8. GREDA OPTEREĆENA PODUŽNIM SILAMA
|
|
- Διδώ Μακρή
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: GRED OPTEREĆEN PODUŽN SL Slika 8. N + (8.5) 8. KSJLNO NPREZNJE GREDE N (8.6) ε E γ γ N E γ, ε 0 ε ν E N ν E (8.8) Nl Δ l (a N const i const) (8.) E N( ) ( ) (8.) ( ) iferencijalna jenačina štapa pri aksijalnom napreanju : N( ) u (8.) E( ) ili Eu q ( ) (8.6) uticaj temperature u N( ) ε + αδt + αδt (8.0) E E( ) imenionisanje (8.)
2 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: ČSTO PRVO SVJNJE GREDE Slika 8. (ose i - glavne centralne ose poprečnog preseka) (8.),,,, (8.5) ( i, ) (8.5),i i krivina (Bernoulli-Euler-ov akon) κ w ρ E const (8.9) imenionisanje,ma ma (8.55) stepen iskorišćenja preseka < (8.60)
3 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: ČSTO KOSO SVJNJE GREDE (8.6) neutralna osa: 0 imenionisanje (8.76),ma 8.6 EKSCENTRČNO NPREZNJE GREDE Slika 8.8 N + (8.78) P e e ( + + ) (8.79) i i i i (8.80) jenačina neutralne ose + p p (8.8) jegro preseka 8.6. imenionisanje ( + ) ( ) (,ma,,ma p,ma )(8.90), (8.9)
4 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: KSJLNO NPREZNJE GREDE KSJLNO NPREZNJE GREDE PRER PRER. Štap konstantnog poprečnog preseka sa uklještenim jenim krajem je opterećen jenako-raspoeljenim opterećenjem q () const. Oreiti funkcije N(), (), ε() i u() i nacrtati njihove ijagrame.. Orejivanje funkcije ( ) opterećenja : ( ) N a) q N ( ) ( ) ( ) q + C C N korišćenjem iferencijalne vee imeđu normalne sile i použnog Konstanta se oređuje i graničnog uslova a normalnu silu, a presek u kome je ponata vrenost presečne sile (ramatranjem samo postavke aatka), a to je presek na onjem kraju štapa: () l 0 N C q l
5 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: ( ) ( l ) N q Ovaj ira se može i irektno oreiti i efinicije presečnih sila. Normalna sila u preseku je jenaka normalnoj komponenti reukcione reultante opterećenja sa ela ispo preseka na rastojanju (užine l ). b) Funkcija ( ) ( ) N se oređuje i iraa a normalni napon kaa u preseku postoji normalna sila: ( ) ) Funkcija ( ) c se orejuje i Hook-ovog akona a jenoaksijalno stanje napona: ε ε ( ) E ( ) ) Pomeranje u se orejuje integracijom: u q ε E ( ) ( ) + C ( l ) C + u ( ) q E C Konstanta se orejuje i uslova po pomeranju a presek u kome je pomeranje ponato na isnovu postavke aatka, a to je presek na : u () 0 0 onosno C 0 i konačno u ( ) q l E aksimalna vrenost pomeranja obija se u preseku u kome je prvi ivo pomeranja jenak nuli, a o nosno ge je - na onjem kraju štapa. ε ( ) 0 u ma u q E () l l E q
6 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: PRER. Štap oblika konusa uklješten je jenim krajem i opterećen sopstvenom težinom. Oreiti N() i u() i nacrtati ijagrame. Dato je D 0, L i γ (apreminska težina). U ovom aatku moguće je irektno oreiti normalnu silu u nekom preseku, polaeći o pravila a se presečne sile obijaju reukovanjem svih spoljašnjih sila sa jenog o elova nosača na koje ga uočeni presek eli. Prema tome, ako posmatramo proivoljni presek na rastojanju i eo ispo tog preseka (koji je konus visine L ), težina tog ela prestavlja ukupnu spoljašnju silu koja eluje na taj eo i to už ose. H Težina konusa je G V γ γ H γ Za eo ispo preseka na rastojanju : H L Prečnik preseka na rastojanju se može iraiti i proporcije (sličnosti trouglova) D D 0 L Površina posmatranog preseka je : ( ) D D π 0 L L π D0 π L L 0 L L D0 π ge je 0 () 0
7 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: N ( ) G( L ) ( L ) (kubna funkcija po ) 0 L L γ γ 0 Tražena funkcija a u() oređuje se slično kao u prethonom aatku, integracijom. ( ) ε ( ) C u + Potrebno je bog toga iraiti ilataciju ( ) ε : ( L ) L ε ( ) E ( ) N( ) ( ) E γ E ( L ) ( ) ( L ) + C C u γ + E Konstanta C se orejuje i uslova po pomeranju u pravcu ose štapa na kraju štapa: u () 0 0 onosno C 0 i konačno funkcija u() u γ E ( ) L. Za maksimalnu vrenost aključuje se, sličnim ramatranjem kao u prethonom aatku, a se obija u krajnjem onjem preseku (vrh konusa) a L u ma u L ( )
8 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: PRER. Želeničke šine užine L0m postavljaju se na temperaturi t 0 C sa aorom δmm. a) Naći temperaturu t na kojoj će nestati aora. b) Ukoliko je površina šine, kakva i kolika sila bi trebalo a eluje na šinu a ukupna promena užine usle ejstva temperature i te sile bue jenaka nuli. E0GPa α t,5 0-5 / C 0 cm t t a) Promena užine šine usle agrevanja obija se kao l ε L α ( t t ) L Uslov aatka je Δl δ δ α ( t t ) L ( t t ) C t + t + 0 C δ α L Δ b) Na šinu treba a eluje použna sila pritiska P, koja aje normalnu silu N u šini i koja bi ovela o skraćenja šine jenakom iuženju usle temperature Promena užine usle sile je Δ l N ε N L L N N Δ l t Δl L ( α Δt) L E N 6 ( α Δt) 6 0 Pa E N P N 6 0 N 6 kn
9 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: ČSTO PRVO SVJNJE GREDE ČSTO PRVO SVJNJE GREDE PRER PRER. Konolni štap trougaonog poprečnog preseka opterećen je na kraju spregom čiji momenat je 6kNm. Oreiti ma i τ ma u štapu.. Za aato opterećenje treba prvo nacrtati ijagrame presečnih sila. naliom preseka uočava se a je osa jena o glavnih osa preseka, pa obijeni momenti eluju oko glavne ose i svi preseci su iloženi čistom pravom savijanju. U slučaju štapa konstantnog preseka ovoljno je posmatrati jean, ma koji presek. O komponentalnih napona može postojati samo normalni napon, što ogovara linearnom stanju napona. Najveći normalni napon u nekoj tački pri linearnom naponskom stanju je jenak komponentalnom normalnom naponu u toj tački. Najveći normalni komponentalni naponi u preseku se javljaju u najualjenijim tačkama o neutralne ose. Najveći smičući napon ko linearnog naponskog stanja se javlja u ravnima po 5 u onosu na glavnu osu i jenak je. Za oređivanje komponentalnog normalnog napona primeniće se formule,,,, g,, g Potrebno je oreiti geometrijske karakteristike:
10 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: cm 06.5, 8.5 cm 06.5, 0.65 cm g U ira a oređivanje napona unose se sve veličine u osnovnim jeinicama (m, m, m, m, N, Nm), tako a se napon takođe obija prvo u osnovnim jeinicama ( Pa), a atim se pretvara u pogonije jeinice (kpa, Pa). U okviru Otpornosti materijala ne treba koristiti ruge jeinice a napon, kao što su kn/cm, koje se još koriste u nekim rugim oblastima Pa,,. Pa 6 0, g.67 Pa.67 Pa 0.65, g Najveći normalni napon je jenak največem komponentalnom normalnom naponu i javlja se u tački ma,ma,g.67 Pa U okviru Otpornosti materijala ako rugačije ne bue nanačeno po maksimalnim normalnim naponom poraumevaćemo apsolutno najveći normalni napon po brojnoj vrenost - be naka (ne po algebarskoj vrenosti koja uključuje i nak i ge je + > -5 ), onosno ma ma pa se u ovom aatku obija ma. 67 Pa.67 ma,g Pa τ ma ma. Pa
11 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: PRER. Prosta grea B opterećena je prema skici. a) Proveriti stanje napona u preseku - (imeđu koncentrisanih sila) b) Ojačati presek -, ukoliko je,ma > o, simetrično lamelama ebljine cm, tako a,ma o pa. Dijagrami 6 9 cm ma cm 90 6, ma ± ± Pa ± 7.6 > 58 o Pošto je > potrebno je ojačati presek na traženi način.,ma o
12 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: ' ' b b ' b Postavlja se uslov < Pa,ma o o 90, ma < 0 ( b) b b cm usvaja se b cm 7. 7 (ibor vrenosti b se vrši aokruživanjem na veću vrenost, jer u suprotnom bi se obio otporni moment o ahtevanog, a napon o ovoljenog. Zaokruživanje se vrši u avisnosti o materijala, naprimer a čelik obično na, a beton obično na ) U okviru Otpornosti materijala pri aokruživanju važno je a se vii glavno pravilo. Provera napona: stvarna vrenost otpornog momenta : ' b cm Pa stv,ma. 898 Pa Dobijena stvarna vrenost normalnog napona je manja o ovoljene i ovoljno bliska njoj, što je i cilj pri imenionisanju.
13 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: PRER. Nosač BC leži u ravni i opterećen je u preseku C spregom ξ 60kNm prema skici. Dimenionisati nosač tako a τ ma u nosaču a presek - ne pređe ovoljenu vrenost τ 80Pa. Dijagrami presečnih sila Na elu - postoji samo. Pošto je osa iloženi čistom pravom savijanju oko te ose. jena o glavnih osa svi preseci na ovom elu su t [ ] ( ) 65 t 65 t t ξ,ma
14 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: a linearno stanje napona τ ma ma ξ,ma Uslov aatka je τ ma τ o pa treba a bue τ ma τ o, pot.75 0 τ o >., pot ( 75 0 ) t.75 0 t cm usvaja se t.55 cm Provera napona : Stvarna vrenost otpornog momenta : i stvarna vrenost smičućeg napona:, stv cm τ stv Pa 7. 0 Pa Pa < Pa
15 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: ČSTO KOSO SVJNJE GREDE ČSTO KOSO SVJNJE GREDE PRER PRER. Nosač B je iložen savijanju spregovima, prema skici. Oreiti ma i τ ma u nosaču, ako je poprečni presek oblika -. Usle aatog opterećenja treba prvo treba nacrtati ijagrame presečnih sila. Pri crtanju momenta savijanja ijagrami se mogu nacrtati u onosu na aate ose. Prema tome a ati slučaj moguće je nacrtati ijagram savijanja u onosu na osu. Dobija se konstantan moment savijanja už nosača : knm. Kaa se nakon oređivanja ijagrama presečnih sila prelai na analiu napona u slučaju kaa postoji moment savijanja, kao u ovom aatku, prvo što treba konstatovati je a li je to slučaj pravog ili kosog savijanja (be obira a li je to slučaj čistog ili savijanja silama). Za to je potrebno oreiti ge se nalae glavne centralne ose inercije preseka, ili bar uočiti a li su aate ose inercije glavne ose. U atom slučaju ovoljno je uočiti a ate ose nisu glavne ose inercije (bilo na osnovu iskustva i prethono urađenih aataka ili i ponate činjenice a a ovako postavljene ose pravouglog trougla postoji centrifugalni moment inercije što nači a ate ose nisu glavne ose). To nači a se rai o kosom savijanju i a sleeće treba oreiti vrenosti glavnih momenata inercije i položaj glavnih centralnih osa inercije, onosno oreiti potrebne geometrijske karakteristike a analiu kosog savijanja i nastaviti rešavanje prema ahtevima aatka u sistemu glavnih osa inercije. Pošto se traže vrenosti ma i τ ma, a i u slučaju kosog savijanja jeini komponentalni napon je, pa što se tiče aljeg rešavanja aatka slei slično ramatranje kao u primeru poglavlja o čistom pravom savijanju. Geometrijske karakteristike: cm 5 cm 6 5 cm
16 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: ( u slučaju trougaonog preseka uvek posebnu pažnju treba voiti o naku centrifugalnog momenta inercija prema pravilu atom u poglavlju o momentima inercije - u ovom slučaju nak je + ),, ζ ± ± cm ζ 80. cm tg α ζ > ili < tg α sin < 0 cos > 0 α V kvarantu α arctg 5 ( ) ( ) 6. Kaa je oređen položaj glavnih centralnih osa inercije treba oreiti projekcije vektora momenta na te ose. Ove se uočava ugao θ 80 α u aljoj irai aatka biće potrebne vrenost sinusa i kosinusa uglova θ i ϕ cosθ sinθ cosϕ sinθ Pomoću ugla θ se oređuju brojne vrenosti (apsolutne vrenosti) projekcija momenta glavne ose inercije: na
17 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: θ ζ θ Oave je moguće nastaviti ili a) unošenjem ovih iraa u ponati ira a normalni napon u slučaju kosog savijanja (ge će alje ostati a figuriše ili b) aljim sračunavanjem konačnih vrenosti i i njihovim unošenjem ponati ira a normalni napon u slučaju kosog savijanja. ζ (a) U ovom aatku biće primenjen prvi način. ( Použnu osu moguće je ostaviti onačenu kao ili upotrebiti onaku ξ ) U ovoj formuli sem postojećih nakova u formuli nak imaju momenti i koorinate. U prvom koraku unosimo samo momente. Konvencija o naku momenata koja se upotreblljava sa ovom formulom je a ako su vektori momenta usmereni u poitivnim smerovima koorinatnih osa ona je njihov nak +. Uvođenjem naka je cosθ sinθ ζ Unošenjem ovih iraa u (a) obija se θ θ cos sin ζ ili cosθ sinθ ζ + ζ ζ (b) Sleeće treba oreiti položaj neutralne ose i uslova 0 onosno cosθ sinθ ζ + 0 ζ oakle je ζ unošenjem prethono sračunatih vrenosti obija se ζ Ovo je jenačina prave linije koja. Jena tačka na toj liniji je prema tome, a ruga se orejuje aavanjem pogone vrenost a i sračunavanjem ogovarajuće vrenosti ζ i obijene jenačine. (Druga mogućnost je a se ume u obir a je to oblik jenačine prave osa - ( )i a se i α Slei crtanje neutralne ose. ζ tg α, ge je α ugao nagiba prave prema prvoj o tg orei α i nacrta prava pomoću tog ugla)
18 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: Da bi oreili, ma treba uočiti najalje tačke o neutralne ose. U ovom aatku su to tačke i B. Dalje treba sračunati koorinate ovih tačaka u sistemu ζ i ponatih vrenosti kooorinata tih tačaka u sistemu korišćenjem iraa a transformaciju koorinata pri rotaciji koorinatnog sistema a aati ugao (u ovom aatku a ugao ϕ ) cosϕ + sinϕ ζ sinϕ + cosϕ ( ; 6) B ; 8 ( ) : ζ cm 6.7 cm B: B B cosϕ + B sinϕ ζ sinϕ + cosϕ B B B ( ) + ( 8) cm ( ) + ( 8) ( ) cm Saa su ponate sve vrenosti koje se pojavljuju u irau (b) a i unošenjem tih vrenost u ira (b) primenjen na tačke i B obijaju se normalni naponi u tim tačkama:, ( 0 ) +.89 Pa,B ( ). 89 Pa τ ma,ma,.89 Pa ma ma, ma, τ ma, Pa
19 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: PRER. Nosač poprečnog preseka prikaanog na skici opterećen je na koso savijanje. Ravan ejstva momenta sa osom grai ugao φ5, 0kNm. Oreiti rastojanje a imeđu [ profila tako a, ma bue jenako ovoljenom naponu 0Pa. Prema postavci aatka i obliku efinisanog preseka aključuje se a se rai o kosom savijanju. Potrebno je iraiti geometrijske karakteristike u funkciji ponatih i traženih imenija: 0 cm + F a a Pretpostavljamo mogući položaj neutralne ose i na osnovu njega aključujemo o mogučim tačkama u kojima bi se mogao javiti maksimalni napon. Za pretpostavljeni položaj neutralne ose maksimalni normalni napon će se javiti u tački ( a +.5 ; 7 ) Uslov aatka je sinϕ, ( onosno cosϕ + ) 0 0 ( + ) 0 0
20 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: a +, a ( ). 0 8 a a a a a a Rešavanjem ove kvaratne jenačine obija se a cm a cm usvajamo a 8.65 cm (ruga vrenost nema geometrijskog smisla u onosu na formulaciju aatka i efinisano rastojanje a ) Oređujemo stvarne vrenosti geometrijskih karakteristika,stv cm,stv + F a cm Nalaimo stvarni položaj neutralne ose Crtamo neutralnu osu i uočavamo a je tačka stvarno najualjenija tačka o neutralne ose Oređujemo koorinate tačke : ( ; ) i sračunavamo napon u toj tački,,stv 0 0 ( ) 9. Pa τ 9 0 Pa,,stv., ma ma,, Pa
21 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: PRER. Grea pravougaonog poprečnog preseka onosa stranica b/h5/7 iložena je napreanju na čisto koso savijanje momentom savijanja 60kNm u ravni ejstva momenta koja sa osom aklapa ugao φ0. Dimenionisati greu tako a ma bue jenako ovoljenom naponu Pa. Pošto je položaj vektora momenta prema koorinatnim osama isti kao u prethonom aatku može se iskoristiti ira a neutralnu osu iveen u prethonom aatku ako nisu ponate pojeinačne vrenosti b i h, pošto je aat onos b/h može se oreiti konačna jenačina neutralne ose. ctgϕ b 7 ( ) ( ) -. h 5 Uočava se najalja tačka i a nju postavlja uslov aatka koristeći ira a komponentalni normalni napon i prethonog aatka sin0 cos0,ma, ( + ) ( + ) ( + ) bh b h 7 9 ( + ) 5h 5h kaa ubacimo onos rešava se po neponatoj imeniji h h 7 9 ( + ) b 5 h 7
22 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: h m 6 0 usvajamo h cm b cm Provera napona: 7 9 ( + ) 69 Pa Pa 5h 5h ma, stv. PRER. Konolni štap čiji je poprečni presek o L/ kvarat stranice a0cm, a na L/ trougao stranice a0cm, prema skici, opterećen je na kraju momentom savijanja 0kNm. Oreiti maksimalne vrenosti napona i τ a oba poprečna preseka. Crta se ijagram momenta savijanja usle aatog opterećenja. Uočava se a je na elu - osa glavna osa i a je presek - iložen čistom pravom savijanju, a a na elu - osa nije glavna osa i a je ovaj presek iložen čistom kosom savijanju. Deo - cm 0 0,ma 7. 5 Pa 6 0 τ,ma ma,, 69. 6Pa
23 O V8 V9 V0 me i preime: ne br: Deo - Osa simetrije je jena o glavnih centralnih osa inercije. Druga je upravna na nju i prolai kro težište preseka. Za usvojene smerove glavnih osa i prema konvenciji o naku momenata komponente momenta savijanja u onosu na glavne ose su: ζ omenti inercije 6666 cm cm Unošenjem ovih vrenosti u ira a normalni napon ζ ζ ζ obija se / / ζ + i uslova 0 ζ obija se jenačina neutralne ose ζ ζ Najveći napon se obija u tačkam i B, ζ 0 Pa Pa ζ,b ζ B B 8 ζ ma 0 Pa τ ma ma 5 Pa
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότερα4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I Čisto pravo savijanje Pod čistim savijanjem grede podrazumeva se naprezanje pri kome su sve komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim momenta
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I
5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I ČISTO KOSO SAVIJANJE Pod pravim savijanjem podrazumeva se slučaj kada se ravan savijanja poklapa sa jednom od glavnih ravni
Διαβάστε περισσότερα20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
Διαβάστε περισσότεραOsnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje
Osnovne vrste napreanja: ksijalno napreanje Smicanje Uvijanje Savijanje Ivijanje 1 SVIJNJE GREDE SI Greda je opterećena na desnom kraju silom paralelno jednoj od glavnih centralnih osa inercije (y osi).
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Beogradu 20. januar Elektrotehnički fakultet
Univerzitet u eograu. januar 1. Elektrotehnički fakultet EHNIK 1. Telekomunikacioni kabl je potrebno zategnuti između ve vertikalne konzole (stuba) koje su ubetonirane u sreišta krovova ve susene zgrae,
Διαβάστε περισσότερα30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca
. Za zadati nosač odrediti: a) Statičke uticaje (, i T) a=.50 m b) Dimenzionisati nosač u kritičnom preseku i proveriti normalne, smičuće i uporedne napone F=00 k F=50 k q=30 k/m a a a a Kvalitet čelika:
Διαβάστε περισσότεραSavijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.
Štap optereen na savijanje naivamo nosa ili grea. Savijanje nosaa a) Napreanja ( i τ) b) Deformacije progib (w) Os štapa se ko savijanja akrivljuje to je elastina ili progibna linija nosaa. Savijanje ravnog
Διαβάστε περισσότεραKonvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Transformacije u 3D i projekcije
Računarska grafika Transformacije u 3D i projekcije I ove se pretpostavlja konvencija pokretne virtuelne kamere Postoji formalna sličnost sa transformacijama u 2D grafici: oaje se jean član jenačina (a
Διαβάστε περισσότεραDimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji
Διαβάστε περισσότερα12/1/2015 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA NAPON U PRESEČNOJ RAVNI. ρ = σ + τ + τ ρ = σ 2 + τ
//05 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA OTPORNOST MATERIJALA I Pojam napona vean je a određenu tačku i ravan kojoj pripada ta tačka. Nekom drugom preseku kro tačku M tela odgovaraće
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A
Odsek za konstrukcije 25.01.2012. grupa A 1. 1.1 Za nosač prikazan na skici 1 odrediti dijagrame presečnih sila. Sopstvena težina je uključena u stalno opterećenje (g), a povremeno opterećenje (P1 i P2)
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN)
Odsek za konstrukcije 27.01.2009. TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA (NOVI NASTAVNI PLAN) 1. Za AB element konstantnog poprečnog preseka, armiran prema skici desno, opterećen aksijalnom silom G=10 kn usled
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραZnačenje indeksa. Konvencija o predznaku napona
* Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 25.12.2012. grupa A 1. 1.1 Dimenzionisati prema momentima savijanja (Mu) karakteristične preseke nosača prikazanog na skici 1. Prilikom dimenzionisanja obezbediti graničnu
Διαβάστε περισσότεραSILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA
SIE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA DEFINICIJE SIA U PRESECIMA Projektovanje bilo kog konstruktivnog elemenata podrazumeva određivanje unutrašnjih sila u tom elementu da bi se obezbedilo da materijal od koga
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 - Savijanje pravougaoni presek Sadržaj vežbi: Osnove proračuna Primer 1 vezano dimenzionisanje Primer 2 slobodno dimenzionisanje 1 SLOŽENO savijanje ε cu2 =3.5ä β2x G
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραOM1 V10 V11 Ime i prezime: Index br: TORZIJA GREDE
O1 V10 V11 me i prezime: nde br: 1 9.1.015. 9. TORZJA GREDE 9.1 TORZJE GREDE KRUŽNOG PRSTENASTOG POPREČNOG PRESEKA orzije grede kružnog poprečnog preseka Slika 9.4 r (9.8) 0 0 r R 0 0 1 R (9.11) π (9.1)
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.
J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile
5.5.2016 1 TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA Str 267-290 knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile 5.5.2016 2 ŠTA ĆEMO NAUČITI U OVOM POGLAVLJU? Određivanje unutrašnjih sila u presecima
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - PRAVOUGAONI PRESEK Moment loma za pravougaoni presek prikazan na skici odrediti za slučajeve:. kada
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραTotalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon.
Totalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon. Zamislimo da je opterećeno elastično telo nekom proizvoljnom ravni presečeno na dva dela. Odbačeni desni deo tela, na posmatrani levi, na
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραl r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)
Vežbe 6 IZVIJANJE 1 IZVIJANJE Izvijanje se javlja kod aksijalno napregnutih štapova na pritisak, kada imaju relativno veliku dužinu u odnosu na površinu poprečnog preseka. Zbog postojanja geometrijskih
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit ODSEK ZA KONSTRUKCIJE TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA. grupa A. p=60 kn/m. 7.
ODSEK ZA KONSTRUKCIJE 28.01.2015. grupa A g=50 kn/m p=60 kn/m 60 45 15 75 MB 35, RA 400/500 7.5 m 5 m 25 1.1 Odrediti potrebnu površinu armature u karakterističnim presecima (preseci na mestima maksimalnih
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραAko prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:
Refleksija S φ u odnosu na pravu kroz koordinatni početak Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: ( ) ( ) ( ) x cos 2φ
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.
Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραDijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Διαβάστε περισσότεραPrimjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom.
Primjer II-. Skiciraj grafik y=+ u opsegu [-,] i nađi vrijenost y za =. i vrijenost za y=-, te nađi graijent (nagib) i presjecišta s i y osom. f( ) f( ) 9 f( ) 9 5 f( ) 5 f (.).8 5 f( ) = y = = Nagib:
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija
1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Διαβάστε περισσότεραCENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI
3/7/013 CETRIČO PRITISUTI ELEMETI 1 Primeri primene 1 3/7/013 Oblici poprečnih presea 3 Specifičnosti pritisnutih elemenata ivijanje Konrola napona u poprečnom preseu nije dovoljan uslov a dimenionisanje;
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραMETALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA
METALNE KONSTRUKCIJE ZGRADA 1 Skr. predmeta i red. br. teme Dodatne napomene objašnjenja uputstva RASPORED SADRŽAJA NA SLAJDOVIMA NASLOV TEME PODNASLOVI Osnovni sadržaj. Važniji pojmovi i sadržaji su štampani
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότεραSavijanje statički neodređeni nosači
Savijanje statički neodređeni nosači Statička neodređenost nosača Uslovi neprekidnosti elastične linije Prva jednačina savijanja Normalni napon u nekoj tački poprečnog preseka s M moment sprega s z M I
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραTAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA. Geometrijske karakteristike ravnih površina
OTPORNOST MTERJL Geometrijske karakteristike ravnih površina GEOMETRJSKE KRKTERSTKE RVNH POVRŠN POVRŠN POPREČNOG PRESEK STTČK MOMENT POPREČNOG PRESEK MOMENT NERJE POPREČNOG PRESEK GEOMETRJSKE KRKTERSTKE
Διαβάστε περισσότεραTehnologija bušenja II
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 1. Vežba V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 1 of 44 Algebra i trigonometrija V - 1 Tehnologija bušenja II Slide 2 of 44 Jednačine Pitanje: Ako je a = 3b
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα