8. OSNOVE ELEKTRONIKE
|
|
|
- Βαριησού Γούσιος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ELEKTROTEHNIKA 8. OSNOVE ELEKTRONIKE Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el. 1/148
2 SADRŽAJ: 7.1 Uvod i osnovni pojmovi 7.2 Elektronički elementi 7.3 Elektronički sklopovi 7.4 Elektronički sustavi 7.5 Primijenjena elektronika 2/148
3 7.1 Uvod i osnovni pojmovi Elektronika je grana znanosti, tehnike i tehnologije koja se bavi izučavanjem i primjenom pojava povezanih s gibanjem elektrona i električki nabijenih čestica kroz poluvodiče, vakuum i plinove, te izradom naprava i uređaja koji takva gibanja rabe za praktične primjene. Područja primijenjene elektronike: Informacijska elektrotehnika - radiokomunikacije - telekomunikacije - računarstvo Elektronika 7.1 Uvod i osnovni pojmovi - energetska elektronika - mjerna elektronika - opća elektronika (potrošačka) Električna upravljačka i regulacijska tehnika (automatika i automatizacija) 3/148
4 7.1 Uvod i osnovni pojmovi Područja (vrste) elektronike prema karakteru električnog signala koji se obrađuje - SIGNALI (ELEKTRIČNI SIGNALI) električne veličine koje sadrže informacije o promjenama tvari i aktivnostima u našem fizikalnom realnom svijetu - informacija koju sadrži signal predočava se promjenom njegove vrijednosti tijekom vremena promjenjivi valni oblik signala - za obradu (procesiranje) signala u elektroničkim sustavima potrebno je signal pretvoriti u električni signal (pretvornici) koji može biti naponski ili strujni električni signal PREMA VRSTI (karakteru) električnog signala koji se obrađuje u elektroničkim uređajima, razlikujemo: Analogna elektronika iznos signala može imati bilo koju vrijednost između dvije krajnje (analogni signali) Digitalna elektronika iznos signala ima jednu od dvije međusobno dovoljno različite vrijednosti (digitalni signali) Elektronički uređaji se prema složenosti njihove građe i elektroničke funkcije koju obavljaju dijele na: - elektroničke elemente (komponente) - elektroničke sklopove - elektroničke sustave 4/148
5 7.1 Uvod i osnovni pojmovi Elektronički elementi (komponente) - sastavni dijelovi elektroničkih sklopova - obavljaju osnovne elektroničke funkcije (npr. pojačanje signala, sklapanje i sl.) - prema I-U karakteristici: linearni, nelinearni - prema tehnološkoj izvedbi a) diskretni (pojedinačni) elektronički elementi ugrađuju se na ploču i međusobno električki spajaju - elementi sa žičanim izvodima - elementi za površinsku montažu (SMD tehnologija) b) integrirani elektronički elementi (monolitni i hibridni) ujedinjuju područja elemenata i sklopova - vrste elektroničkih elemenata a) aktivni elektronički elementi - poluvodički elementi (dioda, tranzistor, tiristor i ostali) - elektronske cijevi b) pasivni elektronički elementi - otpornici, kondenzatori, zavojnice, transformatori i ostalo 5/148
6 Elektronički sklopovi - složeni strujni krugovi koji se sastoje od elektroničkih i električnih elemenata, a namijenjeni su za obavljanje elektroničkih funkcija (npr. pojačavanje signala, generiranje signala i sl.) - vrste elektroničkih sklopova a) analogni osnovni analogni sklop je pojačalo b) digitalni osnovni digitalni sklop je invertor - vrste elektroničkih sklopova prema tehnološkoj izvedbi a) diskretni elektronički sklopovi građeni od pojedinačnih elemenata (tranzistori, diode, otpornici, kondenzatori i zavojnice) b) integrirani elektronički sklopovi svi elementi (tranzistori, diode, otpornici i kondenzatori) smješteni u jedno kućište (hibridni i monolitni) - osnovne funkcije elektroničkih sklopova a) pojačavanje električnog signala pojačavački sklopovi b) uklapanje i isklapanje pomoću dioda i tranzistora (sklopka) Elektronički sustavi 7.1 Uvod i osnovni pojmovi - složena elektronička struktura koja je sastavljena od većeg broja elektroničkih sklopova namijenjenih obavljanju složenijih elektroničkih funkcija (npr. elektroničko računalo, TV prijamnik, telefonska centrala i sl.). 6/148
7 7.2 Elektronički elementi 7.2 Elektronički elementi Pasivni elektronički elementi Pasivni elektronički elementi: - otpornici - električni kondenzatori - zavojnice, prigušnice, transformatori i ostali induktivni elementi OTPORNICI - osnovne funkcije: - ograničavanje jakosti struje i stvaranje potrebnog iznosa pada napona - postavljanje (promjena) radnih uvjeta - tehnološke izvedbe: - plastični (ugljenoplastični, metalplastični) - žični - SMD tehnologija površinske montaže - posebni otpornici: - NTC otpornici (termistori) temperaturno ovisni - PTC otpornici - VDR otpornici (varistori) naponski ovisni 7/148
8 7.2 Elektronički elementi ELEKTRIČNI KONDENZATORI - osnovni parametri: - kapacitet C (F), tolerancija - nazivni napon U N - temperaturno područje, temperaturni koeficijent - faktor gubitaka tg δ - osnovne funkcije: - razdvajanje istosmjernih i izmjeničnih strujnih krugova - kašnjenje odziva - integriranje i diferenciranje napona - ostvarivanje faznog pomaka - kompenzacija jalove snage - izravnavanje (glađenje) valovitosti napona ZAVOJNICE, PRIGUŠNICE, TRANSFORMATORI I OSTALI INDUKTIVNI ELEMENTI 8/148
9 7.2 Elektronički elementi Poluvodiči osnova poluvodičkih elektroničkih elemenata Vrste materijala koji imaju primjenu u elektrotehnici - vodiči (vodljivost 10 6 do 10 8 S/m) - poluvodiči (vodljivost 10-2 do 10-3 S/m) - izolatori (vodljivost do S/m) 9/148
10 7.2 Elektronički elementi Poluvodički materijali silicij i germanij - temelj moderne/današnje elektronike Strukture atoma: a) silicija; b) germanija STRUKTURA ČISTOG SILICIJA VALENTNOST ±4 10/148
11 7.2 Elektronički elementi Čisti poluvodički materijali ne vode dobro struju jer im je broj slobodnih elektrona u vodljivom pojasu ograničen otpor silicija (i drugih poluvodičkih materijala) se može drastično smanjiti i kontrolirati dodavanjem primjesa čistome poluvodičkom materijalu proces dopiranja procesom dopiranja se povećava broj nosilaca naboja (elektrona ili šupljina) te se povećava vodljivost, a smanjuje otpor dopiranje se radi sa dvije vrste nečistoća i to nečistoće N-tipa (donori) i nečistoće P-tipa (akceptori), pa dobivamo: 11/148
12 7.2 Elektronički elementi a) poluvodič N-tipa (N-vodljivi silicij) - ostvaruje se dodavanjem primjesa petovalentnih atoma čistom siliciju (arsen, fosfor, antimon) - donori - povećava se koncentracija slobodnih elektrona, pa su elektroni većinski nosioci naboja 12/148
13 7.2 Elektronički elementi b) poluvodič P-tipa (P-vodljivi silicij) - ostvaruje se dodavanjem primjesa trovalentnih atoma čistom siliciju (bor, aluminij) - akceptori - povećava se koncentracija šupljina, pa su šupljine većinski nosioci naboja Umnožak koncentracije elektrona n i koncentracije šupljina p u poluvodiču u ravnoteži je jednak kvadratu koncentracije elektrona u čistome poluvodiču: n p 2 n i 13/148
14 7.2 Elektronički elementi PN spoj - ako polovicu uzorka silicija dopiramo tako da ostvarimo N-tip poluvodiča, a preostalu polovicu tako da ostvarimo P-tip poluvodiča, između dvaju područja nastane PN prijelaz - područje N-tipa ima višak vodljivih elektrona, a područje P-tipa višak šupljina - PN spoj je temelj za rad poluvodičkih dioda, tranzistora i ostalih poluvodičkih elemenata Temeljna PN struktura: a) načelni spoj; b) spoj s označenim većinskim nosiocima naboja 14/148
15 7.2 Elektronički elementi - RAVNOTEŽNO STANJE U PN-PRIJELAZU - u PN spoju bez priključenog vanjskog izvora nastaje rekombinacija elektrona iz N-sloja sa šupljinama u P-sloju (negativni ioni) i šupljina iz P-sloja sa elektronima u N-sloju (pozitivni ioni) - postojanje negativnih i pozitivnih iona na suprotnim stranama prijelaza stvara potencijalnu barijeru U B0 (0,7 V za Si; 0,3 V za Ge), te struja kroz PN-prijelaz ne teče 15/148
16 7.2 Elektronički elementi - PROPUSNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza - stanje koje dopušta protjecanje struje kroz PN-prijelaz 16/148
17 7.2 Elektronički elementi Način protjecanja struje u propusno polariziranoj diodi (otpor R ograničava struju na dopuštenu vrijednost) - struja kroz N-područje kretanje vodljivih elektrona (većinskih nosilaca) - struja kroz P-područje kretanje šupljina (većinskih nosilaca) 17/148
18 7.2 Elektronički elementi - NEPROPUSNO / ZAPORNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza - stanje u kojem kroz PN-prijelaz teče mala struja 18/148
19 7.2 Elektronički elementi Reverzno polariziranje: a) prijelazna struja proširuje osiromašeno područje; b) struja prestane teći kada potencijal barijere postane jednak polarizirajućem naponu - struja većinskih nosilaca naboja vrlo brzo postaje jednaka nuli - kroz PN-prijelaz teče vrlo mala reverzna struja manjinskih nosilaca naboja (reda μa ili na) - ako se vanjski reverzni napon poveća do dovoljno velike vrijednosti može nastati lavinski proboj 19/148
20 7.2 Elektronički elementi Poluvodička PN dioda Diode opće namjene (ispravljačke diode) sastoje se od p-tipa i n-tipa poluvodiča. Mogu biti silicijske i germanijske. Izvod povezan s p-tipom poluvodiča je anoda (A), a izvod povezan s n-tipom je katoda (K). POLUVODIČKE DIODE su elektroničke komponente koje propuštaju struju kada su polarizirane propusno, a ne propuštaju struju kada su polarizirane zaporno (nepropusno). PN diode polariziraju se vanjskim naponom. 20/148
21 7.2 Elektronički elementi Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za diodu se kaže da je propusno polarizirana. U tom slučaju kroz diodu teče propusna struja I F (engl. forward current) od anode prema katodi. Dioda djeluje kao uključena sklopka. 21/148
22 7.2 Elektronički elementi 22/148
23 7.2 Elektronički elementi Kad je katoda na pozitivnijem potencijalu od anode, dioda je zaporno (nepropusno) polarizirana. Kroz diodu teče u smjeru od katode prema anodi vrlo mala struja I R koja se naziva reverzna struja (preostala struja, engl. reverse current). Dioda djeluje kao isključena sklopka. 23/148
24 7.2 Elektronički elementi 24/148
25 7.2 Elektronički elementi Strujno-naponska karakteristika diode Grafički prikaz odnosa napona i struje diode naziva se strujno-naponska karakteristika diode. Statička strujno-naponska karakteristika PN diode pokazuje ovisnost propusne struje o propusnom naponu (I. kvadrant) i nazvana je propusna karakteristika, te ovisnost zaporne struje o zapornom naponu (III. kvadrant) i nazvana je zaporna / reverzna karakteristika. Dioda postaje vodljiva kad priključeni napon propusne polarizacije dostigne iznos U T. Taj napon naziva se napon praga ili napon koljena i za silicijske diode iznosi oko 0,6 V 0,7 V, a za germanijske diode 0,2 V 0,3 V. 25/148
26 7.2 Elektronički elementi Ako priključeni napon zaporne polarizacije prijeđe vrijednost U BR, koja se naziva probojni napon, dolazi do nagloga porasta reverzne struje, što može prouzročiti uništenje diode. Iznos probojnoga napona za diode kreće se u rasponu od nekoliko desetaka volta do nekoliko kilovolta. 26/148
27 7.2 Elektronički elementi Karakteristične veličine diode Najvažnije karakteristične veličine diode jesu: - dopuštena vrijednost napona zaporne polarizacije U R koja se smije priključiti na diodu a da ne dođe do njezina trajnog oštećenja - dopuštena jakost struje I F koja smije teći kroz diodu pri propusnoj polarizaciji a koja neće uzrokovati trajno oštećenje diode - dopušteni utrošak snage P tot - temperaturno područje rada - oblik kućišta i raspored izvoda 27/148
28 7.2 Elektronički elementi Primjena PN dioda ispravljanje pretvorba izmjenične struje u istosmjernu struju a) POLUVALNO ISPRAVLJANJE 28/148
29 7.2 Elektronički elementi a) b) Poluvalni ispravljač: a) shema spoja; b) valni oblici ulaznoga i izlaznoga napona 29/148
30 7.2 Elektronički elementi b) PUNOVALNO ISPRAVLJANJE 1. ISPRAVLJAČ SA SREDNJOM TOČKOM 30/148
31 7.2 Elektronički elementi 31/148
32 7.2 Elektronički elementi 2. ISPRAVLJAČ U MOSNOM SPOJU 32/148
33 7.2 Elektronički elementi 33/148
34 7.2 Elektronički elementi Shema spoja izvora istosmjernog napona s mosnim ispravljačem i kondenzatorom velikog kapaciteta za potiskivanje valovitosti pulzirajućeg istosmjernog napona 34/148
35 7.2 Elektronički elementi Zenerova dioda Simboli Zenerove diode Strujno-naponska karakteristika Zenerove diode 35/148
36 7.2 Elektronički elementi Zenerova dioda: a) statička strujno-naponska karakteristika; b) ekvivalentna shema 36/148
37 7.2 Elektronički elementi Zenerova dioda je PN dioda koja radi u području proboja. Zenerova dioda je silicijska dioda koja ima svojstvo da kad se na nju priključi napon nepropusne polarizacije veći od vrijednosti napona proboja, ona održava stalan napon, praktično neovisan o struji koja teče kroz diodu. Propusno polarizirana Zenerova dioda djeluje kao ispravljačka dioda. Kad je Zenerova dioda zaporno polarizirana, kroz nju ne teče struja sve dok napon priključenog izvora ne prijeđe iznos probojnog napona U z, a tada dioda prelazi u stanje Zenerova proboja i održava stalan napon U z. Probojni naponi Zenerovih dioda se kreću od nekoliko volta do nekoliko stotina volta. Zenerove diode koriste se kao stabilizatori i ograničivači napona. 37/148
38 7.2 Elektronički elementi PRIMJER PRAKTIČNE PRIMJENE: Regulator istosmjernog napona sa Zenerovom diodom 38/148
39 7.2 Elektronički elementi Tranzistor Tranzistor je troelektrodna komponenta koja ima daleko širu primjenu od dvoelektrodnih komponenata, od primjene za pojačavanje signala do onih u digitalnim logičkim i memorijskim sklopovima. Načelo njegova rada temelji se na dovođenju napona između dvije elektrode kojim se upravlja protokom struje kroz treću elektrodu. Stoga se troelektrodna komponenta može primijeniti za ostvarenje upravljanoga izvora, što i jest temelj za projektiranje pojačala. U krajnjem, upravljačkim signalom mogu se proizvesti promjene struje od ništice do najvećih vrijednosti, te se takva komponenta može primijeniti kao sklopka. Sklopka je temeljna komponenta logičkog invertora, a invertor temeljna komponenta digitalnih sklopova. Tranzistori se dijele na: bipolarne i unipolarne (FET). BIPOLARNI TRANZISTORI Bipolarni tranzistor se sastoji od dvaju PN-prijelaza izrađenih na poseban način i međusobno spojenih u seriju. Struja u tranzistoru rezultat je kretanja i elektrona i šupljina, i zato je nazvan bipolarni. 39/148
40 7.2 Elektronički elementi Bipolarni tranzistor sastoji se od tri poluvodička sloja na koja su priključene metalne elektrode. Slojevi i elektrode nazivaju se baza (B), emiter (E) i kolektor (C). S obzirom na raspored poluvodičkih slojeva tranzistori mogu biti NPN tipa (slika a) ili PNP tipa (slika b). S obzirom na materijal od kojega se izrađuju mogu biti silicijski ili germanijski. 40/148
41 7.2 Elektronički elementi 41/148
42 7.2 Elektronički elementi Budući da tranzistor ima tri elektrode, jedna se upotrebljava kao ulazna, druga kao izlazna, a treća je zajednička ulaznom i izlaznom strujnom krugu. Zajednička elektroda može biti bilo koja pa se u praksi primjenjuju sva tri načina spajanja tranzistora: spoj zajedničkog emitera, spoj zajedničke baze i spoj zajedničkog kolektora. Svaki spoj ima svoje osobitosti koje ga čine prikladnim za određene svrhe. U praksi se najčešće upotrebljava spoj zajedničkog emitera. 42/148
43 7.2 Elektronički elementi DJELOVANJE TRANZISTORA Ovisno o načinu polariziranja PN prijelaza tranzistor može raditi u različitim stanjima. Ako je PN-spoj E-B propusno polariziran, a PN-spoj C-B nepropusno, tranzistor radi u normalnom aktivnom području. To se stanje primjenjuje za rad tranzistora kao pojačala. 43/148
44 7.2 Elektronički elementi Tranzistorski učinak NPN strukture osniva se na dvjema pojavama: - s pomoću male upravljačke struje baze iz sloja emitera nastaje jaka injekcija elektrona u P-sloj-bazu - elektroni prispjeli u bazu praktički se ne rekombiniraju, a zbog utjecaja polja kolektorskog PN-prijelaza dolaze u kolektor kao struja kolektora 44/148
45 7.2 Elektronički elementi Omjer struje kolektora i struje baze je β strujno pojačanje tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom. I I C B Faktor strujnog pojačanja tranzistora AKTIVNO PODRUČJE: BE spoj propusno polariziran CB spoj zaporno polariziran I C je regulirana sa I B 45/148
46 7.2 Elektronički elementi Za praktičnu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose između pojedinih struja i napona tranzistora. Proizvođači tranzistora daju za svaki tip i osnovni spoj tzv. statičke karakteristike iz kojih se vide omjeri pojedinih struja i napona tranzistora. Za praktičnu primjenu najvažnije su ulazne, prijenosne i izlazne karakteristike tranzistora. - Ulazne karakteristike tranzistora 46/148
47 47/148 ELEK - Prijenosne karakteristike tranzistora., konst CE B C U I f I B C B C I I I I Faktor pojačanja 1 B C I I E C I I 7.2 Elektronički elementi
48 7.2 Elektronički elementi - Izlazne karakteristike tranzistora I U, I konst. Izlazne statičke U-I karakteristike prikazuju ovisnost struje I C kolektora o naponu U CE između kolektora i emitera za različite struje baze. C f CE B 48/148
49 7.2 Elektronički elementi Primjena bipolarnog tranzistora Bipolarni tranzistori se široko primjenjuju u elektroničkim sklopovima, međutim osnovna im je primjena u pojačalima. TRANZISTORSKA POJAČALA 49/148
50 7.2 Elektronički elementi NAPONSKO POJAČANJE A U IZLAZNI NAPON SIGNALA ULAZNI NAPON SIGNALA STRUJNO POJAČANJE A I STRUJA IZLAZNOG SIGNALA STRUJA ULAZNOG SIGNALA POJAČANJE SNAGE A P A U A I 50/148
51 7.2 Elektronički elementi Blokovska shema pojačivačke kaskade strujnog pojačanja /148
52 7.2 Elektronički elementi Pojačala mogu biti u spoju sa zajedničkim emiterom, sa zajedničkom bazom i sa zajedničkim kolektorom. U praksi se najviše rabi pojačalo sa zajedničkim emiterom jer ima dobru kombinaciju strujnog i naponskog pojačanja, pa zato i veliko pojačanje snage. Primjer jednostavnog izmjeničnog pojačala u spoju zajedničkog emitera 52/148
53 7.2 Elektronički elementi UNIPOLARNI TRANZISTORI Tranzistori s efektom polja (FET tranzistori) jesu tranzistori u kojima se protokom struje upravlja vanjskim naponom. Budući je za rad ovih tranzistora bitna jedna vrsta nosilaca naboja (većinskih) nazivaju se unipolarni tranzistori. Prema načinu rada razlikuju se: a) spojni tranzistor s efektom polja (JFET) b) tranzistor s efektom polja i izoliranom upravljačkom elektrodom (MOSFET) c) bipolarni tranzistor s izoliranom upravljačkom elektrodom (IGBT) kombinacija unipolarnih i bipolarnih tranzistora Simboli različitih tipova unipolarnih tranzistora 53/148
54 7.2 Elektronički elementi S UVOD D ODVOD G UPRAVLJAČKA ELEKTRODA Struktura N-kanalnog spojnog tranzistora s efektom polja 54/148
55 7.2 Elektronički elementi Načelni prikaz presjeka strukture N-kanalnog MOSFET-a Unipolarni tranzistori (JFET, MOSFET) mogu se upotrebljavati kao linearna pojačala, slično kao bipolarni tranzistori. 55/148
56 7.2 Elektronički elementi Tiristor Tiristori su elektroničke komponente sa četveroslojnom poluvodičkom strukturom sa upravljačkom elektrodom. Najvažnije svojstvo tiristora jest mogućnost upravljanja vrlo velikim snagama uz utrošak malih iznosa snaga. Tiristori imaju dva stabilna stanja, vodljivo i nevodljivo, a prijelaz iz jednoga stanja u drugo stanje vrlo je brz. Postoje brojne različite vrste tiristora široko područje poluvodičkih elemenata, tako postoje tiristori s dvije, tri i četiri elektrode. 56/148
57 7.2 Elektronički elementi Četveroslojna dioda jednosmjerni diodni tiristor Struktura i simbol jednosmjernog diodnog tiristora Strujno naponska karakteristika jednosmjernog diodnog tiristora 57/148
58 7.2 Elektronički elementi Tiristor SCR silicijska upravljiva ispravljačica (SILICON CONTROLLED RECTIFIER) JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 58/148
59 7.2 Elektronički elementi Struktura i simbol jednosmjernog triodnog tiristora Strujno naponska karakteristika jednosmjernog triodnog tiristora 59/148
60 7.2 Elektronički elementi DIJAK (DIAC) DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR Struktura i simbol dijaka Strujno naponska karakteristika dijaka 60/148
61 7.2 Elektronički elementi TRIAC DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR Struktura i simbol Triac Strujno naponska karakteristika Triac 61/148
62 7.2 Elektronički elementi PRIMJENA TIRISTORA Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi široko primjenjuju uglavnom u uređajima energetske elektronike, a najviše se upotrebljava upravo SCR tiristor. Primjeri primjene: - u energetskim pretvaračima ispravljačima i izmjenjivačima - za regulaciju brzine vrtnje istosmjernih motora - za regulaciju rasvjete i sl. 62/148
63 7.2 Elektronički elementi PRIMJER: Regulacija srednje vrijednosti ispravljenog izmjeničnog napona Regulacija srednje vrijednosti ispravljene struje tiristorom Poluvalno fazno reguliranje s tiristorom: a) shema spoja b) valni oblik napona izmjenične mreže c) valni oblici struja upravljačke elektrode za različite vrijednosti R G d), e) i f) valni oblici napona na trošilu za različite vrijednosti R G 63/148
64 7.2 Elektronički elementi Optoelektronički elementi Optoelektronički elementi su komponente čije je djelovanje povezano sa svjetlosnim efektom. Optoelektroničke elementi se dijele u tri skupine: - Fotodetektori: Pretvaraju svjetlosnu energiju u električnu - Svjetlosni izvori: Električnu energiju pretvaraju u svjetlosnu - Fotovezni ili optovezni elementi: Kombinacija su svjetlosnog izvora i fotodetektora Primjena optoelektroničkih elemenata: - automatsko osvjetljavanje, - daljinsko upravljanje, - TV prijemnici i monitori, - indikatori stanja, - alarmni sustavi, senzori 64/148
65 7.2 Elektronički elementi FOTOOTPORNIK LDR Light dependent resistor : Električni otpor ovisi o osvijetljenosti njegove površine. 65/148
66 7.2 Elektronički elementi FOTODIODA Kada se zaporno polarizirana fotodioda osvijetli, povećava se struja: puta. 66/148
67 7.2 Elektronički elementi FOTOTRANZISTOR Djelovanje slično običnom bipolarnom tranzistoru s tim što se struja baze stvara osvjetljavanjem PN spoja : Baza Kolektor. 67/148
68 7.2 Elektronički elementi SVIJETLEĆE DIODE LED Light emitting diode: Propusno polarizirana dioda zrači svjetlost. 68/148
69 7.2 Elektronički elementi FOTOVEZNI ELEMENTI Kombinacija su svjetlosnog izvora (LED) i fotodetektora (fotodioda, fototranzistor ili sl.) u jednom kućištu. 69/148
70 7.2 Elektronički elementi Integrirani sklopovi Integrirani sklopovi (engl. integrated circuits, IC) imaju male dimenzije, malu masu i malu potrošnju snage. Primjenjuju se u suvremenim elektroničkim sklopovima. Oni zamjenjuju tranzistore u elektroničkim sklopovima kao što su prethodno tranzistori zamijenili vakuumske elektronske cijevi. Integrirani sklopovi su suvremene mikroelektroničke komponente za elektroničke sklopove. Sastoje se od mikroskopski malih elektroničkih komponenata kao što su diode, tranzistori, otpornici i kondenzatori. Pakiraju se u pojedinačna hermetički zatvorena kućišta s priključnicama. Integrirani sklopovi mogu biti linearni i digitalni. Linearni integrirani sklopovi rabe se u analognim sklopovima, kao što su audio pojačala, regulatori napona, operacijska pojačala i radiofrekvencijski sklopovi. Većina su linearnih integriranih sklopova komponente male snage s disipacijom snage manjom od 1 W. Oni su, međutim, raspoloživi i kao čipovi većih snaga, 5 W ili više. Digitalni integrirani sklopovi rabe se u računalima, kalkulatorima, digitalnim satovima, kao i mnogim drugim digitalnim sklopovima. 70/148
71 7.2 Elektronički elementi LINEARNI INTEGRIRANI SKLOP (LIS) Linearni integrirani sklop (LIS) je istosmjerno pojačalo vrlo velikog naponskog pojačanja. LIS se sastoji od diferencijalnog pojačala na ulazu, međustupnja za pojačanje napona i izlaznog stupnja za pojačanje snage. Osnovni LIS kao industrijski standard μa741 odnosno LM 741 ima naponsko pojačanje , ulazni otpor 2 MΩ i izlazni otpor 75 Ω. Linearni integrirani sklop 741: a) pojednostavljena shema spoja strukture b) simbol s priključnicama c) raspored priključnica na kućištu 71/148
72 7.2 Elektronički elementi LIS pojačava diferencijski ulazni signal, a potiskuje zajednički ulazni signal. 72/148
73 7.3 Elektronički sklopovi 7.3 Elektronički sklopovi Pojačala Općenito o pojačalima Pojačalo ostvaruje pojačanje napona, pojačanje struje ili pojačanje snage. Pojačanje pojačala je omjer istovrsnih izlaznih i ulaznih veličina. Blokovske sheme pojačala: a) trokutni kao opći simbol pojačala s ulazom i izlazom; b) kvadratični s parovima priključnica 73/148
74 7.3 Elektronički sklopovi Blokovska shema pojačala naponskog pojačanja A U = 40 Blokovska shema pojačala strujnog pojačanja A I = 30 74/148
75 7.3 Elektronički sklopovi NAPONSKO POJAČANJE A U u u iz ul A U 20log u u iz ul (db) STRUJNO POJAČANJE A I i i iz ul A I 20log i i iz ul (db) 75/148
76 7.3 Elektronički sklopovi Osnovna struktura pojačivačkog elektroničkog sklopa 76/148
77 Osnovni spojevi pojačala 7.3 Elektronički sklopovi Pojačala mogu biti u spoju sa zajedničkim emiterom, sa zajedničkom bazom i sa zajedničkim kolektorom. U praksi se najviše rabi pojačalo u spoju sa zajedničkim emiterom jer ima dobru kombinaciju strujnog i naponskog pojačanja, pa zato i veliko pojačanje snage. Osnovne sheme tranzistorskih pojačivačkih spojeva: a) opći slučaj sklopa sa zajedničkom priključnicom; b) spoj sa zajedničkom bazom; c) spoj sa zajedničkim emiterom; d) spoj sa zajedničkim kolektorom 77/148
78 7.3 Elektronički sklopovi Pojačalo u spoju sa zajedničkim emiterom Temeljna shema spoja pojačala sa zajedničkim emiterom 78/148
79 7.3 Elektronički sklopovi Analiza rada pojačala sa zajedničkim emiterom Shema spoja jednostupanjskog pojačala sa zajedničkim emiterom (instrumenti mjere srednje vrijednosti) Valni oblici struja i napona u pojačalu sa zajedničkim emiterom: a) struje baze b) struje kolektora c) napona na kolektoru 79/148
80 7.3 Elektronički sklopovi Operacijska pojačala Osnovno o operacijskim pojačalima Operacijsko pojačalo je sklop koji se sastoji od linearnog integriranog elektroničkog sklopa (LIS-a) i mreže povratne veze, a velikoga naponskog pojačanja. Ova pojačala su nazvana operacijska pojačala jer mogu obavljati određene matematičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje i sl.). U operacijskom pojačalu primjenjuju se stvarni linearni integrirani elektronički sklopovi, npr. LIS μa741 (ulazni otpor 2 MΩ, izlazni otpor 75 Ω, naponsko pojačanje A UO = ). 80/148
81 7.3 Elektronički sklopovi Osnovni sklopovi s operacijskim pojačalima a) INVERTIRAJUĆE OPERACIJSKO POJAČALO u iz R pv R u ul Invertirajuće operacijsko pojačalo invertira fazu ulaznog signala i pojačava ulazni signal. 81/148
82 7.3 Elektronički sklopovi b) NEINVERTIRAJUĆE OPERACIJSKO POJAČALO u iz R 1 R 1 R pv u ul Neinvertirajuće operacijsko pojačalo ne invertira ulazni signal, a pojačava ulazni signal. 82/148
83 7.3 Elektronički sklopovi c) DIFERENCIJSKO OPERACIJSKO POJAČALO Diferencijsko operacijsko pojačalo nastaje spajanjem invertirajućeg i neinvertirajućeg operacijskog pojačala, a može biti nesimetrično i simetrično. Shema spoja nesimetričnog diferencijskog operacijskog pojačala Shema spoja simetričnog diferencijskog operacijskog pojačala 83/148
84 7.3 Elektronički sklopovi Primjeri praktične primjene operacijskih pojačala a) NAPONSKO SLJEDILO Operacijsko pojačalo spojeno kao naponsko sljedilo ima kratko spojen izlaz s invertirajućim ulazom pojačala, čime se na izlazu dobiva istovjetan napon kao na neinvertirajućem ulazu. uiz u ul 84/148
85 7.3 Elektronički sklopovi b) ELEKTRONIČKI SKLOP ZA ZBRAJANJE u iz R 4 u R ul1 1 u R ul2 2 u R ul3 3 u iz R pv u R ul1 1 u R ul2 2 85/148
86 7.3 Elektronički sklopovi c) ELEKTRONIČKI SKLOP DERIVATOR / INTEGRATOR u iz ( t) C1R 2 duul( t) dt u iz 1 R C 1 1 t u dt t u dt R C ul ul /148
87 7.3 Elektronički sklopovi d) ELEKTRIČNI FILTERI Električni filteri su elektronički sklopovi koji odvajaju željene električne signale od neželjenih. Filteri razdvajaju signale različitih frekvencija, tako da signale određenih frekvencija propuštaju, a druge guše odnosno ne propuštaju. Vrste filtera: niskopropusni, visokopropusni, pojasno propusni, pojasno nepropusni Niskopropusni filter 87/148
88 7.3 Elektronički sklopovi Visokopropusni filter 88/148
89 7.3 Elektronički sklopovi e) IZVEDBA PROTUPOŽARNOG ALARMA SA OPERACIJSKIM POJAČALOM 89/148
90 7.3 Elektronički sklopovi f) IZVEDBA ph METRA SA OPERACIJSKIM POJAČALOM 90/148
91 7.3.3 Oscilatori 7.3 Elektronički sklopovi Osnovno o oscilatorima Oscilatori elektronički sklopovi koji generiraju periodični izmjenični napon ili struju zadane frekvencije. To su dakle elektronski generatori izmjeničnog električnog napona ili struje zadane frekvencije. Oscilatori se razlikuju prema obliku izlaznog signala, frekvenciji, izvedbi i sl. Primjeri oblika izlaznog napona sinusoidalni, pravokutni, pilasti 91/148
92 7.3 Elektronički sklopovi Oscilatori su elektronički sklopovi sa primjenom u gotovo svim naprednijim elektroničkim uređajima (ručni sat, radio prijemnik, bežični i mobilni telefoni, ekrani monitora i TV) Vrste oscilatora: - harmonijski generiraju sinusoidalni napon - relaksacijski generiraju pravokutne, pilaste ili druge oblike napona Prema frekvenciji oscilatori se dijele na: - niskofrekventne (f < 20 khz) - visokofrekventne (RF) - mikrovalne 92/148
93 7.3 Elektronički sklopovi Prema izvedbi oscilatori se dijele na: RC, RL, LC, mosne i oscilatore s kristalom. Zajedničko svim navedenim oscilatorima je primjena prikladne povratne veze radi stalnog pobuđivanja novih oscilacija. 93/148
94 7.3 Elektronički sklopovi RC oscilator Koristi se za dobivanje sinusoidalnih signala frekvencije od nekoliko Hz pa do nekoliko stotina khz. 94/148
95 7.3 Elektronički sklopovi Stabilizatori napona i struje Stabilizator je elektronički sklop koji smanjuje promjene napona radi vanjskih utjecaja (promjena ulaznog napona, promjena opterećenja, promjena temperature i sl.) VRSTE STABILIZATORA a) serijski stabilizator tranzistor kao regulacijski element je serijski spojen sa trošilom 95/148
96 7.3 Elektronički sklopovi 96/148
97 7.3 Elektronički sklopovi b) paralelni stabilizator tranzistor kao regulacijski element je paralelno spojen sa trošilom 97/148
98 7.3 Elektronički sklopovi STABILIZIRANI IZVORI NAPONA Blok shema stabiliziranog izvora napona Serijski stabilizirani izvor napona 98/148
99 7.3 Elektronički sklopovi Izlazna U-I karakteristika stabiliziranog izvora napona Faktor stabilizacije S U U IZ IZ 99/148
100 7.3 Elektronički sklopovi Elektronički sklopovi energetske elektronike OSNOVNO O SKLOPOVIMA ENERGETSKE ELEKTRONIKE Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara električne energije i za upravljanje (regulaciju) tokom električne energije. Električna energetska pretvorba se odvija u uređajima energetske elektronike koji mijenjaju jedan ili više parametara električne energije bez značajnog gubitka snage uporabom elektroničkih komponenti. Elektronički energetski pretvarači spajaju dva, po nekom od parametara električne energije, različita električna sustava. 100/148
101 7.3 Elektronički sklopovi Podjela sklopova energetske elektronike 101/148
102 7.3 Elektronički sklopovi Osnovna struktura elektroničkog energetskog pretvarača: 102/148
103 7.3 Elektronički sklopovi a) ISPRAVLJAČI Vrste: - poluvalni, punovalni - neupravljivi, poluupravljivi, punoupravljivi - JEDNOFAZNI POLUVALNI NEUPRAVLJIVI ISPRAVLJAČ - PUNOVALNI NEUPRAVLJIVI ISPRAVLJAČ U SPOJU SA ZAJEDNIČKOM TOČKOM 103/148
104 7.3 Elektronički sklopovi - JEDNOFAZNI PUNOVALNI NEUPRAVLJIVI MOSNI DIODNI ISPRAVLJAČ (GRETZOV SPOJ) - JEDNOFAZNI PUNOVALNI UPRAVLJIVI MOSNI TIRISTORSKI ISPRAVLJAČ 104/148
105 7.3 Elektronički sklopovi - TROFAZNI PUNOVALNI PUNOUPRAVLJIVI MOSNI TIRISTORSKI ISPRAVLJAČ 105/148
106 7.3 Elektronički sklopovi b) ISTOSMJERNI PRETVARAČI / ČOPERI 106/148
107 7.3 Elektronički sklopovi 107/148
108 7.3 Elektronički sklopovi Čoperi su regulatori istosmjernog napona (struje) koji uključivanjem i isključivanjem elektroničkog ventila sjeckaju ulazni napon i tako na izlazu daju regulirani istosmjerni napon (ili struju). 108/148
109 7.3 Elektronički sklopovi c) IZMJENJIVAČI (DC-AC) Izmjenjivači su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu električnu energiju u izmjeničnu. 109/148
110 7.3 Elektronički sklopovi d) IZMJENIČNI PRETVARAČI (AC-AC) PRETVARAČI FREKVENCIJE Izmjenični pretvarači su uređaji energetske elektronike koji na izlazu daju napon i frekvenciju druge vrijednosti od ulaznog napona i frekvencije, a koje je u pravilu moguće i regulirati. 110/148
111 7.3 Elektronički sklopovi Primjeri: blok shema pretvarača za reguliranje brzine vrtnje motora 111/148
112 7.3 Elektronički sklopovi primjena energetske elektronike u proizvodnji, distribuciji i potrošnji 112/148
113 7.3 Elektronički sklopovi Digitalni elektronički sklopovi Vrste električnih signala Analogni signali Digitalni signali Binarni signali Digitalna elektronika područje elektronike u kojem signali mogu imati dva iznosa kojima se pridružuju znamenke 0 (low, false) i 1 (hi, true), što omogućava prikaz podataka u brojčanom obliku binarnog brojevnog sustava. 113/148
114 7.3 Elektronički sklopovi Brojevni sustavi a) Decimalni brojevni sustav (deset znamenaka 0, 1-9) b) Binarni brojevni sustav (dvije znamenke 0, 1) Broj 0 ili 1 BIT (BINARY DIGIT) 4-BITNA RIJEČ (npr.: 1010) 8-BITNA RIJEČ (npr.: ) NIBBLE BYTE 114/148
115 7.3 Elektronički sklopovi Algebarske operacije - zbrajanje - oduzimanje BOOLE-ova algebra osnova digitalnih elektroničkih sklopova Booleova algebra je zatvoren matematički sustav sastavljen od dva elementa {0,1} i tri osnovne operacije I (AND), ILI (OR) i NE (NOT). Svaka operacija se ostvaruje odgovarajućim logičkim sklopom koji su osnova digitalnih elektroničkih sklopova. 115/148
116 7.3 Elektronički sklopovi Osnovni logički sklopovi a) Logički sklop I (AND) na izlazu daje stanje 1 samo kad su svi ulazi u stanju 1 116/148
117 7.3 Elektronički sklopovi b) Logički sklop ILI (OR) sklop koji na izlazu daje stanje 1 kad je bilo koji ulaz u stanju 1 117/148
118 7.3 Elektronički sklopovi c) Logički sklop NE (NOT) sklop koji na izlazu daje stanje suprotno stanju na ulazu 118/148
119 7.3 Elektronički sklopovi d) Logički sklop NI (NAND) sklop koji daje na izlazu stanje 1 kad je bilo koji ulaz u stanju 0 e) Logički sklop NILI (NOR) sklop koji daje na izlazu stanje 1 samo kad su svi ulazi u stanju 0 119/148
120 7.3 Elektronički sklopovi f) Integrirani logički sklopovi 120/148
121 7.3 Elektronički sklopovi g) Složeni logički sklopovi povezivanje osnovnih logičkih sklopova 121/148
122 7.3 Elektronički sklopovi Osnovni digitalni elektronički sklopovi Kombinacijom osnovnih logičkih sklopova se tvore kompleksniji logički sklopovi digitalni sklopovi. a) Zbrajalo funkcija zbrajanja u binarnom sustavu 122/148
123 7.3 Elektronički sklopovi b) Multiplekser prema zadanim uvjetima S izabire jedno od stanja na ulazima i prenosi ga na izlaz 123/148
124 7.3 Elektronički sklopovi c) Demultiplekser prema zadanim uvjetima S prenese ulazno stanje na jedan od izlaza 124/148
125 7.3 Elektronički sklopovi d) Dekoder prema zadanim uvjetima S postavi jedan od izlaza na vrijednost 1 125/148
126 7.3 Elektronički sklopovi e) Enkoder na izlazu daje binarnu riječ koja sadrži redni broj (adresu) ulaza koji je postavljen u stanje 1 126/148
127 7.3 Elektronički sklopovi f) ROM sprema informacije u obliku binarnih riječi, a vrijednosti se mogu čitati a ne i mijenjati 127/148
128 7.3 Elektronički sklopovi g) Sustavi za kontrolu i pristup podacima rezultate mjerenja fizičkih veličina se pretvara u digitalni oblik, podaci se logički obrađuju i rezultat pretvara natrag u analogni oblik h) Registri Brojila Memorije 128/148
129 7.4 Elektronički sustavi 7.4 Elektronički sustavi Sustav za digitalno upravljanje Poopćeni prikaz sustava za digitalno upravljanje prikazan je na slici. Odvijanjem nekog procesa mijenjaju se njegove karakteristične veličine (npr. pomak, brzina, temperatura i sl.). Osjetilo mjeri te promjene i šalje ih na sklop za analognu obradu signala. Analogno-digitalni pretvornik signalu daje digitalni oblik nakon čega signal dolazi u računalo na obradu. Programska potpora (softver) određuje što i kako se u promatranom procesu mora mijenjati. Digitalni signal se iz računala dovodi u digitalnoanalogni pretvornik koji ga vraća u analogni oblik. Taj signal djeluje na izvršni član i vrši potrebnu promjenu u procesu. 129/148
130 7.4 Elektronički sustavi 130/148
131 7.4 Elektronički sustavi 131/148
132 7.4 Elektronički sustavi 132/148
133 7.4 Elektronički sustavi 133/148
134 7.4 Elektronički sustavi 134/148
135 Primjer: 7.4 Elektronički sustavi 135/148
136 7.4 Elektronički sustavi 136/148
137 7.4 Elektronički sustavi Primjer: Elektronički sustavi u automobilu 137/148
138 7.4 Elektronički sustavi 138/148
139 7.4 Elektronički sustavi Mikroračunala Danas se upotrebljava vrlo velik broj digitalnih sustava različite namjene koji se mogu smatrati programski upravljanim uređajima, tj. računalima različite namjene. Sva se ta računala zasnivaju na načelima koja je prije više od pola stoljeća izložio američki matematičar John von Neumann. Njegov model računala prikazan je slikom. 139/148
140 7.4 Elektronički sustavi Programirljivi logički upravljači (PLC kontroleri) 140/148
141 7.5 Primijenjena elektronika 7.5 Primijenjena elektronika INFORMACIJSKA ELEKTROTEHNIKA Grana elektrotehnike koja se bavi primjenom, obradom, pohranjivanjem, pretvorbom i prijenosom informacija. Informacijska elektrotehnika radiokomunikacije telekomunikacije računarstvo 141/148
142 7.5 Primijenjena elektronika 142/148
143 7.5 Primijenjena elektronika 143/148
144 7.5 Primijenjena elektronika ELEKTRONIKA Grana elektrotehnike koja se bavi elektroničkim komponentama i njihovom primjenom u elektroničkim sklopovima i uređajima. Elektronika: energetska elektronika informacijska elektronika opća elektronika 144/148
145 7.5 Primijenjena elektronika 145/148
146 7.5 Primijenjena elektronika ELEKTRIČNA UPRAVLJAČKA I REGULACIJSKA TEHNIKA Grana elektrotehnike koja povezuje informacijsku i energetsku elektrotehniku, a ima primjenu u gotovo svim drugim granama tehnike. 146/148
147 7.5 Primijenjena elektronika 147/148
148 7.5 Primijenjena elektronika 148/148
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
ANALOGNI ELEKTRONIČKI SKLOPOVI
ANALOGNI ELEKTRONIČKI SKLOPOVI 1. Sklopovi s diodama Poluvodičke su diode elektroničke komponente s dvjema elektrodama. Izvedba i svojstva dioda razlikuju se ovisno o njihovoj namjeni. U ovom poglavlju
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10
BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
1. ELEKTRONIKA U SUSTAVIMA
1. ELEKTRONIKA U SUSTAVIMA za mjerenje, upravljanje i zaštitu uređaja i postrojenja Počeci razvoja i primjene elektronike povezuju se s razvojem radiotehnike. Postupno elektronika ima sve veću primjenu
Uvod u elektroniku i njena uloga u ljudskoj djelatnosti. Uvod u elektroniku i njena uloga u ljudskoj djelatnosti.
Uvod u elektroniku i njena uloga u ljudskoj djelatnosti 1. Uvod u elektroniku i njena uloga u ljudskoj djelatnosti 10 Elektronički sklopovi i digitalna elektronika elektrotehnika elektronika energetska
Mjerna pojačala. Na kraju sata student treba biti u stanju: Mjerna pojačala. Ak. god. 2008/2009
Ak. god. 2008/2009 1 Na kraju sata student treba biti u stanju: Opisati svojstva mjernih pojačala Objasniti i opisati svojstva negativne povratne veze Objasniti i opisati svojstva operacijskih pojačala
Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo
Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo Operacijsko Pojačalo Kod operacijsko pojačala izlazni napon je proporcionalan diferencijalu
Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?
Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? a) b) c) d) e) Odgovor: a), c), d) Objašnjenje: [1] Ohmov zakon: U R =I R; ako je U R 0 (za neki realni, ne ekstremno
nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Elektronički Elementi i Sklopovi
Sadržaj predavanja: 1. Strujna zrcala pomoću BJT tranzistora 2. Strujni izvori sa BJT tranzistorima 3. Tranzistor kao sklopka 4. Stabilizacija radne točke 5. Praktični sklopovi s tranzistorima Strujno
Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava
Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava Sadržaj predavanja: 1. Upoznavanje s osnovnim sklopovima tranzistorskih pojačala 2. Upoznavanje s osnovnim sklopovima operacijskih pojačala 3. Analogni sklopovi
, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVEČILIŠTE ZAGEB FAKLTET POMETNIH ZNANOSTI predme: Nasavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Auorizirana predavanja 2016. 1 jecaj nelinearnih karakerisika komponenaa na rad elekroničkih
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Osnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske
Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator
Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. FET tranzistori 2. MOSFET tranzistori
Sadržaj predavanja: 1. FET tranzistori 2. MOSFET tranzistori Slično kao i bipolarni tranzistor FET (Field Effect Tranzistor - tranzistor s efektom polja) je poluvodički uređaj s tri terminala (izvoda)
1. SKLOPOVI S DIODAMA
1. SKLOPOVI S DIODAMA Poluvodičke diode su elektroničke komponente s dvije elektrode, različitih izvedbi, svojstava i namjena. U ovom poglavlju opisane su dioda opće namjene (u stručnoj literaturi susreće
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Elektronički Elementi i Sklopovi
Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. LED diode 2. Sažetak predavanja o diodama 3. Teoretski zadaci sa diodama 4. Elektronički sklopovi sa diodama LED Diode LED dioda je poluvodički element
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
(/(.7521,.$ 7. TRANZISTORI
7. TRANZISTORI Tranzistori su aktivni poluvodički elementi, u pravilu s tri elektrode, a pretežito se upotrebljavaju kao pojačala ili elektroničke sklopke. Njegov naziv dolazi od Transfer Resistor (prijenosni
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi
Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi Najčešći sklop punovalnog ispravljača se može realizirati pomoću 4 diode i otpornika: Na slici je ulazni signal sinusodialanog
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Tranzistori u digitalnoj logici
Tranzistori u digitalnoj logici Za studente koji žele znati malo detaljnije koja je funkcija tranzistora u digitalnim sklopovima, u nastavku je opisan pojednostavljen način rada tranzistora. Pri tome je
Sveučilište u Zagrebu. Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave. Elektronika 1R
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Elektronika 1R Ž. Butković, J. Divković Pukšec, A. Barić 5. Unipolarni
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
konst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Elektronika/Osnove elektronike
Elektronika/Osnove elektronike predavanja utorkom u 12.00 sati, predavaonica 152 seminari i vježbe četvrtkom u 14.00 sati, predavaonica 152 Ocjenjivanje: Aktivnost i sudjelovanje u nastavi (5 bodova) Pismeni
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Unipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Elektronički Elementi i Sklopovi
Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Teoretski zadaci sa diodama 2. Analiza linije tereta 3. Elektronički sklopovi sa diodama 4. I i ILI vrata 5. Poluvalni ispravljač Teoretski zadaci
(/(.7521,.$ 6. PN SPOJ
6. PN SPOJ Kao što je već prije pokazano poluvodiči bilo čisti bilo dopirani, imaju istu vodljivost u oba smjera priključenog napona. koliko se određenim tehnološkim procesom dobije kombinacija poluvodiča
Prikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. MOSFET tranzistor obogaćenog tipa 2. CMOS 3. MESFET tranzistor 4. DC analiza FET tranzistora
Sadržaj predavanja: 1. MOSFET tranzistor obogaćenog tipa 2. CMOS 3. MESFET tranzistor 4. DC analiza FET tranzistora MOSFET tranzistor obogaćenog tipa Konstrukcija MOSFET tranzistora obogaćenog tipa je
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Zadaci za pripremu. Opis pokusa
5. EM: OSCILOSKOP 1. Nacrtajte blok shemu analognog osciloskopa i kratko je opišite. 2. Na zastoru osciloskopa dobiva se prikazana slika. Kolika je efektivna vrijednost i frekvencija priključenog napona,
STABILIZIRANI ISPRAVLJAČ S REGULACIJOM
Ime i prezime autora (učenika): Marko Jakovac Ime i prezime mentora: prof. Robert Žunić Naziv škole: Tehnička škola Poštanski broj i mjesto: 35000 Slavonski Brod Adresa: Eugena Kumičića 55 STABILIZIRANI
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Sveučilište u Zagrebu. Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave. Elektronika 1
Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Elektronika 1 Ž. Butković, J. Divković Pukšec, A. Barić 5. Unipolarni
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA POLITEHNIKU. PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe) Rijeka, 2005.
FILOZOFSKI FAKULTT U RIJI ODSJK ZA POLITHNIKU PRAKTIKUM LKTRONIK (upute za vježbe) Rijeka, 2005. SADRŽAJ Vježba 1. UPOZNAVANJ S OZNAKAMA I PARAMTRIMA OSNOVNIH LKTRONIČKIH LMNATA... 3. 1.1 Određivanje parametara
ELEK 3. ISTOSMJERNA ELEKTRIČNA STRUJA I STRUJNI KRUGOVI ELEKTROTEHNIKA. Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. 1/77. Komen
ELEKTOTEHNIKA 3. ISTOSMJENA ELEKTIČNA STUJA I STUJNI KUGOVI Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el. /77 SADŽAJ: 3. Nastajanje električne struje 3. Električni strujni krug istosmjerne struje 3.3 Električni
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug
1. LMNT STOSMJNOG STJNOG KGA Jednostavan strujni krug (Slika 1.1) sastoji se od sljedećih elemenata: 1 Trošilo Aktivni elementi naponski i strujni izvori Pasivni elementi trošilo (u istosmjernom strujnom
PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE
TEHNIČKI ŠKOLSKI CENTAR ZVORNIK PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE II RAZRED Zanimanje: Tehničar računarstva MODUL 3 (1 čas nedeljno, 36 sedmica) PREDMETNI PROFESOR: Biljana Vidaković 0
Elektronički Elementi i Sklopovi
Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Prosječni otpor diode 2. Ekvivalentni krugovi diode 3. Kapacitet diode: - difuzijski kapacitet diode - kapacitet osiromašenog sloja diode 4. Reverzno
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Snage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Elektrodinamika ( ) ELEKTRODINAMIKA Q t l R = ρ R R R R = W = U I t P = U I
Elektrodinamika ELEKTRODINAMIKA Jakost električnog struje I definiramo kao količinu naboja Q koja u vremenu t prođe kroz presjek vodiča: Q I = t Gustoća struje J je omjer jakosti struje I i površine presjeka
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
poluvodička dioda općenito izmjenično kapacitativna dioda (varikap) tunelska dioda
Miroslav Osrečki UVOD Simboli u elektronici Elektronika je pomoću simbola razvila jezik koji je razumljiv svuda u svijetu. Taj se jezik izražava simbolima koji najčešće označuju elektroničke elemente.
Informacije o predmetu
Informacije o predmetu Literatura: Marinović Opća elektrotehnika i elektronika, Marinović Opća elektrotehnika i elektronika, Marinović udarska elektrotehnika (str. 45-458, Protueksplozijska zaštita) Zorić,
='5$9.2 STRUJNI IZVOR
. STJN KGOV MŽ.. Strujni krug... zvori Skup elektrotehničkih elemenata koji su preko električnih vodiča međusobno spojeni naziva se električna mreža ili elektrotehnički sklop. električnoj mreži, kada su
PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe)
FILOZOFSKI FAKULTT U RIJI ODSJK ZA POLITHNIKU PRAKTIKUM LKTRONIK (upute za vježbe) Ime i prezime: Rijeka, 2008. SADRŽAJ Vježba 1: Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektroničkih elemenata 1.1.
Diferencijalni pojačavač
Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike
Prateće brojke označavaju serijski broj komponente Serijski broj komponente ne označava funkciju ili specifikacije
Elektroindustrijska i obrtnička škola RIJEKA Vježba 3. ODREĐVIVANJE TIPA, ELEKTRODA I ISPRAVNOSTI NEPOZNATIH TRANZISTORA I DIODA Vježbu napravio: Nadnevak: Razred: 1) Teoretska obrada: Označavanje poluvodiča:
RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno
Elektronički Elementi i Sklopovi
Sadržaj predavanja: 1. Uvod u AC analizu sklopova s BJT tranzistorima 2. Energetska bilansa pojačanja BJT tranzistora u AC domeni 3. AC modeliranje sklopova sa BJT tranzistorima 4. r e model tranzistora
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
ELEKTROTEHNIKA 6. TROFAZNI SUSTAV IZMJENIČNE STRUJE. Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing. el.
EEKTROTEHNKA 6. TROAZN SSTAV ZMJENČNE STRJE zv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing. el. EEKTROTEHNKA :: 6. Trofazni sustav izmjenične struje 1/4 SADRŽAJ: 6.1 vod u trofazni sustav izmjenične struje 6.
VEŽBA 4 DIODA. 1. Obrazovanje PN spoja
VEŽBA 4 DIODA 1. Obrazovanje PN spoja Poluprovodnik može da bude tako obrađen da mu jedan deo bude P-tipa, o drugi N-tipa. Ovako se dobije PN spoj. U oblasti P-tipa šupljine čine pokretni oblik elektriciteta.
III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
9.11.Spojni tranzistor sa efektom polja (JFET)
9.11.Spojni tranzistor sa efektom polja (JFET) Drugi tip tranzistora sa efektom polja se formira bez upotrebe izolatora u vidu SiO, samo koristeći pn spojeve, kako je pokazano na slici 9.14 a). Ovaj uređaj,
Vježba 4. STRUJNO-NAPONSKA KARAKTERISTIKA PEM GORIVNOG ČLANKA
Vježba 4. STRUJNO-NAPONSKA KARAKTERISTIKA PEM GORIVNOG ČLANKA Gorivni članci su uređaji za direktnu pretvorbu kemijske u električnu energiju. Za razliku od galvanskih članaka kod kojih je aktivni materijal
1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj
ELEKTROTEHNIKA TZ Prezime i ime GRUPA Matični br. Napomena: U tablicu upisivati slovo pod kojim smatrate da je točan odgovor. Upisivati isključivo velika štampana slova. Točan odgovor donosi jedan bod.
Priprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu E L E K T R I Č N A S T R U J A 1. Poprečnim presjekom vodiča za 0,1 s proteče 3,125 10¹⁴ elektrona. Kolika je jakost struje koja teče vodičem? A. 0,5 ma B. 5 ma C. 0,5 A D.
Osnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
UVOD U VJEŽBE IZ PODRUČJA ELEKTRIČNIH STRUJNIH KRUGOVA
1 Mr. sc. Draga Kpan-Lisica, viši pred. UVOD U VJEŽBE IZ PODRUČJA ELEKTRIČNIH STRUJNIH KRUGOVA Pojmovi i definicije: Električna struja, električni potencijal i električni napon; Električni strujni krug;
INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Prostorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Signali i sustavi. Signal. Predstavljanje signala: mr. sc. Karmela Aleksić-Maslać dr. sc. Damir Seršić
Signali i susavi mr. sc. Karmela Aleksić-Maslać dr. sc. Damir Seršić FER-ZESOI Signal Funkcija koja sadrži informaciju o susavu. Funkcija - vremena (npr. zvučni signal), prosora (npr. slika - 2D signal),...