Struktura proteina. Struktura proteina. Primarna struktura insulina govečeta. eta. A. Primarna struktura proteina. proteos prvi najvažniji (grčki)
|
|
- ÁἸσαάκ Κουρμούλης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 PEDJE 28. proteos prvi najvažniji (grčki) Proteini su linearni polimeri aminokiselina ko se izuzme voda, čine 70% težine ćelije.u humanom organizmu identifikovano je preko različitih proteina. Uloga proteina Mogu biti strukturni materijal, a pokazuju i različite ite funkcije: - katalizuju reakcije - transportuju male molekule ili jone - regulišu u metaboličke procese - učestvuju u prenošenju enju naslednih osobina,. sobine proteina (-)) specifična rotacija,, velika v molekulska masa,, većina v se rastvara u vodi (osim strukturnih),, grade g koloidne rastvore,, imaju i amfoterni karakter,, ne dijalizuju,, sporo s difunduju kroz membrane ćelija,, imaju i nizak osmotski pritisak U kolu jednosmerne struje proteini su polivalentni elektroliti : Doc.dr Mirjana bramović anaforeza katafore foreza elektroforeza truktura proteina truktura proteina Primarna struktura sinonim je za sekvenciju, redosled povezivanje aminokiselinskih ostataka u polimerni lanac ekundarna struktura označava ava konformacioni odnos susednih aminokiselina Tercijarna struktura prostorna organizacija polimernog lanca (proteina) Kvaternarna struktura način povezivanja polimernih lanaca u specijalizovane molekule primarna struktura aminokiselinski ostaci sekundarna struktura α-heliks trecijarna struktura poipeptidni lanac kvaternarna struktura složena struktura. Primarna struktura proteina buhvata kovalentni niz polipeptidnog lanca, karakterističan an redosled aminokiselinskih ostataka (sekvenca). Informacije potrebne za prevođenje peptida u fiziološki aktivnu, nativnu strukturu određena je njegovom sekvencom. Kako protein prepozna je i interpretira genetski kodiranu informaciju koju nosi? adrži centar nukleacije koji potpomaže formiranje prirodne konformacije. Protein dobija energetski i termodinamički povoljniju konformaciju. Šaperoni (molekuli pratioci) vrše kontrolu. Primarna struktura insulina govečeta eta terminus lanca terminus 5 15 lanca I E Q L Y Q L 20 E Y 10 Q L 5 L L Y L terminus E B lanca Y terminus K P T 25 B lanca 30
2 Poznavanje sekvence proteina ima praktičnu primenu: ekvenca fibrilarnih proteina a se obično ponavlja (--B--B--B-) dređen je evolutivni razvoj različitih itih klasa bioloških sistema Preko sekvence hemoglobina utvrđeni patološki, nasledni proteini: Pauling i Itan izolovali hemoglobin kod osoba a oboleliho od nasledne srpaste anemije azlika u sekvenci: 2 al is Leu Thr Pro lu normalni b - lu Lis al is Leu Thr Pro al lu Lis hemoglobin b manjena pokretljivost u električnom polju 3 eliki proteini moraju biti razlo loženi na manje fragmente 1. dređivanje kvantitativnog sadržaja proteina 2. azlaganje disulfidnih veza 3. azlaganje polipeptidnih lanaca na manje fragmente 4. ekvencionisanje polipeptida 5. dređivanje redosleda peptidnih fragmenata metodom preklapanja 6. dređivanje položaja disulfidne veze minokiselinska analiza Kiselinska hidroliza polipeptida (6M l,, 24 h ) daje smesu aminokiselina. mesa se razdvaja jonoizmenjivačkom hromatografijom koja zavisi od različitih itih vrednosti pi aminokiselina. minokiseline se identifikuju pomoću u denzil-hlorida, Edman-ovin reagensom, ninhidrinom i dr. utomatizovana metoda; zahteva samo oko 10-5 do o 10-7 g polipeptida Jonoizmenjivačka hromatografija ajkiselije aminokiseline putuju najbrže a najbaznije se eluiraju poslednje. Zavisi od vrednosti pi različitih aminokiselina koje se razdvajaju. Pozitivno naelektrisani proteini se vezuju za negativno naelektrisanu podlogu. egativno naelektrisani proteini prolaze. naliza aminokiselina azlaganje disulfidnih veza Površina svakog signala je mera relativne količine svake pojedinačne aminokiseline u smesi. oksidacija permravljom kiselinom 2 2 redukcija ditiotritolom PL-mobilna faza se kroz kolonu propušta pod pritiskom-skraćeno vreme analize ostaci cisteinske kiseline acetilacija jod- acetatom
3 Parcijalna hidroliza peptida Direktno sekvencionisanje aminokiselina ograničeno je na kraće polipeptide (40-80 aminokiselinskih ostataka) Duži polipeptidni lanci kidaju se na kraće fragmente na selektivan i predvidiv način pomoću enzima ili hemijskim putem. Manji fragmenti se zatim razdvajaju i određuje aminokiselinski sastav svih fragmenata pojedinačno. Tripsin Tripsin selektivno razlaže e peptidnu vezu karboksilne grupe lizina i arginina. " " lizin ili arginin imotripsin Pepsin imotripsin selektivno razlaže e peptidnu vezu karboksilne grupe aminokiselina sa aromatičnim prstenom u bočnom lancu. Pepsin selektivno razlaže e peptidnu vezu karboksilne grupe triptofana, fenilalanina i tirozina. ijanogen-bromid, Br emijsko specifično i kvantitativno razlaganje veze karboksilnog kraja metjonina. naliza krajnjih grupa eophodno je znati koja je -terminalna a koja -terminalna aminokiselina: -terminalna aminokiselina može se identifikovati hidrolizom (kataliza pomoću karboksipeptidaze). Identifikacija -terminusa: Metode se zasnivaju na činjenici da je azot amino-grupe aminokiseline na -terminusu nukleofilniji od bilo kog drugog amidnog azota. Karboksipeptidaza Karboksipeptidaze selektivno razlažu peptidnu vezu -terminalne aminokiseline. 3 protein angerova metoda identifikacije -terminusa Ključni reagens u angerovoj metodi za identifikaciju -terminusa je 1-fluor-2,4-dinitrobenzen. eagens je reaktivan u odnosu na nukleofilnu aromatičnu supstituciju fluor-2,4-dinitrobenzen reaguje sa amino azotom -terminalnene K ( 3 ) ( 3 ) 2 ( 3 ) dređivanje redosleda enzimski ili hemijski dobijenih fragmenata: Proces fragmentacije istog proteina vrši i se sa dva ili više enzima ili hemijskih reagenasa. Metodom preklapanja fragmenti se uklapaju i dobija sekvenca celovitog polipeptida. Primer emijski je utvrđeno da je fenilalanin (Phe) -terminus polipeptida. idroliza pomoću Br daje tri peptida: ly-la-lys-leu- Pro-Met Phe-Trp-Met-ly-la-Lys Leu-Pro-Met-sp-ly-rg ys-la-ln idroliza katalizovana tripsinom daje fragmente: Phe-Trp-Met sp-ly-rg-ys-la-lnln
4 Phe-Trp-Met-ly-la-Lys Phe-Trp-Met-ly-la-Lys Leu-Pro-Met-sp-ly-rg Leu-Pro-Met-sp-ly-rg ys-la-ln ys-la-ln enilalanin (Phe) je -terminus. ly-la-lys-leu- Pro-Met ly-la-lys-leu- Pro-Met Phe-Trp-Met sp-ly-rg-ys-la-lnln Phe-Trp-Met sp-ly-rg-ys-la-lnln Edmanova degradacija i automatizovano sekvencionisanje peptida Phe-Trp-Met-ly-la-Lys Phe-Trp-Met ly-la-lys-leu- Pro-Met Leu-Pro-Met-sp-ly-rg enilalanin (Phe) je -terminus. ys-la-ln sp-ly-rg-ys-la-lnln 1. Metoda za određivanje -terminalne aminokiseline. 2. a kraja peptida sukcesivno se može odvajati jedna po jedna aminokiselina sa istog uzorka. a taj način se može odrediti 20 i više aminokiselina. 3. Dovoljno je g uzorka. 4. Metoda može biti automatizovana. snovni reagens u Edmanovoj degradaciji je fenilizotiocijanat: fenilizotiocijanat: enilizotiocijanat reaguje sa azotom amino grupe -terminalne aminokiseline peptid PT derivat se tretira sa l u anhidrovanom rastvaraču. -terminalna aminokiselina se odvaja od ostatka peptida. 6 5 PT derivat l peptid 6 5 PT derivat peptid astaje feniltiokabamil-derivat (PT). statak peptida ne menja strukturu. 6 5 tiazolon 3 idrolizom PT-derivata nataje tiazolon. peptid
5 6 5 tiazolon Pod uslovima pod kojima nastaje, tiazolon se transformiše e u feniltiohidantoin (PT-derivat derivat). ekvencionisanje proteina tehnikom rekombinovane DK 6 5 feniltiohidantoin antoin (PT) PT derivat se izoluje i identifikuje. statak peptida se podvrgava sledećoj Edmanovoj degradaciji. edosled četiri baze u DK: adenina, guanina, timina i citozina (zapisan u genima) direktno određuje sekvencu aminokiselina u proteinu. Moguća automatizovana analiza DK ili K ekvenca stotine proteina, sa velikim brojem aminokiselinskih ostataka određen na ovaj način inteza peptida Peptidi se sintetički dobijaju kuplovanjem (kovalentnim vezivanjem) aminokiselina: Direktnom reakcijom aminokiselina dobije se kompleksna smesa snovni princip 1. asumične interakcije između aminokiselina se eliminišu zaštitom" azota jedne aminokiseline i karboksilne grupe druge. ly la - 2 ly-ly ly-la la la-la ly-ly ly-la la-ly ly-la la-ly Da bi se sprečile reakcije funkcionalnih grupa koriste se zaštitne grupe -zaštićeni fenilalanin -zaštićeni glicin X Y 2. Zašti tićene aminokiseline se kupluju. X snovni princip 2 2 Y X Y Zaštita amino grupa prevođenjem u amide: Za zaštitu se koriste: fenilmetoksikarbonilna grupa ( ), označava ava se sa Z (ili bz) ili di-terc-butildikarbonat (Boc( Boc). Z-zaštita postiže e se reakcijom aminokiseline sa fenilmetilhlorformijatom (benziloksikarbonil-hlorid) hlorid). 3. kida se zaštita sa -terminusa i karboksilne grupe -terminusa. X Y Phe-ly l fenilmetil-hlorformijat alanin a Z (bz) fenilmetoksikarbonilna grupa -benziloksikarbonilfenil(alanin)
6 Zaštitne grupe amino funkcionalne grupe: di-terc-butil-dikarbonat aminokiselina Et 3 terc-butoksikarbonilna grupa Boc a) Prednost zaštite Z-grupom je što se deblokada može lako izvršiti: a) hidrogenolizom ili b) hidrolizom pomoću Br u sirćetnoj kiselini 2 Pd/ _ 2 Uklanjanje Boc i Z-zaZ zaštite: 2 Boc grupa se uklanja pomoću b) Br 2 Br _ 2 2 Zaštita karboksilne grupa prevođenjem u estre: Karboksilna grupa se štiti prevođenjem u estre sa metanolom, etanolom ili benzil alkoholom. 2 Kao zaštitne grupe koriste se estri: metil, etil, benzil Benzil-esri esri se mogu razložiti hidrogenolizom Deprotekcija -terminusa 2,Pd Deprotekcija metil- i etil-estara estara vrši i se baznom hidrolizom a ormiranje peptidne veze vrši i se uz aktivaciju karboksilne grupe Da bi se stvaranje peptidne veze izvelo pod blagim eksperimentalnim nim uslovima, neophodno je aktivirati karboksilnu grupu. Dve glavne metode su: 1. Kuplovanje na odgovarajući i način zašti tićenih aminokiselinakoristeći,' '-dicikloheksilkarbodiimid (D) Mehanizam kuplovanja pomoću u D D aktivira karboksilnu grupu kiseline za nukleofilni napad amina Z ,' '-dicikloheksilkarbodiimid (D) 2. Preko aktivnog estra -terminalnene aminokiseline kiseline Z 2 6 5, -dicikloheksilurea Jedinjenje koje se formira vezivanjem Z-zaštićene aminokiseline za D slično je po strukturi anhidridu kiseline, pa prema tome deluje kao acilirajući agens.
7 inteza peptidp eptida Kuplovanje pomoću D Z Dolazi do nukleofilnog napada aminogrupe kiseline sa zaštićenom karboksilnom funkcijom na, - dicikloheksilureu. Primer inteza glicilalanina 2 D Z /Pd- 2 Konačni proizvod nastaje skidanjem Z-zaštite glicilalanin Metoda aktiviranog estra p-nitrofenil-estar je primer aktivnog estra. p-nitrofenil-grupa je bolja odlazeća grupa od metil- ili etil-grupe, a takođe je i reaktivnija u nukleofilnim acil-supstitucijama. Z Z hloroform 2 utomatizovana peptidna sinteza: Merrifield-ova sinteza na čvrstoj fazi inteza se vrši na čvrstom, inertnom polistirenskom nosaču. eaktant se dodaje u obliku rastvora. eakcija se odvija na dodirnoj površini između rasvora i čvrste faze. Lanac kome se dodaje jedna po jedna aminokiselina, kovalentno je vezan -krajem za nerastvorljivi nosač. Derivat polistirena sa biopolimerom ispira se jednostavno vodom. (78%) inteza peptidp eptida a na čvrstoj fazi Koristi se funkcionalizovani polistirenski nosač za peptid Polistiren je nerastvorljiv u organskim rastvaračima ridel-kraftsovim hlormetilovanjem sa l2 3 u prisustvu nl4 manji broj aromatičnih prstenova se funkcionalizuje sa l2. Čvrsti nosač nastaje polimerizacijom stirena. n stiren ( ) n ( ) n polistiren l 2 3 nl 4 l funkcionalizovani polistiren Bočni deo je grupa reaktivna u odnosu na 2 supstituciju. lormetilovana smola se tretira sa Boc-zaštićenom -terminalnom aminokiselinom. ( ) n l Boc 1 _ ( ) n ( ) n 1 Boc 3 2 l 2 Boc-zaštitna grupa uklanja se sa 3 ili l. lkilbenzil estarska veza aminokiseline sa nosačem ostaje intaktna. 2 1
8 Kuplovanje sledeće Boc-zaštićene aminokiseline potpomaže D. inteza peptidp eptida a na čvrstoj fazi ( ) n Boc _ D Boc ( ) n 2 1 Merrifield je automatizovao svoju sintezu na čvrstoj fazi. intetisao je nonapeptid (bradikinin) 1962 g. Postupak je trajao 8 dana sa prinosom od 68%. intetisao je ribonuklea leazsu (124 aminokisel.) ) 1969 g. (369 reakcija; koraka, prinos 17%, postupak trajao 17 nedelja) obelova nagrada za hemiju: 1984 Peptid se skida sa nosača tretiranjem sa tečnom (ili sa Br u 3 2 ) ( ) n obert Bruce Merrifield ockefeller University B. ekundarna struktura proteina rganizacija polipeptidnog, osnovnog lanca u prostoru bez konformacije bočnih nizova aminokiselina. Moguća a dva načina organizacije sekundarne strukture α-helikoidna i β-nabrana struktura Karakteriše se: Planarnom geometrijom peptidnih veza odoničnom vezom između i= nti konformacijom glavnih lanaca amidna ravan Torzioni uglovi Φ i Ψ određuju konformaciju peptidne veze, a time i α-ugljenik konformaciju polipeptidnog lanca. bočna grupa Peptidna veza je planarna: amidna ravan β-nabrana struktura Postojanje strukture pretpostavili i opisali Pauling i orey, 1951 astaje formiranjem vodoničnih veza između paralelnih i antiparalelnih lanaca egmenti sa konformacijom nabrane strukture mogu biti dužine od 2 do 12 aminokiselinskih ostataka odonično vezivanje u antiparalelnoj β-nabranoj strukturi
9 odonično vezivanje u paralelnoj β-nabranoj strukturi Mogući tipovi heliksa odonična veza se uspostavlja između = i -, r ostaci duž lanca zabranjen r = retki r = uobičajeni r = 4 (α-heliks) retki r = 5 (π-heliks) dugačak ak i tanak najpovoljniji kratki i debeli α-heliks i β-nabrana struktura -terminus -terminus α-uzvojnica Prema smeru protezanja polipeptidnog lanca mogu se razlikovati desne () i leve uzvojnice (L). U molekulima proteina najčešća je desna α-uzvojnica. α-heliks ostaci/okret 3.6 (2.0) porast (nm) 0.15 (0.34) φ ( ), ψ ( ) -57, ,135 -veza 13 atoma u -vezanom prstenu -veza između lanaca β-nabrana struktura stale sekundarne strukture stale sekundarne strukture Uzvojnica 3 10 Broj 3 označava broj aminokiselinskih ostatataka po zavoju. Broj 10 označava broj atoma u prstenu zatvorenom vodoničnom vezom. Zbog sternih smetnji retko se javlja, najčešće na početku i na kraju alfa-uzvojnice, i to u vrlo kratkom segmentu. π uzvojnica amo hipotetička struktura. ije otkrivena ni u jednom proteinu.
10 stale sekundarne strukture Uzvojnica kolagena Posebna vrsta spiralne konformacije. Javlja se kao posledica jedinstvene, uređene strukture lanca ly-x-y X-najčešće prolin Y-hidroksiprolin U rastvoru poliprolinska struktura je levi heliks sa trans konformacijom koja ima 3,0 aminokiselinskih ostataka po zavoju i razmak između zavoja 94 pm stale sekundarne strukture Uvrnuta nabrana struktura (beta turn) rlo često to su mesta na kojima lanac menja smer protezanja (revers turn) Karbonilni jednog aminokiselinskog ostatka je vodonično-vezan za amidni vodonik aminokiselinskog ostatka koji je tri mesta dalje. Zaokret je deformisana uzvojnica Tercijarna struktura Dve glavne klase proteina Prostorna organizacija proteina objedinjava konformaciju lanca i bočnih nizova aminokiselinskih ostataka u osnovnom lancu. Proteinska struktura je rezultat balansa različitih elektrostatičkih interakcija i hidrofobnih sila unutar molekula. ekoliko osnovnih principa eliksi i nabrane strukture se gusto pakuju. eze između elemenata sekundarne strukture su obično kratke i direktne Proteini koji grade stabilne strukture grade maksimalan broj vodoničnih veza i minimiziraju kontakt sa rastvaračem. fibrilarni proteini globularni proteini ibrilarni proteini Dugački izduženi molekuli. Mehanički su jaki. Uglavnom su nerastvorljivi u vodi. bično imaju strukturnu ulogu. Primer α-keratini alaze se u kosi, noktima ili vuni α-helikseliks Lanac je sastavljen samo od ostataka L- alanina. eliks je desno orijentisan sa 3.6 aminokiselina po okretu. odonične veze su unutar prostog lanca. Proteini mišića (miozin)ivune(α-keratin) sadrže velike regione α heliksa. Lanac se može istezati.
11 fibroin Primer Kolagen Proteini sa β-nabranom strukturom oksidovani Lys koji povezuje lance obezbeđuje krutost kolagena Tokom vremena broj veza se povećava. eći br. veza manja elastičnost vlakana. Prikazani β-nabrani proteinski lanac sastoji se od naizmeničnih ostataka alanina i glicina. odonična veza između lanaca. van der Waals-ove sile stabilizuju nabranu strukturu. usedni lanci su antiparalelni Primer ibroin svile lobularni proteini ly la ili er rukturne karakteristike ećina ostaka polarnih kiselina okrenuto je prema spolja a polarne grupe su maksimalno izložene rastvaraču. ećina hidrofobnih ostataka su unutar proteinskog molekula i interaguju međusobom. Proteinski molekul se na taj način zgušnjava. ntiparalelni lanci su izgrađeni od ponovljenih jedinica koji se sastoje od šest aminokiselinskih ostataka: -ly-er-ly-la-ly-la-. Zog cikcak konformacija svila se ne može istezati kao vuna. aotična struktura nazvana struktura slučajnog klupka random coil nije slučajna. trukture globularnih proteina nisu statične. azličiti elementi strukture i strukturni domeni proteina, kreću se u različitim pravcima. Klase globularnih proteina (Klasifikacija prema Jan ichardsonu:) ntiparalelni alfa-heliksni proteini. Paralelni ili mešoviti beta nabrani proteini. ntiparalelni beta nabrani proteini Metalima- i disulfidnim vezama bogati proteini. Primer Karboksipeptidaza Metaloprotein - sadrži Zn 2 jon, esencijalan za katalitičku aktivnost. Katalizuje hidrolizu peptidne veze na -terminalnoj aminokiselini polipeptida. -terminus -terminus
12 Primer Mioglobin -terminus hem D. Kvaternarna struktura proteina Koje sile obezbeđuju kvaternarnu asocijaciju? -terminus Metaloprotein mišićni protein vezuje i skladišti kiseonik. Tipična K d subjedinica: 10-8 do mol/l! ve vrednosti korespondiraju sa energijom od kj/mol na 37 o Povoljna entropija za formiranje vodoničnih veza! Kontrola - šaperoni adrži prostetičnu frupu sa e 2 koja je preko histidina vezana za protein koji ima pet razdvojenih α-helikoidnih regiona. Kvaternarna struktura proteina Kvaternarna struktura - prostorna organizacija subjedinica c) eterologi tetramer Kvaternarna struktura proteina Kompleksne strukture, specijalizovane fiziološke funkcije, sastavljene od dva ili više različitih, malih globularnih proteina. a) izologna asocijacija ačini povezivanja subjedinica b) heterologa asocijacija d) izologni tetramer osa simetrije ačini povezivanja subjedinica Šaperoni In vivo, šaperoni pomažu da se proteini, označeni kao proteini sa specijalizovanom funkcijom, vežu međusobom na adekvatan i korektan način. Kvaternarna struktura proteina Kompleksne strukture, specijalizovane fiziološke funkcije, sastavljene od dva ili više različitih, malih globularnih proteina. Primer emoglobin adrži četiri proteinska lanca: dva α-lanca i dva β-lanca. vaki lanac ima svoj hem i tercijarnu strukturu sličnu mioglobinu. ekundarne ne-kovalentne interakcije između lanaca stabilizuju strukturu.
13 trukturalne i funkcionalne pogodnosti ostvarivanja kvaternarne asocijacije edukcija ukupne površine enetička ekonomičnost i efikasnost Zajednička mesta za katalitičke centre Zajedničko delovanje ezime (a) Linearna na sekvenca aminokiselina. (b) pecifična konformacija polipeptidnog lanca. tabilizovana vodoničnim vezama koje se uspostavljaju između atoma peptidne veze. (c) inalna 3-dimenziona struktura pojedinačnog polipeptidnog lanca. tabilizovana je ne-kovalentnim intereakcijama između bočnih nizova aminokiselinskih ostataka. (d) pecifična agregacija dva ili više istih ili različitih polipeptidnih lanaca. Uvek se karakteriše određenom simetrijom.
14 Protein sa β-nabranom strukturom α - heliks Lanac je sastavljen samo od ostataka L-alanina. eliks je desno orijentisan sa 3.6 aminokiselina po okretu. odonične veze su unutar prostog lanca. Primer Proteini mišića (miozin) ivune(α-keratin) sadrže velike regione α heliksa. Lanac se može istezati. lormetilovana smola se tretira sa Boc-zaštićenom -terminalnom aminokiselinom. 2 l Boc Dolazi so nukleofilne supstitucije. Zaštićena aminokiselina se estarski vezuje za polistiren. Boc 2
15 7 Boc-zaštitna grupa uklanja se sa 3 ili l. lkilbenzil estarska veza aminokiseline sa nosačem ostaje intaktna. Uklanja se Boc-zaštitna grupa Kuplovanje sledeće Boc-zaštićene aminokiseline potpomaže D. Boc 2 3 peptid 2 2 Peptid se skida sa nosača tretiranjem sa tečnom (ili sa Br u 3 2 ) antiparalelna β-nabrana struktura 2 3 peptid 2 Šematski prikaz α-heliksa filamenata mikrofibrila minokiselinski ostaci (svaki sedmi) sa nepolarnim bočnim lancima smešteni su na istoj strani molekula minokiselinski ostaci na položajima 4 i 5 se takođe ponavljaju ledano duž ose α-heliksa (3.6 aminokiselinska ostatka /okretu)
16 Primer: (Phe-la-er-al-al-la-ly) 12 (hidrofobne prikazane ljubičasro) Prisustvo hidrofobnih ostataka na položajima 1,4 i 5 stvaraju hidrofobnu stranu, koja uzrokuje dimerizaciju -termini Intermedijarni filamenti lpha-helical region with heptad repeats Bazična ni Multiplikovane se povezuju jedinica mikrofibrile glava za intermedijarnog vrat (8 u ovom sa ostalim slučaju) dimerima filamenta uvijaju u je formu se jedna heterodimer tetramera. okodruge a-heliksni gradeći sedam filamentedebljine10 puta ponovljeni nm. proteini koji su obmotani jedan oko drugog u klupko. oiled-coil dimer ead-to-tail tetramers -termini angerova metoda identifikacije -terminusa 1958 obel-ova nagrada za hemiju 1980 obel-ova nagrada za hemiju: D sekvuencionisanje. Ključni reagens u angerovoj metodi za identifikaciju -terminusa je 1-fluor-2,4-dinitrobenzen. eagens je reaktivan u odnosu na nukleofilnu aromatičnu supstituciju. 2 2
Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini
Sekundarne struktura proteina Fibrilni proteini Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) proteina Nivoi strukture proteina Primarna struktura Sekundarna struktura Super-sekundarna struktura Tercijarnastruktura
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραProteini. Naziv PROTEINI potiče od Grčke reči proteios, što znači PRVI
Proteini Uvod aziv PRTEII potiče od Grčke reči proteios, što znači PRVI čine osnovu života, ulaze u sastav svih živih bića emijski, proteini ili belančevine, su prirodni makromolekuli To su poliamidi izgrañeni
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραCILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA
FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači
Διαβάστε περισσότερα3/25/2016. Hemijske komponente ćelije
Hemijske komponente ćelije Molekuli u ćeliji Najbitniji molekuli u ćeliji su poznati. Putevi sinteze i razgradnje su poznati za većinu ćelijskih konstituenata. Hemijska energija pokreće biosintezu. Organizacija
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραevina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine
prof.goran Poš AMINOKISELINE elementarne jedinke proteina (belančevina) evina) - retko se nalaze u slobodnom stanju - međusobno povezane čineći i peptide i proteine AMINO-(karboksilne) (karboksilne)-kiseline
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραBELANČEVINE. Uvod. čine osnovu života, ulaze u sastav svih živih bića
BELANČEVINE Uvod Belančevine ili proteini su visokomolekulski prirodni proizvodi (prirodni makromolekuli) izgrañeni od α-aminokiselina, koje su meñusobno povezane peptidnim vezama u makromolekulske nizove.
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραSupstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
Διαβάστε περισσότεραTercijarna struktura globuralnih proteina. Rendgenska strukturna analiza proteina Konformaciona stabilnost proteina Supersekundarne strukture/domeni
Tercijarna struktura globuralnih proteina Rendgenska strukturna analiza proteina Konformaciona stabilnost proteina Supersekundarne strukture/domeni Nivoi strukture proteina (strukturna hijerarhija) Tercijarna
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραProteini i njihove trodimenzionalne strukture
Proteini i njihove trodimenzionalne strukture Boris Mildner 1 Proteine izgrađuju dvadeset različitih aminokiselina Proteini su linearni polimeri a nastaju povezivanjem monomernih jedinica, koje nazivamo
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραMehanizmidejstvaenzima. Himotripsin
Mehanizmidejstvaenzima Himotripsin Principi katalize Specifična kiselo-bazna kataliza Elektrostatska kataliza Elektrofilna kataliza Nukleofilna kataliza (kovalentna kataliza) Nukleofilna kataliza Opšta
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραAminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014
Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα4. Proteini I: 4.A. Aminokiseline
4. Proteini I: 4.A. Aminokiseline Aminokiselina: organski spoj koji je istovremeno karboksilna kiselina (sadrži karboksilnu skupinu COOH vezanu na ugljikov atom) i amin (sadrži amino skupinu vezanu na
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραOsnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK
Osnovne karakteristike 3-D strukture molekula DNK i RNK Rendgenska strukturna analiza (vlakana) DNK Watson-Crickov model (B) DNK Zašto dvostruki heliks? Polimorfizam DNK: kanonske (standardne/prosečne)
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραC kao nukleofil (Organometalni spojevi)
C kao nukleofil (Organometalni spojevi) 1 Nastajanje nukleofilnih C atoma i njihova adicija na karbonilnu grupu Ukupan proces je jedan od najkorisnijih sintetskih postupaka za stvaranje C-C veze 2 Priroda
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραOsnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραOsnove biokemije. Seminar 4. Točni odgovori zadaće 3. ( )
Seminar 4. Točni odgovori zadaće 3. (11.3.2014.) 1. D 11. D 2. B 12. C 3. C 13. C 4. C 14. D 5. A 15. B 6. D 16. A 7. C 17. B 8. A 18. D 9. B 19. B 10. C 20. D 1 1. topljivi u vodi, kao što je to mioglobin:
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραZADACI. Biohemija I
ZADACI Biohemija I 05.01.2016. 1. Povezanost između titracione krive i kiselinsko-baznih svojstava glicina. 100 ml 0,1 M otopine glicina (Gly) pri ph 1,72 titrirano je sa 2 M otopinom NaOH. ph je praćen,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραBIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE. Ključni pojmovi
BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA JEDINJENJA PROTEINI. AMINOKISELINE Ključni pojmovi α - Aminokiseline Peptidna veza Vlaknasti i loptasti proteini Prosti i složeni proteini Piramida ishrane BIOLOŠKI VAŢNA ORGANSKA
Διαβάστε περισσότεραPROTEINI. Doc. dr Snežana Marković
PROTEINI Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu Proteos prvi, najvažniji. 20 proteinogenih L- aminokiselina (AK). AK na istom
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραFunkcije proteina. Boris Mildner Osnove biokemije. Vlaknati i globularni proteini
Funkcije proteina Boris Mildner Osnove biokemije Vlaknati i globularni proteini Prema topljivosti, proteine možemo grubo podijeliti u netopljive vlaknate proteine, i globularne topljive proteine. Za razliku
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότεραSTRUKTURA I OSOBINE Aminokiseline su karboksilne kiseline koje u svom molekulu sadrže AMINO grupe.
AMIKISELIE STUKTUA I SBIE Aminokiseline su karboksilne kiseline koje u svom molekulu sadrže AMI grupe. 2 2aminokiselina (aminokiselina) ' 2 2 3aminokiselina (aminokiselina) d prirodnih, najuobičajenije
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραDerivati karboksilnih kiselina
O O R O R O O O R OR 1 R OH R NHR 2 O R X X=Cl,F 1. Dobijanje acil-halogenida 1.1. Dobijanje acil-hlorida pomoću tionil-hlorida Reakcija se obično izvodi u inertnom rastvaraču, ili se kao rastvarač koristi
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE ELIMINACIJE
REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραPri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:
HEMIJSKE VEZE Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže: - prelaskom atoma u pozitivno i negativno naelektrisane jone koji se međusobno privlače, jonska veza - sparivanjem
Διαβάστε περισσότερα