Peta vežba. Regulisani elektromotorni pogon sa direktnom kontrolom momenta asinhronog motora
|
|
- Ἀράχνη Καψής
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Peta vežba Regulisani elektromotorni pogon sa direktnom kontrolom momenta asinhronog motora Uvod Cilj vežbe je da se pomoću laboratorijskog modela regulisanog pogona sa asinhronim motorom sa direktnom kontrolom momenta prouči ponašanje ovoga pogona u različitim režimima. Vežba se izvodi na regulisanom pogonu sa asinhronim motorom, koji se napaja i upravlja iz savremenog industrijskog frekventnog pretvarača visokih performansi. Korišćeni pretvarač ima ulazni trofazni diodni most, naponsko jednosmerno međukolo sa čoperom za kočenje, i trofazni tranzistorski (IGBT) most za napajanje motora. Upravljački sistem pretvarača obezbeđuje: Regulaciju momenta motora primenjena je direktna kontrola momenta Optimalni fluks u motoru magnetizaciju Regulaciju brzine sa korišćenjem povratne sprege sa davača na vratilu motora Regulaciju brzine bez davača na vratilu motora (po estimiranoj brzini) Regulaciju brzine u proširenom opsegu brzine (rad sa slabljenjem polja) Blokove za ograničenje i prilagođenje zadatih vrednosti brzine, momenta i struje Zaštitne funkcije: zaštitu motora od preopterećenja, prekostrujnu, podnaponsku i prenaponsku zaštitu, zaštitu od prevelike brzine pogona, zaštitu od pregrevanja motora i pretvarača, i druge. Upravljački displej sa kojeg je moguće parametriranje pretvarača i pogona, praćenje pogonskih veličina, kao i puštanje u rad u lokalnom režimu upravljanja. Povezivanje sa nadređenim nivoom upravljanja preko analognih i digitalnih ulaza i izlaza. Komunikacija sa računarom za podešavanje parametara i praćenje rada pogona (koristi se specijalizovan softver, koji je na raspolaganju u Laboratoriji za elektromotorne pogone) Integracija u složene sisteme upravljanja i nadzora korišćenjem standardnih industrijskih komunikacionih protokola. Kompletan opis upravljačkog algoritma pretvarača, sa opisom svih parametara dostupan je kao PDF fajl na sajtu Laboratorije za elektromotorne pogone, kao i na sajtu proizvođača ( Za izvođenje vežbe koristi se namenski softver DriveWindow, koji omogućuje brzu komunikaciju računara sa pretvaračem. U softveru se mogu podešavati svi parametri pretvarača i mogu se pratiti veličine od interesa u formi vremenskih dijagrama. Uputstvo za korišćenje softvera DriveWindow može se naći na Internet prezentaciji Laboratorije za elektromotorne pogone kao i na sajtu kompanije ABB. Prikaz mogućnosti softvera DriveWindow na srpskom jeziku dostupan je na Internet prezentaciji Laboratorije. Najznačajniji delovi uputstva za upotrebu pretvarača, upravljački blok dijagram pogona i uputstvo za korišćenje lokalnog upravljačkog panela se takođe mogu preuzeti sa sajta Laboratorije. Na laboratorijskoj postavci za izvođenje vežbe povezan je sistem za merenje napona i struja motora. Sistem omogućuje merenje međufaznih napona i faznih struja motora, kao i komponenti napona i struja u stacionarnom q-d sistemu. Korišćenjem četvorokanalnog osciloskopa mogu se posmatrati vremenski dijagrami svih međufaznih napona (u ab (t), u bc (t) i u ca (t)), kao i napona u q (t) i u d (t). Fazni provodnici iz kabla do motora su obuhvaćeni strujnim sondama tako da se na osciloskopu mogu posmatrati vremenski dijagrami
2 fazne struje i a (t), ali i struja u stacionarnom koordinatnom sistemu i q (t) i i d (t). Promenom prikaza podataka na osciloskopu, može se dobiti vektorski dijagram na kojem je kao horizontalna osa prikazan napon u q (t), a kao vertikalna osa napon u d (t). Na sličan način se mogu prikazati i struje, i q (t) kao horizontalna, a i d (t) kao vertikalna osa, čak i u isto vreme sa naponima. Ovaj prikaz je posebno ilustrativan, jer se na njemu uočiti primenjeni naponski vektori kao tačke na temenima jednakostraničnog šestougla. Vektor struje opisuje kružnu putanju (ukoliko se zanemari komponenta na učestanosti komutacije invertora strujni ripl). Zadatak U okviru vežbe, potrebno je sprovesti analizu rada regulisanog pogona sa asinhronim motorom koji se napaja i upravlja iz savremenog industrijskog frekventnog pretvarača. U upravljačkom algoritmu pretvarača implementirano je: 1. Direktna kontrola momenta i fluksa u mašini 2. Regulacija brzine koristi se povratna sprega po estimiranoj brzini (bez davača na vratilu sensorless). Korišćeni pretvarač ima trofazni mosni diodni ispravljač, naponsko jednosmerno međukolo sa čoperom za kočenje i trofazni tranzistorski most za napajanje motora. Principijelni blok dijagram energetskog pretvarača u pogonu sa asinhronim motorom, prikazan je na Sl ~ T R R R C Vdc T R1 a u a T R3 b u b T R5 T R2 T R4 T R6 c u c 3~ AM mostni diodni ispravljač kolo za kočenje filter u međukolu PWM invertor Sl. 1. Blok dijagram elektromotornog pogona. Signali za uključenje tranzistora dobijaju se iz algoritma direktne kontrole momenta. Regulatori momenta i fluksa su histerezisnog tipa. Regulator brzine je nadređen regulatoru momenta, ima PID strukturu (koristi se PI) i ograničenje zadatog momenta. Za signal povratne veze po brzini koristi se estimirana brzina. Principijelni blok dijagram pogona sa opisanom strukturom upravljačkog sistema prikazan je na Sl. 2. 1) Unošenje osnovnih podataka o pogonu Uneti podatke o elektromotornom pogonu (nazivne podatke motora). Koristiti lokalni operatorski panel. 2) Adaptacija parametara Izvršiti identifikaciju parametara motora u pretvaraču ( upoznavanje upravljačkog sistema pretvarača sa povezanim motorom). Identifikacija parametara se može vršiti na dva načina: korišćenjem panela pretvarača ili specijalizovanog programa za podešavanje parametara i praćenje rada pogona DriveWindow. Jednoznačna procedura identifikacija je opisana u postupku vežbe. 2
3 U dc * + Reg. brzine * m e + Reg. momenta S m - ˆ - m ˆ e * s + Reg. fluksa S Izbor vektora 6 - ˆs S mˆ e S ˆ Model motora (adaptivni) TR1- TR6 U dc i abcs M 3 Sl. 2. Principijelni blok dijagram pogona sa direktnom kontrolom momenta i nadređenim PI regulatorom brzine. Za signal povratne veze po brzini koristi se estimirana brzina. 3) Rad u režimu regulacije momenta Podesiti parametre koji ograničavaju maksimalnu brzinu pogona na vrednosti manje od polovine nominalne brzine motora. Promeniti režim rada pogona tako da se preko tastature vrši zadavanje momenta motora. Podesiti parametre pretvarača tako da upravljanje pogonom bude sa lokalnog upravljačkog panela. Postepenim zadavanjem vrednosti momenta proučiti ponašanje pogona u ovom režimu rada. 4) Rad u režimu brzinske regulacije Podesiti parametre tako da se upravljanje pretvaračem vrši preko digitalnih ulaza (start/stop/smer obrtanja) i da se referenta vrednost brzine zadaje preko potenciometra na upravljačkoj ploči. Procedura za podešavanje parametara pretvarača opisana je u postupku vežbe. Podesiti ili proveriti parametre limita zadate i ostvarene brzine, limita momenta. Da li postoji filter u povratnoj sprezi po brzini? Da li je ovaj filter potreban ukoliko se ne koristi signal sa davača na vratilu motora? Koje su vrednosti parametara soft starta? Kako promena vrednosti parametara softstarta utiče na prelazni proces nakon promene zadate brzine? Da li se parametri soft starta mogu podesiti tako da dobijemo različito trajanje ubrzanja i usporenja? Promena trajanja usporenja je posebno značajna u pogonim koji nemaju kolo za kočenje u jednosmernom međukolu. Kako se može uticati na smanjenje izvoda ubrzanja pogona (trzaj)? Pustiti motor u režimu brzinske regulacije sa povratnom spregom prema estimiranoj brzini, bez korišćenja davača na vratilu motora (sensorless). Zadati referentnu brzinu 300 o/min, 750 o/min, 1300 o/min, 1430 o/min ili ( 0,2; 0,5; 0,9; 1,0) n n. Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Posmatrati talasne oblike napona i struje na osciloskopu. Kako se menja vremenski dijagram napona u zavisnosti od brzine? Uočiti razlike u vremenskim dijagramima napona na manjim i većim brzinama. Uočiti promene u vremenskim dijagramima struje. Šta se može zaključiti iz vektorskih (x-y) dijagrama? 3
4 5) Revers pogona Uraditi revers, promenu smera obrtanja motora, zadavanjem promene referentne brzine sa +750 o/min na -750 o/min. Posmatrati m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i u s (t). 6) Opterećivanje motora Korišćenjem jednosmernog motora koji se napaja iz regulisanog tiristorskog ispravljača i radi u režimu regulacije momenta izvršiti opterećivanje motora. Opterećenje izvršiti nakon procesa zaletanja, sa referentnom brzinom 1000 o/min ( 2 n n /3). Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i u s (t). Da li postoji greška brzine u ustaljenom stanju? Na regulisani ispravljač je povezan enkoder koji je korišćen u okviru vežbe sa regulisanim pogonom sa motorom za jednosmernu struju. Očitati na panelu regulisanog ispravljača vrednost merene brzine. Uporediti vrednost merene brzine (na panelu ispravljača) sa vrednošću estimirane brzine (na panelu frekventnog pretvarača) u opterećenom i neopterećenom pogonu. Šta se može zaključiti o prelaznom procesu na osnovu vremenskih dijagrama brzine i momenta motora? Uočiti kako promena opterećenja utiče na vremenske i vektorske dijagramima napona i struje prikazane na osciloskopu. Priprema za vežbu Ponoviti gradivo koje se tiče pogona direktnom kontrolom momenta asinhronog motora i aktuatora za pogone sa asinhronim motorima. Proučiti ovo uputstvo za vežbu i dokumente sa opisom upravljačkog sistema pretvarača. Posebno obratiti pažnju na dokument sa opisom lokalnog upravljačkog panela pretvarača, upravljačke blok dijagrame i na dokument sa prikazom mogućnosti softvera DriveWindow. Uputstvo za upotrebu pretvarača i upravljački blok dijagrami će biti na raspolaganju u Laboratoriji tokom izvođenja vežbe. Postupak U nastavku su sažeto navedena uputstva za izvođenje laboratorijske vežbe. Svi parametri pretvarača imaju jedinstvene brojne oznake. Parametri su podeljeni u grupe, u svakoj grupi može biti različit broj parametara. Oznaka PGG.NN označava da je potrebno podesiti ili proveriti vrednost parametra (P) pretvarača iz grupe sa brojnom oznakom GG, pod rednim brojem NN. Predviđeno je da studenti izvode vežbu samostalno, uz prisustvo i povremenu pomoć dežurnog u Laboratoriji. 1) Unošenje osnovnih podataka o pogonu (korišćenja operatorskog panela) Posebna grupa parametara (grupa 99) je predviđena za unos osnovnih podataka o motoru i pogonu. Pored osnovnih podataka sa nazivne pločice motora, potrebno je uneti i sledeće vrednosti u parametre navedene u nastavku. Koristiti operatorski panel. Jezik P99.01 = ENGLISH Skup unapred podešenih parametara za aplikaciju (Application Macro) P99.02 = T-CTRL Algoritam upravljanja motorom P99.04 = DTC Za unos podataka o motoru koristiti podatke sa nazivne pločice motora. Nazivni napon motora [V] P99.05 = 380 V Nazivna struja motora [A] P99.06 = 6,5 A Nazivna učestanost motora [Hz] P99.07 = 50Hz Nazivna brzina motora [o/min] P99.08 = 1425 o/min Nazivna snaga motora [kw] P99.09 = 3 kw 4
5 2) Identifikacija parametara motora Izvršiti identifikaciju parametara motora ( upoznavanje upravljačkog sistema pretvarača sa povezanim motorom). Koristiti lokalni upravljački panel i program DriveWindow. Odmah po startovanju programa, uspostaviti komunikaciju sa pretvaračem. Obavezna procedura identifikacije parametara (ID Magn) 1. Učitati podešavanja radnog okruženja 01 Vezba 5_ID.dww. Preuzeti mesto upravljanja pretvaračem u lokalno upravljanje sa lokalnog upravljačkog panela. 2. Uneti zahtev za izvršenje skraćene (redukovane) procedure adaptacije parametara: Postupak identifikacije parametara P99.10 ID MAGN 3. Započeti postupak određivanja parametara izdavanjem komande start (zeleni taster). 4. Tokom obaveznog postupka određivanja parametara vrši se uspostavljanje fluksa u mašini, na osnovu čega se određuje minimalni skup parametara motora. Opisana procedura najkraće traje (i obavezna je), ali su performanse pogona ograničene, ukoliko se ne izvrši kompletna procedura identifikacije. Standardna procedura identifikacije parametara (Standard ID Run) 1. Uneti zahtev za izvršenje standardne (kompletne) procedure adaptacije parametara: Postupak identifikacije parametara P99.10 ID RUN 2. Uključiti grafičkih prikaz izabranih veličina na računaru tokom postupka identifikacije parametara. n(t) [o/min] P01.02 u s (t) [V] P01.09 f [Hz] P Započeti postupak određivanja parametara izdavanjem komande start (zeleni taster). 4. Tokom procedure određivanja parametara motora motor dostiže brzinu od oko 80% nazivne brzine. Procedura identifikacije traje oko 1 minut, nakon čega su podešeni svi parametri potrebni za upravljanje pogonom (svi parametri motora, nominalni fluks, inercija motora, parametri regulatora brzine). Poželjno je da se procedura identifikacije parametara motora sprovodi bez opterećenja (raskuplovan motor). Ukoliko to nije moguće obezbediti, mora se proveriti da li je bezbedno kretanje motora i opterećenja na navedenoj brzini. Proveriti smer kretanja motora i priključenog opterećenja. 5. Kada se postupak završi, na ekranu pretvarača se pojavljuje poruka (upozorenje, warning) da je procedura završena. Zabeležite vrednosti parametara koji su određeni. U okviru standardno isporučenog sistemskog softvera pretvarača nije moguće očitati parametre ekvivalentne šeme motora. Proporcionalno pojačanje regulatora brzine P23.01 = Vremenska konstanta integratora regulatora brzine [ms] P23.02 = Kompenzacija ubrzanja [s] P23.04 = 6. Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. 5
6 3) Rad u režimu regulacije momenta Podesiti parametre koji ograničavaju maksimalnu brzinu pogona na vrednosti manje od polovine nominalne brzine motora. Pošto u ovom režimu nema regulacije brzine, radna tačka pogona biće određena zadatim, odnosno ostvarenim momentom i karakteristikom trenja u pogonu. Kako trenje u laboratorijskom modelu pogona nije veliko, ukoliko zadata vrednost momenta bude veća od oko 20%, presek sa karakteristikom trenja biće na velikoj brzini. Minimalna (maksimalna negativna) brzina motora P o/min Maksimalna brzina motora P o/min Jedan ili oba smera obrtanja motora P10.03 REQUEST (oba smera) Promeniti režim rada pogona tako da se preko tastature vrši zadavanje momenta motora. Podesiti parametre pretvarača tako da upravljanje pogonom bude sa lokalnog upravljačkog panela. Izbor reference sa panela P11.01 REF2 (%) Izbor reference momenta (EXT2 u izabranom skupu T-CTRL) P11.06 KEYPAD Prebaciti pretvarač u režim upravljanja sa lokalnog upravljačkog panela (taster LOC). Uključenje i isključenje pogona se vrši zelenim, odnosno crvenim tasterom, respektivno. Uključiti grafičkih prikaz izabranih veličina na računaru. n(t) [o/min] P01.02 u s (t) [V] P01.09 f [Hz] P01.03 Postepenim zadavanjem vrednosti momenta proučiti ponašanje pogona u ovom režimu rada. Referentna vrednost u lokalnom režimu upravljanja može se menjati tasterima sa strelicama gore ili dole, nakon pritiska na taster REF. Referentni smer momenta se može promeniti tasterima za promenu smera (tasteri sa oznakama 0 ili 1, odnosno lučnim strelicama na levo ili desno). Približno odrediti sa kojom vrednosti momenta se dostiže podešena maksimalna brzina. Šta se dešava ukoliko se zada veća vrednost. Kakav je karakter prelaznih procesa u ovom režimu? Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. 4) Rad u režimu brzinske regulacije Pustiti motor u režimu brzinske regulacije sa povratnom spregom po estimiranoj brzini (bez davača na vratilu motora). U ovom delu vežbe je predviđeno da se pogonom upravlja sa panela opremljenog potenciometrom, tasterima i prekidačima. Zadavanje referentne vrednosti brzine vrši se pomoću potenciometra povezanog na analogni ulaz upravljačkog modula pretvarača, a tasteri i prekidači su povezani na digitalne ulaze. Podesiti parametre pretvarača prema tabeli u nastavku. 6
7 Izbor režima rada u izabranom skupu T-CTRL (EXT1/EXT2 SELECT) P11.02 EXT 1 Dozvola za rad pogona (RUN ENABLE) P16.01 DI 4 Signali start/stop/smer P10.01 DI1P, 2P, 3 Minimalna (maksimalna negativna) brzina motora P o/min Maksimalna brzina motora P o/min Izbor signala referentne brzine (EXT REF1 SELECT u izabranom skupu T-CTRL) Minimalna vrednost ulaza tumači se kao minimalna referentna vrednost brzine Maksimalna vrednost ulaza tumači se kao maksimalna referentna vrednost brzine P11.03 AI 1 P V P V Minimalna referentna vrednost brzine P o/min Maksimalna referentna vrednost brzine P o/min Prvi relejni izlaz za signalizaciju Na relejne izlaze su povezane signalne sijalice READY Drugi relejni izlaz za signalizaciju RUNNING Treći relejni izlaz za signalizaciju FAULT (-1) Izbor jednog od dva moguća para vrednosti parametara za trajanje ubrzanja i usporenja Trajanje ubrzanja 1 [s] Parametar definiše trajanje ubrzanja od brzine 0 do maksimalne brzine motora P20.02 (1500o/min) P22.01 DI 4 P s Trajanje usporenja 1 [s] P s Trajanje ubrzanja 2 [s] P s Trajanje usporenja 2 [s] P s Okretanjem potenciometra zadati referentnu brzinu oko 300 o/min, 750 o/min, 1300 o/min i 1430 o/min ( 0,2; 0,5; 0,9; 1.0) n n. Zelenim tasterom se pogon može pokrenuti, a crvenim zaustaviti. Izbor trajanja ubrzanja/usporenja se vrši prekidačem na upravljačkom panelu. Učitati podešavanja radnog okruženja 02 Vezba 5_BRZ.dww. Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. m e * (t) [%] P02.13 n [o/min] P01.02 n * (t) [o/min] P
8 Posmatrati talasne oblike napona i struje na osciloskopu. Snimiti podatke sa osciloskopa u formi slike prikazane na ekranu i kao numeričke podatke. 5) Revers pogona Uraditi revers, promenu smera obrtanja motora, zadavanjem promene referentne brzine sa 750 o/min na -750 o/min ( 0,5 n n na -0,5 n n ). Smer okretanja motora određen je stanjem prekidača na upravljačkom panelu. Posmatrati promene na vremenskom dijagramu: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. m e * (t) [%] P02.13 n [o/min] P01.02 n * (t) [o/min] P ) Opterećivanje motora Uz pomoć dežurnog u Laboratoriji, korišćenjem jednosmernog motora koji se napaja iz regulisanog tiristorskog ispravljača i radi u režimu regulacije momenta izvršiti opterećivanje motora. Opterećenje izvršiti nakon procesa zaletanja, sa referentnom brzinom 1000 o/min ( 2 n n /3). Posmatrati promene na vremenskim dijagramima: m e (t), m e * (t), i s (t), φ s * (t), n(t) i n * (t). Snimiti vremenske dijagrame kao numeričke podatke. m e * (t) [%] P02.13 n [o/min] P01.02 n * (t) [o/min] P02.02 Izveštaj Posmatrati talasne oblike napona i struje na osciloskopu. Snimiti podatke sa osciloskopa u formi slike prikazane na ekranu i kao numeričke podatke. Izveštaj treba da sadrži odgovore na pitanja postavljena u zadatku vežbe i zaključke izvedenih analiza. Karakteristične vremenske zavisnosti koje su snimljene u toku vežbe, dati na preglednim dijagramima sa odgovarajućim komentarima. 8
REGULISANI ELEKTROMOTORNI POGON SA DIREKTNOM KONTROLOM MOMENTA ASINHRONOG MOTORA
ŠESTA VEŽBA REGULISANI ELEKTROMOTORNI POGON SA DIREKTNOM KONTROLOM MOMENTA ASINHRONOG MOTORA Uvod Cilj vežbe je da se pomoću laboratorijskog modela regulisanog pogona sa asinhronim motorom sa direktnom
Διαβάστε περισσότεραTreća vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom
Treća vežba Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa jednosmernim motorom Uvod Cilj vežbe je da se pomoću laboratorijskog modela regulisanog pogona sa jednosmernim nezavisno pobuđenim
Διαβάστε περισσότεραPeta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem
Peta vežba Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem Uvod Cilj vežbe je da se prouči način korišćenja i rada jednog industrijskog uređaja za upravljanje
Διαβάστε περισσότεραPeta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom
Peta vežba Vektorsko upravljanje asinhronim motorom Uvod Cilj vežbe je da se prouče statičke i dinamičke karakteristike pogona sa vektorskim upravljanjem. Kroz ovu vežbu, studenti će imati priliku da prouče
Διαβάστε περισσότεραČetvrta vežba. Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem. Uvod. Opis vežbe
Četvrta vežba Eksperimentalna analiza rada regulisanog elektromotornog pogona sa vektorskim upravljanjem Uvod Cilj vežbe je da se prouči način korišćenja i rada jednog industrijskog uređaja za upravljanje
Διαβάστε περισσότεραTREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA
TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA 1. UVOD RADNI REŽIMI I UPRAVLJANJE POGONOM SA ASINHRONIM MOTOROM Na laboratorijskom modelu grupe koju čini trofazni asinhroni motor sa kaveznim rotorom i jednosmerni motor sa
Διαβάστε περισσότεραTREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA
TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA RADNI REŽIMI POGONA SA ASINHRONIM MOTOROM 1. UVOD Na laboratorijskom modelu grupe koju čini jednosmerni motor sa nezavisnom pobudom i trofazni asinhroni motor sa kaveznim rotorom,
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραRegulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje
Regulisani elektromotorni pogoni sa mašinama jednosmerne struje Osnovne karakteristike Načini realizacije (aktuatora) Rad u 2 ili 4 kvadranta Rad u proširenom opsegu brzina Naponski izvor naponski upravljivi
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 5: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE Autori: Predrag Pejović i Vladan
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραSnimanje karakteristika dioda
FIZIČKA ELEKTRONIKA Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME POSTAVLJANJA VEŽBE (SASTAVLJANJA ELEKTRIČNE ŠEME) I PRIKLJUČIVANJA MERNIH INSTRUMENATA MAKETA MORA BITI ODVOJENA
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραLINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραČETVRTA LABORATORIJSKA VEŽBA
ČETVRTA LABORATORIJSKA VEŽBA UPRAVLJANJE POGONOM SA ASINHRONIM MOTOROM 1. UVOD Na laboratorijskom modelu pogoa aaliziraće se tipiči ačii upravljaja brziom pogoa sa asihroim pogoskim motorom, i to: upravljaje
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραLABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe
LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe 2014/2015 LABORATORIJSKI PRAKTIKUM-ELEKTRONSKE KOMPONENTE Laboratorijske vežbe Snimanje karakteristika dioda VAŽNA NAPOMENA: ZA VREME
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4: UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA Autori: Predrag Pejović i
Διαβάστε περισσότεραTranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa
Tranzistori s efektom polja Spoj zajedničkog uvoda U ovoj vježbi ispitujemo pojačanje signala uz pomoć FET-a u spoju zajedničkog uvoda. Shema pokusa Postupak Popis spojeva 1. Spojite pokusni uređaj na
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata
Διαβάστε περισσότεραIz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,
. Na slici je jednopolno prikazan trofazni EES sa svim potrebnim parametrima. U režimu rada neposredno prije nastanka KS kroz prekidač protiče struja (168-j140)A u naznačenom smjeru. Fazni stav struje
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu
OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu I Definisanje frekventnih karakteristika Dinamički modeli sistema se definišu u vremenskom, Laplace-ovom
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραUPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU UPUTSTVA ZA INSTRUMENTE I OPREMU MULTIMETAR FLUKE 111 I PROTOBORD- Vladimir Rajović IZVOR ZA NAPAJANJE Agilent E3630A-Dušan Ćurapov GENERATOR
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE
veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραOvisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji
Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji Električna shema temeljnog spoja Električna shema fizički realiziranog uzlaznog pretvarača +E L E p V 2 P 2 3 4 6 2 1 1 10
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE
KATEDRA ZA ELEKTRONIKU Laboratorijske vežbe DIGITALNA ELEKTRONIKA (smer EL) ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE NAPOMENA: Prilikom rada na računaru mora se poštovati sledeće: - napajanje na
Διαβάστε περισσότεραOgled zaustavljanja i zaletanja
Ogled zaustavljanja i zaletanja Ogled zaustavljanja Koristi se za određivanje momenta inercije ili za određivanje gubitaka pri zaustavljanju Postupak podrazumeva da zaletimo mašinu, pa je isključimo sa
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραPID regulatori. Univerzitet u Novom Sadu, Fakultet tehničkih nauka, Katedra za Automatiku i upravljanje sistemima
PID regulatori UVOD PID regulatori su našli široku primenu u procesnoj industriji zahvaljujući jednostavnoj konstrukciji i implementaciji u praksi. Zato u praktičnoj upotrebi imaju prednost u odnosu na
Διαβάστε περισσότεραMST-107 MIKROSTEP DRAJVER ZA KORAČNE MOTORE OPIS
MST-107 MIKROSTEP DRAJVER ZA KORAČNE MOTORE OPIS MST-107 je mikrostep drajver za koračne motore sa maksimalnim naponom napajanja 40V i za maksimalnu struju od 7,5 A po fazi. Upravljanje koračnim motorom
Διαβάστε περισσότεραSinus N. Santerno Carraro Group. Frekventni regulatori. Korisničko uputstvo Instrukcije za instalaciju i programiranje. Proizvođač.
Sinus N Frekventni regulatori Korisničko uputstvo Instrukcije za instalaciju i programiranje Proizvođač Santerno Carraro Group Predostrožnosti prilikom rukovanja Rukovanje i instalacija Rukujte u skladu
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI FAKULTET. Projekat Oznaka crteža Status. Setap za laboratorijske vežbe Električne šeme Projekat izvedenog stanja
0 F_00 ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Univerzitet u Beogradu Bul. Kralja Aleksandra 000 Beograd Elektromotorne pogone Investitor Projekat Oznaka crteža Status Izvodjač (firma) ETF Beograd Setap za laboratorijske
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραDigitalno regulisani pogoni jednosmerne struje. Primena mikroprocesora u energetici predavanje 7 (Novembar 2009)
Digitalno regulisani pogoni jednosmerne struje Primena mikroprocesora u energetici predavanje 7 (Novembar 2009) Sadržaj 1 Šta regulišemo u pogonima? 2 Prekidački izvori jednosmernog napona 3 Digitalno
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραKola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu
Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama
Διαβάστε περισσότεραPRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:
ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: ELEKTRONIKA Godina 2006/2007 PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA: ELEKTRONIKA (SGE, SGMIM, SGUS) ELEKTRONIKA U TELEKOMUNIKACIJAMA
Διαβάστε περισσότεραSinhrone mašine 1. Slika Vektorski dijagram natpobuđenog sinhronog generatora.
Sinhrone mašine 1 5. Zadatak: Trofazni sinhroni generator ima nominalne podatke: 400 kw, 6,3 kv, 50 Hz, 45,8 A, cosϕ = 0,8, 1500 o/min i sinhronu reaktansu X s = 18 Ω. Svi gubici se mogu zanemariti. Generator
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραI Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Διαβάστε περισσότεραEMHEATER SOFT STARTER SERIJE EM-GW REAL IMPEKS DOO MARKA OREŠKOVIĆA 41C PALIĆ SRBIJA UPUTSTVO ZA KORIŠĆENJE. ver. 1.0
UPUTSTVO ZA KORIŠĆENJE SOFT STARTER SERIJE EM-GW REAL IMPEKS DOO MARKA OREŠKOVIĆA 41C 24413 PALIĆ SRBIJA ver. 1.0 BEZBEDNOSNE KLAUZULE Hvala vam što ste izabrali inteligentni soft starter za motore, ovaj
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότερα4. Regulacija AM u KSP V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka 4. VEKTORSKA REGULACIJA ASINKRONOG MOTORA
4. VEKTORSKA REGULACIJA ASINKRONOG MOTORA 4.1 Regulacija istosmjernog stroja s neovisnom uzbudom ε mikroračunalo i/ili upravljačka elektronika energetski sklop motor ω α ω regulator brzine α* i * α regulator
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραPrimena asinhronih motora u električnoj vuči. Pantić Željko, laboratorija za mikroprocesorsko upravljanje elektromotornim pogonima
Primena asinhronih motora u električnoj vuči Pantić Željko, laboratorija za mikroprocesorsko upravljanje elektromotornim pogonima Sadržaj Uvod Istorijski pregled razvoja elektrovučnih sistema Istorijski
Διαβάστε περισσότεραProstar frekventni regulator
Prostar frekventni regulator Serija F1500-G od 02 do 110 kw Uputstvo za korisnike Sadržaj I. Uputstava za bezbedan rad...1 II. Proizvodi...2 2.1. Modeli i pločica... 2 2.2. Spisak proizvoda...3 2.3. Izgled
Διαβάστε περισσότεραDINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA
DINAMIČKI MODEL (SIMETRIČNOG) TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA bs as cs bs br cr br ar br ar cr ar cr bs cs as 1856-1943 cs as Asinhroni (indukcioni) motor Patent iz1888 godine Naponska jednačina: u u R i t
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραMAGNETNO SPREGNUTA KOLA
MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα