POJAČAVAČI VELIKIH SIGNALA (drugi deo)
|
|
- Ἰωσίας Γεννάδιος
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA (drugi deo) Obrtači faze 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Obrtači faze Diferencijalni pojačavač sa nesimetričnim ulazom. Rc Rb Rb Rc Cs Obrtači faze od uslovom da je kolo simetrično i da je R E >>h E važi: Rc Rb Rb Rc Cs Cs T Cs T + - Rb Rb Re CC Cs T Cs T + - Rb Rb Re CC h R h A E C R ' A + E C hh hh E E - Tačna analiza daje h R ( h h /R ) A E C + E + E E he( + he + he /( RE )) Napon Struja 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 3 h R ( h ) ' A E C + + E h E ( + h E + h E /( R E )) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 4
2 Obrtači faze Osnovni pojačavač kao obrtač faze Napon Struja Rb Rc Cs Cs T Cs CC - Rb Re Za R C R E ' 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 5 + Obrtači faze rimer primene obrtača faze kao zamena za ulazni transformator: oložaj radne tačke (klasa A B ili C) podešava se padom napona a na aotporniku R (izborom o vrednosti R ) ). Nedostatak: a) primena transformatora na izlazu b) temperaturski nestabilno 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 6 Simetrična sprega sa komplementarnim parom Komplementarni tranzistori? N i NN identične karakteristike Nema izlaznog trafoa!!! Simetrična sprega sa komplementarnim parom 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 7 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 8
3 Simetrična sprega sa komplementarnim parom Komplementarni tranzistori DC signal Simetrična sprega sa komplementarnim parom Komplementarni tranzistori DC struja kroz potrošač I 0 Baze razdvojene za DC DC struja kroz potrošač I 0 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 9 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0 Simetrična sprega sa komplementarnim parom Komplementarni tranzistori AC signal Simetrična sprega sa komplementarnim parom Komplementarni tranzistori identičnih karakteristika Napon Struja 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala
4 Simetrična sprega sa komplementarnim parom Simetrična sprega sa komplementarnim parom Gde vezati masu potrošača? Masa u čvoru ojačavači sa zajedničkim emitorom 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 3 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 4 Simetrična sprega sa komplementarnim parom Masa u čvoru konfiguracija sa zajedničkim emitorom Simetrična sprega sa komplementarnim parom Masa u čvoru konfiguracija sa zajedničkim emitorom eliko pojačanje Ni jedan kraj baterije nije vezan za masu!!! Moguća neutralizacija negativne povratne sprege Negativna povratna sprega preko R B (smanjuje pojačanje) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 5 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 6
5 Simetrična sprega sa komplementarnim parom Masa u čvoru Konfiguracija sa zajedničkim kolektorom 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 7 Simetrična sprega sa komplementarnim parom Masa u čvoru Konfiguracija sa zajedničkim kolektorom otreban je veći ulazni signal jer je pojačanje manje Izlazna otpornost je manja eliki biti ve vač) može ojačav signal pretpo lazni s (p Ul 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 8 OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA klasa B oložaj RT na prenosnoj karakteristici tranzistora B ojačavači snage u klasi B 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 9 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0
6 ojačavači snage u klasi B Simetrična sprega u klasi B Radna tačka aktivnog elementa nalazi se u tački gde prestaje da teče izlazna struja granica zakočenja. rimenom simetrične sprege ovaj nedostatak se uklanja. rimenom samo jednog aktivnog elementa dolazi do velikih izobličenja izlaznih signala. Izlazni signal čini povorka pozitivnih ili negativnih implusa sinusoidnog oblika 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Simetrična sprega u klasi B Razlika u odnosu na simetričnu ič spregu u klasi A odnosi se na polarizaciju ij ulaznih priključka. Radna tačka nalazi se na granici praga provođenja aktivnih elemenata. U odsustvu signala oba aktivna elementa su zakočena. č Jedan aktivni element počinje da vodi čim signal postane veći od 0, a drugi čim signal bude manji od decembar 0. ojačavači velikih signala 3 Simetrična sprega sa komplementarnim parom u klasi B 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 4
7 Kada je signal pozitivan, vodi tranzistor Q N (NN tipa) i njegova izlazna struja teče preko otpornika R p. Tranzistor Q (N tipa) je zakočen. Kada je signal negativan vodi tranzistor Q i obezeđuje struju kroz potrošač dok je tranzistor Q N je zakočen. R R 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 5 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 6 ojačavač radi u klasi B. Ako je pobuda sinusoidalna, Q N vodi u pozitivnoj a Q u negativnoj poluperiodi. Napon na R p prati oblik ulaznog napona (idealizovano) R 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 7 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 8
8 S obzirom da se radi o pojačavaču u konfiguraciji sa zajedničkim kolektorom, naponsko pojačanje je manje od. ažno je da se uoči da je pojačana snaga jer je struja na ulazu struja baze, a na izlazu je kolektorska struja (β puta veća), tako da je snaga na izlazu veća (β puta veća). napon napon renosna karakteristika N zakočen N aktivan NN u zasićenju NN aktivan NN zakočen struja 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 9 R struja N u zasićenju 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 30 U svakoj poluperiodi vodi samo jedan tranzistor, tako da se ukupna otpornost preslikava u kolo svakog aktivnog elementa. Ukupna KORISNA snaga koju predaje svaki aktivni element odnosi se na jednu poluperiodu i iznosi k (/)* [(/)(I m m )] /4*I m *[ 0 min ], maksimalna na R p : /4*I m *[ CC CEsat ] Maksimalna korisna snaga koju daju oba aktivna elemnta je k * k /*I m [ CC CEsat ] 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 3 Snaga svakog od izvora za napajanje (± CC ) koja se predaje jednom aktivnom elamentu je CC * I 0 (I 0 jednosmerna komponenta impulsne struje) T I0 i0( t) dt T 0 i 0(t) T / T 0 I + 0 ICm max sinωt dt 0 dt T 0 T / I π π Cm max I ω ( ω ) max 0 sin Cm T I t d t sinωt d( ωt) T ω 0 T π 0 ICm max π I ( ω ) max ( ( π ) ( )) max 0 cos Cm I I t (cos cos 0 Cm ππ 0 ππ π 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 3
9 Odakle sledi da se po jednom aktivnom elementu troši (/π)* CC*I Cmmax Stepen iskorisćenja i ć simetrične ič sprege po jednom aktivnom elementu jednak je stepenu iskorišćenja išć celog pojačavača č č η k / k / π/4 *( CC CEsat )/ CC Ukupna maksimalna snaga koju daju baterije iznosi (/π) * CC * I mmax η 0.785*(- CEsat / CC ) Stepen iskorišćenja pojačavača snage u klasi B u idealnom slučaju ( CEsat 0) je η 78.5%. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 34 Disipirana snaga na jednom aktivnom elementu je d k 0 I m /π -/4* m I m d 0 I m /π-(/4)ri m Maksimalna vrednost disipacije je za 0 CC I m (/π) ( CC /R) dmax (/π )( CC / R) oređenjem sa korisnom snagom (π k /4) dmax ~5.5 dmax 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 35 Simetrična sprega u klasi B Korisna snaga aktivnog elementa pojačavača sa simetričnom spregom u klasi B veća je5puta,5 od disipirane (nekorisne) snage 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 36
10 Simetrična sprega u klasi B rimer Ako se želi pojačavač kod koga je izlazna snaga na potrosaču 0W, svaki element treba da da po 0W. U klasi B će se na svakom elementu disipirati po 4W, a u klasi A po 0W. U odsustvu signala na aktivnim elementima u pojačavaču klase B neće se disipirati snaga, a u pojačavaču klase A disipiraće se čitavih 0W. Komponente koje se ugrađuju u pojačavač klase B, mogu da imaju dva i po puta manju snagu disipacije od onih koje se koriste u klasi A, a da pojačavač obezbeđuje istu korisnu snagu potrošaču. oređenje karakteristika pojačavača snage klase A i B ojačavač u klasi B daje veću korisnu snagu (78,5% : 50%) Disipacija na aktivnim elementima pojačavača u klasi B,,5 puta je manja od disipacije u klasi A ojačavač u klasi B ima veća izobličenja od pojačavača u klasi A Jednosmerna komponenta aktivnog elementa nije konstantna i može da ugrozi ostali deo kola 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 38 eća korisna snaga zahteva veću dinamiku signala koja se postiže povećanjem napona napajanja u pretpojačavačima napona koristi se manji napon napajanja. ad napona DC AC smetnje raktično pojačavač radi u klasi C jer tranzistori počinju davodetek kada je napon između bazei emitora > 0,5. Izvođenjne napajanja kod kola koja sadže pojačavače snage u izlaznom stepenu 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 40
11 ezivanjem dve direktno polarisane diode između baza NN i N tranzistora obezbeđuje se razlika od oko, koja je neophodna da bi se RT tranzistora pomerila na granicu provodnog režima. Kako diode utiču na temperatursku stabilnost? Diode obezbeđuju bolju temperatursku stabilnost. Asimetrično napajanje!!! + - i c (t) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 4 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 4 ažno je obezbediti dovoljnu struju kroz diode, tako da one ostanu direktno polarisane i pri najvećim strujama baze u i I D J Dm max R I R I 0 I CC D u D D D D D D ul i CC ( CC / 0.7) / R / Dodatak Analiza za naizmenične signale - vodi jedan tranzistor J Dm max J Bmmax + ummax / R um max R ph E J Bm max 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 44
12 Dodatak Analiza za naizmenične signale - vodi jedan tranzistor Dodatak ojačanje J Dm max J Bmmax + immax / R im max R p h E J Bm max Strujno A s J J i u R R p R h E R p CC / 0, 7 im max immax Naponsko A i ul 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 46 Snaga Baterije 0 CC I 0 T I0 JCm max sinωt dt T 0 J T / Cm maxt I0 sinωt d( ωt) πt 0 JCm max π J I ( ω ) max 0 cos t Cm π 0 π CC J 0 Cm max /π + - i CC (t) Snaga Korisna, na potrošaču k im maxj Cm max CC J Cm max k 4 CC J Cm max decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 48
13 Stepen iskorišćenja u idealnom slučaju J i max C max k η max π J 0 CC C max J η CC C max max π CC JC max I 0 π ηmax 00 78, 5 % η < 78,5% 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 49 Maksimalna moguća struja kroz R p J Cmmax ( CC / ) / Rp R Maksimalni mogući napon na R p CC immax J R cmmax Maksimalna korisna snaga na potrošaču k max p CC im maxjcm max p CC R CC p CC 8R 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 50 p Maksimalna snaga disipirana na tranzistoru Izobličenja d 0 k max CC J π Cm max J Cm max R p Od interesa je da se odredi pri kojoj struji J cmmax se disipira i i najveća ć snaga d 0, J CC Cm max J πr Cm max d max d J cm max CC /(π( p ) p CC π Rp Uočljivo je da u delu malih struja izlazna struja odstupa od sinusoide. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 5 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 5
14 ojačavači snage u klasi B karakteriše veći stepen iskorišćenja većaizobličenja od opjačavačauklasi č č A Domaći.: : OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Odrediti vrednost CC pojačavača sa slike, koji radi u klasi B, tako da bude za 5 veći od maksimalnog napona na potrošaču od8ω, kada se na njemu ostvaruje korisna snaga od 0W. Odrediti maksimalnu struju svakog tranzistora, ukupnu snagu izvora napajanja, stepen korisnog dejstva i maksimalnu u disipiranu snagu na svakom Rp tranzistoru. [ CC >.9, I pmax.5a, [ CC pmax CC 3.8W, η6%, dn dp 6.7W] 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 54 Domaći.: OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Za pojačavač sa slike koji radi u klasi B poznato je: CC 6, R p 4Ω i β N ββ 50. Izmerena je maksimalna vrednost izlaznog napona pmax 4.5. Odrediti: a) Snagu na potrošaču b) Snagu svakog izvora c) Stepen iskorišćenja d) Maksimalnu ulaznu struju e) Snagu disipacije svakog tranzistora. [ k.53w, CC+ CC-.5W, A, η59%,, I um.ma, 3. decembar dn dp 0.9W] 0. ojačavači velikih signala 55 u Rp ojačavači snage u klasi AB 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 56
15 OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA klasa AB OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA klasa AB oložaj RT na prenosnoj karakteristici tranzistora Simetrična sprega I Cn I C I C AB BE BE t BEp AB BE - BE AB BEn I Cp 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 57 t 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 58 Simetrična sprega sa komplementarnim parom u klasi AB renosna karakteristika ekvivalentnog elementa u klasi AB kompromis između klasa A i B Simetrična sprega sa komplementarnim parom u klasi AB i C i i C Lenja struja AB v BE t v BE 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 60 t
16 Simetrična sprega sa komplementarnim parom u klasi AB ojačavač u klasi AB karakteriše manja korisna snaga manji stepen iskorišćenja manja izobličenja nego pojačavač uklasib. Simetrična sprega sa komplementarnim parom u klasi AB Korisna snaga u klasi AB manja je nego u klasi B jer je redukovano dinamičko područje promene ulaznog, a time i izlaznog signala. Stepen iskorišćenja u klasi AB manji je nego u klasi B, jer teče jednosmerna struja i u odsustvu ulaznog signala, tako da uvek postoji disipacija na tranzistoru. Široka primena u audio pojačavačima. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 6 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 6 ojačavači snage u klasi AB Realizacija pojačavača snage u klasi AB> obezbediti napon na bazama koji je nešto veći od praga provođenja tranzistora. ojačavači snage u klasi AB Realizacija pojačavača snage u klasi AB> obezbediti napon na bazama koji je nešto veći od praga provođenja tranzistora. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 64
17 ojačavači snage u klasi AB renosna karakteristika ne prolazi kroz nulu, iako su tranzistori identičnih karakteristika, kada je u 0, iz 0. ojačavači snage u klasi AB Zato se pobuđuje preko pojačavača za zajedničkim kolektorom, a pad napona između CE obezbeđuje ovu jednosmernu komponentu. Da bi se ovo otklonilo potrebno je da da ulazni napon ima i jednosmernu e komponentu u BE. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 65 CE5 BE 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 66 Domaći.3: OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Za pojačavač sa slike koji radi u klasi AB poznato je: CC 5, R p 00Ω ; tranzistori su upareni sa s Ι 0.pA 0pAiβ β50, dok za diode važi da je I sd I s /3. Odrediti: a) Struju I tako da kroz diode u najnepovoljnijem j j slučaju protiče struja od ma; b) Lenju struju; R p c) Disipaciju svakog tranzistora i jednosmerni napon BB u odsustvu ulaznog signala. [I3mA, I C 9mA, d 70mW, BB.6] 3. decembar 0. ojačavači velikih signala 67 u I ojačavači snage u klasi AB Ako se (greškom) potrošač veže za masu (kratak spoj), struja kroz tranzistore postaje suviše velika. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 68
18 ojačavači snage u klasi AB Zato se uvodi kolo za zaštitu od kratkog spoja (važi za sve klase pojačavača) ojačavači snage Zato se uvodi kolo za zaštitu od kratkog spoja (važi za sve klase pojačavača) I C I C R E < γ3 I C I C R E > γ3 I C R E < γ4 I C 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 70 ojačavači snage Kvazikomplementarna sprega: Oba tranzistora snage T i T su NN tipa, namenjeni su pojačanju snage i identičnih su karakteristika. Tranzistor T 3 koji je N tipa je lakše proizvesti jer nije tranzistor snage. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 7 CMOS pojačavači snage Klasa AB ili B u CMOS integrisanim kolima. T it komplementarni par. T 5 i T 6 za polarizaciju gejtova izlaznog stepena. ad napona na paru T 5 -T 6 zavisi od struje koja protiče kroz njih kontrolisana sa r. Tranzistor T 3 je pobudni, pojačavački, tranzistor. Tranzistor T 4 je dinamičko ičk opterećenje ć za R decembar 0. ojačavači velikih signala 7
19 Simetrična sprega sa MOS tranzistorima snage Za velike snage najčešće se koriste N-kanalni izlazni tranzistori. Komponente pojačavača snage ošto su oba MOSFET-a istog tipa, pobuđuju se preko faznog obrtača. Naponi u imaju i DC komponentu koja služi za polarizaciju gejtova. Slika 6. Integrisani pojačavač snage LM decembar 0. ojačavači velikih signala 73 Slika 7. Tranzistor snage N decembar 0. ojačavači velikih signala 74 LM380. rimer pojačavača snage u integrisanoj tehnici rimer pojačavača snage u integrisanoj tehnici 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 76
20 rimer pojačavača snage u integrisanoj tehnici LM380. Svaki ulazni priključak direktno spregnut za prethodni stepen, jednosmerno izolovan ili uzemljen. Izlazno kolo je zaštićeno i temperaturski i od kratkog spoja. rimer pojačavača snage u integrisanoj tehnici Ulazni stepen od N tranzistora u sprezi sa zajedničkim emitorom - velika ulazna impedansa pojačavača - direktna sprega. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 78 rimer pojačavača snage u integrisanoj tehnici Drugi stepen, stepen sa zajedničkim emitorom T. Opterećen strujnim izvorom. Izlazni stepen je kvazikomplementarni par koji se sastoji od tranzistora T 7, T 8 it 9. ojačavači snage u klasi C 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 80
21 I Cmax Da se podsetimo ojačavači snage u klasi C Cs Rg Cs C L C L T Rp I Cmax g C Rb BB CC C L C L, zaptivno kolo Z Z na ωω rez 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 8 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 8 ojačavači snage u klasi C ojačavači snage u klasi C Za u > p počinje da teče č struja drejna i + - Za u > γ počinje da teče struja gejta i i i 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 84
22 ojačavači snage u klasi C Trenutna vrednost snage na tranzistoru p i v d Srednja snaga na tranzistoru π α i d v d(ω t ) i v d(ω t) π π 0 Snaga izvora za napajanje π α DD DDd(ωt) DD d(ωt) i π π i 0 α Korisna snaga na potrošaču k DD d J pmpm R α pm p Stepen iskorišćenja k η d DD DD ojačavači snage u klasi C Srednja snaga na tranzistoru d α d(ωt) π i ( t) v ( t) α Za male uglove α, srednja snaga na tranzistoru d α α min α α i min d(ωt) π π i d(ωt) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 86 ojačavači snage u klasi C ojačavači snage u klasi C Stepen iskorišćenja η π α i d(ωt) min d α min 00% α DD DD DD i d(ωt) π α Stepen iskorišćenja 00% Realno, stepen iskorišćenja je manji (oko 80%). Kako može da se poveća? Šta je to što je omogućilo ovoliki stepen iskorišćenja? 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 88
23 ojačavači snage u klasi D, E, F Osnovni gubitak snage na aktivnom elementu koji radi u klasi C ispoljava se dok kroz njega protiče značajna struja, a na njegovim krajevima postoji dovoljno veliki napon DS ( CE ). To je stanje koje postoji dokle god komponenta (BJT ili MOSFET) radi u aktivnom režimu. rekidački pojačavači (nisu linearni) ojačavači snage u klasi D, E, F (S, I, T) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 90 ojačavači snage u klasi D, E, F ojačavači snage u klasi D, E, F Kako da se smanje gubici na aktivnom elementu? -radom u prekidačkom režimu v i ωt Komponenta (MOSFET / BJT) radi kao prekidač: Otvoren zakočenje: DS CC, I D 0 Zatvoren zasićenje: DS 0, 0I D velika Ovo podrazumeva da se pojačavač pobuđuje pravougaonim impulsima. ωt 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 9 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 9
24 ojačavači snage u klasi D, E, F ojačavači snage u klasi D, E, F Talasni oblici struje I D. obuđuje se WM signalom (ulse Width Modulation). Zasićenje Zasićenje Izgubljena ulazna snaga MOSFET klasa C Izgubljena ulazna snaga MOSFET klasa D Ima F i NF komponentu. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 94 ojačavači snage u klasi D, E, F ojačavači snage u klasi D Kako regenerisati NF izlazni signal iz: Filtriranjem izlaznog signala? rema načinu izdvajanja NF signala razlikuju se klasa D -klasa E -klasa F Filtriranje izlaznog signala klasa D 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 96
25 ojačavači snage u klasi D ojačavači snage u klasi D Talasni oblici signala na ulazu i izlazu Alternativna simetrična konfiguracija potpuni most Izlaz iz komparatora na logičkoj kada je signal veći od trougaonog ojačavač uklasid 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 98 ojačavači snage u klasi D ojačavači snage u klasi D ojačavač snage klase D 400W. ojačavač snage klase E Aktivni element radi kao prekidač. - NF filtar zamenjen rezonantnim kolima koja su podešena na osnovnu frekvenciju. - Filtar sastavni deo pojačavača č č jer je izlazna kapacitivnost aktivnog elementa sastavni deo zaptivnog rezonantnog kola (paralelnog). 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 00
26 ojačavači snage u klasi E ojačavači snage u klasi E ojačavač snage klase E ojačavač snage klase E L-C DS+C paralelno osc. kolo L-C NF filter L-C DS+C paralelno osc. kolo L-C redno osc. kolo 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0 ojačavač č č snage klase F ojačavači snage u klasi F rekidački pojačavači snage Ostali prekidački pojačavači snage: U osnovi su pojačavači klase D - Klasa S, namenjeni za F. -Umesto NF, koristi filtar propusnik p opsega (Band ass BF) -500MHz za W-CDMA L+L-C redno osc. kolo f o L-C paralelno osc. kolo 3f o L3-C3 paralelno osc. kolo f o (R p 50Ω) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 04
27 rekidački pojačavači snage U osnovi su pojačavači klase D -Nazivi se slvode na trgovačke marke -Klasa I -(Interlived preplitanje u vremenu prekidanja) - Klasa T rekidački pojačavači snage U osnovi su pojačavači klase D -Klasa I -(Interlived preplitanje u vremenu prekidanja) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 06 rekidački pojačavači snage U osnovi su pojačavači klase D -Klase T integrisani Tripath Technology t h t t /d t h t/t th/ t df 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 07 ojačavači snage u klasi G i H ojačavači snage klase G i H Koristi više izvora za napajanje, pri malim signalima 35, pri velikim 70 rimena: ADSL izlazni stepen class-g.htm Klasa G nezavisni izvori Klasa H bootstrep kondenzator (prelazak na viši napon u ograničenom trajanju, dok se kondenzator ne isprazni) 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 08
28 ojačavači snage u klasi G i H ojačavači snage u klasi G ojačavač snage klase G i H ojačavač snage klase G i H 0. decembar 0. ojačavači velikih signala decembar 0. ojačavači velikih signala 0 Sledeće nedelje Usmerači i stabilizatori napona 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Šta smo naučili? U čemu se ogleda osnovna razlika između pojačavača malih i velikih signala? Skicirati talasni oblik napona na izlazu pojačavača snage u klasi AB (sa komplementarnim tranzistorima) koji je pobuđen idealnim sinusnim naponom (prikazati DC i AC komponentu)? Skicirati talasni oblik napona na izlazu pojačavača snage u klasi B (sa komplementarnim tranzistorima) koji je pobuđen idealnim sinusnim naponom (prikazati DC i AC komponentu)? Skicirati talasni oblik struje tranzistora i napona na potrošaču pojačavača snage koji radi u klasi C, a pobuđen je idealnim sinusnim naponom (prikazati DC i AC komponentu)? 0. decembar 0. ojačavači sa povratnom spregom
29 Ispitna pitanja. Obrtači faze.. ojačavač snage u klasi "B" (stepen iskorišcenja i maksimalna snaga disipacije). 3. Izvodenje napajanja kod višestepenih pojačavača koji sadrže i stepen pojačanja j snage. 4. Simetrična sprega sa komplementarnom simetrijom u klasi "B". 5. Simetrična sprega sa komplementarnom simetrijom u klasi "AB". 6. Zaštita izlaznog tranzistora (u pojačavaču snage) od kratkog spoja. 7. ojačavač snage u klasi B/AB sa komplementarnim darlingtonovim parom. 8. Električna šema, talasni oblici i približni stepen iskorišcenja kod pojačavača snage u klasi "C". 9. rincip rada prekidačkih tranzistora snage (klasa D) OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Rešenje 0.: Bipolarni tranzistor karakteriše snaga disipacije od d0max W, pri T O0 5 o C i maksimalna temperatura spoja T Smax 50 o C. Odrediti termičku otpornost tranzistora i maksimalnu snagu koju tranzistor može da disipira pri temperaturi okoline T O 50 o C. T T R S max o th d max o o T max 50 5 o S T R o th 6,5 /W d max W T max max 50 S T o d,6w R th decembar 0. ojačavači sa povratnom spregom 3 3. decembar 0. ojačavači velikih signala 4 OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Rešenje 0.: U kolu sa slike poznato je CC 5, tranzistore karakteriše CEsat 0,, BE 0,7 i β>>. Odrediti vrednost otpornika R koja obezbeđuje dovoljnu struju I, da bi se na otporniku R p dobio maksimalni dinamički opseg signala. Odrediti dinamički opseg izlaznog signala, kao i minimalnu i maksimalnu vrednost emitorske struje. OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Rešenje 0.: U kolu sa slike poznato je CC 5, tranzistore karakteriše CEsat 0,, BE 0,7 i β>>. Odrediti vrednost otpornika R koja obezbeđuje dovoljnu struju I, da bi se na otporniku R p dobio maksimalni dinamički opseg signala. Odrediti dinamički opseg izlaznog signala, kao i minimalnu i maksimalnu vrednost emitorske struje. Maksimalni napon na potrošaču definisan je ulaskom tranzistora Q u zasićenje: pmax CC - CEsat 4.8 Minimalni napon na potrošaču je napon pri kome je Q u zasićenju: pmin - CC + CEsat u R p Minimalna emitorska struja važi za slučaj da kompletna struja tečekrozpotrošač,toznačii to znači Emin 0mA. ri maksimalnoj emitorskoj struji, napon na R p ne sme da premaši maksimalni napon na potrošaču pri kome je Q na granici zasićenja. u R p Da bi se to postiglo, treba obezbediti da pri minimalnom izlaznom naponu celokupna struja I teče kroz R p p max 4.8 I CC CEsat E max + I + I + 4.8mA 9.6mA R p CC + CEsat I 4.8mA; R CC D 0.97kΩ R 0 3 p I 4.8mA 3. decembar 0. ojačavači velikih signala 5 3. decembar 0. ojačavači velikih signala 6
30 Rešenje 0.3: OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA U kolu sa slike poznato je CC 0, I00mA i R p 00Ω, usvojiti CEsat 0 i α. Odrediti disipaciju snage na svakom od tranzistora kada je u 0. Odrediti disipaciju snage na svakom od tranzistora, snagu na potrošaču i stepen iskorišćenja, ukoliko je pojačavač pobuđen prostoperiodičnim signalom najveće u moguće amplitude. [W, W, 0,5W, W, 0,5W, 5%] Ako je u 0, na oba tranzistora je CE CC 0, a kroz njih protiče struja I C I C I00mA, pa je d d 0 0mAW. Ako je u 0, na oba tranzistora je CE CC 0, a kroz njih protiče struja I C I C I00mA, pa je d d 0 0mAW. Najveća moguća amplituda ulaznog signala je um CC 0 CEm. Tada je d (/) CEm I0.5W. Istovremeno, na Q napon CE menja se u opsegu od 0 do CC, tako da je d (/) CEm IW. 3. decembar 0. ojačavači velikih signala 7 R p Rešenje 0.3: OJAČAAČI ELIKIH SIGNALA Napon na potrošaču je prostoperiodičan sa pm CC 0, tako da je korisna snaga: pm ( ) peff pff ( ) CC k 0.5W Rp Rp Rp Konačno, č stepen iskorišćenja išć je ( ) 0.5W η k 00 CC CC Rp 00 CC I 00 5% W 3. decembar 0. ojačavači velikih signala 8 u R p Simetrična sprega u klasi B Dodatak Struktura kola simetričnog pojačavača u klasi B: Simetrična sprega u klasi B Dodatak Struktura kola simetričnog pojačavača u klasi B sa uopštenim aktivnim elementom (BJT ili FET): Svaki aktivni element provodi struju u jednoj poluperiodi. Tako da struje kroz potrosač sadrži kompletan talasni oblik. 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 9 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0
31 Dodatak Simetrična sprega u klasi B Simetrična sprega u klasi B Dodatak x u je ulazni signal Izazna struja i napon označeni su sa i, odnosno v Simetrična sprega pojačavača u klasi B može da se analizira pomoću jednog aktivnog elementa (u svakoj poluperiodi vodi samo jedan element). 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 0. decembar 0. ojačavači velikih signala Simetrična sprega u klasi B Dodatak ri pojavi pozitivne poluperiode radna tačka se kreće po radnoj pravoj čiji je nagib -/R gde je Rn R p m 0 - min 0. decembar 0. ojačavači velikih signala 3
POJAČAVAČI. Sadržaj. Sadržaj. Uvod. 13. decembar Pojačavači velikih signala decembar decembar Pojačavači velikih signala
POJAČAVAČ VELKH SGNALA 3. decembar 0. Pojačavači velikih signala. Uvod Namena Sadržaj Oblast sigurnog rada tranzistora Bila ilans snage (t (stepen ik iskorišćenja) išć Klir faktor Klasifikacija ij pojačavača
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότερα2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,
2.2 Pojačavač snage Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević, 2.2.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine pojačavača velikih signala koji rade u klasi AB i B.
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραPoluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe-
Aneta Prijić Poluprovodničke komponente -prateći materijal za računske i laboratorijske vežbe- Studijski program Mikroelektronika i mikrosistemi (IV semestar) Označavanje jednosmernih i naizmeničnih veličina
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske
Διαβάστε περισσότεραIzvori jednosmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona 2. deo - redni regulatori
Izvori jednmernog napona (nastavak) - Stabilizatori - regulatori napona. deo - redni regulatori Sadržaj Izvori jednmernog napajanja 1. Uvod. Usmerači napona.1 Jedntrano usmeravanje. Dvtrano usmeravanje.3
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj 1 MOSFET - model za male signale 2 Struja kroz i disipacija snage Model za male
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραIMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka
IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.
OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone
Διαβάστε περισσότερα4 IMPULSNA ELEKTRONIKA
4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R
Διαβάστε περισσότεραKola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu
Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραSnage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
Διαβάστε περισσότεραDiferencijalni pojačavač
Diferencijalni pojačavač Prirodno-matematički fakultet u Nišu Departman za fiziku dr Dejan S. Aleksid lektronika vod Diferencijalni pojačavač je linearni elektronski sklop namenjen pojačavanju razlike
Διαβάστε περισσότεραBipolarni tranzistor
i princip Univerzitet u Nišu, Elektronski fakultet Katedra za mikroelektroniku Zoran Prijić predavanja 2014. Sadržaj i princip i princip Definicija i princip (bipolar junction transistor BJT) je poluprovodnička
Διαβάστε περισσότερα1.1 Osnovni pojačavački stepeni
1.1 Osnovni pojačavački stepeni Autori: prof. dr Vlastimir Pavlović, dipl. inž. Dejan Mirković 1.1.1 Cilj vežbe Ova vežba treba da omugući studentima da sagledaju osobine osnovnih tipova pojačavača sa
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότεραANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA
ANALIZA TTL, DTL I ECL LOGIČKIH KOLA Zadatak 1 Za DTL logičko kolo sa slike 1.1, odrediti: a) Logičku funkciju kola i režime rada svih tranzistora za sve kombinacije logičkih nivoa na ulazu kola. b) Odrediti
Διαβάστε περισσότεραKapacitivno spregnuti ispravljači
Kapacitivno spregnuti ispravljači Predrag Pejović 4. februar 22 Jednostrani ispravljač Na slici je prikazan jednostrani ispravljač sa kapacitivnom spregom i prostim kapacitivnim filtrom. U analizi ćemo
Διαβάστε περισσότεραBRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović
FAKULTET ZA POMORSTVO OSNOVNE STUDIJE BRODOMAŠINSTVA BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI Prof. dr Vladan Radulović ELEKTRIČNA ENERGIJA Električni sistem na brodu obuhvata: Proizvodnja Distribucija Potrošnja Sistemi
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραINTEGRISANA KOLA OPERACIONIH POJAČAVAČA
NTEGRSN KOL OPERONH POJČVČ 1 UVOD U interisanim kolima ne realizuju se induktivnosti zbo toa što je za to potrebna velika površina čipa. Ukoliko su neophodne u kolu one mou biti vezane na spoljašne priključke
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραAneta Prijić Poluprovodničke komponente
Aneta Prijić Poluprovodničke komponente Modul Elektronske komponente i mikrosistemi (IV semestar) Studijski program: Elektrotehnika i računarstvo Broj ESPB: 6 JFET (Junction Field Effect Transistor) -
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραElektronički Elementi i Sklopovi
Sadržaj predavanja: 1. Strujna zrcala pomoću BJT tranzistora 2. Strujni izvori sa BJT tranzistorima 3. Tranzistor kao sklopka 4. Stabilizacija radne točke 5. Praktični sklopovi s tranzistorima Strujno
Διαβάστε περισσότεραElektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator
Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator Dosadašnja analiza je bila koncentrirana na DC analizu, tj. smatralo se da su elementi
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?
Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? a) b) c) d) e) Odgovor: a), c), d) Objašnjenje: [1] Ohmov zakon: U R =I R; ako je U R 0 (za neki realni, ne ekstremno
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότεραOPERACIONI POJAČAVAČI. Doc. dr. Neđeljko Lekić
OPERACIONI POJAČAVAČI Doc. dr. Neđeljko Lekić ŠTO JE OPERACIONI POJAČAVAČ? Pojačavač visokog pojačanja Ima diferencijalne ulaze Obično ima jedan izlaz Visoka ulazna i mala izlazna otpornost Negativnom
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραElementi elektronike septembar 2014 REŠENJA. Za vrednosti ulaznog napona
lementi elektronike septembar 2014 ŠNJA. Za rednosti ulaznog napona V transistor je isključen, i rednost napona na izlazu je BT V 5 V Kada ulazni napon dostigne napon uključenja tranzistora, transistor
Διαβάστε περισσότεραUnipolarni tranzistori - MOSFET
nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραNEUZEMLJENI OPERACIONI AVAČI I (OFA)
NEUZEMLJENI OPERACIONI POJAČAVA AVAČI I (OFA) Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 9. 1 OFA treba da ima osobine nulora: Zadovoljavanje ovih uslova
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIKA. Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University, Predavanje: 9
ELEKTROTEHNIKA Profesor: Miroslav Lutovac Singidunum University, e-mail: mlutovac@singidunum.ac.rs Predavanje: 9 MOSFET Metal Oxide Semiconductor Field Effect Transistor Kontrolna elektroda (gejt) je izolovana
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραOdržavanje Brodskih Elektroničkih Sustava
Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava Sadržaj predavanja: 1. Upoznavanje s osnovnim sklopovima tranzistorskih pojačala 2. Upoznavanje s osnovnim sklopovima operacijskih pojačala 3. Analogni sklopovi
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,
. Na slici je jednopolno prikazan trofazni EES sa svim potrebnim parametrima. U režimu rada neposredno prije nastanka KS kroz prekidač protiče struja (168-j140)A u naznačenom smjeru. Fazni stav struje
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραL E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER
L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραTEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2005/2006 TEORIJSKA POSTAVKA LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA ELEKTRONIKA Sadržaj 1 Merenje karakteristika i parametara
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραPROJEKTOVANJE CELINE AVAČA
PROJEKTOVANJE CELINE POJAČAVA AVAČA Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 6 1 Pored aspekata specifičnih za ulazni odnosno izlazni stepen, operacioni
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραAnalogna mikroelektronika
Analogna mikroelektronika Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Idealni operacioni pojačavač Diferencijalni pojačavač Deo I Operacioni pojačavači Idealni operacioni
Διαβάστε περισσότεραGlava 3 INSTRUMENTACIONI POJAČAVAČI
ioje Đurić - Osnoi analogne elektronike Glaa 3 NSTUMENTACON POJAČAVAČ ETF u eogru - Osek za elektroniku 3 nstrumentacioni pojačaači 33 X G Slika 3 A 3 Na ulaz instrumentacionog pojačaača sa slike 3 ooi
Διαβάστε περισσότεραTranzistori u digitalnoj logici
Tranzistori u digitalnoj logici Za studente koji žele znati malo detaljnije koja je funkcija tranzistora u digitalnim sklopovima, u nastavku je opisan pojednostavljen način rada tranzistora. Pri tome je
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραDr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008.
OSNOVNE ANALOGNE STRUKTURE Dr Željko Aleksić, predavanja MS1AIK, februar 2009. D. Stefanović and M. Kayal, Structured Analog CMOS Design, Springer 2008. 1 Osnovne analogne strukture Strukturisano projektovanje
Διαβάστε περισσότεραElektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi
Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi Najčešći sklop punovalnog ispravljača se može realizirati pomoću 4 diode i otpornika: Na slici je ulazni signal sinusodialanog
Διαβάστε περισσότεραMAGNETNO SPREGNUTA KOLA
MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen
Διαβάστε περισσότεραOvisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10
Διαβάστε περισσότεραSnaga naizmenicne i struje
Snaga naizmenicne i struje Zadatak električne mreže u okviru elektroenergetskog sistema (EES) je prenos i distribucija električne energije od izvora do potrošača, uz zadovoljenje kriterijuma koji se tiču
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα