu struju kolektora, treba koristiti za struju baze vrijednosti u zagradi tablice 2. TABLICA 2 I B=0 A I B=20 µa (30 µa) I B=40 µa (60 µa) I B=60 µa (90 µa) U CE (V) I C (ma) I C (ma) I C (ma) I C (ma) b) Prikazati grafički prema podacima u tablici 2 ovisnost izlazne struje o izlaznom naponu tranzistora I C= f (U CE ) / I B = konst., te izračunati odgovarajući parametar. PITANJA I ZADACI: 1. Na snimljenim ulaznim karakteristikama odabrati 4-6 radnih točki, te odrediti dinamički ulazni otpor. Rezultate prikazati tablicom i grafički. 2. Na snimljenim izlaznim karakteristikama odabrati 4-6 radnih točki, te odrediti izlazni dinamički otpor. Rezultate prikazati tablicom i grafički. 3. Pomoću ulaznih i izlaznih karakteristika konstruirati prijenosne karakteristike, te u odabranim radnim točkama odrediti faktor strujnog pojačanja tranzistora. Rezultate prikazati tablicom i grafički. 4. Obrazložiti dobivene rezultate za ulazni i izlazni otpor, te faktor strujnog pojačanja i njihovu ovisnost o položaju radne točke. Laboratorijska vježba 3 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZE 11

16 ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa za snimanje karakteristika tranzistora u spoju ZE 2. Stabilizirani ispravljač 0-15V 2 komada (Baterija 4,5V) 3. Digitalni multimetar (koristi kao voltmetar) 4. Digitalni multimetar UNIMER 33 (UNIMER 3) 2 komada 5. Spojni vodovi -11 komada Laboratorijska vježba 3 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZE 12

17 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati NPN tranzistor u spoju zajedničke baze i označiti smjerove struja i napone! 2. Nacrtati ulazne i izlazne karakteristike NPN tranzistora u spoju ZB i u proizvoljno odabranoj točki odrediti statički i dinamički ulazni i izlazni otpor! 3. Nacrtati izlazne karakteristike PNP tranzistora u spoju zajedničke baze, te konstruirati prijenosne. U proizvoljno odabranoj točki odrediti parametre iz nacrtanih karakteristika. Laboratorijska vježba 4 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZB 13

18 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora na maketi, odrediti tip tranzistora, te prema njemu provjeriti polaritete napona. b) Analizirati oznake priloženog tranzistora, te koristeći kataloge s tvorničkim podacima upoznati granične i optimalne karakteristične vrijednosti zadanog tranzistora. II. ZADATAK: a) Snimiti ulazne karakteristike tranzistora prema blok shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Stabilizirane ispravljače priključiti na napon gradske mreže, te podesiti potrebne napone na ispravljačima U EE = -4,5V i U CC=12V. Isključiti prekidačima napajanje ispravljača. 2. Spojnim vodovima spojiti na maketu mjerne instrumente i stabilizirane ispravljače prema električnoj blok-shemi. 3. Potenciometre P E i P C na maketi postaviti u početni položaj (puni okret u lijevo). 4. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje makete na napon napajanja. Ako postoje neke nejasnoće oko mjernog postupka konzultirati se s nastavnikom! 5. Uključiti mrežne prekidače na stabiliziranim ispravljačima, te s izlaznim potenciometrom P C podesiti prednapon U CB = 0V (V C). Ulaznim potenciometrom P E podešavati prednapon baze U EB (V E) prema tablici 1. Očitane vrijednosti struje emitera unijeti u tablicu Potenciometrom P C podesiti prednapon U CB =8V (V C). Ponoviti mjerenje iz točke Nakon izvršenog mjerenja isključiti prekidačima napajanje ispravljača, a potenciometre na maketi P E i P C postaviti u početni položaj. TABLICA 1 U EB (V) 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 U CB=0 V U CB=8 V I E (ma) I E (ma) b) Prikazati grafički prema podacima u tablici 1 ovisnost ulazne struje o ulaznom naponu tranzistora u spoju zajedničkog emitera I E =f (U EB) / U CB = konst., te u prozvljno odabranoj točki izračunati odgovarajući parametar. Laboratorijska vježba 4 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZB 14

19 III.ZADATAK: a) Snimiti izlaznu karakteristiku tranzistora prema blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU III. ZADATKA: 1. Prespojiti univerzalne instrumente (voltmetre) prema električnoj blok-shemi. Ostali instrumenti i uređaji ostaju u istom spoju. 2. Uključiti mrežne prekidače na stabiliziranim ispravljačima. Ulaznim potenciometrom P E podesiti struju emitera I E=0 ma prema tablici 2. Izlaznim potenciometrom P C mijenjati prednapon U CB prema tablici 2, a očitane struje kolektora unijeti u tablicu. Ponoviti postupak i za ostale struje emitera iz tablice 2. TABLICA 2 U CB (V) I E=0 A I E=1 ma I E=2 ma I E=3 ma I C (ma) I C (ma) I C (ma) I C (ma) c) Prikazati grafički prema podacima u tablici 2 ovisnost izlazne struje o izlaznom naponu tranzistora I C= f (U CB ) / I E = konst., te u proizvoljno odabranoj točki izračunati odgovarajući parametar. PITANJA I ZADACI: 1. Na snimljenim ulaznim karakteristikama odabrati 4-6 radnih točki, te odrediti dinamički ulazni otpor. Rezultate prikazati tablicom i grafički. 2. Na snimljenim izlaznim karakteristikama odabrati 4-6 radnih točki, te odrediti izlazni dinamički otpor. Rezultate prikazati tablicom i grafički. 3. Pomoću ulaznih i izlaznih karakteristika konstruirati prijenosne karakteristike, te u odabranim radnim točkama odrediti faktor strujnog pojačanja tranzistora. Rezultate prikazati tablicom i grafički. 4. Obrazložiti dobivene rezultate za ulazni i izlazni otpor, te faktor strujnog pojačanja i njihovu ovisnost o položaju radne točke. Laboratorijska vježba 4 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZB 15

20 ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa za snimanje karakteristika tranzistora u spoju ZB 2. Stabilizirani ispravljač 0-15V 2 komada (Baterija 4,5V) 3. Digitalni multimetar (koristiti samo kao voltmetar) 4. Digitalni multimetar UNIMER 33 (UNIMER 3) 2 komada 5. Spojni vodovi -11 komada Laboratorijska vježba 4 Snimanje karakteristike tranzistora u spoju ZB 16

21 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati RC mrežu. Na ulaz mreže dovesti simetričan pravokutni napon U pp =10V, frekvencije f=10khz. Ako je C=1nF, odrediti otpor R tako da je : a) τ=0.1t; b) τ=t; c) τ=10t! 2. Nacrtati CR mrežu. Ako je C=10nF, odrediti otpor R tako da je : a) τ=0.1t; b) τ=t; c) τ=10t. Nacrtati valne oblike napona na izlazu! 3. Za CR mrežu s C=2μF i R=1kΩ na čiji je ulaz priključen generator simetričnog pravokutnog napona amplitude 10V s istosmjernom komponentom 5V i frekvencije 500Hz, analizirati prijelazno stanje,te nacrtati napone na otporu i kondenzatoru! ( na poleđini strane). 4. Za djelilo prema shemi odrediti izlazni napon, ako se na ulaz dovede skok napona od 0V na 10V. Nacrtati izlazni napon uz: a) C 1=100pF, b) C 1=150pF, c) C 1=40pF. R 1=R 2=1MΩ, C 2=100pF Laboratorijska vježba 5 Impulsni odziv CR i RC mreže 17

22 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: Snimiti odzive RC-mreže prema električnoj blok-shemi. UPUTE ZA IZRADU I. ZADATKA: 1. Funkcijski generator priključiti na napon gradske mreže i podesiti na osciloskopu pravokutni napon amplitude U G=4V V.V. frekvencije f=1khz. Isključiti prekidačem napajanje funkcijskog generatora. 2. Spojnim vodovima (sonde) spojiti mjerne instrumente sa funkcijskim generatorom prema električnoj blok-shemi. 3. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje sklopa na napajanje. Ako postoje neke nejasnoće oko mjernog postupka konzultirati se s nastavnikom! 4. Uključiti mrežni prekidač na funkcijskom generatoru i na osciloskopu provjeriti oblike ulaznog i izlaznog napona na RC-mreži. 5. Kapacitivnu dekadu postaviti na kapacitet C=6,8nF, a otpornom dekadom postaviti slijedeće vrijednosti otpora: a) R 1=1,5kΩ, b) R 2=15kΩ,c) R 3=150kΩ. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 6. Otpornu dekadu postaviti na kapacitet R=10kΩ, a kapacitivnom dekadom postaviti sljedeće vrijednosti kapaciteta: a) C 1=1nF, b) C 2=10nF, c) C 3=0,1µF. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 7. Odabrati elemente RC-mreže tako da mreža dobro prenosi pravokutne impulse R=, C=. Snimiti valne oblike ulaznog i lzlaznog napona. 8. Odabrati elemente RC-mreže tako da mreža može biti dobar integrator R=, C=. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 9. Postaviti na dekadama R=47kΩ, C=2,2nF, frekvenciju funkcijskog generatora postaviti na sljedeće vrijednosti: a) f 1=100Hz, b) f 2=1kHz, c) f 3=10kHz. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 10. Funkcijski generator postaviti na sinusoidalni napon amplitude U G=4V V.V. frekvencije f=1khz, a na dekadama postaviti R=15kΩ, C=68nF. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona, te odrediti fazni pomak. 11. Funkcijski generator postaviti na trokutasti napon, prema podacima u točki 10. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 12. Nakon izvršenog mjerenja isključiti prekidačem funkcijski generator. Rješenja za zadatak 5. a) b) c) Laboratorijska vježba 5 Impulsni odziv CR i RC mreže 18

23 Rješenja za zadatak 6. a) b) c) Rješenja za zadatak 9. a) b) c) Rješenja za zadatak 10. Rješenja za zadatak 11. Laboratorijska vježba 5 Impulsni odziv CR i RC mreže 19

24 II. ZADATAK: Snimiti odzive CR-mreže prema električnoj blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Spojnim vodovima spojiti mjerne instrumente sa funkcijskim generatorom prema električnoj blokshemi. 2. Uključiti prekidač na funkcijskom generatoru i postaviti pravokutni napon U G=4V V.V. frekvencije f=10khz. Na osciloskopu provjeriti oblike ulaznog i izlaznog napona na CR-mreži. 3. Kapacitivnu dekadu postaviti na C=1,5nF, a otpornom dekadom postaviti sljedeće vrijednosti otpora: a) R 1=68kΩ, b) R 2=6,8kΩ,c) R 3=680Ω. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 4. Otpornu dekadu postaviti na R=1kΩ, a kapacitivnom dekadom postaviti sljedeće vrijednosti kapaciteta: a) C 1=0,1µF, b) C 2=10nF, c) C 3=1nF. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 5. Odabrati elemente CR-mreže tako da mreža dobro prenosi pravokutne impulse R=, C=. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 6. Odabrati elemente CR-mreže tako da mreža bude dobar diferencijator R=, C=. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 7. Postaviti na dekadama R=2,2kΩ, C=47nF, a frekvenciju funkcijskog generatora postaviti na slijedeće vrijednosti: a) f 1=10kHz, b) f 2=1kHz, c) f 3=100Hz. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 8. Funkcijski generator postaviti na sinusoidalni napon amplitude U G=4V V.V. frekvencije f=1khz, a na dekadama postaviti R=15kΩ, C=2,2nF. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona, te odrediti fazni pomak. 9. Funkcijski generator postaviti na trokutasti napon, prema podacima u točki 8. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. Rješenja za zadatak 3. a) b) c) Laboratorijska vježba 5 Impulsni odziv CR i RC mreže 20

25 Rješenja za zadatak 4. a) b) c) Rješenja za zadatak 7. a) b) c) Rješenja za zadatak 8. Rješenja za zadatak 9. PITANJA I ZADACI: 1. Usporediti i objasniti dobivene oscilograme odziva RC-mreže. 2. Usporediti i objasniti dobivene oscilograme odziva CR-mreže. 3. Objasniti utjecaj promjene frekvencije funkcijskog generatora na odziv RC i CR mreže. 4. Usporediti i objasniti odzive RC i CR- mreže na sinusoidalnu pobudu. U čemu je bitna razlika kod faznog pomaka? Laboratorijska vježba 5 Impulsni odziv CR i RC mreže 21

26 ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Dvokanalni osciloskop 2. Funkcijski generator 3. Otporna dekada 4. Kapacitivna dekada 5. Spojni vodovi: 1 komad 3 koaksijalna voda (sonde) Laboratorijska vježba 5 Impulsni odziv CR i RC mreže 22

27 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati tranzistorsku sklopku i provjeriti uvjet zasićenja, ako je zadano: a) U CC=10V, U CEzas=0,3V, U ul=5v, R B=10kΩ, R C=0,5kΩ, U BEzas=0,8V, h fe=50. b) sve isto, osim h fe= Projektirati tranzistorsku sklopku s djelilom u baznom krugu, ako je zadano: U CC=8V, -U BB=8V, R C=1kΩ, h fe=50, U ul1=5v, U ul2=0,3v, te provjeriti uvjet zasićenja! 3. Za sklopku s djelilom u baznom krugu i opteretnim otporom spojenim na U CC izračunati I czas, ako je zadano: U CC=-U BB=5V, h fe=50, R C=1kΩ, R T=4kΩ, R 1=20kΩ, R 2=100kΩ, U ul1=4v, U ul2=0,3v. Provjeriti da li je sklopka u stanju zasićenja i koliki je napon U CE u slučaju priključenja R T na masu, te napon U BEzap! Laboratorijska vježba 6 Tranzistorska sklopka 23

28 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora na maketi b) Analizirati oznake priloženih tranzistora, te koristeći kataloge s tvorničkim podacima upoznati granične i optimalne karakteristične vrijednosti zadanog tranzistora. c) Usporediti električnu shemu tranzistorske sklopke sa maketom i označi vrijednosti elemenata prema maketi II. ZADATAK: Izmjeriti statička svojstva tranzistorske sklopke prema električnoj blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Stabilizirani ispravljač priključiti na napon gradske mreže i podesiti napon ispravljača Ucc=5V. Isključiti prekidačem napajanje ispravljača. 2. Spojnim vodovima spojiti ispravljač na maketu i povezati sklopku I i II prema elektičnoj blok-shemi. 3. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje makete na napon napajanja. Ako postoje neke nejasnoće oko mjernog postupka konzultirati se s nastavnikom. 4. Uključiti mrežni prekidač na stabiliziranom ispravljaču, a ulaz sklopke I spojiti na napon napajanja +Ucc (zasićenje). Univerzalnim instrumentom izmjeriti prednapone i struje na sklopkama, a dobivene rezultate unijeti u tablicu Ulaz sklopke I spojiti na masu (zapiranje). Izmjeriti prednapone i struje na sklopkama, a dobivene rezultate unijeti u tablicu 1. TABLICA 1 U BE1 (V) U BE1 (V) U BE1 (V) U BE1 (V) U BE1 (V) U BE1 (V) Zasićenje Zapiranje III.ZADATAK: Snimiti odziv tranzistorske sklopke na pravokutni napon amplitude U G=4V vv frekvencije f=1khz. Osciloskopom snimiti valni oblik ulaznog i izlaznog napona prema blok-shemi: Laboratorijska vježba 6 Tranzistorska sklopka 24

29 IV. ZADATAK: Snimiti odziv tranzistorske sklopke s otpornim opterećenjem: 1. Prema blok-shemi iz III. zadatka na izlaz tranzistorske sklopke spojiti otpornu dekadu prema masi. Na dekadi postaviti sljedeće vrijednosti otpora: a) R 1=10kΩ, b) R 2=4,7kΩ, c) R 3=1kΩ. Osciloskopom snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. 2. Otpornu dekadu spojiti na izlaz tranzistorske sklopke i napon napajanja +Ucc. Na dekadi postaviti sljedeće vrijednosti otpora: a) R 1=10kΩ, b) R 2=4,7kΩ, c) R 3=1kΩ. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. Rješenja za zadatak IV.1 Rješenja za zadatak IV.2 a) b) c) a) b) c) Laboratorijska vježba 6 Tranzistorska sklopka 25

30 V. ZADATAK: Snimiti odziv tranzistorske sklopke s kapacitivnim opterećenjem: 1. Prema blok-shemi iz III. zadatka na izlaz tranzistorske sklopke spojiti kapacitivnu dekadu prema masi. 2. Na funkcijskom generatoru podesiti pravokutni napon U G=4V vv frekvencije f=10khz. 3. Na dekadi postaviti sljedeće vrijednosti kapaciteta: a) C 1=1nF, b) C 2=10nF, c) C 3=0,1µF. Snimiti valne oblike ulaznog i izlaznog napona. Rješenja za zadatak V.3 a) b) c) VI. ZADATAK: Prema električnoj blok-shemi povezati dvije tranzistorske sklopke i snimiti odziv na pravokutnu pobudu. Osciloskopom snimiti ulazni napon sklopke I i izlazni napon sklopke II. Laboratorijska vježba 6 Tranzistorska sklopka 26

31 PITANJA I ZADACI: 1. Na osnovu poznatih vrijednosti otpora i izmjerenih prednapona izračunati struju baze i struju kolektora sklopke u zasićenju. Objasniti da li je tranzistor u zasićenju kada vodi? 2. Objasniti kakav utjecaj ima pojedino otporno opterećenje na izlazni valni oblik. 3. Objasniti utjecaj kapacitivnog opterećenja na izlazni valni oblik. ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa tranzistorske sklopke 2. Dvokanalni osciloskop 3. Funkcijski generator 4. Stabilizirani ispravljač 5. Univerzalni instrument 6. Otporna dekada 7. Kapacitivna dekada 8. Spojni vodovi 6 komada, 3 kolaksijalna voda (sonde) Laboratorijska vježba 6 Tranzistorska sklopka 27

32 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati električnu shemu bistabilnog multivibratora, te analizirati rad izračunavši sve struje i napone ako je zadano: U CC=-U BB= 10V, R 1=6,8kΩ, R 2=47kΩ, R C=1,5kΩ, hfe=50, I CBO je zanemarivo ; radi se o silicijskom tranzistoru. 2. Objasniti rad bistabilnog multivibratora iz prethodnog zadatka opterećenog na izlazu Q opteretnim otporom Rp=1kΩ. Kako potrošač utječe na izlazni napon? 3. Analizirati utjecaj ulaza za okidanje na rad SR-bistabila, JK-bistabila i T- bistabila. Prikazati tablicama stanja. Laboratorijska vježba 7 Bistabilni multivibrator 28

33 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora na maketi b) Analizirati oznake priloženih tranzistora, te koristeći kataloge s tvorničkim podacima upoznati granične i optimalne karakteristične vrijednosti zadanog tranzistora. c) Usporediti električnu shemu bistabila sa maketom i označi vrijednosti elemenata prema maketi. II. ZADATAK: Izmjeriti napone na bazama i kolektorima tranzistora prema električnoj blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Stabilizirane ispravljače priključiti na gradsku mrežu i podesiti napone U CC=+5V i U BB= - 5V. Isključiti prekidačem napajanje ispravljača. 2. Spojnim vodovima spojiti ispravljače i univerzalne voltmetre na maketu. 3. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje makete na napon napajanja. Ako postoje neke nejasnoće oko mjernog postupka konzultirati se s nastavnikom! 4. Uključiti mrežne prekidače na stabiliziranim ispravljačima. Univerzalnim instrumentima izmjeriti prednapone na tranzistorima bistabila. 5. Očitane vrijednosti prednapona unijeti u tablicu 1, te zaključiti koji je tranzistor u zasićenju (C), a koji u zapiranju (O) pa to stanje upisati u tablicu (prekriži netočno). TABLICA 1 T 1 U CE1 (V) U BE1 (V) U CE2 (V) U BE2 (V) T 2 C O C O NAPOMENA: Uočiti kako LED diode kao svjetlosni indikatori na maketi pokazuju logička stanja ulaza i izlaza bistabila! III.ZADATAK: Snimiti tablice stanja bistabila 1. Koristeći +Ucc kao visoki nivo napona (1) i masu kao niski nivo napona (0), provjeriti djelovanje statičkih ulaza za okidanje S i R na promjenu stanja bistabila prema tablici stanja 1. Stanje izlaza za odgovarajuće kombinacije ulaza unijeti u tablicu stanja Provjeriti djelovanje dinamičkih ulaza za okidanje J i K na stanja izlaza bistabila prema tablici stanja Provjeriti djelovanje ulaza T (J, K kratko spojeni) na stanja izlaza bistabila prema tablici stanja 3. TABLICA STANJA 1 TABLICA STANJA 2 TABLICA STANJA 3 S R Q Q J K Q Q T Q Q Ulazi Slob. Ulazi Slob. Ulaz slobodan Laboratorijska vježba 7 Bistabilni multivibrator 29

34 IV. ZADATAK: a) Na ulaz T dovesti simetrični pravokutni napon U=4V vv, frekvencije f=1khz. Osciloskopom snimiti valne oblike ulaznog i izlaznih napona (Q ili Q) prema blok-shemi: b) Smanjivati frekvenciju funkcijskog generatora, te odrediti na kojoj frekvenciji bistabil više ne dijeli frekvenciju izlaznih impulsa? f =. V. ZADATAK: a) Snimiti stanja izlaza bistabila s otpornim opterećenjem prema masi. Prema blok-shemi i podacima iz zadatka IV.a na osnovni izlaz bistabila Q spojiti otpornu dekadu prema masi. Na dekadi postaviti slijedeće vrijednosti otpora: a) R 1=10kΩ b) R 2=4,7kΩ c) R 3=1kΩ b) Snimiti osciloskopom valne oblike ulaznih i izlaznih napona za opterećenja pod a, b, c. VI. ZADATAK: a) Snimiti stanja izlaza bistabila s kapacitivnim opterećenjem. Prema blok-shemi i podacima iz zadatka IV.a na osnovni izlaz bistabila Q spojiti kapacitivnu dekadu prema masi. Na dekadi postaviti slijedeće vrijednosti kapaciteta: a) C 1=1nF b) C 2=10nF c) C 3=0,1nF b) Snimiti osciloskopom valne oblike ulaznih i izlaznih napona za opterećenja pod a, b, c. Laboratorijska vježba 7 Bistabilni multivibrator 30

35 V.b zadatak VI.b zadatak PITANJA I ZADACI: 1. Analizirajući tablice stanja bistabila u III. zadatku zaključiti i obrazložiti kada i zašto dolazi do promjene stanja izlaza bistabila za sve tri tablice. 2. Objasniti kakav utjecaj ima otporno opterećenje na izlazni valni oblik bistabila. 3. Objasniti utjecaj kapacitivnog opterećenja na izlazni valni oblik. ODGOVORI NA PITANJA: Laboratorijska vježba 7 Bistabilni multivibrator 31

36 INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa bistabilnog multivibratora 2. Dvokanalni osciloskop 3. Funkcijski generator 4. Stabilizirani ispravljač 2 komada 5. Univerzalni instrument 2 komada 6. Otporna dekada 7. Kapacitivna dekada Laboratorijska vježba 7 Bistabilni multivibrator 32

37 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati električnu shemu astabilnog multivibratora, te analizirati rad izračunavši sve struje i napone ako je zadano: U CC=10V, R B=68kΩ, R C=1,5kΩ, h FE=50, C 1=10nF, C 1=5nF. Odredite frekvenciju izlaznog signala. 2. Objasniti rad astabilnog multivibratora iz prethodnog zadatka opterećenog na izlazu Q opteretnim otporom R P=1kΩ. Kako potrošač utječe na izlazni napon? Hoće li se promijeniti trajanje kvazistabilnih stanja? 3. Projektirati astabilni multivibrator koji će na svom izlazu generirati asimetričan pravokutni napon s odnosom T 1:T 2=1:5 frekvencije 10kHz,uz struju I czas=10ma i napon napajanja U CC=9V,te h FE=50. Laboratorijska vježba 8 Astabilni multivibrator 33

38 B. RAD U LABORATORIJU I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora na maketi b) Analizirati oznake priloženih tranzistora, te koristeći kataloge s tvorničkim podacima upoznati granične i optimalne karakteristične vrijednosti zadanog tranzistora. c) Usporediti električnu shemu astabila sa maketom i označi vrijednosti elemenata prema maketi. II. ZADATAK: Izmjeriti napone na bazama i kolektorima tranzistora prema električnoj blok-shemi: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Stabilizirani ispravljač priključiti na napon gradske mreže i podesiti napon ispravljača U CC=5V. Isključiti prekidačem napajanje ispravljača. 2. Spojnim vodovima spojiti ispravljač i univerzalne instrumente na maketu prema električnoj blokshemi. 3. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda ispravnost spajanja i odobri uključivanje makete na napon napajanja. Ako postoje neke nejasnoće oko mjernog postupka konzultirati se s nastavnikom! 4. Uključiti mrežni prekidač na stabiliziranom ispravljaču. Univerzalnim instrumentom izmjeriti prednapone na tranzistorima i struju astabila. 5. Očitane vrijednosti prednapona i potrošnju astabila unijeti u tablicu. Tr1 Tr2 I (ma) U CE1 (V) U BE1 (V) U CE2 (V) U BE2 (V) III.ZADATAK: Snimiti impulsne valne oblike na kolektorima i bazama tranzistora astabila prema električnoj blok-shemi: a) Snimiti osciloskopom valne oblike napona na bazi i kolektoru tranzostora Tr1. b) Snimiti osciloskopom valne oblike napona na bazi i kolektoru tranzostora Tr2. c) Izmjeriti trajanja kvazistabilnog stanja T 1 i T 2 astabila. d) Odrediti frekvenciju astabila (f A). Laboratorijska vježba 8 Astabilni multivibrator 34

39 T 1= T 2= f A= IV. ZADATAK: Snimiti rad astabila s otpornim opterećenjem prema masi. Prema električnoj blok-shemi u ZADATKU III na osnovni izlaz Q astabila spojiti otpornu dekadu prema masi. Na dekadi postaviti slijedeće vrijednosti otpora: a) R 1=10kΩ R 2=4,7kΩ R 3=1kΩ a) Snimiti osciloskopom valne oblike napona na kolektorima i bazama tranzistora Tr1 i Tr2 za slučajeve opterećenja a, b, c. b) Izmjeriti trajanja kvazistabilnih stanja T 1 i T 2 astabila za slučajeve opterećenja a, b, c. c) Odrediti frekvenciju opterećenog astabila za slučajeve a, b, c. a) b) c) f= f= f= T 1= T 1= T 1= T 2= T 2= T 2= Laboratorijska vježba 8 Astabilni multivibrator 35

40 V. ZADATAK: Snimiti rad astabila s kapacitivnim opterećenjem. Prema električnoj blok-shemi u ZADATKU III na osnovni izlaz Q astabila spojiti kapacitivnu dekadu prema masi. Na dekadi postaviti slijedeće vrijednosti kapaciteta: a) C 1=1nF C 2=15nF C 3=0,1nF a) b) c) PITANJA I ZADACI: 1. Koji elementi u astabilu određuju trajanja kvazistabilnih stanja? 2. Izračunati trajanja kvazistabilnih stanja T 1 i T 2 te ih usporediti sa izmjerenim. Zbog čega dolazi do odstupanja? 3. Zbog čega se razlikuju trajanja kvazistabilnih stanja neopterećenog astabila od opterećenog? 4. Zaključiti o čemu sve ovisi frekvencija astabila i kako se može mijenjati? 5. Usporediti snimljene valne oblike na astabilu i zaključiti da li tranzistori odlaze u zasićenje? ODGOVORI NA PITANJA: Laboratorijska vježba 8 Astabilni multivibrator 36

41 INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa astabilnog multivibratora 2. Dvokanalni osciloskop 3. Stabilizirani ispravljač 4. Univerzalni instrument 2 komada 5. Otporna dekada 6. Kapacitivna dekada 7. Spojni vodovi 6 komada, 2 kolaksijalna voda Laboratorijska vježba 8 Astabilni multivibrator 37

42 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati pojačalo u spoju zajedničkog emitera, objasniti ulogu elemenata, te temperaturnu stabilizaciju radne točke s emiterskim otporom. 2. Za pojačalo u spoju zajedničkog emitera zadano je:u CC=12V, R 1=8,2kΩ, R 2=3,3 kω, R E=970 Ω, R C=1,8 kω, R P=1kΩ, h FE=100. Naći vrijednost statičke radne točke, te je ucrtati u odgovarajuće karakteristike. Komentirati rezultat i odrediti naponsko i strujno pojačanje za dano pojačalo. 3. Za pojačalo u spoju zajedničkog emitera odrediti otpore niskoohmskog djelila tako da na izlazu dobijemo maksimalni hod izlaznog signala, ako je zadano: U CC=5V,R C=1kΩ, R E=0,5kΩ, h FE=100. Pojačalo nije opterećeno. 4. Nacrtati amplitudno-frekvencijsku karakteristiku pojačala u spoju zajedničkog emitera, te odrediti vrijednosti kondenzatora C E i C V1, ako je ulazni otpor tranzistora 2 kω, R C=8 kω, h FE=100, a donja granična frekvencija iznosi 50Hz. Laboratorijska vježba 9 Pojačalo u spoju zajedničkog emitera (ZE) 38

43 B. RAD U LABORATORIJU STATIČKA ANALIZA POJAČALA I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora i odrediti tip b) Analizirati oznake priloženog tranzistora c) Usporediti električnu shemu pojačala sa maketom i označi vrijednosti elemenata prema maketi. II.ZADATAK: a) Izvršiti statičku analizu zadanog pojačala, tj. izmjeriti struje, padove napona na otporima i prednapone na tranzistoru. b) Izračunati struje, padove napona na otporima i prednapone na tranzistoru. c) Izmjerene i izračunate vrijednosti unijeti u tablicu 1. Tablica 1 U CC U CE U BE U RE U RC U R1 U R2 I C Izmjereno Izračunato UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Spojiti maketu pojačala na izvor napajanja U CC = 12V. 2. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda spoj. 3. Univerzalnim instrumentom izmjeriti napone na otporima, prednapone na tranzistoru, struju pojačala. 4. Izračunati struju kolektora pomoću pada napona na otporu R C. DINAMIČKA ANALIZA POJAČALA I.ZADATAK: a) Izmjeriti pojačanje pojačala s kondenzatorom C E, ako je U ul = 40 mvpp pri frekvenciji f o = 1kHz. b) Izmjeriti pojačanje pojačala bez kondenzatora C E, ako je ulazni napon isti kao u zadatku pod a). a) b) h FE = h FE = Laboratorijska vježba 9 Pojačalo u spoju zajedničkog emitera (ZE) 39

44 II. ZADATAK: a) Izmjeriti pojačanje sa emiterskim kondenzatorom C E u db u propusnom pojasu pojačala uz različite frekvencije ulaznog signala. Mjerenjem odrediti donju i gornju graničnu frekvenciju pojačala. b) Ponoviti mjerenje pod a) za pojačalo bez kondenzatora C E. c) Izmjerene vrijednosti napona unijeti u tablicu 2 i tablicu 3, te izračunati pojačanja u db. Tablica 2 mjerenje pod a) f (Hz) f d= k 5k 10k f g= U UL (db) U IZ (db) A U (db) Tablica 3 mjerenje pod b) f (Hz) f d= k 5k 10k f g= U UL (db) U IZ (db) A U (db) UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Spojiti mjerne instrumente i maketu pojačala prema blok-shemi! 2. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda spoj. 3. Uključiti instrumente, namjestiti frekvenciju f o=1khz, te očitati razine ulaznog i izlaznog signala u voltima i decibelima. 4. Mijenjati frekvenciju prema tablici 2 i tablici 3, te očitavati pripadnu razinu izlaznog signala u db. Pri tom razina ulaznog signala mora biti konstantna U ul = 40 mv pp. 5. Pratiti na osciloskopu pravilnost valnih oblika na izlazu i ulazu. III.ZADATAK: a) Snimiti frekvencijsku karakteristiku pojačala sa emiterskim kondenzatorom C E. b) Snimiti frekvencijsku karakteristiku pojačala bez emiterskog kondenzatora C E (na istom dijagramu). Laboratorijska vježba 9 Pojačalo u spoju zajedničkog emitera (ZE) 40

45 PITANJA I ZADACI: 1. Objasniti ulogu pojedinih elemenata u shemi pojačala. 2. Analizirati izmjerene i izračunati vrijednosti za padove napona i struje u tablici 1. Zbog čega su nastale razlike između mjerenih i izračunatih vrijednosti? 3. Izračunati f d i f g za dano pojačalo (maketa), te ih usporediti sa vrijednostima dobivenim mjerenjem. Zbog čega postoje razlike? 4. Iz dijagrama odrediti širinu frekvencijskog pojasa B i objasniti zbog čega je propusni pojas pojačala bez C E širi. 5. Što bi trebalo promijeniti u pojačalu da f g bude viša? ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa pojačala 2. Univerzalni instrument 3. RC-generator 4. Elektronski voltmetar 5. Osciloskop 6. Stabilizirani ispravljač 7. Spojni vodovi Laboratorijska vježba 9 Pojačalo u spoju zajedničkog emitera (ZE) 41

46 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati dvostupanjsko RC pojačalo, objasniti ulogu elemenata, provesti statičku i dinamičku analizu. 2. Nacrtati kaskadni spoj pojačala izveden sa tri pojačala, izvesti izraze za naponska i strujna pojačanja, te ulazne i izlazne otpore. 3. Nacrtati amplitudno-frekvencijsku karakteristiku RC pojačala, te je usporediti sa karakteristikom pojačala u spoju zajedničkog emitera. 4. Za dvostupanjsko pojačalo sa kapacitivnom vezom zadano je: R 11=R 22=10kΩ, R 12=R 21=50kΩ, R C1=R C2=5kΩ, h ie1=h ie2=1kω, h fe1=h fe2=150. Odrediti A uuk i A iuk. Laboratorijska vježba 10 Dvostupanjsko RC pojačalo 42

47 B. RAD U LABORATORIJU STATIČKA ANALIZA POJAČALA I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora i odrediti tip b) Usporediti električnu shemu RC-pojačala (slika) sa maketom i označi vrijednosti elemenata prema maketi. II.ZADATAK: a) Izvršiti statičku analizu pojačala, tj. izmjeriti padove napona na otporima i prednapone tranzistora. b) Izmjerene i izračunate vrijednosti unijeti u tablicu 1. Tablica 1 U CC U CE1 U BE1 U RE1 U RC1 U BC1 U CE2 U BE2 U RE2 U RC2 U BC2 I P (V), (ma) UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Spojiti maketu pojačala na izvor napajanja U CC = 12V. 2. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda spoj. 3. Univerzalnim instrumentom izmjeriti napone na otporima, prednapone na tranzistorima i struju pojačala. DINAMIČKA ANALIZA POJAČALA I.ZADATAK: a) Izmjeriti pojačanje prvog stupnja RC - pojačala, ako je U ul = 10 mv pp pri frekvenciji f o =1kHz. b) Izmjeriti pojačanje cijelog pojačala, ako je ulazni napon isti kao u zadatku pod a). a) b) A U1 = A UUK = II. ZADATAK: a) Izmjeriti pojačanje sa emiterskim kondenzatorom C E u db u propusnom pojasu pojačala uz različite frekvencije ulaznog signala. Mjerenjem odrediti donju i gornju graničnu frekvenciju pojačala (tablica 2). b) Ponoviti mjerenje pod a) za cijelo pojačalo (tablica 3). Laboratorijska vježba 10 Dvostupanjsko RC pojačalo 43

48 Tablica 2 mjerenje pod a) f (Hz) f d= k 5k 10k f g= U UL (db) U IZ (db) A U (db) Tablica 3 mjerenje pod b) f (Hz) f d= k 5k 10k f g= U UL (db) U IZ (db) A U (db) UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Spojiti mjerne instrumente i maketu pojačala prema blok-shemi! 2. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda spoj. 3. Uključiti instrumente, namjestiti frekvenciju f o=1khz, te očitati razine ulaznog i izlaznog signala u voltima i decibelima. 4. Mijenjati frekvenciju prema tablici 2 i tablici 3, te očitavati pripadnu razinu izlaznog signala u db. Pri tom razina ulaznog signala mora biti konstantna U ul = 10 mv pp. III.ZADATAK: a) Snimiti frekvencijsku karakteristiku prvog stupnja pojačala. b) Snimiti frekvencijsku karakteristiku cijelog pojačala (na istom dijagramu). Laboratorijska vježba 10 Dvostupanjsko RC pojačalo 44

49 PITANJA I ZADACI: 1. Objasniti ulogu pojedinih elemenata u shemi pojačala. 2. Izračunati struje kolektora i objasniti zbog čega se razlikuju. 3. Izračunati f d i f g za dano pojačalo (maketa), te ih usporediti sa izmjerenim vrijednostima. Zbog čega postoje razlike? 4. Iz dijagrama odrediti širinu prenešenog frekvencijskoga pojasa prvog stupnja pojačala i cijelog pojačala. 5. Objasniti zbog čega su propusni pojasi različiti. ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa RC pojačala 2. Univerzalni instrument 3. RC-generator 4. Elektronski voltmetar 5. Osciloskop 6. Stabilizirani ispravljač 7. Spojni vodovi Laboratorijska vježba 10 Dvostupanjsko RC pojačalo 45

50 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Nacrtati diferencijalno pojačalo, objasniti ulogu elemenata, te provesti statičku analizu. 2. Za diferencijalno pojačalo provesti dinamičku analizu rada. 3. Odredite faktor potiskivanja za dano pojačalo, ako je ulazni napon jednak 10mV,a izlazni diferencijalni napon 2.4V,odnosno izlazni napon u slučaju dovođenja istih signala na ulaz 6mV. 4. Nacrtati diferencijsko pojačalo sa strujnim izvorom (pojačalom u spoju zajedničke baze) u krugu emitera, te objasniti rad tako izvedenog pojačala. Laboratorijska vježba 11 Diferencijalno pojačalo 46

51 B. RAD U LABORATORIJU STATIČKA ANALIZA POJAČALA I.ZADATAK: a) Ohm-metrom ispitati ispravnost tranzistora i odrediti tip b) Usporediti električnu shemu diferencijalnog pojačala sa maketom i označi vrijednosti elemenata prema maketi. II.ZADATAK: a) Izvršiti statičku analizu pojačala, tj. izmjeriti padove napona na otporima i prednapone tranzistora. b) Izmjerene i izračunate vrijednosti unijeti u tablicu 1. Tablica 1 U CC U EE U CE1 U BE1 U CE2 U BE2 U RC1 U RC2 U RB1 U RB2 U P I CC (V), (ma) UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Spojiti maketu pojačala na izvor napajanja U CC = -U EE = 12V. 2. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda spoj. 3. Univerzalnim instrumentom izmjeriti napone na otporima, prednapone na tranzistorima i struju pojačala. III.ZADATAK: a) Izvršiti simetriranje diferencijalnog pojačala prema priloženoj blok-shemi! Laboratorijska vježba 11 Diferencijalno pojačalo 47

52 DINAMIČKA ANALIZA POJAČALA I.ZADATAK: a) Izmjeriti diferencijalno pojačanje i asimetrično diferencijalno pojačanje pojačala prema danoj blok-shemi, ako je u ul1 = -u ul2 = 40 mv PP. b) Snimiti oscilograme napona na ulazima i izlazima pojačala. diferencijalno pojačanje: asimetrično pojačanje: Laboratorijska vježba 11 Diferencijalno pojačalo 48

53 II. ZADATAK: a) Izmjeriti zajedničko pojačanje diferencijalnog pojačala prema danoj blok-shemi ako je ulazni napon u ul1 = u ul2 = 40 mv PP frekvencije 1kHz. b) Snimiti oscilograme napona na ulazima i izlazima pojačala. zajedničko pojačanje: UPUTE ZA IZRADU II. ZADATKA: 1. Spojiti mjerne instrumente i maketu pojačala prema blok-shemi! 2. Pozvati nastavnika (laboranta) da pregleda spoj. 3. Uključiti instrumente, namjestiti frekvenciju f o=1khz, te očitati razine ulaznog i izlaznog signala u voltima i decibelima. 4. Sa dvokanalnim osciloskopom snimiti oscilograme na ulazima i izlazima diferencijalnog pojačala. PITANJA I ZADACI: 1. Objasniti ulogu tranzistora T 3 u električnoj shemi pojačala. 2. Analizirati izmjerene vrijednosti za padove napona i prednapona. Objasniti zbog čega se pojedine istoimene vrijednosti razlikuju? 3. Objasniti što se dešava kada signal dovedemo na ulaze pojačala bez obrtača faze? 4. Izračunati faktor potiskivanja za dano pojačalo. Laboratorijska vježba 11 Diferencijalno pojačalo 49

54 ODGOVORI NA PITANJA: INSTRUMENTI I SREDSTVA ZA RAD 1. Maketa diferencijalnog pojačala 2. Obrtač faze 3. Univerzalni instrument 4. RC-generator 5. Elektronski voltmetar 6. Dvokanalni osciloskop 7. Spojni vodovi Laboratorijska vježba 11 Diferencijalno pojačalo 50

55 A. PRIPREMA ZA VJEŽBU 1. Grafički i analitički analizirati klase rada tranzistora snage. 2. Nacrtati pojačalo snage klase B s komplementarnom simetrijom, objasniti ulogu elemenata,te provesti statičku analizu. 3. Usporediti dano pojačalo sa pojačalom klase B sa transformatorskom vezom (nacrtati shemu spoja). Laboratorijska vježba 12 Pojačalo snage s komplementarnom simetrijom 51

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci za pripremu. Opis pokusa

Zadaci za pripremu. Opis pokusa 5. EM: OSCILOSKOP 1. Nacrtajte blok shemu analognog osciloskopa i kratko je opišite. 2. Na zastoru osciloskopa dobiva se prikazana slika. Kolika je efektivna vrijednost i frekvencija priključenog napona,

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME

Διαβάστε περισσότερα

Snimanje karakteristika dioda

Snimanje karakteristika dioda FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE TEHNIČKI ŠKOLSKI CENTAR ZVORNIK PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE II RAZRED Zanimanje: Tehničar računarstva MODUL 3 (1 čas nedeljno, 36 sedmica) PREDMETNI PROFESOR: Biljana Vidaković 0

Διαβάστε περισσότερα

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Strujna zrcala pomoću BJT tranzistora 2. Strujni izvori sa BJT tranzistorima 3. Tranzistor kao sklopka 4. Stabilizacija radne točke 5. Praktični sklopovi s tranzistorima Strujno

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Teoretski zadaci sa diodama 2. Analiza linije tereta 3. Elektronički sklopovi sa diodama 4. I i ILI vrata 5. Poluvalni ispravljač Teoretski zadaci

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijalni pojačavač

Diferencijalni pojačavač Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike

Διαβάστε περισσότερα

Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug

Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug 1. LMNT STOSMJNOG STJNOG KGA Jednostavan strujni krug (Slika 1.1) sastoji se od sljedećih elemenata: 1 Trošilo Aktivni elementi naponski i strujni izvori Pasivni elementi trošilo (u istosmjernom strujnom

Διαβάστε περισσότερα

Mjerna pojačala. Na kraju sata student treba biti u stanju: Mjerna pojačala. Ak. god. 2008/2009

Mjerna pojačala. Na kraju sata student treba biti u stanju: Mjerna pojačala. Ak. god. 2008/2009 Ak. god. 2008/2009 1 Na kraju sata student treba biti u stanju: Opisati svojstva mjernih pojačala Objasniti i opisati svojstva negativne povratne veze Objasniti i opisati svojstva operacijskih pojačala

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava

Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava Sadržaj predavanja: 1. Upoznavanje s osnovnim sklopovima tranzistorskih pojačala 2. Upoznavanje s osnovnim sklopovima operacijskih pojačala 3. Analogni sklopovi

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

Laboratorijske vježbe

Laboratorijske vježbe Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci Stanka Vraza 15, Vinkovci Laboratorijske vježbe Energetska elektronika (skripta za lokalnu upotrebu) Praćenje izvršenja vježbi Učenik: Razred: Nastavna godina:

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA Autori: Predrag Pejović i

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVEČILIŠTE ZAGEB FAKLTET POMETNIH ZNANOSTI predme: Nasavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Auorizirana predavanja 2016. 1 jecaj nelinearnih karakerisika komponenaa na rad elekroničkih

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi Najčešći sklop punovalnog ispravljača se može realizirati pomoću 4 diode i otpornika: Na slici je ulazni signal sinusodialanog

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2017/2018 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Određivanje osvetljenosti laboratorije korišćenjem fotootpornika

Διαβάστε περισσότερα

STABILIZIRANI ISPRAVLJAČ S REGULACIJOM

STABILIZIRANI ISPRAVLJAČ S REGULACIJOM Ime i prezime autora (učenika): Marko Jakovac Ime i prezime mentora: prof. Robert Žunić Naziv škole: Tehnička škola Poštanski broj i mjesto: 35000 Slavonski Brod Adresa: Eugena Kumičića 55 STABILIZIRANI

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. Katedra za strojarsku automatiku. Essert, Grilec, Žilić, Maletić: ELEKTROTEHIKA

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU. Katedra za strojarsku automatiku. Essert, Grilec, Žilić, Maletić: ELEKTROTEHIKA FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Katedra za strojarsku automatiku Essert, Grilec, Žilić, Maletić: ELEKTROTEHIKA Modelarske i laboratorijske vježbe Zagreb, 2016. Modelarska vježba

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? a) b) c) d) e) Odgovor: a), c), d) Objašnjenje: [1] Ohmov zakon: U R =I R; ako je U R 0 (za neki realni, ne ekstremno

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Uvod u AC analizu sklopova s BJT tranzistorima 2. Energetska bilansa pojačanja BJT tranzistora u AC domeni 3. AC modeliranje sklopova sa BJT tranzistorima 4. r e model tranzistora

Διαβάστε περισσότερα

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA POLITEHNIKU. PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe) Rijeka, 2005.

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA POLITEHNIKU. PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe) Rijeka, 2005. FILOZOFSKI FAKULTT U RIJI ODSJK ZA POLITHNIKU PRAKTIKUM LKTRONIK (upute za vježbe) Rijeka, 2005. SADRŽAJ Vježba 1. UPOZNAVANJ S OZNAKAMA I PARAMTRIMA OSNOVNIH LKTRONIČKIH LMNATA... 3. 1.1 Određivanje parametara

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

1. ELEKTRONIKA U SUSTAVIMA

1. ELEKTRONIKA U SUSTAVIMA 1. ELEKTRONIKA U SUSTAVIMA za mjerenje, upravljanje i zaštitu uređaja i postrojenja Počeci razvoja i primjene elektronike povezuju se s razvojem radiotehnike. Postupno elektronika ima sve veću primjenu

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori u digitalnoj logici

Tranzistori u digitalnoj logici Tranzistori u digitalnoj logici Za studente koji žele znati malo detaljnije koja je funkcija tranzistora u digitalnim sklopovima, u nastavku je opisan pojednostavljen način rada tranzistora. Pri tome je

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno

Διαβάστε περισσότερα

Treća laboratorijska vježba iz Elektrotehnike Motori istosmjerne struje

Treća laboratorijska vježba iz Elektrotehnike Motori istosmjerne struje Treća laboratorijska vježba iz Elektrotehnike Motori istosmjerne struje Katedra za strojarsku automatiku Essert, Žilić, Maletić Siječanj 2017 1 Uvod Poglavlje 1, tj. Uvod pročitati prije dolaska na laboratorijske

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi

Trofazni sustav. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi. Uvodni pojmovi tranica: X - 1 tranica: X - 2 rofazni sustav inijski i fazni naponi i struje poj zvijezda poj trokut imetrično i nesimetrično opterećenje naga trofaznog sustava Uvodni pojmovi rofazni sustav napajanja

Διαβάστε περισσότερα

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Fakultet elektrotehnike i računarstva Fakultet elektrotehnike i računarstva Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE Pokazna laboratorijska vježba: KOMUNIKACIJSKI SATELITI ASTRA

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Slika 1. Simboli i oznake tranzistora.

Slika 1. Simboli i oznake tranzistora. 8. RAZRED ELEKTRONIKA RJEŠAVANJE PRAKTIČNOG ZADATKA ŠKOLSKA RAZINA ŠKOLSKA GODINA 2017. - 2018. NAZIV TEME: TRANZISTOR - MJERENJE FAKTORA STRUJNOG POJAČANJA OPIS Tranzistor je ime s kojim se u elektronici

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.

Διαβάστε περισσότερα

Impuls i količina gibanja

Impuls i količina gibanja FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA

Διαβάστε περισσότερα

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću

Διαβάστε περισσότερα

ANALOGNI ELEKTRONIČKI SKLOPOVI

ANALOGNI ELEKTRONIČKI SKLOPOVI ANALOGNI ELEKTRONIČKI SKLOPOVI 1. Sklopovi s diodama Poluvodičke su diode elektroničke komponente s dvjema elektrodama. Izvedba i svojstva dioda razlikuju se ovisno o njihovoj namjeni. U ovom poglavlju

Διαβάστε περισσότερα

1. SKLOPOVI S DIODAMA

1. SKLOPOVI S DIODAMA 1. SKLOPOVI S DIODAMA Poluvodičke diode su elektroničke komponente s dvije elektrode, različitih izvedbi, svojstava i namjena. U ovom poglavlju opisane su dioda opće namjene (u stručnoj literaturi susreće

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

='5$9.2 STRUJNI IZVOR

='5$9.2 STRUJNI IZVOR . STJN KGOV MŽ.. Strujni krug... zvori Skup elektrotehničkih elemenata koji su preko električnih vodiča međusobno spojeni naziva se električna mreža ili elektrotehnički sklop. električnoj mreži, kada su

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe)

PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe) FILOZOFSKI FAKULTT U RIJI ODSJK ZA POLITHNIKU PRAKTIKUM LKTRONIK (upute za vježbe) Ime i prezime: Rijeka, 2008. SADRŽAJ Vježba 1: Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektroničkih elemenata 1.1.

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom

Διαβάστε περισσότερα

Prikaz sustava u prostoru stanja

Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave

Διαβάστε περισσότερα

8. OSNOVE ELEKTRONIKE

8. OSNOVE ELEKTRONIKE ELEKTROTEHNIKA 8. OSNOVE ELEKTRONIKE Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el. 1/148 SADRŽAJ: 7.1 Uvod i osnovni pojmovi 7.2 Elektronički elementi 7.3 Elektronički sklopovi 7.4 Elektronički sustavi

Διαβάστε περισσότερα

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radivoje Đurić Milan Ponjavić Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike priručnik za rad u laboratoriji Beograd, 05. Laboratorijske vežbe iz Osnova

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni

Διαβάστε περισσότερα

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj ELEKTROTEHNIKA TZ Prezime i ime GRUPA Matični br. Napomena: U tablicu upisivati slovo pod kojim smatrate da je točan odgovor. Upisivati isključivo velika štampana slova. Točan odgovor donosi jedan bod.

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

(/(.7521,.$ 7. TRANZISTORI

(/(.7521,.$ 7. TRANZISTORI 7. TRANZISTORI Tranzistori su aktivni poluvodički elementi, u pravilu s tri elektrode, a pretežito se upotrebljavaju kao pojačala ili elektroničke sklopke. Njegov naziv dolazi od Transfer Resistor (prijenosni

Διαβάστε περισσότερα

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα