Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike"

Transcript

1 ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radivoje Đurić Milan Ponjavić Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike priručnik za rad u laboratoriji Beograd, 05.

2

3 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike OSNOI ELEKTRONIKE-priručnik za laboratorijske vežbe Autori: dr Radivoje Đurić dr Milan Ponjavić Recezent: dr Dragan M. asiljević Napomena: Autorska prava su zaštićena i zabranjeno je svako umnožavanje i publikovanje u celini ili u delovima bez odobrenja autora

4 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA 4. ISPITIANJE KARAKTERISTIKA DIODE 8 3. STATIČKE KARAKTERISTIKE MOS TRANZISTORA I STEPEN SA ZAJEDNIČKIM SORSOM 5 4. STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA 5. OSNONE POJAČAAČKE SPREGE SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM DIFERENCIJALNI POJAČAAČ IŠESTEPENI POJAČAAČI ELEKTRIČNE KARAKTERISTIKE KORIŠĆENIH POLUPROODNIČKIH KOMPONENTI LITERATURA 60

5 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 3 UOD Sadržaj laboratorijskih vežbi iz Osnova elektronike usklađen je sa nastavnim planom i programom iz istoimenog predmeta na Odseku za elektroniku. ežbe su predviđene da pruže praktično obrazovanje iz gradiva pokrivenog ovim predmetom. Izvođenjem vežbi studenti proveravaju stečena teorijska znanja, i stiču početna praktična znanja o elektronskim komponentama, instrumentima i opremi u modernoj elektronskoj laboratoriji. ežbe su koncipirane tako, da se u prvom delu rezimiraju neophodna teorijskih znanja za izradu vežbi, a potom dolaze eksperimenti na maketama. Uvodna laboratorijska vežba služi da se kandidati upoznaju sa postupkom rada u laboratoriji, pravilima vezanim za bezbednost ljudi i opreme, instrumentima i komponentama. Laboratorijske vežbe su tematski vezane za osnovne poluprovodničke komponente: diodu, bipolarni tranzistor i MOSFET. Prva vežba bavi se ispitivanjem karakteristika poluprovodničkih dioda, statičkih i dinamičkih karakteristika. U drugoj vežbi se određuju statičke karakteristike bipolarnog tranzistora. U trećoj vežbi se obrađuju osnovne pojačavačke sprege sa bipolarnim tranzistorom. Četvrta vežba se bavi određivanjem statičkih karakteristika MOS tranzistora. U njoj se obrađuje i stepen sa zajedničkim sorsom. Peta vežba ima za temu diferencijalni pojačavač. U njoj se određuju parametri diferencijalnog pojačavača sa bipolarnim tranzistorima. Šesta vežba pruža mogućnost eksperimentalnog rada sa višestepenim pojačavačima. U njoj su obrađena dva dvostepena pojačavača. Prvi dvostepeni pojačavač ima ulazni stepen u spoju sa zajedničkim emitorom, a izlazni u spoju sa zajedničkim kolektorom. Drugi dvostepeni pojačavač ima ulazni stepen sa zajedničkim drejnom i izlazni stepen sa zajedničkim emitorom. ežbe se izvode u parovima, sa ciljem da se kod studenata razvija timski rad u rešavanju praktičnih problema. Svaki student je dužan da pre dolaska u laboratoriju prouči vežbe i uputstva za opremu. Osim uvodne, sve ostale vežbe se izvode na maketama. Priključivanje izvora za napajanje, generatora, univerzalnih mernih instrumenata i osciloskopa obavlja se prema ma na maketi i uputstvima za vežbu. Aktiviranje (deaktiviranje) pojedinih delova makete obavlja se pomoću kratkospojnika. Sugestije i primedbe pažljivih čitalaca će biti primljene sa zahvalnošću. U Beogradu Autori

6 4 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. PONAŠANJE U LABORATORIJI.. Opšte preporuke u vezi ponašanja u laboratoriji: a) izbegavati šetanje između stolova u toku vežbe, zbog smanjenja nepotrebne gužve; b) konzumiranje hrane u laboratoriji nije dozvoljeno; c) ne razgovarati i komentarisati preglasno. d) oblačiti se prikladno za laboratorijske vežbe da delovi odeće ne bi upadali u instrumente i makete; e) mobilne telefone držati isključene... Opšte preporuke u vezi rada u laboratoriji: a) pažljivo odabrati instrumente s obzirom na vrstu i opseg merenja; b) instrumente postaviti stabilno i povezati sigurnim spojevima; c) proveriti spojeve kao i merna područja, pre povezivanja na maketu; d) svaku zapaženu neispravnost smesta javiti dežurnom u laboratoriji, zbog uvođenja u laboratorijsku knjigu. Strogo je zabranjeno: a) skidanje, premeštanje ili obavljanje bilo kakvih drugih promena na maketama, ma i upozorenjima koje su drugi postavili, bez dozvole ili prisustva dežurnog u laboratoriji; b) površan, nepažljiv i neodgovoran rad kod merenja; c) namerno, neodgovorno, nepažljivo ili lakoumno oštećenje uređaja, instrumenata ili predmeta u laboratoriji; d) namerno skrivanje ili neprijavljivanje nastalih šteta i primećenih neispravnosti; e) spajanje, prespajanje, premeštanje instrumenata sa drugih stolova; f) skidanje sondi sa osciloskopa i signal generatora; g) podešavanje preklopnika za slabljenje signala na sondama osciloskopa. Nepridržavanje ovih pravila, u zavisnosti od nastale štete i stepena prestupa, povlači kao konsekvencu udaljenje sa vežbe, diskvalifikaciju sa kompletnih vežbi i, u krajnjem slučaju, prijavu disciplinskoj komisiji..4. Studenti su ovlašćeni da uključe instrumente i napajanja tek po direktnom odobrenju dežurnog, uz pridržavanje dobijenih pismenih i usmenih uputstava. Ukoliko na maketi postoji više nezavisnih kola na koja se napajanje posebno dovodi, priključenje napajanja na svako kolo posebno zahteva odobrenje dežurnog.. PRAILA O BEZBEDNOSTI LJUDI I OPREME.. Strujni udar nastaje najčešće dodirivanjem provodnih predmeta povezanih na napon javne mreže, što nastaje kao posledica slučajnog kvara instrumenta, nepažljivog rukovanja opremom i instrumentima i nepridržavanja pravila o bezbednosti. a) Šuko utikači instrumenata i šuko utičnice na razvodnoj kutiji, najčešća su mesta gde se zbog nepažljivog postupanja može doživeti strujni udar. Ukoliko je uz dozvolu dežurnog u laboratoriji potrebno uključivati ili isključivati mrežno napajanje, raditi to uz maksimalne mere opreza. Ogoljene priključke na šuko utikačima i utičnicama NIKAKO ne dirati rukama. b) Instrumenti povezani na napon mreže su osciloskop, generator signala i izvor za napajanje. U slučaju kvara metalni neizolovani delovi instrumenata mogu se naći na potencijalu od

7 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 5 0. Zbog toga treba izbegavati dodirivanje golim rukama metalnih neizolovanih delova instrumenata sa njihove zadnje strane... Mehaničke povrede a) Povrede alatom ili laboratorijskim priborom. Ukoliko se koristi alat (pinceta, šrafciger, klešta) potrebno ih je koristiti sa razumnim oprezom, jer može doći do posekotina, ogrebotina, oštećenja instrumenata, laboratorijskog materijala ili odeće. Isto važi i za sonde osciloskopa i instrumenata, šestare, lenjire i tehničke olovke. b) Povrede usled pada ili udara. Nastaju kao posledica šetanja kroz laboratoriju u toku vežbi i postojanja mehaničkih prepreka (torbe, jakne, pomerene stolice) ili nepažljivog ponašanja (sedenje na ivici stolice, ljuljanje na stolici itd.). Da bi se takve povrede smanjile na najmanju moguću meru, potrebno je jakne i torbe odložiti na unapred određeno mesto, stolice složiti nakon završetka vežbi, a tokom vežbi se ponašati skoncentrisano i profesionalno. Svaku ozbiljniju povredu treba prijaviti dežurnom radi evidencije, a zatim se uputiti u studentsku polikliniku radi saniranja povrede. Naplata osiguranja nije moguća bez lekarskog uverenja. Prava u vezi naplate osiguranja regulisati u studentskoj službi. 3. UPOZNAANJE SA LABORATORIJSKOM OPREMOM 3. Izvor za napajanje. Izvor za napajanje sadrži tri podesive baterije. Koristi se za obezbeđenje jednosmernog napajanja električnih kola koja su predmet ispitivanja u vežbama. Svi izlazni priključci izvora su galvanski odvojeni od javne mreže. Trenutno podešena vrednost izlaznog napona svake baterije kao i izlazna struja, mogu se videti na displeju izvora. 3. Generator signala. Njegova uloga je generisanje pobudnih signala za kola koja se mere. Ima podesivu izlaznu otpornost, a izlaz mu je galvanski odvojen od javne mreže. Posebno je potrebno obratiti pažnju na izlaznu otpornost jer ona može prouzrokovati sistemske greške u merenjima. Može da generiše različite talasne oblike, sa podesivom amplitudom, učestanošću i srednjom vrednošću. Detaljnije informacije o radu generatora, mogu se naći na Osciloskop. Namenjen je za posmatranje signala u vremenskom domenu kao i za posmatranje funkcionalnih zavisnosti između dva signala. Ulazne sonde osciloskopa su preko mase spojene za uzemljenje javne mreže. Ukoliko se koriste obe mase na sondama, voditi strogo računa da se uvek povežu na tačke istog potencijala u kolu da se preko njih ne bi ostvario neželjeni kratak spoj. Pošto se tačka povezivanja masa kratko spaja sa uzemljenjem javne mreže, voditi računa da se tačka povezivanja masa nekim drugim putem ne poveže na potencijal koji može biti različit u odnosu na potencijal uzemljenja javne mreže. Sonde osciloskopa mogu imati preklopnik za podešavanje slabljenja signala : ili :0. Potrebno je uskladiti slabljenje podešeno na sondi sa prikazivanjem na osciloskopu isključivo podešavanjem osciloskopa! Preklopnik na sondama ne pomerati bez prethodne konsultacije sa dežurnim nastavnikom. Detaljnije informacije o radu osciloskopa, mogu se naći na AO-metar. AO-metar je univerzalni instrument, baterijski napajan, gde se konfiguracijom priključaka i odgovarajućih kontrola ostvaruje funkcija voltmetra, ampremetra i ommetra. Instrument ne sme da se konfiguriše u režim ampermetra, a da se u kolo poveže kao voltmetar jer to dovodi do kratkog spajanja tačaka različitog potencijala. 3.5 PC računar. Namenjen je za računarsku simulaciju električnih kola korišćenjem studentske verzije programa SPICE. Kratko uputstvo za rad sa opremom i korišćenje PSPICE-a može se naći na site-u Odseka za elektroniku

8 6 4. ZADATAK ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku. Pritiskom na prekidač sa oznakom Power uključiti izvor za napajanje. Podesiti vrednost napona na izlazima izvora jednosmernog napona na vrednosti i u odnosu na zajedničku masu (COM).. Konfigurisati AO-metar u režim merenja napona (priključci COM i ). Korišćenjem voltmetra, merenjem napona na izlaznim priključcima izvora za napajanje verifikovati podešene vrednosti napona na izlazu izvora za napajanje. Izmerene vrednosti napona su: [] i []. 3. Isključiti izvor za napajanje. I R 4. Podesiti AO-metar u režim merenja struje (priključci COM i A). Potom povezati izvor za A R ampermetar u kolo prema slici. napajanje kω 5. Uključiti izvor za napajanje i na ampermetru očitati vrednost struje Slika Povezivanje ampermetra u kolo za merenje struje. I. R 6. Isključiti izvor za napajanje, a potom i univerzalni AO-metar. 7. Uključiti generator signala i proveriti da li na displeju generatora piše Output Off (taster Output ne treba da svetli). Ovo znači da je napon generisan u generatoru signala odvojen od njegovih izlaznih priključaka. Ukoliko ovo nije slučaj aktivirati taster Output. 8. Koristeći tastere kojim se pokreću opcije Freq, Ampl i Offset podesiti prostoperiodični napon na izlazu generatora signala na vrednost G sin 0000 v t t. 9. Uključiti osciloskop i podesiti ga u režim za prikazivanje vremenskih dijagrama (pritiskom na taster Display, a potom sa FORMAT merenja podesiti na YT). Prvi kanal osciloskopa (CH) podesiti za DC merenja (pritiskom na taster CH MENU podesiti da je opcija Coupling podešena na DC). Preklopnicima za podelu po naponskoj i vremenskoj osi podesiti da su naponska i vremenska podela 0,5/div i 0μs/div, respektivno. 0. Povezati prvi kanal osciloskopa tako da meri napon na izlazu generatora signala. Potom sa Output spojiti napon iz generatora signala na ulaz osciloskopa i izmeriti amplitudu i periodu ovog napona m ; T. Ukoliko grafik na displeju osciloskopa ne miruje pokrenuti opcije za sinhronizaciju osciloskopa. Aktiviranjem tastera TRIG MENU podesiti Source na CH, a potom aktivirati i taster SET To 50%. Merenje amplitude i perioda obavlja se pritiskom na taster Measure, a potom podesiti da se na kanalu CH prikazuje merenje razlike maksimalne i minimalne vrednosti napona (Type Pk-Pk). Amplituda merenog napona jednaka je polovini ove vrednosti. Sa Back se vratiti u meni za podešavanje i podesiti još jedno merenje na kanalu CH, merenje perioda ulaznog napona (Type Period). Na displeju osciloskopa treba da se pojave obe merene vrednosti. Radi ispravnog merenja povećati podelu po vremenskoj osi na 00μs/div.. Podesiti signal generator da generiše napon pri neprilagođenom potrošaču ZOUT. Ovo se podešava redoslednim pokretanjem sledećih opcija na signal generatoru: Utility, Output Setup High Z i Done. Uočiti promenu amplitude napona na osciloskopu i objasniti razlog.. Podesiti prostoperiodični napon na izlazu generatora signala na vrednost v t sin 0000 t. G

9 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 7 3. Na osciloskopu izmeriti amplitudu, srednju vrednost (Type Mean) i period napona iz prethodne tačke. m ; vg ; T. 4. Pritiskom na taster Output odvojiti generator signala CH osciloskop GND C 00nF generator od kola, a zatim podesiti da prostoperiodični napon na njegovom izlazu R ima nultu srednju vrednost, amplitudu i kω učestanost khz. 5. Povezati kolo prema šemi sa slike. Pritiskom na taster Output dovesti napon iz generatora signala u kolo. Merenjem kašnjenja signala od ulaza do izlaza t može se odrediti fazni pomeraj ft [ ]. CH Slika Kolo za merenje faznog pomeraja. generator signala CH osciloskop GND CH v X Kašnjenje je najlakše izmeriti merenjem razlike vremena prolazaka kroz nulu (bilo uzlaznog, bilo silaznog) signala na oba kanala osciloskopa. oditi računa o znaku faznog pomeraja. 6. Pritiskom na taster Output odvojiti generator od kola, a zatim ga podesiti da generiše prostoperiodični napon nulte srednje vrednosti, amplitude 4 i učestanosti khz. 7. Povezati kolo prema šemi sa slike 3. Pritiskom na taster Output dovesti napon iz signal generatora na ulaz kola. 8. Na osciloskopu podesiti da naponska pokazivanja na oba kanala budu /div, a vremensku podelu podesiti na 00 us/div. 9. Potom osciloskop prebaciti u režim za snimanje prenosnih karakteristika (zavisnost napona na kanalu CH u funkciji napona na kanalu CH). Ovo se postiže pritiskom na taster Display, a potom sa FORMAT merenja podesiti na XY. 0. Dobijeni dijagram ucrtati na grafik prikazan na slici 4. v Y /div R kω Slika 3. Kolo za snimanje prenosne karakteristike. v Y R kω 0 v X 0 /div Slika 4 Eksperimentalno određena prenosna karakteristika kola sa slike 3.

10 8 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku EŽBA ISPITIANJE KARAKTERISTIKA DIODE.TEORIJSKA OSNOA U oblasti rada diode izvan proboja, strujno-naponska statička karakteristika diode, prema referentnim smerovima na slici., je: D / I I e T, D S gde je: i D IS -inverzna struja zasićenja Dp D I n S qni A. N d L p N a L n v D -5 Kod dioda za male snage ova struja je reda 0 A Slika. Pozitivni smerovi za termički napon T kt / q 5,7 m@300 K strujno-naponsku Otpornost diode za male signale u okolini mirne radne tačke Q je: karakteristiku. rd did / dv D Q Na osnovu strujno-naponske karakteristike diode je: did d v / DQ / D I T T IDQ IS I S S e e, dvd dv Q D Q T T odakle se dobija dinamička otpornost diode u okolini zadate mirne radne tačke: r T d did / dvd I Q DQ IS. Kada je I DQ IS dinamička otpornost diode je: rd T / IDQ. Dinamička otpornost diode se meri u kolu prikazanom na slici.. Radna tačka diode postavlja se izborom struje strujnog izvora I. Na ulaz kola dovodi se prostoperiodični napon DQ vg m sin ft. Prema slici.3 amplituda promenljive komponente napona na diodi je: r d dm m, dm DQ. rd R Na osnovu ove vrednosti i amplitude napona pobudnog generatora određuje se otpornost diode za male signale u okolini zadate mirne radne tačke: r dm d R R /. m dm m dm v g R C D I DQ vd v g R r d v d Slika. Kolo za merenje dinamičke otpornosti diode. Slika.3 Ekvivalentna šema za male signale kola sa slike..

11 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 9. OPIS EŽBE.. Određivanje statičke karakteristike diode Za snimanje statičke karakteristike diode I I koriste se šeme prikazane na slici.4 i D D D.5 za merenja tačku po tačku i šema na slici.6 za snimanje statičke karakteristike pomoću osciloskopa. Šema sa slike.4 koristi se pri direktnoj polarizaciji diode, dok se šema sa slike.5 koristi pri inverznoj polarizaciji. Merni instrumenti su postavljeni tako da svojim unutrašnjim otpornostima najmanje utiču na grešku merenja. Kolo se napaja iz jedne baterije za napajanje B, koju treba priključiti na maketu. Merenje napona i struje obavlja se univerzalnim AO-metrom. B R k R 50 I D A D D B R k R 50 D I D A D Slika.4 Kolo za snimanje statičke I f u karakteristike diode prvom kvadrantu. D D Slika.5 Kolo za snimanje statičke I f u karakteristike diode trećem kvadrantu. D D Na slici.6 prikazana je šema koja se koristi za snimanje statičke karakteristike diode pomoću osciloskopa. Prvim kanalom osciloskopa meri se napon na diodi v CH, dok se na drugi kanal dovodi napon na otpornosti R 3, koji je proporcionalan negativnoj vrednosti struje diode vch R3iD. Da bi se dobio pravi podatak o struji, na drugom kanalu osciloskopa treba uključiti opciju za invertovanje napona. Postavljajući osciloskop za XY merenja (zavisnost napona na jednom kanalu od napona na drugom kanalu), na ekranu osciloskopa će se prikazati strujno-naponska karakteristika diode. eličina struje diode dobija se na osnovu poznate otpornosti R 3 i izmerenog napona v. CH Osciloskop v g R 3 D CH CH inv XY 500 Slika.6 Kolo za snimanje statičke karakteristike diode pomoću osciloskopa... Određivanje dinamičke otpornosti diode Određivanje zavisnosti dinamičke otpornosti diode u funkciji struje direktne polarizacije obavlja se prema šemi veza sa slike.7. Na ulaz kola se dovode jednosmerni izvor čiji je napon B i prostoperiodični napon amplitude gm 00 m i učestanosti f khz sa signal generatora. Pomoću potenciometra R 4 podešava se željena struja diode u mirnoj radnoj tački koja se očitava pomoću ampermetra. Otpornik R 5 određuje maksimalnu vrednost struje ispitne diode. Na osciloskopu se očitava amplituda promenljive komponente napona na diodi.

12 0 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku R 5 R 4 B v g k R g 50 00kΩ 470μF C D A I D Osciloskop Slika.7 Kolo za merenje dinamičke otpornosti diode. Pribor, instrumenti i materijal maketa DIODA jednosmerni izvor za napajanje od signal generator dva univerzalna AO-metra osciloskop PC sa instaliranim PSPICE programom. 3. ZADATAK. Na maketu priključiti jednosmerni izvor za napajanje B i signal generator. Ampermetar i voltmetar priključiti u kolo za merenje statičkih karakteristika diode tačku po tačku.. Dioda čija se strujno-naponska karakteristika određuje je Šotki dioda sa oznakom D (N589). Na maketi na prekidaču SW postaviti kratkospojnike tako da su spojeni priključci 3 i 4, odnosno i. Ovim se postiže direktna polarizacija ispitne diode D. 3. Na maketi na prekidaču SW postaviti kratkospojnik tako da su spojeni priključci i 3. Ovim se postiže raspored mernih instrumenata kao na slici Uključiti izvor za napajanje. 5. Promenom položaja potenciometra R snimiti zavisnost struje diode u funkciji napona na diodi. Rezultate uneti u sledeću tabelu m D I D ma m D I D ma 6. Na osnovu rezultata iz tabele ucrtati strujno-naponsku karakteristiku diode na grafik prikazan na slici.8.

13 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike Slika.8 Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika diode N589 pri direktnoj polarizaciji. 7. Isključiti izvor za napajanje. Da bi se dioda D inverzno polarisala potrebno je kratkospojnike na maketi na prekidaču sa oznakom SW postaviti da budu spojeni priključci i 3, odnosno i 4. Potom na prekidaču SW postaviti kratkospojnik tako da su spojeni priključci i. Ovim se postiže konfiguracija kola za snimanje strujno-naponske karakteristike diode pri inverznoj polarizaciji, slika Uključiti izvor za napajanje. Promenom položaja potenciometra R snimiti zavisnost struje diode u funkciji napona na diodi pri inverznoj polarizaciji. Rezultate uneti u sledeću tabelu. 0-0, D I D I D [ma] μa 9. Na osnovu rezultata iz prethodne tabele ucrtati strujno-naponsku karakteristiku diode na grafik prikazan na slici I D [μa] D [] Slika.9 Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika diode N589 pri inverznoj polarizaciji. D [m]

14 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku 0. Isključiti bateriju za napajanje i odspojiti ampermetar i voltmeter iz kola.. Na maketi na prekidaču SW3 postaviti kratkospojnik tako da su spojeni priključci i 4. Ovim je u kolo za automatsko određivanje strujno-naponske karakteristike diode, slika.6, postavljena dioda sa oznakom D (N400).. Sa prekidača SW4 ukloniti kratkospojnike, a na mesto predviđeno za priključivanje osciloskopa priključiti oba kanala. Uključiti osciloskop, a zatim na njemu podesiti da je drugi kanal invertovan (CH IN). 3. Uključiti signal generator, a tasterom Output podesiti da je izlaz generatora odvojen iz kola. Podesiti generator tako da generiše prostoperiodični napon amplitude gm 0, srednje vrednosti G 0 i učestanosti f 00 Hz. 4. Pritiskom na taster Output na ulaz kola za snimanje strujno-naponske karakteristike dovesti napon iz signal generatora. Potom osciloskop podesiti za XY merenja (DISPLAY XY), a zatim snimiti strujno-naponsku karakteristiku diode N400. Dobijeni grafik ucrtati na sliku.0. ma/div 0 0 /div Slika.0 Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika diode N Pritiskom na taster Output odvojiti generator od kola. Na prekidaču SW3 postaviti kratkospojnik tako da budu spojeni priključci i 5. Ovim je u kolo spojena LED dioda D3 (LED, Light-Emitting Diode). 6. Pritiskom na taster Output na ulaz kola se dovodi isti signal kao u tački 3. Dobijenu karakteristiku na ociloskopu ucrtati na grafik prikazan na slici.. ma/div 0 0 /div Slika. Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika LED diode.

15 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 3 7. Pritiskom na taster Output odvojiti generator od kola. Na prekidaču SW3 prebaciti kratkospojnik tako da budu spojeni priključci 3 i 6. Ovim je u kolo spojena Zener dioda D4 (BZX 3.9). 8. Pritiskom na taster Output na ulaz kola se dovodi isti signal kao u tački 3. Dobijenu karakteristiku na ociloskopu ucrtati na grafik prikazan na slici.. ma/div 0 0 /div Slika. Eksperimentalno određena strujno-naponska karakteristika Zener diode BZX Uporediti karakteristike testiranih dioda po naponu praga provođenja, naponu pri kome dolazi do proboja i inverznoj struji zasićenja. 0. Pritiskom na taster Output odvojiti generator od kola, a zatim ga podesiti da generiše prostoperiodični napon amplitude gm 00m i učestanosti khz. Na prekidaču SW4 postaviti kratkospojnike tako da su spojeni priključci i 4, odnosno i 3. Postaviti osciloskop i ampermetar prema slici.7.. Uključiti izvor za napajanje od, a zatim pritiskom na taster Output dovesti napon iz signal generatora u kolo. Osciloskop postaviti da prikazuje vremenske dijagrame (DISPLAY YT) i podesiti ga za AC merenja. Promenom položaja potenciometra podešavati jednosmernu struju diode N448, a zatim očitati amplitudu promenljive komponente napona na diodi. Na osnovu unutrašnje otpornosti generatora Rg R 50 izračunati otpornost diode za male signale r d. Rezultate uneti u sledeću tabelu. I ma 0, 0,3 0,4 0,5 0, D dm rd m. Na osnovu prethodne tabele, na grafik sa slike.3 ucrtati zavisnosti otpornosti diode u funkciji r r I. Obratiti pažnju da su ose u logaritamskoj razmeri. struje direktne polarizacije d d D

16 4 rd ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku , 0, 0,5 5 0 I D ma Slika.3 Zavisnost otpornosti diode N448 u funkciji struje direktne polarizacije. 3. Isključiti izvor za napajanje i signal generator. DODATAK + AMPERMETAR - IN DIR KON NAPAJANJE + R SW KRATKOSPOJNIK ZA NAPON KRATKOSPOJNIK ZA POLARIZACIJU DIODE 50R SW R K D N587 OLTMETAR G+ SW CH KRATKOSPOJNIK ZA TIP DIODE OSCILOSKOP CH + R5 k C R4 00k + AMPERMETAR - KON GENERATOR D N400 D3 LED R3 500R D4 BZX 3.9 GND OSCILOSKOP CH G- G+ SW U/6 D6 N448 CH OSCILOSKOP CH G- CH IN - GND Slika.5. Električna šema makete DIODA.

17 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 5 EŽBA STATIČKE KARAKTERISTIKE MOS TRANZISTORA I STEPEN SA ZAJEDNIČKIM SORSOM A. STATIČKE KARAKTERISTIKE MOS TRANZISTORA U SPOJU SA ZAJEDNIČKIM SORSOM A.TEORIJSKA OSNOA: Na slici. je prikazan NMOS tranzistor u spoju sa zajedničkim sorsom, sa podesivim naponom GS. Struja drejna je opisana formulama: 0, GS T B B ID GS T DS GS T, GS T, DS GS T B GS TDS DS, GS T, DS GS T gde je B C W / L. n ox G GS D I D DS Slika. NMOS tranzistor sa indukovanim kanalom u spoju sa zajedničkim sorsom. S Ukoliko se nacrta grafik funkcije ID f( GS) za konstantan napon DS dobija se prenosna statička karakteristika tranzistora ID( GS), slika.. Ukoliko se nacrta familija funkcija ID f( DS) gde se kao parametar uzima napon GS, dobijaju se izlazne statičke karakteristike tranzistora u spoju sa zajedničkim sorsom ID( DS) za konstantne napone GS. Na slici.3 je prikazan primer jedne takve karakteristike za slučaj tranzistora sa dugim kanalom. I D [ma] DS GS T GS I D 3 triodna oblast zasicenje GS GS 0 GS 9 T GS GS 8 GS 7 GS 5 DS [] Slika. Prenosna statička karakteristika ID f( GS ) za konstantan napon DS. Slika.3 Izlazna statička karakteristika I ( ) za konstantne napone GS. D DS

18 6 A. OPIS EŽBE ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku Na slici.4. je prikazana šema kola koje služi za merenje statičke karakteristike MOS tranzistora ID( GS). Preko potenciometra P od 500kΩ doveden je izvor jednosmernog napona na gejt tranzistora. Podešavanjem i merenjem vrednosti napona na gejtu moguće je menjati struju drejna, dok se ampermetrom meri struja drejna i time utvrđuje zavisnost ID( GS). Na slici.5, preko potenciometra P od 500kΩ, doveden je izvor jednosmernog napona na gejt tranzistora. ezivanjem AO-metra između gejta i sorsa moguće je merenje i precizno podešavanje vrednosti napona GS. Ukoliko se na drejn tranzistora sa signal generatora preko otpornika R 3 dovede promenljiv napon DS koji je oblika linearno rastućeg napona u vremenu (rampa), moguće je automatski izmeriti familiju krivih I ( ) za konstantne napone GS. D DS Pribor, instrumenti i materijal maketa MOS TRANZISTOR stabilisani izvor napajanja + 4 generator signala univerzalni AO-metar osciloskop + B R 0k P 500k G D S R 3 00 B P 500k Slika.4 Šema kola koja služi za merenje statičke karakteristike MOS tranzistora I ( ). D Ch R 0k XY D G Generator signala Osciloskop GS Ch A D S A3. ZADATAK A3.. Merenje zavisnosti I ( ) D GS Slika.5 Šema kola za automatsko snimanje familije krivih I D ( DS ) za konstantne napone GS.. Podesiti AO-metar i njegove sonde konfigurisati, tako da radi kao ampermetar. Povezati sve instrumente na maketu, saglasno slici.4. Ampermetar privremeno ukloniti iz kola tako da kroz drejn tranzistora nema struje. Povezati u kolo bateriju od 4, priključak Kon na maketi. Sondu i masu kanala osciloskopa povezati sa kontrolnim tačkama označenim sa Kon, odnosno na gejt i sors tranzistora Q. Podesiti na osciloskopu opciju merenja srednje vrednosti napona kanala, tako da se na ekranu očitava vrednost napona GS.. Spustiti pomoću potenciometra napon na gejtu na 0. Povezati ampermetar u kolo, merne tačke Kon3 na maketi. Podizati napon na gejtu tranzistora počevši od 0 do trenutka kada struja drejna dostigne 50mA, a zatim, postepeno smanjujući struju drejna i ucrtavajući tačku po tačku direktno na dijagram snimiti karakteristiku ID( GS). Na kraju merenja spustiti napon na gejtu na 0.

19 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike ID [ma] 30 0 Slika.6 Statička izlazna karakteristika NMOS tranzistora I D ( GS ) GS[] 3. Na osnovu snimljene karakteristike za I D = 5mA odrediti g m parametar modela za mle signale g m [s] A3. Merenje zavisnosti I ( ) pri konstantnom naponu GS D DS. Podesiti AO-metar i njegove sonde konfigurisati, tako da radi kao voltmetar. Sonde AO metra priključiti na merne tačke označene sa Kon4. Generator signala povezati na Kon5 ali ne uključivati! Povezati sonde osciloskopa prema slici.5. Kanal invertovati. Podesiti prikazivanje na XY format. Skalu na kanalu (X) podesiti na 00m/div a na kanalu (Y) /div. Podesiti da napon na gejtu bud 0.. Podesiti da signal na izlazu generatora bude oblika rampe, 0pp (amplitude 5), srednje vrednosti 5 (offset 5) i učestanosti 50Hz. Za napone na gejtu od,.5,.3,.45 i.6 snimiti zavisnost ID( DS). Prilikom merenja pomeriti karakteristiku u donji levi ugao ekrana. Na kraju merenja vratiti invertovani kanal u normalno stanje ID[mA] 40 0 Slika.7. Familija krivih I D ( DS ) za konstantne napone GS DS[]

20 8 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku B. POJAČAAČ SA MOS TRANZISTOROM U SPOJU SA ZAJEDNIČKIM SORSOM B.TEORIJSKA OSNOA: Polarizacija Polarizacija stepena sa zajedničkim sorsom i jednom baterijom za napajanje izvodi se prema slici.8a. Na slici.8b prikazana je ekvivalentna jednosmerna šema pojačavača u mirnoj radnoj tački, dok je na slici.8c prikazan model pojačavača za male signale. DD DD v u R4 0k C 0μF R5 0k R7 0k M R 6 0k C 0F v P R P 0k C3 00F 60k DD R 6 M R 7 R P v P v u G + v gs R 6 g m v gs R 7 S v p R P a) b) c) Slika.8 Polarizacija stepena sa zajedničkim sorsom. Prema slici.8b važi: RI 7 DQ GSQ DD /. Pošto tranzistor radi u zasićenju, tada je B DD / R7 GSQ T GSQ 0, odnosno B R7 GSQ T GSQ T DD /T 0. Rešavanjem kvadratne jednačine po GSQ T dobija se vrednost napona GSQ a preko njega i struja I DQ. Ukoliko se dobije da je GSQ T proverom uslova to znači da tranzistor provodi. Potrebno je još proveriti da li radi u režimu zasićenja: pošto je: DSQ GSQ T DD R6IDQ R7IDQ GSQ T DD /R6IDQ T

21 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 9 GSQ DD / R7IDQ i R7 R6 GSQ DD / R6IDQ, to je potrebno da važi GSQ T što je sigurno ispunjeno jer je GSQ T. Na osnovu izračunate struje drejna određuje se parametar g m pojačavača za mali signal g BI Pojačanje za mali signal i izlazna otpornost Prema slici.8c napon na izlazu je: Pojačanje za mali signal iznosi: m DQ v g R R v. p m P 6 u a g ( R R ). v m 6 P Očigledno je da je izlazna otpornost koju vidi potrošač Ri R6. Ukoliko se ukloni kondenzator C 3, tada će sors tranzistora preko otpornika R 7 biti priključen na masu, a pojačanje će po modulu da se smanji: a v gm( R6 RP). g R m 7 B. OPIS EŽBE Za izvođenje vežbe se koristi šema pojačavača prikazana na slici.8a. Kolo se napaja iz baterije za napajanje od, koju treba priključiti na maketu, Kon6. Na ulaz pojačavača, Kon7, dovodi se prostoperiodični napon iz signal generatora. Merenje jednosmernih napona obavlja se uz pomoć osciloskopa sa isključenim pobudnim naponom i podešenim kanalima osciloskopa na merenje DC napona, dok se merenje promenljivih napona obavlja se pomoć osciloskopa sa uključenim pobudnim naponom i kanalima podešenim na AC režim. Pribor, instrumenti i materijal maketa MOS TRANZISTOR izvor za napajanje signal generator osciloskop B3. ZADATAK. Spojiti instrumente prema šemi pojačavača sa slike.8a. Postaviti kratkospajače SW i SW na maketi. Proveriti da li je na osciloskopu uklonjena inverzija sa kanala.. Izmeriti jednosmerne napone na gejtu, drejnu i sorsu: [], [], []. G D S

22 0 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku 3. Na osnovu izmerenih napona odrediti jednosmernu struju drejna u mirnoj radnoj tački: IDQ [A]. 4. Na ulaz pojačavača iz signal generatora dovesti prostoperiodični napon amplitude m 30 m i učestanosti f khz. 5. Nacrtati vremenske oblike napona na potrošaču, gejtu, drejnu i sorsu. vg vs / div ref / div ref time/ div time/ div vd vp / div ref / div ref time / div time / div Slika.9 Eksperimentalno određeni vremenski dijagrami. 6. Sa slika odrediti amplitude napona na gejtu, sorsu, drejnu i potrošaču: gm [], sm [], dm [], pm []. 7. Na osnovu podataka iz prethodne tačke odrediti naponsko pojačanje pojačavača: av pm / gm. 8. Povećavati amplitudu napona pobudnog generatora sve dok ne dođe do odsecanja napona na potrošaču i sa donje i sa gornje strane. Promenu pratiti na osciloskopu koji meri napon na potrošaču. Odrediti maksimalnu i minimalnu vrednost neizobličenog napona na potrošaču: v i P max vp min. 9. Isključiti kondenzator C 3 iz kola vađenjem odgovarajućeg kratkospajača. Na ulaz pojačavača iz signal generatora dovesti prostoperiodični napon amplitude m 500m i učestanosti f khz. Nacrtati vremenske oblike napona na gejtu, sorsu, drejnu, i potrošaču.

23 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike vg vs / div ref / div ref time/ div time/ div vd vp / div ref / div ref time / div time / div Slika.0. Eksperimentalno određeni vremenski dijagrami. 0. Sa slika odrediti amplitude napona na gejtu, sorsu, drejnu i potrošaču: gm [], sm [], dm [], pm [].. Na osnovu podataka iz prethodne tačke odrediti naponsko pojačanje pojačavača: av pm / gm.. Uporediti amplitude napona na gejtu, sorsu i potrošaču i objasniti ulogu kondenzatora C S 3. Pomoću kratkospajača SW priključiti kondenzator nazad u kolo. 4. Isključiti potrošač vađenjem odgovarajućeg kratkospajača. Povećavanjem amplitude pobudnog generatora postaviti amplitudu napona na drejnu na vrednost dm0. Bez promene amplitude napona pobude, priključiti nazad otpornost potrošača R P = 0kΩ, a zatim izmeriti amplitudu napona na potrošaču dm. Na osnovu ovog merenja odrediti izlaznu otpornost pojačavača (postupak određivanja izlazne otpornosti pogledati u teorijskoj osnovi za vežbu br. 4, strana 3): Ri 5. Isključiti napajanje i instrumente. ratiti kablove za napajanje u priključak na laboratorijskom izvoru koji daje 4. k

24 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku DODATAK Kon Napajanje (Baterija) + - P 470k R 0k Kon oltmetar Kon3 Ampermetar Q BS07 P 500k R 0k Kon4 oltmetar Ch R3 00 Q BS07 Ch D GND Generator Kon5 Elektricna sema sa slike 4.4. Elektricna sema sa slike 4.5. dd Kon6 Napajanje Kon7 Generator g C 0uF R4 0k R5 0k d s R6 0k Q3 BS07 R7 0k C 0uF SW SW RP 0k C3 00uF p Elektricna sema sa slike 4.8. GND Slika.. Električna šema makete MOS TRANZISTOR.

25 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 3 EŽBA 3 STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA A. STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA U SPOJU SA ZAJEDNIČKIM EMITOROM A.TEORIJSKA OSNOA: Na slici 3.a je prikazan bipolarni NPN tranzistor u spoju sa zajedničkim emitorom, sa podesivim naponom BE, dok je na slici 3.b prikazan bipolarni NPN tranzistor u spoju sa zajedničkim emitorom, sa podesivom strujom I B. U zavisnosti od jednosmernog napona na bazi i kolektoru, struja kolektora će imati vrednost BE T S IC Ie gde je I S inverzna struja zasićenja, a T = kt/q 6m na 0C. Statička karakteristika tranzistora IC IC( BE), za fiksno CE, prikazana je na slici 3.. Za merenje zavisnosti IC( CE) koristi se kolo sa slike 3.b, gde se kao parametar uzima struja I B. Pomoću njega se dobija izlazna statička karakteristika tranzistora u spoju sa zajedničkim emiterom IC( CE) za konstantne vrednosti struje I B. Na slici 3.3 je prikazan primer jedne takve karakteristike. BE B C E I C CE Slika 3.a Principijelna šema za određivanje statičke karakteristike I C ( BE ). I B B C E I C CE I C Slika 3.b Principijelna šema za određivanje statičke karakteristike I C ( CE ) pri konstantnoj struji baze BE Slika 3.. Statička prenosna karakteristika I C ( BE ) za konstantno CE.

26 4 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku 30 I C [ma] I B5 I B5 I B4 I B3 I B I B 0 I B4 I B3 90 A 0 I B I B CE [] A Slika 3.3. Statička izlazna karakteristika I C ( CE ) sa strujom baze kao parametrom. A. OPIS EŽBE Na slikama 3.4a, 3.4b i 3.4c, prikazana su kola koja služe za merenje statičkih karakteristika bipolarnog tranzistora. Kolo na slici 3.4a služi za merenje statičke prenosne karakteristike IC( BE) za konstantnu vrednost napona CE. Pomoću potenciometra P se dovodi napon na bazu tranzistora dok se pomoću osciloskopa meri napon BE. Ampermetrom se meri struja kolektora koja zavisi od napona na bazi. Kolo na slici 3.4b služi za merenje zavisnosti IC( CE) pri konstantnoj struji baze. Struja baze se drži približno konstantnom pomoću velike otpornosti u baznom priključku, meri se kao pad napona na Rs 0k otporniku R, a podešava se pomoću potenciometra P. Na jedan kraj R otpornika R 3 se preko diode D dovodi k (+) priključak generatora signala, dok + se (-) priključak dovodi na emitor P C tranzistora. Signal iz generatora treba B 500k da bude prostoperiodični sa srednjom vrednošću koja je jednaka amplitudi signala. Kanal (X) povezuje se sondom na emitor tranzistora čime se Slika 3.4a Šema kola za eksperimentalno određivanje prenosne karakteristike I C ( BE ). R 3 00 E D Ch R A 47k B C + BE E XY Generator signala Osciloskop meri negativna vrednost napona CE. Kanal (Y) sondom se povezuje na kraj Slika 3.4b Šema aparature za automatsko merenje statičke izlazne karakteristike I otpornika R 3, čime se meri struja C ( CE ) sa konstantnom strujom baze. kolektora kao pad napona na otporniku R 3. Ako se kanal invertuje a prikazivanje na osciloskopu podesi na XY režim, dobiće se zavisnost Y(X) a to je IC( CE). Uloga diode D je da spreči dovodjenje negativnog napona na kolektor tranzistora čime se izbegava rad tranzistora u inverznom aktivnom režimu u slučaju pogrešnog podešavanja signalnog generatora. B + P 5k Ch

27 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 5 Pribor, instrumenti i materijal Maketa STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA stabilisani izvor napajanja univerzalni AO-metar generator signala osciloskop A3. ZADATAK A3.. Merenje zavisnosti I ( ) C BE. Ukoliko na sondi osciloskopa postoji preklopnik, proveriti da li je u položaju 0:. Proveriti da li su kanali Ch i Ch osciloskopa prilagođeni sondi 0:. Podesiti sonde i preklopnik AOmetra na režim merenja struje (ampermetar), opseg 00mA. Sonde AO metra priključiti na maketi na mesto za merenje struje, priključak Kon, saglasno slici 3.4a. Masu osciloskopa povezati na negativan kraj baterije, merna tačka na maketi označena sa Ch (ispod tranzistora Q ), a sondu kanala povezati na bazu tranzistora Q, merna tačka b (između Kon i P ). Napon na bazi meriti pomoću osciloskopa biranjem opcije za digitalno merenje srednje vrednosti. Podizati napon na bazi tranzistora počevši od 0 do trenutka kada kolektorska struja dostigne 30mA. Postepenim smanjivanjem napona na bazi, ucrtavajući tačku po tačku direktno na dijagram, snimiti karakteristiku I ( ). Na kraju snimanja ostaviti napon na bazi od 0! IC [ma] C BE BE[m] Slika 3.5. Statička prenosna karakteristika I C ( BE ) za konstantno CE.. Na osnovu snimljene karakteristike odrediti napon vbe γ posle kojeg struja kolektora naglo počinje da raste. []

28 6 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku A3. Merenje zavisnosti I ( ) pri konstantnoj struji baze. C CE. Podesiti sonde i preklopnik AO-metra na režim merenja napona (voltmetar). Sonde AO metra priključiti na maketi na mesto za merenje napona, priključak Kon3, saglasno slici 3.4b. Masu osciloskopa povezati na kolektor tranzistora Q, merna tačka GND (ispod Q ), sondu kanala na emitor, merna tačka označena sa Ch (ispod Q ), a sondu kanala povezati na kolektor Q, merna tačka Ch (iznad diode D ). Povezati generator signala na maketu, Kon4, saglasno slici 3.4b. Podesiti generator signala tako da generiše prostoperiodičan signal amplitude 5, srednje vrednosti 5 (offset 5) i učestanosti 50Hz. Podesiti prikazivanje na osciloskopu na XY format. Podesiti kanal na 500m/Div a kanal na /Div. Invertovati kanal. Dovesti početak karakteristike u donji levi ugao ekrana. Za struje baze 50A, 80A, 00A i 0A, snimiti karakteristiku IC( CE). Za svaku struju baze izmeriti vrednost napona BE i upisati u tabelu. Na kraju merenja smanjiti struju baze na 0A! Ic[mA] CE[] Slika 3.6. Statička izlazna karakteristika I ( ) pri konstantnoj struji baze. Tabela. rednosti napona BE za različite struje baze I B =50μA I B =80μA I B =00μA I B =0μA BE C CE. Pomoću karakteristike snimljene u tački, odrediti i grafički prikazati zavisnost koeficijenta strujnog pojačanja F od struje kolektora, ( I ) I ( I ) / I za CE = 5. F C C B B 450 F Slika 3.7. Zavisnost koeficijenta strujnog pojačanja F od struje kolektora IC [ma] 3. Za struju baze od 80A i napon CE = 5 odrediti parametre tranzistora za male signale ne uzimajući u obzir Erlijev efekat.

29 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 7 g m [s] 0 r [ ] B. STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA U SPOJU SA ZAJEDNIČKOM BAZOM B.TEORIJSKA OSNOA: Na slici 3.8 je prikazan NPN tranzistor u spoju sa zajedničkom bazom i strujnim izvorom u emiteru.. Na slici 3.9 je prikazana familija krivih I f( ) gde je kao struja emitora parametar. C CB I C [ma] I E5 I E4 I E I C CB Slika 3.8. Principijelna šema kola za određivanje zavisnosti I C ( CB ) pri konstantnoj struji emitora. I E3 I E I E CB [ ] Slika 3.9. Statička karakteristika I C ( CB ) sa strujom emitora kao parametrom. B. OPIS EŽBE Na slici 3.0 je prikazana šema za merenje zavisnosti I ( ) pri konstantnoj struji emitera. Koristi se baterija od. Struja emitera se meri kao pad napona na otporniku R 4, a podešava se pomoću potenciometra P 3. Na jedan kraj otpornika R 6 se dovodi + priključak generatora signala, dok se priključak dovodi na bazu tranzistora. Signal iz generatora treba da bude prostoperiodični sa srednjom vrednošću koja je jednaka amplitudi signala umanjenoj za jedan volt. Generator se priključuje na C CB B R R 4 00 P 3 5k B R 6 00 C Ch XY Generator signala Osciloskop maketu, Kon6. Kanal (X) povezuje se sondom na bazu tranzistora, merna tačka Ch iznad R 6, čime se meri negativna vrednost napona CB. Kanal (Y) sondom se povezuje na kraj otpornika R 6, merna tačka Ch ispod Kon6, čime se meri struja kolektora kao pad napona na otporniku R 6. Ako se kanal invertuje a prikazivanje na osciloskopu podesi na XY režim, dobiće se zavisnost Y(X), odnosno I ( ). C CB Ch Slika 3.0 Šema aparature za automatsko merenje statičke izlazne karakteristike I C ( CB ) sa konstantnom strujom emitora.

30 8 Pribor, instrumenti i materijal ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku maketa STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA stabilisani izvor napajanja generator signala univerzalni AO-metar osciloskop B3. ZADATAK Merenje zavisnosti I ( ) C CB. Povezati instrumente na maketu prema slici 3.0. Podesiti generator signala tako da se na izlazu generiše prostoperiodičan signal amplitude 5, srednje vrednosti 4 (offset 4) i učestanosti 50Hz. Podesiti prikazivanje na osciloskopu na XY format. Masu osciloskopa povezati na GND ispod Kon6. Kanal (X) povezuje se sondom na bazu tranzistora, merna tačka Ch iznad R 6, kanal (Y) sondom se povezuje na kraj otpornika R 6, merna tačka Ch ispod Kon6. Oba kanala postaviti na podelu /Div. Za konstantne struje emitora ma, 5mA, ma, 8mA i 5mA snimiti zavisnost IC( CB). Na kraju merenja maksimalno smanjiti struju emitera i vratiti invertovani kanal u normalno stanje Ic[mA] CB [] Slika 3.. Statička kartakteristika I C ( CB ).. Odrediti vrednost napona praga. [].

31 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 9 DODATAK Kon Napajanje + R 47k b Kon Ampermetar P 5k Q BC337 - Elektricna sema sa slike.4a. v+ Kon3 RS 0k R k Ch N448 D R3 00 Kon4 + - Generator oltmetar GND P 500k Q BC337 v- Ch Elektricna sema sa slike.4b. v+ Kon5 R5 0 oltmetar GND R6 00 Ch Kon6 + - Generator Ch v- R4 P3 Q3 BC k Elektricna sema sa slike.0. Slika 3.. Električna šema makete STATIČKE KARAKTERISTIKE BIPOLARNOG TRANZISTORA.

32 30 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku EŽBA 4 OSNONE POJAČAAČKE SPREGE SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM. TEORIJSKA OSNOA Opšta šema pojačavača Opšta šema unilateralnog pojačavača je prikazana na slici 4.. pojačavač v g i g R g i u R u v u R i av u i p RP p v Slika 4.. Opšta šema pojačavača. Pojačanje se definiše kao odnos amplituda promenljivog signala na izlazu i na ulazu prema zadatom referentnom smeru. Prema slici 4., sledi: strujno pojačanje a i / i i p g naponsko pojačanje a v / v v p g Pojačanje se određuje merenjem odgovarajućih napona i struja. Kolo pojačavača između tačaka i može da se ekvivalentno predstavi sa ulaznom otpornošću R u. Kolo pojačavača izmedju tačaka i ' može da se ekvivalentno predstavi sa Tevenenovim generatorom napona av u i izlazne otpornosti R i. Određivanje ulazne i izlazne otpornosti pojačavača Otpornost između proizvoljnih tačaka A i B, R AB, se računa tako što se: između odabranih tačaka postavi idealni naponski ili strujni nezavisni test generator v t ili i t ukinu se svi nezavisni generatori tako što se strujni otvore, a naponski kratko spoje zadrže se zavisni generatori jer se njihovi signali javljaju kao posledica pojave uzročne struje ili napona koje generiše test generator izračuna se struja i t ili napon v t između tačaka gde je priključen test generator ekvivalentna otpornost je R v / i AB t t Merenje ulazne otpornosti pojačavača Na slici 4.. je prikazana ekvivalentna šema pojačavača sa dodatom otpornošću otpornost služi za određivanje ulazne otpornosti pojačavača. pojačavač R x. Ova v g i g R g R x v i u R u v u Slika 4.. Određivanje ulazne otpornosti pojačavača.

33 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 3 Prema slici 4. je vg v vu v i u ig, Rx Rg Ru Ru odakle se dobija ulazna otpornost pojačavača v R x Rg Ru Rx Rg v v v / v. g g Otpornost R x se dodaje zbog male izlazne otpornosti pobudnog generatora, a ulazna otpornost se određuje merenjem odnosa amplituda napona pobudnog generatora i napona na ulazu pojačavača. Merenje izlazne otpornosti pojačavača Izlaz pojačavača može da se predstavi ekvivalentnim Tevenenovim generatorom, slika 4.3. pojačavač v g i g R g i u R u v u R i av u i p RP p v v t R i R P v p Slika 4.3. Određivanje izlazne otpornosti pojačavača. Napon praznog hoda dobija se kada je potrošač isključen iz kola, potrošaču: v v av t p R u P RP. Tada je napon na Kada se priključi poznati potrošač, pri nepromenjenoj vrednosti ulaznog napona, napon na potrošaču je: RP RP R v P p v R t avvu vp, P R R P Ri RP Ri RP Ri P odakle se dobija izlazna otpornost pojačavača: v p R P Ri R P. v p R P Na ulaz pojačavača se dovodi prostoperiodični napon vg m sin ft, f khz. Na osnovu odnosa amplituda napona v P pre i posle priključivanja potrošača R P može se odrediti izlazna otpornost pojačavača. Izlazna otpornost pojačavača može se dobiti i tako što se pri nepromenjenoj amplitudi napona pobudnog generatora otpornost potrošača R P podešava tako da amplituda napona v P opadne na polovinu vrednosti koju ima pri RP. Tada je Ri RP. Polarizacija bipolarnog tranzistora u jednostepenim pojačavačima Osnovni jednostepeni pojačavači sa bipolarnim tranzistorom koriste jedan tranzistor polarisan baterijom CC i otpornicima za rad u direktnom aktivnom režimu, slika 4.4. Prema ovoj slici je CC B I B B, B REIE BE, IC IB F IB IE, IC FIB. R R

34 3 ETF u Beogradu, Odsek za elektroniku Uzimajući da je struja kroz otporni razdelnik bar CC 0 puta veća od struje baze, I 0I B, može se R RC pisati: I R B CC, B I C I BE E C I B C R R RE Q R CC BE R g I E R R R I P v P C FIE IE. RE v g R R E Na osnovu ovoga dobija se napon na kolektoru: RC R C CC RCIC CC CC BE. RE R R Slika 4.4. Polarizacija bipolarnog tranzistora Za dobru temperaturnu stabilizaciju mirne radne sa četiri otpornika. tačke potrebno je da otpornost u emitoru bude što veća. Međutim, sa povećanjem otpornosti u emitoru smanjuje se maksimalna amplituda neizobličenog signala na kolektoru. Prema pravilu /3, kompromisno se uzima da je napon na emitoru jednak CC /3. Da bi napon na kolektoru imao maksimalnu amplitudu potrebno je da u mirnoj radnoj tački bude / 3 i /3. Na osnovu ovoga pravila, usvajajući da je CE CC RC CC I 0I B ( F min 00 ) i usvajajući pogodnu vrednost otpornosti u emitoru, odnosno struju kolektora: IE IC R / R 4/,kΩ,8mA E E, određene su otpornosti u kolu za polarizaciju pojačavača: RE RC, kω, R 47 kω i R 68kΩ. Generator v g unutrašnje otpornosti R g i potrošač R P se kapacitivnom spregom, preko kondenzatora velike kapacitivnosti, povezuju na polarizovan tranzistor. Pri ovome se ne menja raspodela jednosmernih napona i struja u kolu. Zavisno od toga za koju od elektroda tranzistora (E,B,C), se povežu generator i potrošač, dobijaju se tri pojačavačke sprege tranzistora, slike 4.5, 4.6 i 4.7. Otpornost R x služi za određivanje ulazne otpornosti pojačavača. CC CC R g R x 0k 50 R C v B X 0μF 68k v B RC v C k C Q P 00μF BC337 v E v P R P 0k R C B 0μF 68k v B RC v C v E k C Q P 00μF BC337 C E R g v P R P 0k v g R 47 k R k E C E 00μF R 00μF 47 k R k E 50 v g Slika 4.5. Pojačavač u spoju sa zajedničkim emitorom. Slika 4.6. Pojačavač u spoju sa zajedničkom bazom. Kod stepena sa zajedničkim kolektorom sa slike 4.7, otpornost u kolektoru ne utiče na rad pojačavača. Pobuda iz kolektora nema smisla jer je fizička konstrukcija tranzistora takva da pobuda

35 Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike 33 iz kolektora menja veoma malo raspodelu struja i napona u tranzistoru (samo Earlijev efekat), što ne daje pojačanje. Otpornost R C utiče na maksimalnu amplitudu neizobličenog napona na potrošaču. Ukoliko se želi veća amplituda neizobličenog napona na potrošaču ovaj otpornik se mora kratkospojiti. CC R 68k RC k v C R g R x 0k 50 C v B X 0μF v B v E Q BC337 C P v P v g R 00μF 47 k R k E R P 0k Slika 4.7. Pojačavač u spoju sa zajedničkim kolektorom.. OPIS EŽBE Koriste se šeme pojačavača prikazane na slikama 4.5, 4.6 i 4.7. Kolo se napaja iz jedne baterije za napajanje CC, koju treba priključiti na maketu. Koristi se isto kolo za polarizaciju tranzistora, samo se menja položaj priključenog generatora i potrošača. Ovo se obavlja pomoću kratkospojnika. Električna šema makete data je na kraju vežbe. Na ulaz pojačavača se dovodi prostoperiodični napon iz signal generatora koga takođe treba priključiti na maketu. Merenje jednosmernih i promenljivih napona obavlja se pomoću osciloskopa. Određivanje amplitude struje obavlja se pomoću poznate otpornosti i amplitude napona na njoj. Pribor, instrumenti i materijal maketa OSNONE POJAČAAČKE SPREGE SA BIPOLARNIM TRANZISTOROM izvor za napajanje signal generator osciloskop 3. ZADATAK. Priključiti izvor za napajanje od na maketu.. Uključiti izvor za napajanje i pomoću osciloskopa izmeriti jednosmerne napone na bazi, kolektoru i emitoru, i B E. Napomena: raspodela jednosmernih vrednosti napona i struja ne zavisi od položaja kratkospojnika, a merenje jednosmernih napona pomoću osciloskopa obavlja se pokretanjem opcija Measure, CH i/ili CH i Type Mean. 3. Isključiti izvor za napajanje, a zatim na osnovu izmerenih napona odrediti jednosmerne C

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE LABORATORIJSKE VEŽBE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA Autori: Radivoje Đurić i Milan Ponjavić 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE

Διαβάστε περισσότερα

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005. ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU ODSEK ZA ELEKTRONIKU Radioje Đurić Milan Ponjaić OSNOI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE EŽBE JEP 78- Beograd, 5. SADRŽAJ. UODNA LABORATORIJSKA EŽBA. ISPITIANJE

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno

Διαβάστε περισσότερα

Snimanje karakteristika dioda

Snimanje karakteristika dioda FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA Autori: Predrag Pejović i

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni

Διαβάστε περισσότερα

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske

Διαβάστε περισσότερα

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2017/2018 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Određivanje osvetljenosti laboratorije korišćenjem fotootpornika

Διαβάστε περισσότερα

1.1 Osnovni pojačavački stepeni

1.1 Osnovni pojačavački stepeni 1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE TEHNIČKI ŠKOLSKI CENTAR ZVORNIK PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE II RAZRED Zanimanje: Tehničar računarstva MODUL 3 (1 čas nedeljno, 36 sedmica) PREDMETNI PROFESOR: Biljana Vidaković 0

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona

Elementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-

Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Aneta Prijić Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Studijski program Mikroelektronika i mikrosistemi (IV semestar) Označavanje jednosmernih i naizmeničnih veličina

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijalni pojačavač

Diferencijalni pojačavač Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike

Διαβάστε περισσότερα

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R

Διαβάστε περισσότερα

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović SPISAK VEŽBI 1. Ispravljačka diodna

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA

TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2005/2006 TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA Sadržaj 1 Merenje karakteristika i parametara

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Aneta Prijić Poluprovodničke komponente

Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Modul Elektronske komponente i mikrosistemi (IV semestar) Studijski program: Elektrotehnika i računarstvo Broj ESPB: 6 JFET (Junction Field Effect Transistor) -

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? a) b) c) d) e) Odgovor: a), c), d) Objašnjenje: [1] Ohmov zakon: U R =I R; ako je U R 0 (za neki realni, ne ekstremno

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod Vežba 8 Osciloskop Uvod U prvom delu vežbe ispituju se karakteristike realnih pasivnih i aktivnih filtara. U drugom delu vežbe demonstrira se mogućnost osciloskopa da radi kao jednostavan akvizicioni sistem.

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Dr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008.

Dr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008. OSNOVNE ANALOGNE STRUKTURE Dr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar 2009. D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008. 1 Osnovne analogne strukture Strukturisano projektovanje

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

POJAČAVAČI. Sadržaj. Sadržaj. Uvod. 13. decembar Pojačavači velikih signala decembar decembar Pojačavači velikih signala

POJAČAVAČI. Sadržaj. Sadržaj. Uvod. 13. decembar Pojačavači velikih signala decembar decembar Pojačavači velikih signala POJAČAVAČ VELKH SGNALA 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala. Uvod Namena Sadržaj Oblast sigurnog rada tranzistora Bila ilans snage (t (stepen ik iskorišćenja) išć Klir faktor Klasifikacija ij pojačavača

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa Univerzitet u Beogradu, Elektrotehnički fakultet, Katedra za elektroniku ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa ime i prezime: broj indeksa: grupa: datum:

Διαβάστε περισσότερα

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)

POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo) OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA (drugi deo) Obrtači faze 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Obrtači faze Diferencijalni pojačavač sa nesimetričnim ulazom. Rc Rb Rb

Διαβάστε περισσότερα

Elektronički Elementi i Sklopovi

Elektronički Elementi i Sklopovi Sadržaj predavanja: 1. Strujna zrcala pomoću BJT tranzistora 2. Strujni izvori sa BJT tranzistorima 3. Tranzistor kao sklopka 4. Stabilizacija radne točke 5. Praktični sklopovi s tranzistorima Strujno

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

VEŽBA 4 DIODA. 1. Obrazovanje PN spoja

VEŽBA 4 DIODA. 1. Obrazovanje PN spoja VEŽBA 4 DIODA 1. Obrazovanje PN spoja Poluprovodnik može da bude tako obrađen da mu jedan deo bude P-tipa, o drugi N-tipa. Ovako se dobije PN spoj. U oblasti P-tipa šupljine čine pokretni oblik elektriciteta.

Διαβάστε περισσότερα

Bipolarni tranzistor

Bipolarni tranzistor i princip Univerzitet u Nišu, Elektronski fakultet Katedra za mikroelektroniku Zoran Prijić predavanja 2014. Sadržaj i princip i princip Definicija i princip (bipolar junction transistor BJT) je poluprovodnička

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIKA. Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University, Predavanje: 9

ELEKTROTEHNIKA. Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University,   Predavanje: 9 ELEKTROTEHNIKA Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University, e-mail: mlutovac@singidunum.ac.rs Predavanje: 9 MOSFET Metal Oxide Semiconductor Field Effect Transistor Kontrolna elektroda (gejt) je izolovana

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA

ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU

DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU DIGITALNI MULTIMETAR UT-70A UPUTSTVO ZA UPOTREBU KRATAK OPIS UREĐAJA UreĎaj UT70A je prenosivi digitalni multimetar. To je multifunkcionalan ureďaj savremenog dizajna, poseduje pregledan displej i pouzdane

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU

UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU MULTIMETAR FLUKE 111 I PROTOBORD- Vladimir Rajović IZVOR ZA NAPAJANJE Agilent E3630A-Dušan Ćurapov GENERATOR

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

9.6 Potpuni matematički model NMOS tranzistora. i G =0 i B =0. odreza (cutoff) Jednačine (9.19) 0 u GS V TN. linearna Jednačine (9.

9.6 Potpuni matematički model NMOS tranzistora. i G =0 i B =0. odreza (cutoff) Jednačine (9.19) 0 u GS V TN. linearna Jednačine (9. 9.6 Potpuni matematički model NMOS tranzistora Jednačine od (9.18) do (9.1) prikazane su u tabelarno u tabelama T 9.1 i T 9. i predstavljaju kompletan model i-u ponašanja NMOS tranzistora, gdje vrijedi

Διαβάστε περισσότερα

Kapacitivno spregnuti ispravljači

Kapacitivno spregnuti ispravljači Kapacitivno spregnuti ispravljači Predrag Pejović 4. februar 22 Jednostrani ispravljač Na slici je prikazan jednostrani ispravljač sa kapacitivnom spregom i prostim kapacitivnim filtrom. U analizi ćemo

Διαβάστε περισσότερα

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA RADNI REŽIMI POGONA SA ASINHRONIM MOTOROM 1. UVOD Na laboratorijskom modelu grupe koju čini jednosmerni motor sa nezavisnom pobudom i trofazni asinhroni motor sa kaveznim rotorom,

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE

ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE KATEDRA ZA ELEKTRONIKU Laboratorijske vežbe DIGITALNA ELEKTRONIKA (smer EL) ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE NAPOMENA: Prilikom rada na računaru mora se poštovati sledeće: - napajanje na

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić

OPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom

Διαβάστε περισσότερα

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα