PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:
|
|
- ÏἈχαϊκός Αλεβιζόπουλος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA (SGT) STUDENT: BR. INDEKSA:
2 Studijske grupe: Elektronika i Mikroelektronika i mikrosistemi Ciklus I 1. Vežba 1. Temperaturska stabilizacija radne tačke 2. Vežba 2. Pojačavač sa bipolarnim tranzistorom ili Vežba 3. Pojačavač sa MOSFET-om 3. Vežba 4. Diferencijalni pojačavač 4. Vežba 5. Dvostepeni pojačavač sa JFET-om Ciklus II 5. Vežba 7. Negativna povratna sprega 6. Vežba 8. LC oscilator sa bipolarnim tranzistorom i Vežba 9. Pojačavač snage 7. Vežba 10. Usmerač i stabilizator sa rednim tranzistorom Studijske grupe: Telekomunikacije i Upravljanje sistemima Ciklus I 1. Vežba 1. Temperaturska stabilizacija radne tačke 2. Vežba 2. Pojačavač sa bipolarnim tranzistorom ili Vežba 3. Pojačavač sa MOSFET-om 3. Vežba 4. Diferencijalni pojačavač 4. Vežba 6. Primena operacionog pojačavača Ciklus II 5. Vežba 7. Negativna povratna sprega 6. Vežba 8. LC oscilator sa bipolarnim tranzistorom i Vežba 9. Pojačavač snage 7. Vežba 10. Usmerač i stabilizator sa rednim tranzistorom
3 1. Temperaturska stabilizacija radne tačke 1 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: TEMPERATURSKA STABILIZACIJA RADNE TAČKE Vežba 1. I. ZADATAK: 1. Na osnovu podataka nadjenih u katalogu ucrtati hiperbolu disipacije u koordinatni sistem Ic- UCE pri temperaturi T= 25 C. 2. Izmeriti uticaj promene temperature na izobličenje izlaznih, I c - U CE, i prenosnih karakteristika, Ic- UBE, bipolarnog tranzistora. 3. Izmeriti promenu položaja radne tačke tranzistora nastalu usled promene temperature od T o na T\ u kolu pojačavača sa zajedničkim emitorom bez i u kolu sa elementom za temperatursku stabilizaciju radne tačke. II. KATALOŠKI PODACI: 1. Tip tranzistora Maksimalni napon U CE = V CEO = Maksimalna struja I C = Maksimalna snaga disipacije P tot = Maksimalni napon zasićenja U CE = V CEsat = Strujno pojačanje h 21 = h fc = Granična frekvencija f T = Primena: Tip kućišta (dati skicu i označiti elektrode) III. PRIBOR: 1. Jednosmerni izvor napajanja +12V, +6V 2 komada 2. µa-metar 1 komad 3. ma-metar 1 komad 4. V-metar 2 komada 5. Otpornici: R = 91 Ω 1 komad R = 620 Ω 1 komad R = 680 Ω 1 komad R = 1.3 kω 1 komad R = 18 kω 1 komad R = 20 kω 1 komad 6. Provodnici za povezivanje 14 komada 7. Kratkospajači 3 komada
4 1. Temperaturska stabilizacija radne tačke 2 IV. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE: Slika 1.1 Šema veze osnovnog kola makete V. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Na osnovu podataka o maksimalnoj snazi disipacije pri temperaturi od T= 25 C ucrtati hiperbolu disipacije snage u koordinatni sistem I C - U CE. 2. Uticaj promene temperature na izobličenje karakteristika tranzistora 2.1. Povezati maketu prema šemi sa slike 1.1. Poznato je: V CC = 12V, V BB = 6V i R C = 91Ω Potenciometrom P l podesiti vrednost I B = 3µA, a potenciometrom P 2 menjati napon U CE od 0 V do 10 V, odnosno do vrednosti ograničene hiperbolom disipacije. Meriti napon U CE, struju I C i kontrolisati vrednost struje I B. Dobijene vrednosti upisati u Tabelu 1.1. Slika 1.2 Kolo za merenje uticaja temperature na izobličenje statičkih karakteristika tranzistora Rezultate prikazati grafički u koordinatnom sistemu I C - U CE. Tabela 1.1 I B = 30µA, T 0 = 25 C U CE (V) I C (ma) 2.3. Kratkospojiti tačke izmedju kojih je bio vezan mikroampermetar u baznom kolu. Potenciometrom P2 održavati konstantan napon U CE = 5 V. Potenciometrom P l menjati napon U BE. Meriti napon U BE i vrednost struje I C. Kontrolisati vrednost napona U CE. Dobijene rezultate upisati u Tabelu 1.2, a zatim ih prikazati grafički u koordinatnom sistemu I C - U BE.
5 1. Temperaturska stabilizacija radne tačke 3 Napomena: Ukoliko voltmetri imaju malu unutrašnju otpornost, tako da je struja curenja istog reda veličine kao I B, odnosno I C, onda posle svakog merenja napona isključiti voltmetre iz kola. Tabela 1.2 U CE = 5 V, T 0 = 25 C I C (ma) U BE (V) 2.4. Uključiti grejač na U = 12 V. Sačekati 2 minuta da se tranzistor zagreje. Ponoviti merenja iz tačke 2.2. Dobijene rezultate upisati u Tabelu 1.3 i prikazati ih grafički u istom koordinatnom sistemu sa rezultatima iz tačke 2.2. Tabela 1.3 I B = 30 µa, T 1 > T 0 = 25 C U CE (V) I C (ma) 2.5. Ponoviti postupak iz tačke 2.3 pri T 1 > T 0 (uključen grejač). Rezultate merenja upisati u Tabelu 1.4 i prikazati ih grafički u istom koordinatnom sistemu sa rezultatima iz tačke 2.3. Tabela 1.4 U CE = 5 V, T 1 > T 0 = 25 C I C (ma) U BE (V) 3. Merenje uticaja emitorskog otpornika na temperatursku stabilizaciju radne tačke 3.1. Izvaditi priključke grejača iz tačaka 4 i 5. Realizovati kolo sa slike 1.3. Elementi kola sa slike imaju sledeće vrednosti: R 1 = 20 kω, R C = 1k3, R 2 = R E = 0 Ω i V CC = 12 V. U koordinatnom sistemu I C - U CE u kome se nalaze rezultati iz tačaka 2.2 i 2.4 ucrtati statičku radnu pravu. Slika 1.3 Kolo za merenje uticaja emitorskog otpornika na stabilizaciju radne tačke 3.2. Potenciometrom P l dovesti radnu tačku u položaj U CE = 5V. Izmeriti vrednost struje I C i napon U CE. Dobijene rezultate koji se odnose na temperaturski nestabilisani pojačavač pri temperaturi T 0 upisati u Tabelu Uključiti grejač. Posmatrati promenu kolektorske struje i napona U CE. U Tabelu 1.5 upisati vrednosti I C i U CE koje su izmerene na nestabilisanom pojačavaču posle 2 minuta od trenutka uključivanja grejača, pri temperaturi T 1 > T 0.
6 1. Temperaturska stabilizacija radne tačke 4 Tabela 1.5 nestabilisani stabilisani I C (ma) U CE (V) T 0 T 1 T 0 T Izvaditi grejač iz tačaka 4 i 5. Realizovati kolo sa slike 1.3. Elementi kola sa slike imaju sledeće vrednosti: R 1 = 18 kω, R 2 = 20 k, R C = 680 Ω, R E = 620 Ω i V CC = 12 V Potenciometrom P l dovesti radnu tačku u položaj U CE = 5 V. Izmeriti vrednost struje I C i napona U CE. Dobijene rezultate koji se odnose na temperaturski stabilisani pojačavač pri temperaturi T 0 upisati u Tabelu Uključiti grejač. Posmatrati promenu kolektorske struje i napona U CE. U Tabelu 1.5 upisati vrednosti I C i U CE koje su izmerene na stabilisanom pojačavaču posle 2 minuta od trenutka uključivanja grejača, pri temperaturi T 1 > T 0. VI. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Objasniti najpovoljniji izbor radne tačke sa stanovišta temperaturske stabilizacije radne tačke. 2. Objasniti kakav kompromis treba da postoji izmedju vrednosti otpornika R C, R E i R B u kolu sa slike c iz teorijskog uvoda, da bi se ostvarilo optimalno pojačanje i optimalna temperaturska stabilizacija radne tačke. 3. Izvesti izraze za izračunavanje faktora nestabilnosti kolektorske struje usled promene I C0 i U BE za kolo sa slike a iz teorijskog uvoda. 4. Izvesti izraze za izračunavanje faktora nestabilnosti kolektorske struje usled promene I C0 i U BE za kolo sa slike c iz teorijskog uvoda
7 1. Temperaturska stabilizacija radne tačke 5 VII. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME:
8
9 2. Pojačavač sa bipolarnim tranzistorom 7 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: POJAČAVAČ SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM Vežba 2. I. ZADATAK: sa: Snimiti amplitudske karakteristike i izmeriti ulazne i izlazne otpornosti osnovnih pojačavačkih stepena a) zajedničkim emitorom i b) zajedničkim kolektorom. II. PRIBOR: 1. Otpornici 3k3, l00k, 20k, 560 Ω 2. Kondenzator 100µF 3. Izvor jednosmcrnog napona +12V 1 komad 4. Generator naizmeničnog signala l0 Hz l MHz 1 komad 5. Elektronski milivoltmetar 3 komada 6. AVΩ metar 1 komad 7. Otporna dekadna kutija 1 komad 8. Provodnici 14 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE: Slika 2.1 Šema veze osnovnog kola makete IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Pojačavač sa zajedničkim emitorom 1.1. Realizovati kolo pojačavača sa zajedničkim emitorom prema šemi prikazanoj na slici 2.2. Elementi kola pojačavača su: tranzistor BC108, U CC = 12 V, R C = 3k3, R 1 = l00k, R2 = 20k, Re = 560 Ω, Ce = 100 µf.
10 2. Pojačavač sa bipolarnim tranzistorom Potenciometrom P podesiti radnu tačku tranzistora tako daje U U CC C = 2 Slika 2.2 Pojačavač sa zajedničkim emitorom 1.3. Snimiti amplitudsku karakteristiku normalizovanog naponskog pojačanja A () f A0, A () f = u iz u ul, održavajući konstantan ulazni napon u ul = 10 mv prilikom merenja. Uzeti da je A 0 = A(f 0 ), f 0 = l khz. Rezultate merenja upisati u Tabelu 2.1. Karakteristiku nacrtati u polulogaritamskoj razmeri i odrediti granične frekvencije kola. Tabela 2.1 u ul = 10 mv f (khz) u iz (mv) A A/A 0 f d = f g = 1.4. Odrediti ulaznu otpornost kola pri frekvenciji od f = 2 khz održavajući u ul = 10 mv i mereći vrednost napona u 1 (R = 47 kω): u u R ul ul ul = = R = iul u1 u ul 1.5. Odrediti izlaznu otpornost kola metodom poluskretanja.podesiti u ul = 10 mv za R p = i izmeriti u iz0. Zatim kao R p priključiti otpornu dekadnu kutiju i smanjivati R p od R = do vrednosti pri kojoj u je u iz0 iz =. Dobijena vrednost otpora na dekadnoj kutiji predstavlja izlaznu otpornost. 2 R iz. = 2. Pojačavač sa zajedničkim kolektorom 2.1. Realizovati kolo pojačavača sa zajedničkim kolektorom prema šemi prikazanoj na slici 2.3. Elementi kola pojačavača su: tranzistor BC 108, U CC = 12 V, R 1 = 20 k, R 2 = 100 k, R e = 3k Potenciometrom P podesiti da jednosmerni napon na emitoru tranzistora bude približno jednak U CC Ponoviti merenje iz tačke 3 održavajući konstantan ulazni napon od u ul = 0,5 V. Rezultate merenja upisati u Tabelu 2.2.
11 2. Pojačavač sa bipolarnim tranzistorom 9 Slika 2.3 Pojačavač sa zajedničkim kolektorom Amplitudsku karakteristiku nacrtati u polulogaritamskoj razmeri i odrediti granične frekvencije kola Tabela 2.2 u ul = 0,5 V f (khz) u iz (mv) A A/A 0 f d = f g = 2.4. Ponoviti postupak iz tačke 4 i odrediti ulaznu otpornost kola ako je u ul = 0,5 V, f = 2 khz (R = 47 kω) u 1 = u ul R ul = R = u1 u ul 2.5. Ponoviti postupak iz tačke 5 i odrediti izlaznu otpornost kola ako je u ul = 0,5 V, f = 2 khz. R iz = V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Koji od prethodna dva pojačavača obrće fazu ulaznog signala? Objasniti zašto. 2. Čemu služi pojačavač (sa zajedničkim kolektorom) koji ima pojačanje manje od 1?
12 2. Pojačavač sa bipolarnim tranzistorom 10 VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME:
13 3. Pojačavač sa MOSFET-om 11 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: POJAČAVAČ SA MOSFET TRANZISTOROM Vežba 3. I. ZADATAK: sa: Snimiti amplitudske karakteristike i izmeriti ulazne i izlazne otpornosti osnovnih pojačavačkih stepena a) zajedničkim sorsom i b) zajedničkim drejnom. II. PRIBOR: 1. Jednosmerni izvor napajanja +12 V, 1 komad 2. Generator naizmeničnog signala, 10 Hz do 1 MHz, 1 komad 3. Elektronski voltmetar, 2 komada 4. Voltmetar, 1 komad 5. Otpornici 2,2 k, 10 k, 100 k, 200 k, 1 komad 6. Otporna dekadna kutija, 1 komad 7. Provodnici, 10 komada 8. Kratkospajači, 3 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE: Slika 3.1 Šema veze osnovnog kola makete
14 3. Pojačavač sa MOSFET-om 12 IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Pojačavač sa zajedničkim sorsom 1.1. Povezati pojačavač sa zajedničkim sorsom prema šemi sa slike 3.2, sa sledećim vrednostima elemenata: R 1 = 200 kω, R d = 2,2 kω, U DD = 12 V. Potenciometrom P 1 podesiti radnu tačku tranzistora, tako da je U DS = 6 V. Slika 3.2 Pojačavač sas zajedničkim sorsom 1.2. Snimiti amplitudsku karakteristiku pojačavača A n = ui u g = f Održavajući konstantnom vrednost ulaznog napona u g = 10 mv, menjati frekvenciju ulaznog signala od 20 Hz do 1 MHz. Za svaku vrednost frekvencije izmeriti izlazni napon, a rezultate merenja uneti u Tabelu 3.1. Na milimetarskom papiru nacrtati u polulogaritamskoj razmeri funkciju normalizovanog pojačanja u zavisnosti od frekvencije. Za normalizaciju koristiti pojačanje pri frekvenciji f 0 = 2 khz. Na osnovu dobijenog grafika odrediti donju i gornju graničnu frekvenciju pojačavača () f Tabela 3.1 u g = 10 mv f (khz) u i (mv) A A/A 0 f d = f g = 1.3. Pri u g = 10 mv i f = 2 khz, metodom poluskretanja izmeriti izlaznu otpornost pojačavača. 2. Pojačavač sa zajedničkim drejnom R i = 2.1. Povezati pojačavač sa zajedničkim drejnom prema šemi sa slike 3.3, sa sledećim vrednostima elemenata: R 1 = 100 kω, R S = 10 kω, U DD = 12 V. Potenciometrom P 1 podesiti radnu tačku tranzistora tako da je U S = 7 V.
15 3. Pojačavač sa MOSFET-om 13 Slika 3.3 Pojačavač sa zajedničkim drejnom 2.2. Za u g = 0,5 V, ponoviti postupak snimanja amplitudske karakteristike iz tačke 1.2, a rezultate prikazati u tabeli 3.2. Tabela 3.2 u g = 0,5 V f (khz) u i (mv) A A/A 0 f d = f g = 2.3. Pri u g = 0,5 V i f = 2 khz izmeriti izlaznu otpornost ovog pojačavača. R i = V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Koji od razmatranih pojačavača ima: a) veće pojačanje b) veću izlaznu otpornost c) veći propusni opseg 2. Objasniti zašto?
16 3. Pojačavač sa MOSFET-om 14 VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME:
17 4. Dvostepeni pojačavač sa JFET-om 15 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: DVOSTEPENI POJAČAVAČ SA JFET TRANZISTOROM Vežba 4. I. ZADATAK: Snimiti i uporediti amplitudske karakteristike jednog stepena i celog pojačavača. II. PRIBOR 1. Izvor jednosmernog napona +12 V 1 komad 2. Audio generator 1 komad 3. Elektronski milivoltmetar 2 komada 4. Otpornici R = 200 Ω, R = lk5 i R = 2k2 2 komada 5. Kondenzator C = 100 µf 2 komada 6. Provodnici za povezivanje 10 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE: Slika 4.1 Šema veze osnovnog kola makete IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Snimanje amplitudskih karakteristika dvostepenog pojačavača (R d = 2k2) 1.1. Povezati pojačavač prema slici 4.2 sa sledećim vrednostima elemenata: R sl = R s2 = 200 Ω, R dl = R d2 = 2k2, C sl = C s2 = l00µf, U DD = +12 V Snimiti amplitudsku karakteristiku pojačanja prvog stepena, A 1 = u1 us, kao i amplitudsku karakteristiku celog pojačavača, A = u i ug. Na ulaz kola dovesti signal iz generatora, u g. Menjajući frekvenciju, za konstantno u s = 20 mv, meriti napone u 1 i u i. Rezultate merenja uneti u
18 4. Dvostepeni pojačavač sa JFET-om 16 Tabelu 4.1. Normalizovane amplitudske karakteristike, A 1 A 10 i A A0, nacrtati na istom grafiku u polulogaritamskoj razmeri. Normalizaciju vršiti pojačanjima A 10 = A1( f0 ) i A 0 = A( f 0 ) pri f 0 = 2 khz. Tabela 4.1 u s = 20 mv f (Hz) u 1 (V) u i (V) A 1 A 1 /A 10 A A/A 0 Slika 4.2 Dvostepeni pojačavač sa JFET-ovima 1.3. Na osnovu grafika odrediti donje i gornje granične frekvencije prvog stepena(f dl,f g1 ) i celog pojačavača (f d, f g ). f d1 = f g1 = f d = f g = 2. Snimanje amplitudskih karakteristika dvostepenog pojačavača (Rd=1k5) Umesto R dl = R d2 = 2k2, staviti R dl = R d2 = 1k5. Ponoviti postupak iz tačke 1.2 i 1.3. Rezultate uneti u Tabelu 4.2. Tabela 4.2 f (Hz) u 1 (V) u i (V) A 1 u s = 20 mv A 1 /A 10 A A/A 0
19 4. Dvostepeni pojačavač sa JFET-om 17 f d1 = f g1 = f d = f g = 3. Snimanje amplitudskih karakteristika dvostepenog pojačavača (sa reakcijom) Ponovo staviti R dl = R d2 = 2k2, a iz kola sorsa prvog tranzistora izvaditi kondenzator C sl. Ponoviti postupak iz tačaka 1.2 i 1.3. Rezultate merenja uneti u Tabelu 4.3. Tabela 4.3 u s = 20 mv f (Hz) u 1 (V) u i (V) A 1 A 1 /A 10 A A/A 0 f d1 = f g1 = f d = f g = V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Uporediti širine propusnog opsega jednog stepena i celog pojačavača. 2. Na osnovu dobijenih rezultata objasniti razlike koje postoje u veličini pojačanja i širini propusnog opsega pojačavača iz tačaka 1, 2, i 3.
20 4. Dvostepeni pojačavač sa JFET-om 18 VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME:
21 5. Diferencijalni pojačavač 19 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: DIFERENCIJALNI POJAČAVAČ Vežba 5. I. ZADATAK: Snimiti prenosnu karakteristiku diferencijalnog pojačavača sa a) otpornikom b) izvorom konstantne struje u emitorskom kolu. II. PRIBOR 1. Izvor jednosmernog napona +12/-12 1 komad 2. Generator naizmeničnog signala 1 komad 3. Elektronski milivoltmetar 3 komada 4. AVΩ metar 1 komad 5. Osciloskop 1 komad 6. Provodnici 14 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE: Slika 5.1 Šema veze kola makete IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Snimanje statičke prenosne karakteristike diferencijalnog pojačavača
22 5. Diferencijalni pojačavač Vezati napajanje makete preko priključaka koji su naznačeni na slici 5.1. U emitorsko kolo tranzistora vezati otpornik spajajući tačke 3 i 4. Obaviti simetriranje pojačavača na sledeći način: 1. potenciometrom Pl podesiti da je napon izmedju tačke A i mase jednak nuli. 2. potenciometrom P2 to isto uraditi za tačku B 3. potenciometrom P podesiti da je napon izmedju tačaka 1 i 2 jednak nuli Snimiti statičku prenosnu karakteristiku diferencijalnog pojačavača U C = f( U b ), gde je U C = U Cl - U C2 potencijalna razlika izmedju kolektora jednog i drugog tranzistora, a U b = U bl - U b2 napon izmedju njihovih baza. Snimanje karakteristike obaviti menjanjem napona baze samo jednog tranzistora (recimo tranzistora T 1 ) u granicama od -IV do +1V, sa korakom od l00 mv, dok napon baze drugog tranzistora (T 2 ) ostaje U b2 = 0. Očigledno je da je u tom slučaju U b = U bl - U b2 = U bl, pa se prenosna karakteristika pojačavača dobija kao U C = f(u bl ). Rezultate merenja uneti u tabelu 5.1, i nacrtati prenosnu karakteristiku. Tabela 5.1 U b1 (V) -1-0,9-0,8-0,7-0,6-0,5-0,4-0,3-0,2-0,1 0,0 u c (V) U b1 (V) 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 u c (V) 1.3. Na osnovu dobijenog grafika odrediti kolika je maksimalna amplituda ulaznog signala koja ne izaziva zasićenje tranzistora. U b max = 1.4. Takodje na osnovu grafika, odrediti maksimalno pojačanje diferencijalnog pojačavača: Uc A max = = U b 1.5. U kolu emitora vezati izvor konstantne struje spajajući kratko tačke 3 i 5 i ponoviti postupak opisan u 1.1, 1.2, 1.3 i 1.4 menjajući U bl od -3V do +3V sa korakom od 300 mv. Rezultate uneti u Tabelu 5.2. Tabela 5.2 U b1 (V) -3,0-2,7-2,4-2,1-1,8-1,5-1,2-0,9-0,6-0,3 0,0 u c (V) U b1 (V) 0,3 0,6 0,9 1,2 1,5 1,8 2,1 2,4 2,7 3,0 u c (V) U A c max = = U b max = Ub 2. Snimanje dinamičke prenosne karakteristike diferencijalnog pojačavača Snimiti dinamičku prenosnu karakteristiku pojačavača.
23 5. Diferencijalni pojačavač 21 Skicirati slike sa ekrana kada je: a) amplituda ulaznog signala manja od dinamičkog opsega pojačavača; b) amplituda ulaznog signala veća od dinamičkog opsega pojačavača; c) pojačavač nije simetriran: radna tačka tranzistora T1 bliža je oblasti zakočenja; d) pojačavač nije simetriran: radna tačka tranzistora T2 bliža je oblasti zakočenja; 3. Diferencijalni pojačavač kao uobličavač signala Posmatrati diferencijalni pojačavač kao uobličavač signala: Skicirati talasne oblike sa ekrana kada je: - amplituda ulaznog signala manja od dinamičkog opsega pojačavača; - amplituda ulaznog signala veća od dinamičkog opsega pojačavača; - pojačavač nije simetriran: radna tačka tranzistora T1 bliža je oblasti zakočenja; - pojačavač nije simetriran: radna tačka tranzistora T2 bliža je oblasti zakočenja; V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Šta je CMRR? 2. Kakav je efekat korišćenja izvora konstantne struje umesto emitorskog otpornika R e u diferencijalnom pojačavaču? 3. Zašto je važno balansirati (simetrirati) diferencijalni pojačavač?
24 5. Diferencijalni pojačavač 22 VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME:
25 6. Primena operacionog pojačavača 23 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: PRIMENA OPERACIONOG POJAČAVAČA Vežba 6. I. ZADATAK: Snimiti karakteristike različitih kola realizovanih sa operacionim pojačavačem. II. PRIBOR 1. Otpornici 20k x2, l0k x2 2. Kondenzator 15 nf 3. Izvor jednosraernog napona +12/-12 1 komad 4. Generator naizmeničnog signala 1 komad 5. Elektronski milivoltmetar 3 komada 6. AVΩ metar 1 komad 7. Osciloskop 1 komad 8. Provodnici 14 komada III. ŠEMA VEZA KOLA MAKETE: Slika 6.1 Šema makete koja služi za demonstriranje primene operacionog pojačavača
26 6. Primena operacionog pojačavača 24 IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Invertujući pojačavač 1.1. Povezati kolo invertujućeg pojačavača prema šemi sa slike 6.2 ako je R 1 = R 2 = 20 kω. Na ulaz kola pojačavača dovesti sinusni napon frekvencije f = 500 Hz i amplitude u u = 0,5 V. Na osciloskopu simultano posmatrati talasne oblike napona u u i u i i skicirati ih. Slika 6.2 Šema invertujućeg pojačavača 1.2. Za R 1 = 10 kω i R 2 = 20 kω ponoviti postupak iz tačke Neinvertujući pojačavač 2.1. Povezati kolo neinvertujućeg pojačavača prema šemi sa slike 6.3 ako je R 1 = R 2 = 20 kω. Na ulaz kola pojačavača dovesti sinusni napon frekvencije f = 500 Hz i amplitude u u = 0,5 V. Na osciloskopu simultano posmatrati talasne oblike napona u u i u i i skicirati ih. Slika 6.3 Šema neinvertujućeg pojačavača 2.2. Za R 1 = 20 kω i R 2 = 0 ponoviti postupak iz tačke Kolo za diferenciranje 3.1. Povezati kolo za diferenciranje prema šemi sa slike 6.4 sa sledećim vrednostima elemenata kola: R 1 = 20 kω, R 2 = R 3 = 10 kω, C 1 = l5 nf.
27 6. Primena operacionog pojačavača 25 Slika 6.4 Šema kola za deferenciranje Na ulaz kola dovesti iz signal generatora testerasti napon amplitude u u = 0,5 V i frekvencije f = 100 Hz. Na osciloskopu simultano posmatrati talasne oblike napona u u i u i i skicirati ih. 4. Kolo za integraljenje 4.1. Povezati kolo za integraljenje prema šemi sa slike 6.5 sa sledećim vrednostima elemenata: R 1 = 20 kω, R 2 = 10 kω, C 1 = 15 nf. Slika 6.5 Šema kola za integraljenje Na ulaz kola dovesti iz signal-generatora povorku pravougaonih impulsa amplitude u u = 0,5 V i frekvencije f = 5 khz. Na osciloskopu simultano posmatrati talasne oblike napona u u i u i i skicirati ih. 5. Diferencijalni pojačavač 5.1. Povezati kolo diferencijalnog pojačavača prema šemi sa slike 6.6 sa sledećim vrednostima elemenata: R 1 = R 2 = 20 kω. Na ulaze kola dovesti isti sinusni napon amplitude u 1 = u 2 = 0,5 V i frekvencije f = 500 Hz. Skicirati talasne oblike ulaznih i izlaznih napona Na ulaz u 1 dovesti sinusni napon amplitude u 1 = 0,5 V i frekvencije f = 500Hz. Taj isti napon, preko pomerača faze, dovesti na ulaz u 2, kako je to prikazano na slici 6.6. Potenciometrom u pomeraču faze podesiti da naponi u 1 i u 2 budu različitih faznih stavova. Skicirati talasne oblike ulaznih i izlaznog napona:
28 6. Primena operacionog pojačavača 26 Slika 6.6 Šema diferencijalnog pojačavača Prostor za skiciranje talasnih oblika 5.3. Objasniti pojavu koja nastaje. 6. Kolo za sabiranje 6.1. Povezati kolo sabirača prema šemi sa slike 6.7 sa sledecim vrednostima u kolu: R 1 = 20 kω, R 2 = 6,8 kω. Na ulaze kola dovesti isti sinusni napon amplitude u 1 = u 2 = 0,5 V frekvencije f = 500 Hz. Skicirati talasne oblike ulaznih i izlaznog napona Na ulaz u : dovesti sinusni napon amplitude u 1 = 0,5 V i frekvencije f = 500 Hz. Taj isti napon, preko pomerača faze, dovesti na ulaz u 2, slično kao u tački 5.2. Potenciometrom u pomeraču faze podesiti da naponi u 1 i u 2 budu različitih faznih stavova.
29 6. Primena operacionog pojačavača 27 Slika 6.7 Šema kola za sabiranje Skicirati talasne oblike ulaznih i izlaznog napona: Prostor za skiciranje talasnih oblika 6.3. Objasniti pojavu koja nastaje. V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Napisati izraze za izlazni napon pojačavača: 1) sa slike 6.2 u i = 2) sa slike 6.3 u i = 3) sa slike 6.4 u i = 4) sa slike 6.5 u i = 5) sa slike 6.6 u i = 6) sa slike 6.7 u i =
30
31 7. Negativna povratna sprega 29 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: NEGATIVNA POVRATNA SPREGA Vežba 7. I. ZADATAK: Snimiti uticaj negativne povratne sprege u pojačavaču na pojačanje, napon brujanja i izobličenja. II. PRIBOR 1. Jednosmerni izvor napajanja ±15V, 1 komad 2. Generator naizmeničnog signala, l0 Hz l MHz, 1 komad 3. Elektronski voltmetar, 2 komada 4. Elektronski osciloskop, dvokanalni, 1 komad 5. Provodnici, 12 komada 6. Otpornik 2k, 1 komad 7. Otpornici 100 k, 3 komada 8. Otpornik 220 Ω, 1 komad 9. Otpornici 180 Ω, 2 komada 10. Diode, 2 komada 11. Kratkospajači, 2 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE Slika 7.1 Šema veze kola makete
32 7. Negativna povratna sprega 30 IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Uticaj negativne povratne sprege na frekventnu karakteristiku pojačavača 1.1. Povezati pojačavač prema šemi sa slike 7.2 sa sledećim vrednostima elemenata: R 1 = 2k, R 2 = 100k, R B = 100k, R p = 220 Ω. Izlazni stepen pojačavača napajati stabilisanim izvorom od +6V koji je ugradjen u maketi (kratkospojiti tačke 1 i 2). Takodje kratkospojiti tačke 4 i 5. Za konstantno u g = 20 mv, snimiti frekvencijsku karakteristiku pojačavača. Rezultate merenja uneti u Tabelu 7.1. Frekvencijsku karakteristiku A = f(f) nacrtati u polulogaritamskoj razmeri na priloženom dijagramu, a zatim odrediti gornju graničnu frekvenciju pojačavača. Tabela 7.1 u g = 20 mv f (Hz) u i (V) A=u i /u g f g = 1.2. Ponoviti postupak iz prethodne tačke za R 2 = 20k, rezultate uneti u tabelu 7.2, a grafički ih prikazati na istom dijagramu na kome su prikazani rezultati iz tačke 1.1. Tabela 7.2 u g = 20 mv f (Hz) u i (V) A=u i /u g f g = 1.3. Objasniti razlike u frekventnim karakteristikama pojačavača iz tačaka 1.1 i 1.2. Slika 7.2 Šema veze dvostepenog pojačavača kojom se demonstrira uticaj negativne povratne sprege na napon bruma
33 7. Negativna povratna sprega Uticaj negativne povratne sprege na napon bruma 2.1. Povezati pojačavač prema šemi sa slike 7.1 sa istim vrednostima elemenata iz tačke 1.2. Izlazni stepen napajati nestabilisanim izvorom (tačke 1 i 3 kratkospojene). Na ulaz pojačavača dovesti signal frekvencije f = l khz i amplitude u g = 100 mv. Kratkospojiti tačke 4 i 5 pa na osciloskopu posmatrati talasne oblike napona u g, u 1 i u 2 i skicirati ih. Povećati periodu vremenske baze osciloskopa tako da se na ekranu vide dvadesetak perioda ulaznog signala Kratkospojiti tačke 4 i 6 pa ponoviti postupak iz tačke Objasniti nastale promene u talasnim oblicima. 3. Uticaj negativne povratne sprege na izobličenja 3.1. Povezati pojačavač prema šemi sa slike 7.3 gde je R b = 100 Ω. Kratkospojiti tačke 1 i 2, kao i tačke 4 i 5. Slika 7.3 Šema veze dvostepenog pojačavača u kome izlazni stepen radi u klasi B, kojom se demonstrira uticaj negativne povratne sprege na nelinearna izobličenja. Na ulaz pojačavača dovesti napon frekvencije f = l khz i amplitude u g = 1 V. Na osciloskopu posmatrati i skicirati talasne oblike napona u g i u i Umesto 4 i 5, kratkospojiti tačke 4 i 6 pa ponoviti postupak iz tačke Objasniti nastale promene u talasnim oblicima. V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Kako negativna povratna sprega utiče na pojačanje pojačavača? 2. Ako je AB kružno pojačanje pojačavača sa negativnom povratnom spregom a f d0 i f g0, donja i gornja granična frekvencija pojačavača bez povratne sprege, napisati izraze za donju i gornju graničnu frekvenciju pojačavača sa povratnom spregom.
34 7. Negativna povratna sprega Kako negativna povratna sprega utiče na nelinearna izobličenja i šumove i zašto. VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME: Uticaj negativne povratne sprege na napon bruma: Bez povratne sprege Sa povratnom spregom Uticaj negativne povratne sprege na nelinearna izobličenja: Bez povratne sprege Sa povratnom spregom
35 8. LC oscilator sa bipolarnim tranzistorom 33 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: LC OSCILATOR SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM Vežba 8. I. ZADATAK: Upoznati se sa radom LC oscilatora sa bipolarnim tranzistorom i snimiti zavisnost frekvencije oscilovanja od odnosa kapacitivnosti u oscilatoru. II. PRIBOR 1. Jednosmerni izvor napajanja +12V, 1 komad 2. Osciloskop, 1 komad 3. Frekvencmetar, 1 komad 4. Kondenzator lnf, 1 komad 5. Kapacitivna dekadna kutija, 1 komad 6. Kratkospajač, 1 komad 7. Provodnici, 6 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE Slika 8.1 Šema veze kola makete IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Povezati kolo oscilatora prema šemi sa slike 8.2 ako je C 2 = l nf. Kao C 1 vezati kutiju sa promenljivim kapacitetima. Na izlaznim priključcima povezati frekvencmetar. 2. Za C 1 = l nf, potenciometrom R p podesiti veličinu povratne sprege da bi se uspostavile oscilacije u kolu.
36 8. LC oscilator sa bipolarnim tranzistorom 34 Uspostavljanje oscilacija u kolu detektovati pojavom naizmeničnog signala na izlaznim priključcima. Posmatrati na osciloskopu talasni oblik napona na izlazu i skicirati ga. Slika 8.2 LC oscilator sa bipoplarnim tranzistorom 3. Snimiti zavisnost frekvencije oscilovanja oscilatora od odnosa kapacitivnosti C 1 /C 2. Menjati samo kapacitivnost C 1. Pri promeni kapacitivnosti može doći do prestanka oscilovanja pa ponovo treba podesiti veličinu povratne sprege, kako je to opisano u tački 2. Rezultate merenja uneti u tabelu 8.1 i prikazati ih grafički. Tabela 8.1 C 1 (pf) C 1 /C 2 f (khz) V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Izvesti izraz za frekvenciju oscilovanja oscilatora: f = 2. Na osnovu izraza za frekvenciju oscilovanja i podataka iz jedne kolone tabele 8.1 odrediti približno induktivnost kalema u oscilatoru: L =
37 8. LC oscilator sa bipolarnim tranzistorom 35 VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME:
38
39 9. Pojačavač snage 37 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: POJAČAVAČ SNAGE Vežba 9. I. ZADATAK: Snimiti karakteristike pojačavača snage u klasi B i AB i uporediti ih u pogledu korisne snage i izobličenja. II. PRIBOR 1. Jednosmemi izvor napajanja +24V 1 komad 2. Audio generator 1 komad 3. Elektronski milivoltmetar 2 komada 4. Voltmetar za jednosmerni napon 1 komad 5. Osciloskop 1 komad 6. Dekadna kutija 1 komad 7. Provodnici za povezivanje 12 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE Slika 9.1 Osnovna šema kola pojačavača snage
40 9. Pojačavač snage 38 IV. UPUTSTVO ZA RAD: 1. Pojačavač u klasi B 1.1. Povezati kolo pojačavača prema šemi sa slike 9.2. Potenciometrom P 2 podesiti radnu tačku izlaznih tranzistora tako da pojačavač radi u klasi B (krajnji levi položaj potenciometra). Potenciometrom P1 podesiti da je jednosmerni napon u tački A, U A = U CC /2. Kao R p vezati dekadnu kutiju. Na ulaz kola dovesti naizmenični signal amplitude u g = 80 mv i frekvencije f = 2 khz Snimiti zavisnost izlazne snage pojačavača od otpornosti potrošača, P k = f(r p ). Snagu na potrošaču sračunati na osnovu izmerenog napona kao P k = u 2 i/r p. Rezultate merenja uneti u Tabelu 9.1 i nacrtati dijagram P k = f(r p ). Slika 9.2 Pojačavač snage sa kvazikomplementarnom spregom u klasi B ili AB Tabela 9.1 R p (Ω) u i (V) P k (W) Odrediti otpornost potrošača pri kojoj se dobija najveća snaga: R p = 1.3. Za kolo iz tačke 1.1. skicirati talasne oblike napona na ulazu, bazama izlaznih tranzistora i potrošaču Za optimalnu otpornost potrošača odredjenu u tački 1.2. odrediti maksimalnu amplitudu ulaznog signala pri kojoj ne dolazi do izobličenja izlaznog signala. U tu svrhu posmatrati osciloskopom talasni oblik izlaznog napona dok se povećava amplituda ulaznog signala. Odrediti i maksimalnu amplitudu neizobličenog napona na izlazu, a na osnovu toga i maksimalnu snagu pojačavača:
41 9. Pojačavač snage 39 u g max = u i max = P k max = u 2 i max/r p = 2. Pojačavač u klasi AB 2.1. Na ulaz kola dovesti signal amplitude u g = 80 mv i frekvencije f = 2 khz. Potenciometrom P 2 podesiti radnu tačku izlaznih tranzistora tako da pojačavač radi u klasi AB. Počev od krajnjeg levog položaja, okretati potenciometar P 2 udesno dok se na izlazu ne dobije neizobličeni signal. Pojačavač opteretiti dekadnom kutijom. Potenciometrom P 1 podesiti da je jednosmerni napon u tački A, U A = U CC / Ponoviti postupak iz tačke 1.2. Rezultate uneti u Tabelu 9.2. Tabela 9.2 R p (Ω) u i (V) P k (W) 2.3. Ponoviti postupak iz tačke Ponoviti merenja iz tačke 1.4. R p = u g max = u i max = P k max = u 2 i max/r p = V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Na osnovu eksperimentalnih rezultata iz predhodnih odeljaka, uporediti pojačavače snaga iz klase B i klase AB u pogledu maksimalne izlazne snage i izobličenja.
42 9. Pojačavač snage 40 VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME: Pojačavač u klasi B Skica talasnih oblika Pojačavač u klasi AB Skica talasnih oblika
43 10. Usmerač i stabilizator napona sa rednim tranzistorom 41 ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Student: Overio: Datum: Ocena: USMERAČ I STABILIZATOR NAPONA SA REDNIM TRANZISTOROM Vežba 10. I. ZADATAK Izmeriti i skicirati karakteristike: a) usmerača sa kapacitivnim filtrom; b) usmerača sa π filtrom; c) stabilizatora sa rednim tranzistorom. II. PRIBOR 1. Miliampermetar (ma) 1 komad 2. Voltmetar za jednosmerni napon (V) 1 komad 3. Elektronski voltmetar (EV) 2 komada 4. Dekadna kutija otpornosti 1 komad 5. Provodnici za povezivanje 20 komada III. ŠEMA VEZE KOLA MAKETE Slika 10.1 Maketa usmerača sa π filtrom Slika 10.2 Maketa stabilizatora sa rednim tranzistorom
44 10. Usmerač i stabilizator napona sa rednim tranzistorom 42 IV. UPUTSTVO ZA RAD: Napomena: U toku merenja paziti da ne dodje do kratkog spoja izlaza, jer će velika izlazna struja dovesti do pregorevanja elemenata kola!! 1. Merenje karakteristika usmerača sa kapacitivnim filtrom Povezati kolo usmerača sa kapacitivnim filtrom prema šemi sa slike U kolo uključiti samo jedan od kondenzatora sa makete, a kao opterećenje R p vezati dekadnu kutiju otpornosti. Pre priključivanja dekadne kutije postaviti otpornost na veliku vrednost (l kω ili veću), a u toku merenja ne dozvoliti da otpornost dekadne kutije ima vrednost manju od R pmin = 200 Ω. Snimiti zavisnost jednosmernog napona na potrošaču od struje potrošača U p = f(i p ), kao i zavisnost naizmenične komponente napona na potrošaču od struje potrošača U peff = f(i p ), smanjujući otpornost potrošača od R p = l kω do R p = 200 Ω. Karakteristike snimati istovremeno. Rezultate merenja uneti u Tabelu 10.1 i grafički predstaviti karakteristike usmerača. Slika 10.3 Usmerač sa kapacitivnim filtrom Tabela 10.1 R p (kω) I p (ma) U p (V) U peff (V) 2. Merenje karakteristika usmerača sa π filtrom Povezati kolo usmerača sa π filtrom prema šemi sa slike Kao potrošač R p i ovde koristiti dekadnu kutiju, a kao induktivnost upotrebiti raspoloživu prigušnicu. Slika 10.4 Usmerač sa π filtrom Snimiti zavisnost jednosmernog napona na potrošaču od struje potrošača U p = f(i p ), kao i zavisnost naizmenične komponente napona na potrošaču od struje potrošača U peff = f(i p ), smanjujući otpornost
45 10. Usmerač i stabilizator napona sa rednim tranzistorom 43 potrošača od R p = l kω do R p = 200 Ω. Karakteristike snimati istovremeno. Rezultate merenja uneti u Tabelu 10.2 i grafički predstaviti karakteristike usmerača. Tabela 10.2 R p (kω) I p (ma) U p (V) U peff (V) 3. Merenje karakteristika stabilizatora sa rednim tranzistorom Povezati kolo usmerača sa stabilizatorom prema šemi sa slike Kao potrošač R p i ovde koristiti dekadnu kutiju. Odrediti približno vrednost faktora stabilizacije stabilizatora mereći elektronskim voltmetrom veličinu naizmenične komponente ulaznog i izlaznog napona stabilizatora: U S = iz Uul Upeff = Uuleff = Slika 10.5 Usmerač sa stabilizatorom Snimiti zavisnost jednosmernog napona na potrošaču od struje potrošača U p = f(i p ), kao i zavisnost naizmenične komponente napona na potrošaču od struje potrošača U peff = f(i p ), smanjujući otpornost potrošača od R p = l kω do R p = 200 Ω. Karakteristike snimati istovremeno. Rezultate merenja uneti u Tabelu 10.3 i grafički predstaviti karakteristike stabilizatora. Tabela 10.3 R p (kω) I p (ma) U p (V) U peff (V)
46 10. Usmerač i stabilizator napona sa rednim tranzistorom 44 V. PITANJA ZA PROVERU ZNANJA: 1. Šta se dešava sa transformatorom ako se sekundar kratko spoji? Zašto? 2. Koji merni instrument meri samo naizmeničnu komponentu napona? 3. Ako je efektivna vrednost napona na sekundaru transformatora 10 V, pa se primeni dvostrano usmeravanje i filtriranje kapacitivnim filtrom, kolika je jednosmerna vrednost filtriranog napona? 4. Čemu služi otpornik R o na izlazu stabilizatora prikazanog na slici 10.5? 5. Ako je napon zener diode u stabilizatoru sa rednim tranzistorom U Z = 7 V, koliki je izlazni stabilisani napon? Primenjen je silicijumski tranzistor.
47 10. Usmerač i stabilizator napona sa rednim tranzistorom 45 VI. PROSTOR ZA PRILOŽENE DIJAGRAME;
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA
Διαβάστε περισσότεραSnimanje karakteristika dioda
FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA
Διαβάστε περισσότερα2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,
2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.
Διαβάστε περισσότεραLABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA Autori: Predrag Pejović i
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović SPISAK VEŽBI 1. Ispravljačka diodna
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan
Διαβάστε περισσότεραLABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2017/2018 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Određivanje osvetljenosti laboratorije korišćenjem fotootpornika
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE
TEHNIČKI ŠKOLSKI CENTAR ZVORNIK PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE II RAZRED Zanimanje: Tehničar računarstva MODUL 3 (1 čas nedeljno, 36 sedmica) PREDMETNI PROFESOR: Biljana Vidaković 0
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραLaboratorijske vežbe iz Osnova elektronike
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radivoje Đurić Milan Ponjavić Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike priručnik za rad u laboratoriji Beograd, 05. Laboratorijske vežbe iz Osnova
Διαβάστε περισσότεραPOJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)
OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA (drugi deo) Obrtači faze 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Obrtači faze Diferencijalni pojačavač sa nesimetričnim ulazom. Rc Rb Rb
Διαβάστε περισσότερα1.1 Osnovni pojačavački stepeni
1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2005/2006 TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA Sadržaj 1 Merenje karakteristika i parametara
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.
OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραPOJAČAVAČI. Sadržaj. Sadržaj. Uvod. 13. decembar Pojačavači velikih signala decembar decembar Pojačavači velikih signala
POJAČAVAČ VELKH SGNALA 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala. Uvod Namena Sadržaj Oblast sigurnog rada tranzistora Bila ilans snage (t (stepen ik iskorišćenja) išć Klir faktor Klasifikacija ij pojačavača
Διαβάστε περισσότεραVežba 8 Osciloskop 2. Uvod
Vežba 8 Osciloskop Uvod U prvom delu vežbe ispituju se karakteristike realnih pasivnih i aktivnih filtara. U drugom delu vežbe demonstrira se mogućnost osciloskopa da radi kao jednostavan akvizicioni sistem.
Διαβάστε περισσότεραPoluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-
Aneta Prijić Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Studijski program Mikroelektronika i mikrosistemi (IV semestar) Označavanje jednosmernih i naizmeničnih veličina
Διαβάστε περισσότεραKola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu
Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραDiferencijalni pojačavač
Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραIzvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori
Izvori jednmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona. deo - redni regulatori Sadržaj Izvori jednmernog napajanja 1. Uvod. Usmerači napona.1 Jedntrano usmeravanje. Dvtrano usmeravanje.3
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske
Διαβάστε περισσότεραRadivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραL E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata
Διαβάστε περισσότεραRadivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραIMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka
IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno
Διαβάστε περισσότερα4 IMPULSNA ELEKTRONIKA
4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R
Διαβάστε περισσότεραElementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona
lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραOPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić
OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM
Ponašanje pojačavača u vremenskom domenu zavisi od frekvencijske karakteristike, odnosno položaja nula i polova prenosne funkcije. ( N r ( D( B( Pogodan način da se ustanovi stabilnost pojačavača je da
Διαβάστε περισσότεραAnalogna mikroelektronika
Analogna mikroelektronika Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Idealni operacioni pojačavač Diferencijalni pojačavač Deo I Operacioni pojačavači Idealni operacioni
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραPROJEKTOVANJE CELINE AVAČA
PROJEKTOVANJE CELINE POJAČAVA AVAČA Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 6 1 Pored aspekata specifičnih za ulazni odnosno izlazni stepen, operacioni
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα2.1 Oscilatori. Autori: dipl. inž. Dejan Mirković, prof. dr Vlastimir Pavlović
2.1.1 Cilj 2.1 Oscilatori Autori: dipl. inž. Dejan Mirković, prof. dr Vlastimir Pavlović Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osnovne osobine oscilatora kroz primenu pojačavača sa pozitivnom
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραZadaci za pripremu. Opis pokusa
5. EM: OSCILOSKOP 1. Nacrtajte blok shemu analognog osciloskopa i kratko je opišite. 2. Na zastoru osciloskopa dobiva se prikazana slika. Kolika je efektivna vrijednost i frekvencija priključenog napona,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραBipolarni tranzistor
i princip Univerzitet u Nišu, Elektronski fakultet Katedra za mikroelektroniku Zoran Prijić predavanja 2014. Sadržaj i princip i princip Definicija i princip (bipolar junction transistor BJT) je poluprovodnička
Διαβάστε περισσότεραNAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)
NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmeničnog napona: u(t) = U max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmenične struje:
Διαβάστε περισσότεραOvisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10
Διαβάστε περισσότεραINTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA
NTEGRSN KOL OPERONH POJČVČ 1 UVOD U interisanim kolima ne realizuju se induktivnosti zbo toa što je za to potrebna velika površina čipa. Ukoliko su neophodne u kolu one mou biti vezane na spoljašne priključke
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male
Διαβάστε περισσότεραSnage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραRačunske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum
Mašinski Fakultet Kraljevo Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum Zlatan Šoškić Zlatan Šoškić Računske vežbe iz Elektrotehnike sa elektronikom Praktikum Mašinski fakultet Kraljevo,
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραGlava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI
ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi
Διαβάστε περισσότεραELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa
Univerzitet u Beogradu, Elektrotehnički fakultet, Katedra za elektroniku ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa ime i prezime: broj indeksa: grupa: datum:
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA
ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti
Διαβάστε περισσότεραElektrična merenja Analogni instrumenti
Električna merenja Analogni instrumenti 4..7. Analogni instrumenti Elektro-mehanički instrumenti Elektronski instrumenti Elektro-mehanički instrumenti Prednosti Ampermetri i voltmetri ne zahtevaju izvor
Διαβάστε περισσότεραKapacitivno spregnuti ispravljači
Kapacitivno spregnuti ispravljači Predrag Pejović 4. februar 22 Jednostrani ispravljač Na slici je prikazan jednostrani ispravljač sa kapacitivnom spregom i prostim kapacitivnim filtrom. U analizi ćemo
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom
Osnovn sklopov pojačala sa bpolarnm tranzstorom Prrodno-matematčk fakultet u Nšu Departman za fzku dr Dejan S. Aleksd Elektronka dr Dejan S. Aleksd Elektronka - Pojačavač polarn tranzstor kao pojačavač
Διαβάστε περισσότεραElektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator
Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραMAGNETNO SPREGNUTA KOLA
MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen
Διαβάστε περισσότεραAneta Prijić Poluprovodničke komponente
Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Modul Elektronske komponente i mikrosistemi (IV semestar) Studijski program: Elektrotehnika i računarstvo Broj ESPB: 6 JFET (Junction Field Effect Transistor) -
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότερα