ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE"

Transcript

1 ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata niz merenja na maketi buck konvertora kod koga je ostvarena regulacija izlaznog napona primenom tehnike programiranja struje (CMC, current mode control). U vežbi se analiziraju dva načina programiranja struje: zadavanjem minimalne i maksimalne vrednosti struje kalema (hysteresis window ili bang-bang control) i zadavanjem maksimalne vrednosti struje prekidača (peak-limitting control), pri čemu se prekidač uključuje sa konstantnom prekidačkom frekvencijom. U ovoj vežbi studenti treba da se upozanju sa nizom raznorodnih efekata i povežu znanja stečena u više drugih predmeta. Stoga je od velikog značaja da studenti pre dolaska u laboratoriju dobro prouče način rada kola realizovanog na maketi za ovu vežbu. Za to je potrebno i da se poznaje rad integrisanog kola NE555 u funkciji astabilnog multivibratora, što je obrađeno u predmetu Analogna elektronika, kao i da se prouče karakteristike i način primene za integrisana kola TL i LM, kako bi se razumela njihova funkcija u kolu. Podaci za korišćena integrisana kola se mogu pronaći na internetu. B. POTREBAN PRIBOR I INSTRUMENTI. maketa buck konvertora sa CMC regulatorom i kolom za impulsnu promenu opterećenja 2. signal generator. izvor jednosmernog napona 5 V. ampermetar 5. voltmetar 6. osciloskop 7. otpornici za impulsnu promenu opterećenja 8,2 Ω /,5 W, 6,5 Ω / 9 W (2x Ω /,5 W), 7 Ω / W i 70 Ω / W 8. računar na kome je instaliran potreban softver (OpenChoice Desktop, Excel, Matlab, Word) 9. BNC/BNC kabl za sinhronizaciju 0. RS22 kabl za povezivanje osciloskopa i računara. reostat 00 Ω

2 C. OPIS MAKETE Šema veze makete buck konvertora sa upravljanjem primenom programiranja struje prikazana je na slici 5.. Maketa sadrži buck konvertor, kolo za pobudu prekidačkog tranzistora, regulator izlaznog napona, pojačavač signala struje i oscilator sa generatorom pomoćnog testerastog napona, kao i mogućnost izbora jednog od dva tipa regulatora struje. Poseban podsistem, koji nije deo samog konvertora, čini kolo za impulsnu promenu opterećenja, koje je realizovano na isti način kao i u vežbi. Buck konvertor i kolo za pobudu prekidačkog tranzistora su realizovani na isti način kao i u vežbi 2. v IN C C 5 70µF 5V D 7 N8 R 22 C 9 pobudno kolo Q 2 BC7 R 2 8,2Ω Q R 2 BC27 Q MTP5N50 kolo za impulsnu promenu opterećenja D 0 MUR20 v G TP9 R 25 Q 8,2Ω R 26 MTP5N50 R L2 TP J J U LM D 8 D 9 N8 N8 hysteresis window regulator C 6 R TP2 2 5 R J 5 C 7 D D N8 N U 2 LM peak-limiting regulator TP5 R,7kΩ TP6 R 5,7kΩ TP7 D 5 N8 J J 6 J GND C 2 00µF 5V 2 R 6 J 7 J 8 J 9 C C C 5 U TL U 5 NE555 0nF C nf regulator izlaznog napona D 2 EGP0D TP0 D EGP0D R 9 R 8 R 7 820Ω 8,2kΩ R 20 R 2 J 0 C 6 nf 500kΩ C 8 nf L 00µH A J J 2 C 7 P 20kΩ 7pF P 2 Q 5 BC27 J 8 J 7 TP R 8 J 6 R 0,9Ω 2W R 7 J 5 J R 6 2MΩ TP8 C 70µF 5V GND2 R 5 R MΩ 70kΩ C 2 V R 0 C 0 R 9 7kΩ TP U LF56 R 7kΩ J oscilator i generator veštačke rampe C A R pojačavač signala struje v OUT R 2 D 6 2,7V Slika 5.. Maketa buck konvertora sa upravljanjem primenom programiranja struje 2

3 Regulator izlaznog napona je realizovan primenom integrisanog kola TL, koje sadrži izvor referentnog napona i pojačavač greške. Predviđena je mogućnost izbora integralnog ili proporcionalno-integralnog tipa regulatora izlaznog napona, slično kao i u vežbi 5, ali ne i proporcionalnog. Regulator izlaznog napona zadaje kolu za programiranje struje struju koju treba realizovati. Predviđeno je da se tokom vežbe ispituju dva načina programiranja struje: zadavanjem minimalne i maksimalne vrednosti struje kalema (hysteresis window metod) i zadavanjem maksimalne vrednosti struje prekidača (peak-limitting metod). Za svaki od ova dva metoda realizovan je poseban regulator struje, kako je označeno na slici 6.. Oba regulatora koriste komparator LM kao osnovnu komponentu. Za potrebe peak-limitting načina programiranja struje, realizovan je oscilator i generator pomoćnog testerastog signala (artificial ramp, veštačka rampa ) primenom integrisanog kola NE555. Oba načina programiranja struje zahtevaju podatak o trenutnoj vrednosti struje kalema, što se postiže primenom kola za merenje struje, slično kao i u vežbi. Kolo za impulsnu promenu opterećenja je uvedeno kako bi se ispitivao dinamički odziv konvertora. Na kolo za impulsnu promenu opterećenja se povezuje pomoćni potrošač R L2, koji kolo za impulsnu promenu opterećenja naizmenično uključuje i isključuje, prema signalu koji dobija iz generatora signala. Na maketi se nalaze dva višeobrtna potenciometra, P i P2. Potenciometrom P reguliše se izlazni napon konvertora, dok se potenciometrom P2 podešava konstanta proporcionalnog dejstva proporcionalno-integralnog regulatora. Pre uključenja konvertora klizač potenciometra P postaviti u smeru strelice na maketi u krajnji položaj kome odgovara minimalna otpornost, odnosno izlazni napon od 5 V. Na maketi se nalazi pet grupa pozicija za džampere. Prvu grupu čine pozicije za izbor tipa i parametara regulatora izlaznog napona i označene su sa J7 do J0. Džamper koji se može postaviti u poziciju J ili J2 omogućava priključenje dodatnog kondenzatora koji se koristi za suzbijanje subharmonijskih oscilacija kod proporcionalno-integralnog regulatora izlaznog napona. Ako nije drugačije naglašeno, smatra se da se džamper nalazi na poziciji J7, koja odgovara integralnom regulatoru izlaznog napona sa kondenzatorom kapacitivnosti 00 nf, i J2, kada nije priključen dodatni kondenzator. Izbor načina programiranja struje se vrši postavljanjem uvek po tri džampera u jednoj od sledeće dve grupe pozicija za džampere, prema tabeli 5.: Tabela 5.. Raspored džampera za izbor načina programiranja struje hysteresis window J J J5 peak limitting J2 J J6 Četvrtu grupu čine pozicije za izbor oblika testerastog napona i označene su sa J7 i J8. Postavljanjem džampera na poziciju J8, oscilator na jednom segmentu generiše linearni napon, dok je za džamper u poziciji J7 generisani napon na oba segmenta eksponencijalnog oblika. Džamper mora biti uvek postavljen u tačno jednu od pozicija J7 ili J8. Ako nije drugačije naglašeno, smatra se da se džamper nalazi u poziciji J8. Petu grupu čine pozicije za dodavanje pomoćnog testerastog signala na signal merene struje i označene su sa J do J6. Ako je džamper u poziciji J6, ne dodaje se pomoćni testerasti signal na signal merene struje i to je podrazumevani položaj džampera. U preostale tri moguće pozicije za ovaj džamper dodaje se pomoćni signal i to najjači u poziciji J, a najslabiji u poziciji J5.

4 D. ZADATAK Povezati ampermetar i voltmetar na mesta na maketi označena sa A, odnosno V. Povezati izvor jednosmernog napona od 5 V na mesto na maketi označeno sa VIN. Pre uključenja pozvati dežurnog asistenta da proveri veze i odobri uključenje. Pre svake promene konfiguracije isključiti redom izlazni napon generatora signala (kada se koristi) i izvor jednosmernog napona. Osciloskop i merni instrumenti se ne isključuju. Posle promene konfiguracije i podešavanja parametara prema uslovima zadatka, uključiti izvor jednosmernog napona i izlazni napon generatora signala. Analizirati rad kola za merenje struje i izvesti vezu između napona na izlazu kola za merenje struje i struje kalema, v TP = V 0 + RXiL, gde treba odrediti V 0 i R. D.. Diskontinualni režim rada sa hysteresis window regulatorom Postaviti tri džampera prema tabeli 5., tako da struju kalema reguliše hysteresis window regulator. Postaviti džamper za izbor regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Proveriti da li su ostali džamperi postavljeni u pozicije J2, J6 i J8. Proveriti da li je klizač potenciometra P u položaju koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. Postaviti otpornik otpornosti 70 Ω na mesto na maketi označeno sa VOUT. Kanala osciloskopa povezati na TP, tako da se posmatra vremenski dijagram struje kalema. Kanala 2 povezati na TP8, tako da se posmatra naizmenična komponenta izlaznog napona (spregu na kanalu 2 podesiti na AC). Uključiti Band Width Limit. Obezbediti sinhronizaciju osciloskopa. Snimiti vremenske dijagrame struje kalema (slika 5.2) i naizmenične komponente izlaznog napona (slika 5.). Izmeriti frekvenciju subharmonijskih oscilacija u kolu (frekvencija osnovnog harmonika talasnosti izlaznog napona) i peak-to-peak ripple izlaznog napona. Podatke uneti u tabelu 5.2. Premestiti džamper za izbor regulatora izlaznog napona sa J7 na J8 i ponoviti merenja. Premestiti džamper za izbor regulatora izlaznog napona sa J8 na J9 i ponoviti merenja. D.2. Zavisnost frekvencije prekidanja od izlaznog napona, hysteresis window regulator Postaviti džamper za izbor regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω na izlaz konvertora. Sonde osciloskopa povezati na TP0 i TP, tako da se posmatra napon na diodi konvertora i struja kalema. Sinhronizovati osciloskop na napon na diodi konvertora. U donjem desnom uglu ekrana osciloskopa prikazana je vrednost osnovne frekvencije sinhronizujućeg signala. Promenom otpornosti potenciometra P menjati izlazni napon od 5 V do 0 V u koracima po V. Popuniti tabelu 5.. Po završenom merenju vratiti klizač potenciometra P u početni položaj. D.. Dinamički odziv konvertora, hysteresis window regulator Uključiti generator signala i isključiti njegov izlazni napon. Izabrati tip signala Square. Podesiti visoki naponski nivo impulsa na 0 V i niski naponski nivo impulsa na 0 V. Faktor ispunjenosti pobudnih impulsa D podesiti na 0,5. D... Integralni regulator sa 00 nf. Postaviti džamper za izbor tipa regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω kao osnovni potrošač na mesto na maketi označeno sa VOUT, a otpornik otpornosti 8,2 Ω kao pomoćni potrošač na mesto na maketi označeno sa RL2. Podesiti frekvenciju generatora signala na 0 Hz. Posmatrati vremenske dijagrame struje kalema (TP) i naizmenične komponente izlaznog napona (TP8). X

5 Snimiti dobijene vremenske dijagrame (slike 5. i 5.5) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. D.. Proporcionalno-integralni regulator, hysteresis window regulator D... Dinamički odziv konvertora. Premestiti džamper za izbor tipa regulatora izlaznog napona sa J9 na J0. Podesiti frekvenciju generatora signala na 200 Hz, a sve ostale parametre ostaviti u iste kao u prethodnoj tački i snimiti vremenski dijagram sa ekrana osciloskopa (slike 5.6 i 5.7) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. D.5. Stabilnost strujne petlje, peak limitting regulator Postaviti tri džampera prema tabeli 6., tako da struju kalema reguliše peak limitting regulator. Postaviti džamper za izbor regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Proveriti da li su ostali džamperi postavljeni u pozicije J2, J6 i J8. Proveriti da li je klizač potenciometra P u položaju koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. D.5.. Stabilnost strujne petlje u diskontinualnom režimu. Povezati reostat otpornosti 00 Ω na izlaz konvertora i postaviti klizač na maksimalnu vrednost otpornosti. Posmatrati napon na diodi konvertora (TP0) i struju kalema (TP). Potenciometrom P menjati izlazni napon u opsegu od 5 V do 0 V. Izmeriti pri kom izlaznom naponu i pri kom faktoru ispunjenosti pobudnih impulsa prekidača dolazi do pojave subharmonijskih oscilacija. Po završetku merenja vratiti klizač potenciometra P u početni položaj koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. Zaključak uneti u izveštaj. D.5.2. Stabilnost strujne petlje u kontinualnom režimu. Povezati otpornik otpornosti 6,5 Ω na izlaz konvertora. Posmatrati napon na diodi konvertora (TP0) i struju kalema (TP). Potenciometrom P menjati izlazni napon u opsegu od 5 V do 0 V. Izmeriti pri kom izlaznom naponu i pri kom faktoru ispunjenosti pobudnih impulsa prekidača dolazi do pojave subharmonijskih oscilacija. Snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa pri izlaznom naponu od 5 V, 8 V i 0 V (slike ). Po završetku merenja vratiti klizač potenciometra P u početni položaj koji odgovara izlaznom naponu od 5 V. D.6. Dinamički odziv konvertora, peak limitting regulator D.6.. Integralni regulator sa 00 nf. Postaviti džamper za izbor tipa regulatora izlaznog napona u poziciju J7. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω kao osnovni potrošač, a otpornik otpornosti 8,2 Ω kao pomoćni potrošač. Podesiti frekvenciju generatora signala na 0 Hz. Sinhronizaciju osciloskopa postaviti na External. Posmatrati vremenske dijagrame struje kalema (TP) i naizmenične komponente izlaznog napona (TP8). Snimiti dobijene vremenske dijagrame (slike 5. i 5.5) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. D.7. Proporcionalno-integralni regulator, peak limitting regulator Premestiti džamper za izbor regulatora izlaznog napona sa J9 na J0. Otpornost potenciometra P2 dovesti na minimalnu vrednost okretanjem klizača u smeru koji pokazuje strelica na maketi. D.7.. Subharmonijske oscilacije sa proporcionalno-integralnim regulatorom. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω na izlaz konvertora. Posmatrati napon na izlazu regulatora izlaznog napona (TP2) i struju kalema (TP). Osciloskop sinhronizovati prema struji kalema. Uključiti konvertor i snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa (slike 5.6 i 5.7). 5

6 Postepeno povećavati otpornost potenciometra P2. Kada se u kolu pojave subharmonijske oscilacije, snimiti vremenski dijagram sa ekrana osciloskopa (slike 5.8 i 5.9). Nastaviti sa povećavanjem otpornosti potenciometra P2. Kada se na ekranu jasno vidi fenomen period doubling, odnosno kada se frekvencija osnovnog harmonika struje kalema prepolovi, snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa (slike 5.20 i 5.2). Povećati otpornost potenciometra P2 do najveće vrednosti. Snimiti vremenske dijagrame i u ovom slučaju (slike 5.22 i 5.2). D.7.2. Eliminacija subharmonijskih oscilacija kod proporcionalno-integralnog regulatora uvođenjem dodatnog pola. Vratiti klizač potenciometra P2 u početnu poziciju kojoj odgovara minimalna otpornost. Premestiti džamper za uvođenje dodatnog pola sa J2 na J. Postepeno povećavati otpornost potenciometra P2 i proveriti da li se u kolu pojavljuju subharmonijske oscilacije. Zaključak uneti u izveštaj. D.7.. Dinamički odziv konvertora. Vratiti klizač potenciometra P2 u početnu poziciju kojoj odgovara minimalna otpornost. Postaviti otpornik otpornosti 6,5 Ω kao osnovni potrošač, a otpornik otpornosti 8,2 Ω kao pomoćni potrošač. Podesiti frekvenciju generatora signala na 200 Hz. Sinhronizaciju osciloskopa podesiti na External. Posmatrati struju kalema i naizmeničnu komponentu izlaznog napona i snimiti vremenske dijagrame sa ekrana osciloskopa (slike 5.2 i 5.25) i izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona. 6

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA Autori: Predrag Pejović i

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA

Διαβάστε περισσότερα

Snimanje karakteristika dioda

Snimanje karakteristika dioda FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod Vežba 8 Osciloskop Uvod U prvom delu vežbe ispituju se karakteristike realnih pasivnih i aktivnih filtara. U drugom delu vežbe demonstrira se mogućnost osciloskopa da radi kao jednostavan akvizicioni sistem.

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2017/2018 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Određivanje osvetljenosti laboratorije korišćenjem fotootpornika

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radivoje Đurić Milan Ponjavić Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike priručnik za rad u laboratoriji Beograd, 05. Laboratorijske vežbe iz Osnova

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,

Διαβάστε περισσότερα

Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe

Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje Cilj vežbe Cilj vežbe je da studente upozna sa merenjem u NI ELVIS I okruženju kroz nekoliko primera merenja karakteristika električnih komponenti i kola. U svakom od

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović SPISAK VEŽBI 1. Ispravljačka diodna

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Treća vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom

Treća vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom Treća vežba Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom Uvod Cilj vežbe je da se pomoću laboratorijskog modela regulisanog pogona sa jednosmernim nezavisno pobuđenim

Διαβάστε περισσότερα

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

1.1 Osnovni pojačavački stepeni 1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa Univerzitet u Beogradu, Elektrotehnički fakultet, Katedra za elektroniku ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa ime i prezime: broj indeksa: grupa: datum:

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA RADNI REŽIMI POGONA SA ASINHRONIM MOTOROM 1. UVOD Na laboratorijskom modelu grupe koju čini jednosmerni motor sa nezavisnom pobudom i trofazni asinhroni motor sa kaveznim rotorom,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU

UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU MULTIMETAR FLUKE 111 I PROTOBORD- Vladimir Rajović IZVOR ZA NAPAJANJE Agilent E3630A-Dušan Ćurapov GENERATOR

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.

Διαβάστε περισσότερα

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmeničnog napona: u(t) = U max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmenične struje:

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom

Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom Uvod Cilj vežbe je da se prouče statičke i dinamičke karakteristike pogona sa vektorskim upravljanjem. Kroz ovu vežbu, studenti će imati priliku da prouče

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Induktivno spregnuta kola

Induktivno spregnuta kola Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA 1. UVOD RADNI REŽIMI I UPRAVLJANJE POGONOM SA ASINHRONIM MOTOROM Na laboratorijskom modelu grupe koju čini trofazni asinhroni motor sa kaveznim rotorom i jednosmerni motor sa

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje

Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje Osnovne karakteristike Načini realizacije (aktuatora) Rad u 2 ili 4 kvadranta Rad u proširenom opsegu brzina Naponski izvor naponski upravljivi

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Budi kreativan/kreativna

Budi kreativan/kreativna ELEKTROTEHNI CKI FAKULTET, UNIVERZITET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU UVOD U ELEKTRONIKU - OO1UE LABORATORIJSKA VE ZBA BROJ 4 Budi kreativan/kreativna 1. 2. IME I PREZIME BROJ INDEKSA BROJ GRUPE OCENA

Διαβάστε περισσότερα

2.1 Oscilatori. Autori: dipl. inž. Dejan Mirković, prof. dr Vlastimir Pavlović

2.1 Oscilatori. Autori: dipl. inž. Dejan Mirković, prof. dr Vlastimir Pavlović 2.1.1 Cilj 2.1 Oscilatori Autori: dipl. inž. Dejan Mirković, prof. dr Vlastimir Pavlović Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osnovne osobine oscilatora kroz primenu pojačavača sa pozitivnom

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE

ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE KATEDRA ZA ELEKTRONIKU Laboratorijske vežbe DIGITALNA ELEKTRONIKA (smer EL) ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE NAPOMENA: Prilikom rada na računaru mora se poštovati sledeće: - napajanje na

Διαβάστε περισσότερα

Peta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem

Peta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem Peta vežba Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem Uvod Cilj vežbe je da se prouči način korišćenja i rada jednog industrijskog uređaja za upravljanje

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama

Διαβάστε περισσότερα

Električna merenja Analogni instrumenti

Električna merenja Analogni instrumenti Električna merenja Analogni instrumenti 4..7. Analogni instrumenti Elektro-mehanički instrumenti Elektronski instrumenti Elektro-mehanički instrumenti Prednosti Ampermetri i voltmetri ne zahtevaju izvor

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor

Διαβάστε περισσότερα

Snaga naizmenicne i struje

Snaga naizmenicne i struje Snaga naizmenicne i struje Zadatak električne mreže u okviru elektroenergetskog sistema (EES) je prenos i distribucija električne energije od izvora do potrošača, uz zadovoljenje kriterijuma koji se tiču

Διαβάστε περισσότερα

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI

Glava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE LABORATORIJSKE VEŽBE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA Autori: Radivoje Đurić i Milan Ponjavić 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. Osnove elektrotehnike II parijalni ispit 1.01.01. VRIJNT Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni oijeniti. Zadatak 1 (Jasno i preizno odgovoriti na

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

Snage u kolima naizmjenične struje

Snage u kolima naizmjenične struje Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα