RASTVORI DISPERZNI SISTEMI OSOBINE PRAVIH RASTVORA ELEKTROLITI RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ELEKTROLITA KOLOIDI
|
|
- Ἀγλαΐα Φωτόπουλος
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 RASTVORI DISPERZNI SISTEMI OSOBINE PRAVIH RASTVORA ELEKTROLITI RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ELEKTROLITA KOLOIDI
2 DISPERZNI SISTEMI Disperzija (lat.) raspršivanje, rasipanje Disperzni sistem je smeša u kojoj su jedna ili više supstanci raspršene u nekoj drugoj supstanci u obliku sitnih čestica Disperziono sredstvo supstanca u kojoj se vrši disperzija Dispergovana faza supstanca(e) koje se disperguju
3 DISPERZNI SISTEMI Podela disperznih sistema prema veličini dispergovanih čestica: Pravi rastvori Koloidni sistemi Grubo disperzni sistemi Veličina čestica (nm) < 1 (molekuli i joni) > 100 Stabilnost Stabilni Ne talože se spontano (mogu se destabilizovati) Nestabilni
4 Homogene smeše dve ili više supstanci Sastoje se od najmanje dve komponente Rastvarač Rastvorna susptanca (rastvorak) Pravi rastvori se dele prema agregatnom stanju: Pravi rastvori
5 Podela pravih rastvora prema agregatnom stanju RASTVOR AGREGATNO STANJE Rastvarača Rastvorka Neki primeri GASNI GAS Vazduh GAS TEČNO Vlažan gas ČVRSTO Dim TEČNI GAS Kiseonik u vodi TEČNO TEČNO Etanol u vodi ČVRSTO ČVRSTI ČVRSTO GAS TEČNO ČVRSTO So u vodi H 2 u Pt Legure Legure
6 RASTVARAČ Rastvarač je supstanca koja ima isto agregatno stanje kao i dobijeni rastvor Ako su rastvarač i rastvorak istog ageratnog stanja (tečno tečno) onda je rastvarač supstanca čiji je udeo u smeši veći RASTVORAK RASTVARAČ RASTVOR Šećer (čvrst) Voda (tečna) Tečni Kiseonik (gas) Voda (tečna) Tečni Etanol (tečni) (45%) Voda (tečna) (55%) Tečni
7 PROCES RASTVARANJA Jačina međudejstva između čestica rastvarača i rastvorka je veća od jačine međudejstva između čestica rastvarača i čestica rastvorka zasebno. Tri faze u nastajanju rastvora: 1. Razlaganje rastvorka u najsitnije čestice 2. Prevazilaženje međumolekulskih sila u rastvaraču, da se napravi mesto za čestice rasvorka 3. Omogućavanje interakcije između čestica rastvarača i rastvorka radi formiranja rastvora
8 Rastvaranje kao ravnotežni proces rastvaranje: rastvorak + rastvarač rastvor kristalizacija: rastvor rastvorak + rastvarač zbirno: rastvorak + rastvarač rastvor
9 ZASIĆENI RASTVOR Rastvor u kome je rastvorena maksimalna količina supstance u datom rastvaraču, na datoj temperaturi je zasićeni rastvor. U zasićenom rastvoru uspostavljena je dinamička ravnoteža između procesa rastvaranja i kristalizacije. Sadržaj rastvorne suspatance u zasićenom rastvoru je stalan.
10 NEZASIĆENI RASTVORI Nezasićeni rastvori sadrže manje rastvorene supstance od zasićenih.
11 PREZASIĆENI RASTVORI Sadrže više rastvorene supstance nego zasićeni rastvori. Veoma su nestabilni.
12 RASTVORLJIVOST Rastvorljivost je merilo sposobnosti neke supstance da se rastvara u datom rastvaraču. Sastav zasićenog rastvora je kvantitativno merilo rastvorljivosti neke supstance. Može se izražiti na različite načine: čvrste i tečne supstance: broj grama rastvorka koji se rastvara u 100 g rastvarača na datoj temperaturi dajući zasićen rastvor
13 FAKTORI KOJI UTIČU NA RASTVORLJIVOST Pored vrste rastvorne supstance i rastvarača na rastvorljivost najviše utiče temperatura. Na rastvorljivost gasova u tečnostima pored temperature još utiče i pritisak. SLIČNO SE RASTVARA U SLIČNOM Razmotrićemo: Rastvorljivost čvrstih supstanci u tečnostima Rastvorljivost tečnosti u tečnostima Rastvorljivost gasova u tečnostima
14 SLIČNO SE RASTVARA U SLIČNOM PODELA RASTVARAČA RASTVARAČ VRSTA STRUKURNO SVOJSTVO Voda, H 2 O Polaran O-H Etanol, C 2 H 5 OH Polaran O-H O Aceton, Polaran C=O Toluen, C 7 H 8 CH 3 C CH 3 Nepolaran C-C i C-H Heksan, C 6 H 14 Dietil etar, CH 3 CH 2 -O-CH 2 CH 3 Nepolaran C-C i C-H Nepolaran C-C, C-H i C-O
15 SLIČNO SE RASTVARA U SLIČNOM
16 SLIČNO SE RASTVARA U SLIČNOM
17 Rastvorljivost čvrstih supstanci u tečnostima Zavisnost od temperature
18 Rastvorljivost tečnosti u tečnostima Postoje tri mogućnosti: 1. Potpuno mešanje, nema dva sloja. (Mešljive tečnosti) 2. Ne mešaju se, ima dva sloja pri svim temperaturama. (Nemešljive tečnosti) 3. Ograničeno mešanje, postoje dva sloja do određene temperature a onda sistem prelazi u potpuno mešanje
19 Mešljive i nemešljive tečnosti
20 Rastvorljivost gasova u tečnostima Rastvorljivost gasova u tečnostima zavisi od: Prirode gasa i rastvarača temperature Pritiska gasa koji je u dodiru sa tečnošću Razmatraćemo rastvorljivost raznih gasova u vodi.
21 Uticaj prirode gasa Gasovi koji hemijski ne reaguju sa vodom slabo se u njoj rastvaraju (H 2, O 2, N 2, CO, He) Gasovi koji se dobro rastvaraju u vodi sa njom reaguju hemijski (CO 2, NH 3, HCl...) CO 2 (g) + H 2 O(l) H 2 CO 3 (aq) Rastvorljivost gasova u vodi na raznim temperaturama (dm 3 gasa/dm 3 vode) Gas Rastvorljivost pri temperaturi ( o C) N 2 0,0236 0,0160 0,0125 O 2 0,049 0,031 0,023 CO 2 1,713 0,878 0,530 NH
22 Sa porastom temperature opada rastvorljivost gasova u vodi. Uticaj temperature
23 Uticaj temperature Zagrevanjem vode mogu se odstraniti rastvoreni gasovi
24 Rastvorljivost gasova pri konstantnoj temperaturi upravo je proporcionalna pritisku gasa nad tečnošću. Uticaj pritiska Henrijev zakon C k P g g
25 Uticaj pritiska Henrijev zakon
26 Uticaj pritiska Henrijev zakon
27 Kako odstraniti rastvorene gasove Zagrevanjem iz vode Rastvaranjem neke druge supstance koja se dobro rastvara u vodi Pomoću vakuma (primena Henrijevog zakona)
28 OSOBINE RAZBLAŽENIH RASTVORA DIFUZIJA Pojava uzajamnog prodiranja čestica rastvorene supstance i rastvarača je difuzija. Proces difuzije se ubrzava mešanjem i zagrevanjem.
29 Difuzija
30 OSOBINE RAZBLAŽENIH RASTVORA OSMOZA Prodiranje ili premeštanje molekula vode (rastvrača) kroz polupropustljivu membranu u pravcu veće koncentracije rastvorene supstance naziva se osmoza. Polupropustljiva membrana ima osobinu da propušta samo molekule rastvrača a zadržava molekule rastvorne susptance.
31 Proces osmoze
32 Osmotski pritisak
33 Osmotski pritisak Osmotski pritisak je onaj pritisak koji treba dati rastvoru da bi se prekunula osmoza, to jest da se zadrže molekule rastvrača od prolaska u rastvor kroz polupropustljivu membranu. Osmotski pritisak je proporcionalan koncentraciji rastvora i apsolutnoj temperaturi. C R T
34 Poređenje osmotskih pritisaka različitih rastvora
35 Primena osmoze DIJALIZA
36 Primena osmoze Reversna osmoza
37 Koligativne osobine rastvora Osobine rastvora koje zavise samo od broja čestica rastvorne supstance nazivaju se koligativne osobine. Koligativne osobine su: sniženje napona pare rastvora sniženje tačke mržnjenja rastvora povećanje tačke ključanja rastvora osmotski pritisak
38 Sniženje napona pare rastvora I Raulov zakon Sniženje napona pare rastvarača iznad rastvora na konstantnoj temperaturi direktno je proporcionalno molskom udelu rastvorne supstance. p 0 p p p0 B
39 Promene napona pare sa temperaturom
40 Posledice sniženja napona pare Fazni dijagram vode
41 Sniženje tačke mržnjenja rastvora Povećanje tačke ključanja rastvora Sniženje tačke mržnjenja rastvora odnosno povećanje tačke ključanja rastvora proporcionalno je molalitetu rastvora. t m K e b B t k K k b B
42 Primena koligativnih osobina rastvora
43 Elektroliti Vodeni rastvori elektrolita provode električnu struju Vodeni rastvori neelektrolita ne provode električnu struju
44 Rastvori elektrolita sadrže jone Joni u rastvoru nastaju elektrolitičkom disocijacijom Elektrolitička disocijacija je spontani proces izdvajanja jona iz jonskih kristalnih rešetki ili iz molekula sa polarnim kovalentnim vezama dejstvom polarnih molekula vode.
45 Elektrolitička disocijacija
46 Ne poseduju svi elektroliti istu sposobnost elektrolitičke disocijacije. Jaki i slabi elektroliti
47 Jaki i slabi elektroliti Stepen elektrolitičke disocijacije Stepen elektrolitičke disocijacije je odnos broja disociranih molekula i ukunog broja molekula koji je bio pre disocijacije. N Vrednost stepena elektrolitičke disocijacije zavisi od: vrste elektrolita koncentracije elektrolita temperature N 0
48 Jaki i slabi elektroliti Vrsta jedinjenja α Sastav rastvora Provodljivost rastvora Jaki elektroliti Kiseline Baze Iznad 0,3 Voda Joni dobra Soli Slabi elektroliti Kiseline Baze Ispod 0,3 Voda Joni slabija Molekuli
49 Koligativne osobine rastvora elektrolita Vant Hofov korekcioni faktor i Korekcioni faktor predstavlja povećanje ukupnog broja čestica u rastvoru elektrolita u odnosu na rastvor neelektrolita iste molalnosti. i N N i = 1 + (z - 1) ' Sniženje napona pare rastvarača iznad rastvora: P = Po. (B). i Sniženje tačke mržnjenja rastvora: tm = Km(rč). b(b). i Povišenje tačke ključanja rastvora: tk = Kk (rč). b (B). i Osmotski pritisak: = c. R. T. i
50 Tipovi elektrolita Tipovi elektrolita Joni u vodenom rastvoru Jačina elektrolita Primer SOLI Joni metala (katjoni) i joni kiselinskog ostatka (anjoni) Jaki NaCl, Na 2 SO 4, CaCl 2, NaHCO 3, CuSO 4 5H 2 O KISELINE H + ili H 3 O + (katjon) i joni kiselinskog ostatka (anjoni) BAZE Joni metala (katjoni) i OH- (anjon) Jaki Slabi Jaki Slabi HCl, H 2 SO 4, H 3 PO 4, HClO 4, CH 3 COOH, HCN NaOH, KOH, Ca(OH) 2, NH 4 OH, CH 3 NH 2
51 Kiseline imaju kiseo ukus sa metalima izdvajaju vodonik plavi lakmus boje crveno neutrališu se bazama Kiseline
52 BAZE Baze imaju lužnat ukus klizave su pod prstima crveni lakmus boje plavo neutrališu se kiselinama
53 Šta su kiseline i baze? Arenijusova teorija Brenšted-Lorijeva teorija Luisova teorija
54 Arenijusova teorija Kiselina jedinjenje koje povećava [H + ] ili [H 3 O + ] u vodi HCl(aq) +H 2 O(l) HNO 3 (aq)+h 2 O(l) H 3 O + (aq) + Cl - (aq) H 3 O + (aq) + NO 3- (aq) Baza - je jedinjenje koje povećava [OH - ] u vodi NH 3 (aq) + H 2 O (l) NH 4+ (aq) + OH - (aq)
55 Arenijusova teorija
56 Arenijusova teorija Reakcija neutralizacije H+ iz kiseline i OH- iz baze daju vodu dok katjon baze i anjon kiseline daju so. HCl(aq) + NaOH(aq) NaCl(aq) + H 2 O(l) U jonskom obliku: H + + Cl - + Na + + OH - Na + + Cl - + H 2 O(l) Reakcija neutralizacije se svodi na reakciju H + i OH - H + + OH - H 2 O(l)
57 Brenšted-Lorijeva teorija Kiselina : davalac (donor) protona Baza : primalac (akceptor) protona
58 Brenšted-Lorijeva teorija NH 3 (aq) + H 2 O (l) NH 4+ (aq) + OH - (aq) baza kiselina kiselina baza baza kiselina konjugovana kis. Konjugovani par kiselina baza je vezan preko otpuštanja i primanja protona (H + ) konjugovana baza
59 Brenšted-Lorijeva teorija Konjugovani parovi U reakciji: H 2 O + NH 3 HO + NH4 + : H 2 O i OH - čine Konjugovani par Kiselina konjugovana baza NH 3 i NH 4 + čine Konjugovani par Baza konjugovana kiselina
60 Luisova teorija Luisova kiselina je primalac (akceptor) elektronskog para. To su uglavnom katjoni i neutralni molekuli sa upražnjenim valentnim orbitalama, kao Al 3+, Cu 2+, H +, BF 3. Luisova baza je davalac (donor) elektronskog para. To su uglavnom anjoni i neutralni molekuli sa slobodni elektronskim parovima, kao H 2 O, NH 3, O 2. Veza koja se tom prilikom ostvaruje je koordinativno kovalentna veza
61 Luisova teorija
62 Jačina kiselina i baza A. Jaki elektroliti 100% disocirani - soli, jake kiseline, jake baze NaCl (s) H 2 O Na + (aq) + Cl - (aq) HClO 4 (aq) + H 2 O (l) H 3 O + (aq) + ClO 4 - (aq) NaOH (s) H 2 O Na + (aq) + OH - (aq) B. Slabi elektroliti nisu potpuno disocirani - slabe kiseline, slabe baze CH 3 COOH NO 2 - (aq) + H 2 O (l) CH 3 COO - (aq) + H + (aq) OH - (aq) + HNO 2 (aq)
63 Jake i slabe kiseline
64 Jaki elektroliti
65 Slabi elektroliti
66 Šta je H + (aq)? + H H H + H 3 O + H + H H O H + H O H H 2 O H O H + O H H OH 2 H 5 O 2 + H 2 O H 9 O + 4
67 Konstanta disocijacije CH 3 COOH(aq) + H 2 O(l) H 3 O + (aq) + CH 3 COO - (aq) konstanta ravnoteže za ovu reakciju je: K H O CHCOO CH COOH H O 3 2 K a H + CH COO 3 3 CH COOH - K 55,5 mol / dm 3
68 Značenje K a i K b što je veća vrednost konstante disocijacije kiseline ili baza to je dati elektrolit jača kiselina ili baza što je veća vrednost konstante disocijacije položaj ravnoteže disocijacije je više pomeren u korist jonizovanog oblika elektrolita.
69 Konstante disocijacije kiselina Kiselina K a Konjug. baza K b HF 7.1 x 10 4 F 1.4 x HNO 2 C 9 H 8 O 4 (aspirin) 4.5 x x 10 4 NO 2 C 9 H 7 O x x HCO 2 H (mravlja) 1.7 x 10 4 HCO x C 6 H 8 O 6 (askorbinska) 8.0 x 10 5 C 6 H 7 O x C 6 H 5 CO 2 H (benzoev) 6.5 x 10 5 C 6 H 5 CO x CH 3 CO 2 H (sirćetna) 1.8 x 10 5 CH 3 CO x HCN 4.9 x CN 2.0 x 10 5 C 6 H 5 OH (fenol) 1.3 x C 6 H 5 O 7.7 x 10 5
70 Autojonizacija vode voda je veoma slab elektrolit i u veoma maloj meri disocira prema jednačini: 2 H 2 O(l) H 3 O + (aq) + OH - (aq) H 2 O(l) H + (aq) + OH - (aq)
71 Jonski proizvod vode H 2 O(l) H + (aq) + OH - (aq) K H H O 2 OH U razblaženim vodenim rastvorima koncentracija vode ostaje praktično konstantna tako da sledi: Kw = [H+] [OH-] = mol 2 /dm 6 (25 o C) Jonski proizvod vode je proizvod koncentracija vodonikovih i hidroksidnih jona u vodenim rastvorima i konstantna je vrednost na konstantnoj temperaturi.
72 ph i poh ph je negativni dekadni logaritam koncentracije vodonikovih jona ph = - log [H + ] poh je negativni dekadni logaritam koncentracije hidroksidnih jona poh = - log [OH - ] veza između ph i poh ph + poh = 14
73 Odnos između ph i [H + ] i [OH - ]
74 Značenje ph promena ph vrednosti od jedne ph jedinice označava promenu koncentracije vodonikovih jona od 10 puta, a promena od 2 ph jedinice 100 puta, 3 ph jedinice 1000 puta itd.
75 Rastvori soli Hidroliza (protoliza) soli Vrsta soli Primer Hidroliza Reakcija rastvora soli So jake baze i jake kiseline NaCl NE Neutralna So slabe kiseline i jake baze So jake kiseline i slabe baze CH 3 COONa DA Bazna NH 4 Cl DA Kisela So slabe kiseline i slabe baze CH 3 COONH 4 DA Kisela ili bazna Zavisi od K a K b
76 Rastvori soli Hidroliza (protoliza) soli (1) CH 3 COONa(aq) CH 3 COO - (aq) + Na + (aq) + (2) H 2 O(l) H + (aq) + OH - (aq) CH 3 COOH(aq) (3) Ravnoteže u rastvoru natrijum-acetata
77 Puferi Puferi (puferske smeše ili regulatori ph) predstavljaju takve sisteme koji su sposobni da se odupiru promeni ph u rastvorima. Puferi ili puferske smeše se sastoje od slabe kiseline i njene soli koja sadrži isti anjon ili od slabe baze i njene soli koja sadrži isti katjon. acetatni puferski sistem (CH 3 COOH, CH 3 COONa); amonijačni (NH 3, NH 4 Cl); karbonatni (NaHCO 3, Na 2 CO 3 ) i fosfatni (NaH 2 PO 4 i Na 2 HPO 4 ili Na 2 HPO 4 i Na 3 PO 4 ).
78 Delovanje pufera Odupiranje promeni ph
79 Delovanje pufera Ravnoteže CH 3 COONa(aq) CH 3 COOH(aq) H + (aq) + Na + (aq) + CH 3 COO - (aq) Ravnoteže u acetatnom puferskom sistemu
80 Delovanje pufera Dodavanje jake kiseline ili baze Acetatni puferski sistem se sastoji od CH 3 COOH i CH 3 COONa Dodavanje jake baze: CH 3 COOH + NaOH CH 3 COONa + H 2 O Dodavanje jake kiseline: CH 3 COONa + HCl CH 3 COOH + NaCl
81 Delovanje pufera Dodavanje jake kiseline ili baze
82 Puferi Izračunavanje ph H K a C C k s OH - K b C C b s ph pk a log C C k s Konc. Kiseline Koc. H+ Konc. Soli
83 Puferski kapacitet Zavisnost od koncentracije i ph
84 KOLOIDNI RASTVORI
85 Koloidi su svuda oko nas
86 Koloidni sistemi Koloidni sistemi su disperzni sistemi kod kojih se veličina čestica kreće u rasponu od nm. Tipovi koloidnih sistema Disperzna faza Disperzno sredstvo Primer Gas tečnost čvrsta supstanca gas tečnost čvrsta supstanca gas tečnost čvrsta supstanca gas tečnost čvrsta supstanca Nemoguć (homogen sistem) pena vazduh u mineralima magla mleko voda u maslacu dim gvožđe (III)-hidroksid u vodi koloidno zlato u staklu
87 Podela koloida prema strukturi
88 Podela koloida Liofilni (hidrofilni) koloidi pokazuju afinitet prema disperznom sredstvu i obavijeni su molekulama rastvarača (vode) Liofobni (hidrofobni) koloidi ne pokazuju afinitet prema disperznom sredstvu
89 Optičke osobine koloida Tindalov efekat
90 Koloidni sistemi su stabilni
91 Stabilnost koloidnih sistema
92 Hidrofobni koloidi Koloidi toga tipa, s obzirom da nemaju afiniteta prema disperznom sredstvu, adsorbuju iz rastvora pozitivne ili negativne ione, pa su sve čestice istoimeno naelektrisane. Zbog tog naboja koloidni rastvor je stabilan
93 Koloidna čestica
94 Električno odbijanje
95 Stabilnost hidrofobnih koloida
96 Stabilnost hidrofobnih koloida
97 Destabilizacija hidrofobnih koloida Koagulacija je ukrupnjavanje koloidnih čestica Sedimentacija je pojava vidljivog taloženja Hidrofobni koloidi se destabilizuju neutalisanjem njihovog naelektrisanja Destabilizacija se izvodi dodavanjem jona suprotnog naboja (koji se adsorbuje)
98 Hidrofilni koloidi Čestice hidrofilnih koloida, usled njihovog velikog afiniteta prema vodi, obavijene su plaštom molekula vode koji sprečava spajanje koloidnih čestica u veće agregate. Destabilizuju se dodatkom visokih koncentracija soli ili dodatkom organskih rastvarača koji se mešaju sa vodom
99 Stabilnost hidrofilnih koloida
100 Reverzibilni koloidi SOL koagulacija peptizacija GEL
101 Nastajanje gela
102 Želatin - gel
103 Strukture gela
104 KRAJ
RASTVORI. više e komponenata. Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda
RASTVORI Rastvori su homogene smeše e 2 ili više e komponenata Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda Fizička stanja rastvora Rastvori mogu da postoje u bilo kom od 3 agregatna stanja:
Διαβάστε περισσότεραPresićeni rastvori sadrže više rastvorene supstance od zasićenih. Nestabilni su
Presićeni rastvori sadrže više rastvorene supstance od zasićenih. Nestabilni su Rastvorljivost tečnosti u tečnostima 3 mogućnosti 1.Potpuno mešanje, nema dva sloja (mešljive tečnosti) 2.Ne mešaju se, 2
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραRAVNOTEŽE U RASTVORIMA KISELINA I BAZA
III RAČUNSE VEŽBE RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ISELINA I BAZA U izračunavanju karakterističnih veličina u kiselinsko-baznim sistemima mogu se slediti Arenijusova (Arrhenius, 1888) teorija elektrolitičke disocijacije
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραKOLOIDI. suspenzija. pravi rastvori. veće od. manje od < 1 nm. > 100 nm
MATERIJA SUPSTANCE SMEŠE ELEMENTI JEDINJENJA HOMOGENE HETEROGENE pravi rastvori veće od suspenzija manje od < 1 nm od do > 100 nm Tomas Grem je dao ime rastvorima kod kojih je primetio da: Čestice dispergovane
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραKiselo-bazne ravnoteže
Uvod u biohemiju (školska 2016/17.) Kiselo-bazne ravnoteže NB: Prerađena/adaptirana prezentacija američkih profesora! Primeri kiselina i baza iz svakodnevnog života Arrhenius-ova definicija kiselina i
Διαβάστε περισσότεραRastvori rastvaračem rastvorenom supstancom
Rastvori Rastvor je homogen sistem sastavljen od najmanje dvije supstance-jedne koja je po pravilu u velikom višku i naziva se rastvaračem i one druge, koja se naziva rastvorenom supstancom. Rastvorene
Διαβάστε περισσότεραRastvori i osobine rastvora
Rastvori i osobine rastvora U srpskom jeziku reč rasvor predstavlja homogenu tečnu smešu. U engleskom reč solution predstavlja više od toga smešu dva gasa, legure (homogene smeše dva metala)... Na ovom
Διαβάστε περισσότεραOSOBINE RAZBLAŽENIH RASTVORA ili KOLIGATIVNE OSOBINE. KOLIGATIVNE OSOBINE zavise od broja čestica
OSOBINE RAZBLAŽENIH RASTVORA ili KOLIGATIVNE OSOBINE KOLIGATIVNE OSOBINE zavise od broja čestica OSOBINE RAZBLAŽENIH RASTVORA ili KOLIGATIVNE OSOBINE Zašto koligativne? colligare (lat.) = povezati, udružiti
Διαβάστε περισσότεραII RASTVORI. Borko Matijević
Borko Matijević II RASTVORI Rastvori predstavljaju složene disperzne sisteme u kojima su fino usitnjene čestice jedne supstance ravnomerno raspoređene između čestica druge supstance. Supstanca koja se
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKE RAVNOTEŽE. a = f = f c.
II RAČUNSKE VEŽBE HEMIJSKE RAVNOTEŽE TEORIJSKI DEO I POJAM AKTIVNOSTI JONA Razblaženi rastvori (do 0,1 mol/dm ) u kojima je interakcija između čestica rastvorene supstance zanemarljiva ponašaju se kao
Διαβάστε περισσότεραRastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja
Rastvori Osnovni pojmovi i izračunavanja Disperzni sistem je smeša u kojoj su jedna ili više supstanci raspršene u nekoj drugoj supstanci u obliku sitnih čestica. Disperzni sredstvo je supstanca u kojoj
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ELEKTROLITA KISELINE, BAZE, SOLI
HEMIJSA RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ELETROLITA ISELINE, BAZE, SOLI Šta imaju zajedničko ove supstance? A ove? ELETROLITI ISELINE BAZE SOLI VODA AUTOJONIZACIJA VODE: H 2 O H + + OH - Provodnost elektrolita
Διαβάστε περισσότεραRastvor predstavlja homogenu smešu dve ili više komponenti. Uslovna podela komponenata na rastvorak i rastvarač:
RASTVORI 1 Rastvor predstavlja homogenu smešu dve ili više komponenti. Uslovna podela komponenata na rastvorak i rastvarač: Rastvarač je komponenta koja ima isto agregatno stanje kao i dobijeni rastvor.
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραDISPERZNI SISTEMI-čestice jedne ili više supstanci raspoređene u okružujućoj sredini
KOLOIDNI SISTEMI DISPERZNI SISTEMIčestice jedne ili više supstanci raspoređene u okružujućoj sredini DISPERZNA FAZAfaza čestica sistema DISPERZNO SREDSTVOfaza u kojoj su čestice raspoređene Zavisno od
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM. 5. Navesti osobine amfoternih oksida i napisati 3 primera amfoternih oksida.
Dr Sanja Podunavac-Kuzmanović, redovni profesor tel: (+381) 21 / 485-3693 fax: (+381) 21 / 450-413 e-mail: sanya@uns.ac.rs web page: hemijatf.weebly.com ISPITNA PITANJA Opšta i neorganska hemija I KOLOKVIJUM
Διαβάστε περισσότερα1. Arrhenius. Ion equilibrium. ก - (Acid- Base) 2. Bronsted-Lowry *** ก - (conjugate acid-base pairs) HCl (aq) H + (aq) + Cl - (aq)
Ion equilibrium ก ก 1. ก 2. ก - ก ก ก 3. ก ก 4. (ph) 5. 6. 7. ก 8. ก ก 9. ก 10. 1 2 สารล ลายอ เล กโทรไลต (Electrolyte solution) ก 1. strong electrolyte ก HCl HNO 3 HClO 4 NaOH KOH NH 4 Cl NaCl 2. weak
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραDvokomponentni sistemi: razblaženi rastvori
Dvokomponentni sistemi: razblaženi rastvori Pod rastvorom se podrazumeva jednofazni sistem (bilo kog agregatnog stanja) od dve ili više komponenata u kome su hemijske vrste koje ga sačinjavaju dispergovane
Διαβάστε περισσότεραUKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA
ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE II razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test regledala/regledao...... Podgorica,... 008. godine 1. Izračunati steen disocijacije slabe kiseline, HA, ako je oznata analitička koncentracija
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότεραOtopine elektrolita. elektroliti tvari koje kada su rastaljene ili otopljene u vodi provode struju pomoću jona
Otopine elektrolita elektroliti tvari koje kada su rastaljene ili otopljene u vodi provode struju pomoću jona ioni (gr. oni koji putuju ) električki pozitivno i negativno nabijene čestice, nastaju raspadanjem
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραMIKROHETEROGENE ILI GRUBO DISPERZNE SISTEME
KOLOIDNI SISTEMI DISPERZNI SISTEMIčestice jedne ili više supstanci raspoređene ili dispergovane u okružujućoj sredini DISPERZNA FAZAfaza čije su čestice dispergovane DISPERZNO SREDSTVOfaza u kojoj su čestice
Διαβάστε περισσότεραBIOFIZIKA TERMO-FIZIKA
BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραHeterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima
Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραOsnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Διαβάστε περισσότεραRAVNOTEŽA TEČNO-PARA
RAVNOTEŽA TEČNO-PARA Smeša dve isparljive komponente (dve tečnosti) koje se mešaju u svim odnosima: f = c p + 2 = 2 2 + 2 = 2 tečna homogena smeša+para iznad tečnosti Ako su te dve nezavisno promenjive
Διαβάστε περισσότεραGASNO STANJE.
GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραVEŽBA 1 PRAVLJENJE RASTVORA. 1. Molarnost; količinska koncentracija Predstavlja količinu rastvorene supstance u n
VEŽBA 1 PRAVLJENJE RASTVORA Unutrašnjost ćelije je ispunjena rastvorom različitih biopolimera, kao što su: proteini, nukleinske kiseline, polisaharidi, kao i malih organskih molekula i elektrolita. Kompleksni
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKEΦΑΛΑΙΟ 3 ΟΞΕΑ - ΒΑΣΕΙΣ ΚΑΙ ΙΟΝΤΙΚΗ ΙΣΟΡΡΟΠΙΑ
KEΦΑΛΑΙΟ 3 ΟΞΕΑ - ΒΑΣΕΙΣ ΚΑΙ ΙΟΝΤΙΚΗ ΙΣΟΡΡΟΠΙΑ 3.1. Ερωτήσεις πολλαπλής επιλογής Στις ερωτήσεις 1-46 βάλτε σε ένα κύκλο το γράµµα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση. 1. Ιοντισµός µιας µοριακής ένωσης ονοµάζεται:
Διαβάστε περισσότερα= T 2. AgBr (s) + ½ Cl 2(g) + ½ Br 2(g) = AgCl (s) O (l) O (g) +1/2O 2(g) H 2(g) =H 2. značaj navođenja agregatnog stanja
TERMOEMIJA Termohemija proučava toplotne promene koje prate hemijske reakcije, fazne prelaze (topljenje, isparavanje, sublimacija, polimorfne promene), rastvaranje supstance, razblaživanje rastvora itd.
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραIdealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
Διαβάστε περισσότεραΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΧΗΜΕΙΑΣ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΛΥΚΕΙΟΥ 29 ΜΑΪΟΥ 2013
ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΧΗΜΕΙΑΣ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΛΥΚΕΙΟΥ 29 ΜΑΪΟΥ 2013 ΘΕΜΑ Α Α1 : γ Α2 : β Α3 : δ Α4 : β Α5 : α) Βάσεις κατά Arrhenius : - Ενώσεις που όταν διαλυθούν στο νερό δίνουν ΟΗ -. - Ουδέτερα μόρια. -
Διαβάστε περισσότεραBROJ NEZAVISNIH KOMPONENTI
RAVNOTEŽA FAZA FAZA p-homogeni deo nekog heterogenog sistema, uniforman po svojim fizičkim osobinama i hemijskom sastavu u celoj zapremini a koji je od ostalih delova sistema odvojen granicom faza. Granica
Διαβάστε περισσότερα8. Ιοντικές ισορροπίες σε υδατικά διαλύματα
8. Ιοντικές ισορροπίες σε υδατικά διαλύματα ΣΚΟΠΟΣ Σκοπός αυτού του κεφαλαίου είναι να γνωρίσουμε πώς εφαρμόζονται οι αρχές της χημικής ισορροπίας σε συστήματα που περιλαμβάνουν είτε ομογενείς ισορροπίες
Διαβάστε περισσότεραOsnove biokemije Seminar 2
Osnove biokemije Seminar 2 B. Mildner Rješenje zadaće 1.(zadaća od 4. 3. 2014) 1. D 11. C 2. C 12. B 3. B 13. C 4. B 14. B 5. C 15. D 6. D 16. A 7. A 17. C 8. B 18. D 9. D 19. A 10. C 20. C 1 1. Za vodu
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραΧΗΜΕΙΑ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ. ii. Στις βάσεις κατά Arrhenius, η συμπεριφορά τους περιορίζεται μόνο στο διαλύτη H 2 O.
ΧΗΜΕΙΑ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ ΘΕΜΑ Α Α1 γ Α2 β Α3 δ Α4 β Α5. α. i. Βάσεις κατά Arrhenius είναι οι ενώσεις που όταν διαλυθούν στο H 2 O δίνουν OH ενώ κατά Bronsted Lowry είναι οι ουσίες που μπορούν να δεχτούν ένα
Διαβάστε περισσότεραFizika Biologija i druge prirodne nauke. Dva glavna vida materije su masa i energija. E = m c 2
HEMIJA je nauka o materiji i njenim promenama Fizika Biologija i druge prirodne nauke Dva glavna vida materije su masa i energija. Ajnštajnova veza između energije i materije E = m c 2 Materija ima dualna
Διαβάστε περισσότεραKEMIJSKA RAVNOTEŽA II
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 08 EMIJSA RAVNOTEŽA II Ravnoteže u otopinama elektrolita 1 dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač EMIJSA RAVNOTEŽA II -
Διαβάστε περισσότερα3. Koliko g Fe može da se dobije iz 463,1 g rude gvoždja koja sadrži 50 % minerala magnetita (Fe 3 O 4 ) i 50 % jalovine?
PRIJEMNI ISPIT IZ HEMIJE NA RUDARSKO-GEOLOŠKOM FAKULTETU UNIVERZITETA U BEOGRADU Katedra za hemiju; Prof. dr Slobodanka Marinković I) Oblasti 1. Jednostavna izračunavanja u hemiji (mol, molska masa, Avogadrov
Διαβάστε περισσότεραΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ 2002
ΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ 00 ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ 1 ο Για τις ερωτήσεις 1.1-1.4 να γράψετε στο τετράδιό σας τον αριθμό της ερώτησης και δίπλα το γράμμα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση.
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO?
HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO? U OKVIRU OVOG POGLAVLJA ĆEMO RADITI Jonska i kovalentna veza. Metalna veza. Elektronska teorija hemijske veze. Struktura molekula. Međumolekulske interakcije.
Διαβάστε περισσότεραANALITIČKA HEMIJA. Kvalitativna analiza Kvantitativna analiza
ANALITIČKA HEMIJA Kvalitativna analiza Kvantitativna analiza RAZLIKE Kvalitativnom hemijskom analizom dolazi se do saznanja o sastavu uzorka, tj. dobija se odgovor na pitanje od kojih komponenti se uzorak
Διαβάστε περισσότεραΡΥΘΜΙΣΤΙΚΑ ΔΙΑΛΥΜΑΤΑ
Ρυθμιστικά είναι τα διαλύματα που το ph τους παραμένει πρακτικά σταθερό όταν: α...προστεθεί σε αυτά μικρή ποσότητα ισχυρού οξέος ή ισχυρής βάσης, ή β...όταν αραιωθούν μέσα σε κάποια όρια. Τα Ρ. Δ. περιέχουν
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE Jon-jon Kulonove sile kj/mol, Šarl-Оgisten de Кulon (Charles-Augustin de Coulomb) , francuski fizičar
MEĐUMOLEKULSKE SILE Jon-jon Kulonove sile 400-4000 kj/mol, Šarl-Оgisten de Кulon (Charles-Augustin de Coulomb) 1736-1806, francuski fizičar F = k Q 1 x Q 2 d 2 Privlačne i odbojne elektrostatičke sile
Διαβάστε περισσότερα3. Κατά Arrhenius απαραίτητο διαλυτικό μέσο είναι το νερό ενώ η θεωρία των. β) 1. Η ηλεκτρολυτική διάσταση αναφέρεται στις ιοντικές ενώσεις και είναι
ΠΑΝΕΛΛΗΝΙΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Γ ΛΥΚΕΙΟΥ 01 ΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ Α Α1. γ Α. β Α. δ Α4. Β Α5. α) 1. Κατά Arrhenius μια βάση όταν διαλυθεί στο νερό μπορεί να δώσει λόγω διάστασης OH - ενώ κατά
Διαβάστε περισσότεραΣε κάθε ρυθμιστικό διάλυμα που περιέχει ένα συζυγιακό σύστημα οξέος-βάσης, ισχύει η σχέση:
.5 Ρυθμιστικά διαλύματα Ρυθμιστικά διαλύματα ονομάζονται τα διαλύματα των οποίων το ph παραμείνει πρακτικά σταθερό, όταν προστεθεί μικρή αλλά υπολογίσιμη ποσότητα ισχυρών οξέων ή βάσεων ή αραιωθούν μέσα
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα, ε) MgCl 2 NH 3. COOH, ι) CH 3
I.ΟΞΕΑΒΑΣΕΙΣ, ΙΟΝΤΙΚΑ ΥΔΑΤΙΚΑ ΔΙΑΛΥΜΑΤΑ(ΓΕΝΙΚΑ) 1. Ποιες από τις παρακάτω ενώσεις, όταν διαλυθούν στο νερό διίστανται και ποιες ιοντίζονται: α) Ca(NO 3 ) 2, β) KOH, γ) HCl, δ) NH 3, ε) MgCl 2, στ) NH 4
Διαβάστε περισσότεραΠΑΝΕΛΛΑ ΙΚΕΣ 2013 ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΣΤΟ ΜΑΘΗΜΑ ΧΗΜΕΙΑ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ
ΠΑΝΕΛΛΑ ΙΚΕΣ 2013 ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΣΤΟ ΜΑΘΗΜΑ ΧΗΜΕΙΑ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ ΘΕΜΑ Α Α1. γ Α2. β Α3. δ Α4. β Α5. α. 1) Οι βάσεις κατά Arrhenius δίνουν ΟΗ (όταν διαλυθούν στο νερό), ενώ οι βάσεις κατά Brönsted-Lowry είναι
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα1. Στο παρακάτω διάγραμμα τα γράμματα Α, Β, Γ, Δ, Ε, Ζ, Θ, Κ, Λ
Επαναληπτικά δέντρα.. Ανόργανης στο ph. Στο παρακάτω διάγραμμα τα γράμματα Α, Β, Γ, Δ, Ε, Ζ, Θ, Κ, Λ αναφέρονται σε υδατικά διαλύματα. Το διάλυμα Α έχει όγκο 00mL και ph = HCl 00mL Ca(OH) 2 900mLH2O 0,448L
Διαβάστε περισσότεραΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ. Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ
ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ e-mail: info@iliaskos.gr www.iliaskos.gr 1 57 1.. 1 kg = 1000 g 1 g = 0,001 kg 1
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραRAVNOTEŽA FAZA: RAZBLAŽENI RASTVORI
RAVNOTEŽA FAZA: RAZBLAŽENI RASTVORI RAZBLAŽENI RASTVORI Rastvor: jednofazni siste (bilo og agregatnog stanja) od dve ili više oponenata, u oe su heijse vrste oje ga sačinjavaju dispergovane do veličine
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραΜΑΘΗΜΑ / ΤΑΞΗ : ΧΗΜΕΙΑ - ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ/Γ ΛΥΚΕΙΟΥ ΣΕΙΡΑ: ΘΕΡΙΝΑ ΗΜΕΡΟΜΗΝΙΑ: 26/01/2014
ΜΑΘΗΜΑ / ΤΑΞΗ : ΧΗΜΕΙΑ - ΒΙΟΧΗΜΕΙΑ/Γ ΛΥΚΕΙΟΥ ΣΕΙΡΑ: ΘΕΡΙΝΑ ΗΜΕΡΟΜΗΝΙΑ: 26/01/2014 ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ Α Για τις ερωτήσεις Α.1 έως Α.3 να γράψετε το γράμμα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση δίπλα στον αριθμό
Διαβάστε περισσότεραΑ5. α. Σ β. Σ γ. Λ δ. Λ, ε. Σ
ΘΕΜΑ Α Α1. β Α2. α Α3. δ Α4.β Α5. α. Σ β. Σ γ. Λ δ. Λ, ε. Σ ΘΕΜΑ Β Β1. α. 12 Mg 2+ : 1s 2 2s 2 2p 6 15P: 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 3 19K: 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 6 4s 1 26Fe 2+ : 1s 2 2s 2 2p 6 3s 2 3p 6 3d
Διαβάστε περισσότεραPri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:
HEMIJSKE VEZE Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže: - prelaskom atoma u pozitivno i negativno naelektrisane jone koji se međusobno privlače, jonska veza - sparivanjem
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΟ ΜΕΣΗΣ ΕΚΠΑΙΔΕΥΣΗΣ ΗΡΑΚΛΕΙΤΟΣ ΚΩΛΕΤΤΗ
ΚΩΛΕΤΤΗ 9- -068 0 8464 0 847670 www.irakleitos.gr ΠΑΝΕΛΛΗΝΙΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΗΜΕΡΗΣΙΟΥ ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΔΕΥΤΕΡΑ 0 ΜΑΙΟΥ 06 - ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ: ΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ (ΠΑΛΑΙΟ ΣΥΣΤΗΜΑ) ΕΝΔΕΙΚΤΙΚΕΣ
Διαβάστε περισσότεραU stvaranju hemijske veze među atomima učestvuju samo elektroni u najvišem energetskom nivou valentni elektroni
HEMIJSKA VEZA ELEKTRONSKA TEORIJA VALENCE U stvaranju hemijske veze među atomima učestvuju samo elektroni u najvišem energetskom nivou valentni elektroni Atomi teže da postignu oktet elektrona na poslednjem
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραΙσχυροί και ασθενείς ηλεκτρολύτες μέτρα ισχύος οξέων και βάσεων νόμοι Ostwald
Ισχυροί και ασθενείς ηλεκτρολύτες μέτρα ισχύος οξέων και βάσεων νόμοι Ostwald Ποιους θα ονομάζουμε «ισχυρούς ηλεκτρολύτες»; Τις χημικές ουσίες που όταν διαλύονται στο νερό, ένα μεγάλο ποσοστό των mole
Διαβάστε περισσότερα3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.
1 Ο ΚΕΦΑΛΑΙΟ ΑΣΚΗΣΕΙΣ 1. Ποια είναι η συχνότητα και το μήκος κύματος του φωτός που εκπέμπεται όταν ένα e του ατόμου του υδρογόνου μεταπίπτει από το επίπεδο ενέργειας με: α) n=4 σε n=2 b) n=3 σε n=1 c)
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραΧημεία (Τμήμα Φυσικής) ΙΟΝΤΙΚΗ ΙΣΟΡΡΟΠΙΑ ΣΕ ΔΙΑΛΥΜΑΤΑ ΑΣΘΕΝΩΝ ΟΞΕΩΝ KAI ΒΑΣΕΩΝ
Χημεία (Τμήμα Φυσικής) ΙΟΝΤΙΚΗ ΙΣΟΡΡΟΠΙΑ ΣΕ ΔΙΑΛΥΜΑΤΑ ΑΣΘΕΝΩΝ ΟΞΕΩΝ KAI ΒΑΣΕΩΝ 10/11/2015 2 διαλύματα ασθενών οξέων σταθερά ιοντισμού ασθενούς οξέος K a το ph διαλυμάτων ασθενών οξέων βαθμός ιοντισμού
Διαβάστε περισσότεραSupstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ 2002
ΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ Γ ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ 2002 ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ 1 ο Για τις ερωτήσεις 1.1-1.4 να γράψετε στο τετράδιό σας τον αριθμό της ερώτησης και δίπλα το γράμμα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση.
Διαβάστε περισσότεραΕνδεικτικές Απαντήσεις Πανελλαδικών Εξετάσεων Χημείας 2016
Ενδεικτικές Απαντήσεις Πανελλαδικών Εξετάσεων Χημείας 2016 ΘΕΜΑ Α Α1 : γ Α2 : δ Α3 : γ Α4 : α Α5 : (α) Σωστό (β) Λάθος (γ) Λάθος (δ) Λάθος (ε) Σωστό ΘΕΜΑ Β Β1 α. 2NH 3 3CuO N 2 3Cu 3H 2O β. 5CH 3-CH-CH
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραΧημεία (Τμήμα Φυσικής) ΟΞΕΑ KAI ΒΑΣΕΙΣ
Χημεία (Τμήμα Φυσικής) ΟΞΕΑ KAI ΒΑΣΕΙΣ 20/11/2014 2 οι έννοιες των οξέων και βάσεων η φύση των οξέων και βάσεων θεωρία οξέων-βάσεων του Arrhenius θεωρία οξέων-βάσεων των Brønsted και Lowry ιδιότητες οξέων
Διαβάστε περισσότερα