MIKRORAČUNAR. Sl.1. - Sklop mikroračunara kao crna kutija
|
|
- Πολυξένη Ἰσμήνη Βιτάλης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 MIKRORAČUNAR Mikroračunar je sastavljen od četiri osnovna bloka (Sl.) - to zovemo hardver: -mikroprocesora -memorije -ulaznog međusklopa -izlaznog međusklopa Programska podrška (to zovemo softver) je vezivna materija koja ta četiri bloka osmišljava i drži ih zajedno. Mikroprocesor sjedinjuje u sebi sposobnost računskog dela i dela koji je sposoban da na temelju dobijenih rezultata donosi odluke-izabere jedan od alternativnih smerova daljnjeg delovanje ili akcije. U memoriji se smeštaju podaci u binarnom obliku, međurezultati i rezultati. U memoriji su takođe smešteni programi koji određuju mikroprocesoru koje operacije mora izvršiti. Preko ulaznog međusklopa ostvaruje se put za prenos binarnih podataka (u paralelnom ili serijskom obliku) od ulaznih jedinica prema mikroprocesoru ili memoriji. Izlazni međusklop omogućava prenos binarnih podataka od mikroprocesora prema izlaznim jedinicama. Sastavni blokovi (mikroprocesor, ulaznoizlazni međusklopovi, memorija) su preko spoljne sabirnice povezani i čine mikroračunar (Sl..). Spoljna sabirnica je skup linija preko kojih se saobraća između sastavnih delova mikroračunara. Sl.. - Sklop mikroračunara kao crna kutija
2 Sl.2. prikazuje strukturu mikroračunara zasnovanog na porodici Motorola M6800,gde su: - MPU: mikroprocesor, - RAM, ROM: memorija sa direktnim pristupom, ispisna memorija, - START UP, CLOCK: pomoćni sklopovi, - PIA: paralelni U/I međusklop, - ACIA; serijski međusklop. Spoljna sabirnica se sastoji od upravljačke (CONTROL BUS) i adresne (ADRESS BUS) sabirnice i sabirnice podataka (DATA BUS). Sl.2. - Struktura mikroračunara zasnovanog na mikroprocesorskoj porodici M6800 Sl.3 prikazuje građu mikroračunara na osnovi mikroprocesora Intel 8080, a sastoji se od memorije RAM, ROM, U/I međusklopa i specijalne jedinice nazvane upravljački sklop (system controller), generatora takta, kao pomoćnog sklopa. Spoljna sabirnica se sastoji od adresne sabirnice, sabirnice podataka i upravljačke sabirnice. 2
3 Sl.3 - Struktura mikroračunara na bazi mikroprocesora Intel 8080 MODEL MIKROPROCESORA Mikroprocesor je osnovni sastavni blok mikroračunara. On je centralno procesorska jedinica realizovana u tehnologiji LSI. Sastoji se od sklopova koji dekodiraju instrukcije pribavljene iz memorije i u skladu s tim generšu sekvence upravljačkih signala (koji određuju niz prenosa preko interne sabirnice, prenose kroz aritmetičko-logičku jedinicu, pobuđivanje internih sklopova i sl.), potrebnih za izvođenje instrukcije. To je jedan od osnovnih zadataka upravljačke jedinice. Mikroprocesorski čip sadrži aritmetičko-logičku jedinicu (ALU). U njoj se izvode aritmetičke i logičke operacije na binarnim podacima. Registri za privremeno skladištenje i rukovanje podacima također su sastavni deo procesora LSI. Budući da većina standardnih mikroprocesora ima reč dužine osam bita (bajt), dat je opis njegovog rada na jednostavnom modelu 8-bitnog mikroprocesora. Dužina reči od 8 bita onemogućava da se instrukcijska reč razdeli na klasičan način kao kod računara: na polje operacijskog koda, na polje načina adresiranja i na adresno polje (Sl.4). Samo polje operacijskog koda zauzelo bi veći deo 8-bitne reči. Na primer, 8-bitni mikroprocesor M-6800 ima osnovni skup od 72 instrukcije, što zahteva operacijski kod od 7 bita (2 7 > 72 > 2 6 ), ako privremeno zanemarimo 97 različitih operacijskih kodova u zavisnosti od načina adresiranja. 3
4 Sl.4 - Organizacija instrukcijske reči Adresno polje bilo bi svedeno, u najboljem slučaju na jedan bit. To znači da bi bilo moguće direktno adresirati samo dve memorijske lokacije- što je očito premalo. Problem dužine reči mora biti kod mikroprocesora rešen pribavljanjem više 8-bitnih reči za konstrukciju jedne instrukcijske reči. Zbog čega reč mikroprocesora nije duža (npr. 24 ili 32 bita)? Većina razloga je u tehnološkim ograničenjima, na primer u broju izvoda na integrisanom kućištu DIP (sa izvodima u dve linije), problemu gustoće integracije komponenti, postojećoj opremi za testiranje i ispitivanje čipova u fazi proizvodnje i sl.. Jednostavni model na kojem će biti opisan princip rada prikazan je na Sl.5. Model mikroprocesora ima akumulator A koji koji se upotrebljava za privremeno skladištenje jednog od operanada. Akumulator učestvuje pri izvršavanju aritmetičkih i logičkih opracija na podacima, te ima i središnju ulogu u prenosu podataka unutar mikroračunara ili sklopa mikroračunara. Programsko brojilo (programski brojač) - registar PC - sadrži adresu sledećeg bajta koji će biti pribavljen u narednom ciklusu. Operacijski kod instrukcije upisuje se u instrukcijski registar - registar IR. U 6-bitnom brojilu podataka (registar podataka) registru DC, sadržana je adresa memorijske lokacije u kojoj se nalazi operand. Izvođenje svake instrukcije deli se na: - fazu pribavljanja instrukcije -PRIBAVI (fetch), - fazu izvršavanje instrukcije -IZVRŠI (execute). Mikroprocesor za vreme faze PRIBAVI postavlja sadržaj programskog brojila preko interne sabirnice na spoljnu adresnu sabirnicu. Ujedno šalje i odgovarajuće upravljačke signale (signal ČITAJ) na spoljnu upravljačku sabirnicu (u našem slučaju pojednostavljeni model imće samo dva upravljačka signala: ČITAJ i PIŠI). Memorijski sklop dekodira postavljenu adresu (prisutnu na adresnoj sabirnici) u cilju pristupa do odgovarajuće memorijske reči. Za nekoliko stotina ns (npr. 500 ns) sadržaj specificirane memorijske lokacije pojaviće se na spoljnoj sabirnici podataka. Taj se sadržaj skladišti u instrukcijskom registru IR, i to je operacijski kod instrukcije. Za vreme faze PRIBAVI mikroprocesor upotrebljava svoju internu logiku i povećava sadržaj programskog brojila. 4
5 Sl.5 - Pojednostavljeni model mikroprocesora U fazi IZVRŠI upravljačka jedinica, u skladu s operacijskim kodom koji je skladišten u instrukcijskom registru, stvara niz upravljačkih signala. Rezultat tog niza signala su odgovarajući prenosi podataka, odnosno operacije (npr. aktiviranje pojedinih sklopova unutar aritmetičko-logičke jedinice, izvršavanje (izvođenja) zadate instrukcije.) Operacije unutar mikroprocesora (često se nazivaju mikrooperacijama) sinhronizovane su generatorom takta. Perioda generatora takta može biti, u zavisnosti od tipa mikroprocesora, od 00 ns do nekoliko µs. Signali generatora takta mogu se sastojati od jednog ili više signala (to je onda višefazni generator takta, npr. mikroprocesor M6800 ima signale φ i φ2). Za pojednostavnjeni model izabran je jednofazni generator takta (Sl.6). φ je obično oznaka za signal generatora takta. Sl.6 - Jednofazni signal takta (vremenskog vođenja) Φ pojednostavljenog modela mikroprocesora Na primeru jednostavnog programa sa Sl.7 prikazani su vremenski dijagram stanja na spoljnim sabirnicama i promene u sadržajima registara modela u cilju objašnjenja rada mikroprocesora. 5
6 Sl.7 - Primer programa Napomena: Adrese i sadržaji memorijski lokacija na Sl.7 prikazani u heksadekadnom sistemu. Početni uslov (sadržaj registara) prikazuje Sl.9. Na slici su označeni samo oni registri koji učestvuju u izvođenju programa. U programskom brojilu postavljena je adresa prve instrukcije. Sl.9 - Početni uslovi 6
7 Sl.0 - Stanje nakon faze PRIBAVI: Prvi ciklus prve instrukcije Sl.0 prikazuje stanje nakon faze PRIBAVI: u instrukcijskom registru skladišten je operacijski kod instrucije, sadržaj programskog brojila povećan je za. Sadržaj instrukcijskog registra 000 (B6-heksadekadno) dekodiran je kao: napuni akumulator A sadržajem memorijske lokacije koje je adresa sadržana u sledeća dva bajta. Mikroprocesor pribavlja sledeći bajt postavljanjem sadržaja programskog brojila na adresnu sabirnicu i generiranjem upravljačkog signala ČITAJ. Pribavljeni bajt se smeštava u brojilo podataka. Sl. prikazuje stanje nakon pribavljanja značajnijeg bajta adrese operanda (02..); programsko je brojilo uvećano za. Mikroprocesor pribavlja treći bajt instrukcijske reči-manje značajni bajt adrese operanda (..0) i smešta ga u brojilo podataka; programsko brojilo uvećava se za i pokazuje na sledeću instrukciju 9B (Sl.7). Sl.. Stanje nakon pribavljanja značajnijeg bajta adrese operanda: Drugi ciklus prve instrukcije 7
8 Sl.2 prikazuje stanje nakon pribavljanja manje značajnog bajta adrese operanda. Sl 2. Stanje nakon pribavljanja manje značajnog bajta adrese operanda: Treći ciklus prve instrukcije Ako se na trenutak pretpostavi da instrukcijski registar IR (0-7) i brojilo podataka DC (0-5) čine jedan 24-bitni registar, može se instrukcijski registar smatrati poljem operacijskog koda, a brojilo podataka adresnim poljem (Sl.3). Sl.3 - Instrukcijska reč sastavljena iz tri bajta Postupku pribavljanja kompletne instrukcijske reči mikroprocesora su bila tri ciklusa (3x bajt), dok bi računar sa dužinom reči od 24 bita taj isti postupak obavio u jednom ciklusu. Mikroprocesor pribavlja operand postavljanjem sadržaja brojila podataka na adresnu sabirnicu i generisanjem upravljačkog signala ČITAJ. Sl.4 prikazuje konačni rezultat izvođenja prve instrukcije: akumulator A napunjen je sadržajem memorijske lokacije 020. Sadržaj programskog brojila nije povećan, jer je pribavljen operand a ne instrukcija - mikroprocesor je bio u fazi IZVRŠI. 8
9 Sl.4 Stanje nakon izvođenja prve instrukcije: Četvrti ciklus prve instrukcije Sl.5. prikazuje pojednostavnjeni vremenski dijagram izvođenja prve instrukcije. Instrukcija se izvodi u četiri ciklusa (periode) generatora takta φ. Nastavlja se dalje izvođenje programa. Sl.6 prikazuje stanje nakon pribavljanja prvog bajta druge insrukcijske reči. U instrukcijskom registru smešten je operacijski kod druge instrukcije. Sadržaj programskog brojila povećan je za. Instrukcijski kod 9B, uz specificiranje operacije (pribrajanja operanda sadržaju akumulatora A), određuje i način adresiranja - sledeći bajt je manje značajan bajt adrese operanda. Sl.5 - Pojednostavljeni vremenski dijagram izvođenja prve instrukcije 9
10 Sl.6 - Stanje nakon pribavljanja prvog bajta druge instrukcije: Prvi ciklus druge instrukcije Sl.7 prikazuje stanje nakon pribavljanja drugog bajta instrukcijske reči. Programsko brojilo povećano je za, a u brojilo podataka smeštava se adresa operanda. Sl.8 prikazuje rezultat konačnog izvođenja instrukcije-sadržaju akumulatora A pribrojen je sadržaj sa memorijske lokacije 00FF (A). Programsko brojilo nije povećano za - mikroprocesor je bio u fazi IZVRŠI. Sl. 7 - Stanje nakon pribavljanja drugog bajta instrukcijske reči: Drugi ciklus druge instrukcije 0
11 Sl.8 - Prikaz konačnog izvođenja instrukcije Sl.9 prikazuje vremenski dijagram izvođenja druge instrukcije. Tabela prikazuje stanje na sabirnici podataka i adresnoj sabirnici za model mikroprocesora prilikom izvođenja zadatog programa sa Sl.7. U mnemoničkom kodu program bi imao (za mikroprocesor M6800) sledeći oblik: LDAA $020 ADDA $FF (Napomena: $ je oznaka za heksadekadni broj ) Sl.9 - Vremenski dijagram izvođenja druge instrukcije
12 Tabela Stanje na sabirnici podataka i adresnoj sabirnici Instrukcija Broj ciklusa Ciklus Signal Adresne sabirnice Sabirnice podataka (Čitaj) Adresa instrukcije Operacijski kod B6 4 2 Adresa instrukcije + Adresa značajnijeg bajta operanda 3 Adresa instrukcije +2 Adresa manje značajnog bajta operanda 4 Adresa operanda Operand Adresa instrukcije Operacijski kod 9B 3 2 Adresa instrukcije + Adresa operanda 3 Adresa operanda Operand Broj ciklusa potreban mikroprocesoru M6800 za izvođenje prve instrukcije je 4, adruge 3 ciklusa. Vidimo da se razmatranja na jednostavnom modelu u ovom primeru podudaraju s izvođenjem u stvarnim mikroprocesorima. ZADACI. Na osnovu Tabele 2, koja opisuje stanje na spoljnim sabirnicama pojednostavnjenog modela mikroprocesora za instrukciju STA $00F (pohrani sadržaj akumulatora A na memorijsku lokaciju 00F), nacrtajte vremenski dijagram. Tabela 2 Stanje na sabirnicama u zadatku Instrukcija Broj ciklusa Ciklus Signa Signal Adresna sabirnica Sabirnica podataka l čitaj piši Pohrani sadržaj 0 Adresa instrukcije Instrukcijski kod akumulatora A Adresa instrukcije + Prva polovina odredišne adrese (0) na 3 0 Adresa instrukcije +2 Druga polovina odredišne adrese memorijsku (0F) lokaciju 00F 4 0 Odredišna adresa Podatak iz akumulatora (Rešenje: Vremenski dijagram zadatka prikazuje Sl.20) 2
13 Sl Rešenje zadatka 2. Nacrtajte vremenski dijagram za sledeću instrukciju LDA $0F (napuni akumulator A sa memorijske lokacije 000F ). Instrukcija se izvršava u tri ciklusa. 3. Mikroprocesori su spori. Šta je glavni razlog njihovoj sporosti? 4. Sl.2 prikazuje početna stanja internih registara pojednostavljenog modela mikroprocesora. Upišite nove sadržaje u interne registre i memoriju nakon izvođenja sledeće programske sekvence: LDA $009 ADD $00A ADD $00B STA $0FF 3
14 Sl..2 - Početna stanja internih registara pojednostavnjenog modela mikroprocesora za zadatak 4 Sl.22 prikazuje sadržaje programske memorije i početno stanje memorije podataka. Sl Programska memorija i početno stanje memorije podataka za zadatak 4 4
15 PRIMER: Pratiti sadržaje registara i stanja na upravljačkoj liniji R/W, adresnoj sabirnici i sabirnici podataka u toku izvršavanje sledećeg programskog segmenta: komentar: LDA $020 Napuni ACC sadržajem lokacije (020) 6 ADD $FF Dodaj sadržaj lokacije (00FF) 6 STA $0202 Smesti rezultat na adresu (0202) 6 JMP $03 Skok na instrukciju čiji se kod nalazi na adresi (03) 6 Sadržaj memorije je: aresa sadržaj: komentar: 00FF A podatak 000 B6 LDA $ B ADD $FF 004 FF STA $ D JMP $ A kod neke instrukcije. 020 podatak REŠENJE: Instrukcija: ciklus PC IR DC ACC R/W Adresna sabirnica 00 B LDA B $ B B ADD $FF STA $0202 JMP $ A 00B 04 9B 9B 9B D D D Kod instr FF 00FF 00FF FF A 03 Sabirnica podataka B B FF A D D 3 Kod instr. 5
STANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA
STANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA UVOD Svaki sastavni deo, a time i celi mikroprocesor, najbolje je opisan skupom registara i njihovom funkcijom, putevima između registara, nizom operacija koje se
Διαβάστε περισσότεραSTANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA
STANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA UVOD Svaki sastavni deo, a time i celi mikroprocesor, najbolje je opisan skupom registara i njihovom funkcijom, putevima između registara, nizom operacija koje se
Διαβάστε περισσότεραLogičko i fizičko stanje digitalnog kola
LOGIČKA KOLA Kao što smo već istakli, obrada podataka u digitalnom račuanaru se realizuje pomoću električnih veličina (napon, struja), odnosno elektronski sklopovi računara obrađuju električne veličine
Διαβάστε περισσότεραNajjednostavnija metoda upravljanja slijedom instrukcija:
4. Upravljačka jedinica Funkcija upravljačke jedinice Prijenos upravljanja između programa Rekurzivni programi LIFO ili stožna struktura Uporaba stoga AIOR, S. Ribarić 1 Funkcije upravljačke jedinice:
Διαβάστε περισσότεραORGANIZACIJA PREKIDNOG SISTEMA ZA MIKROPROCESOR M6800
ORGANIZACIJA PREKIDNOG SISTEMA ZA MIKROPROCESOR M6800 Mikroprocesor M6800 ima tri prekidna ulaza: Reset (RES), Non-Maskable Interrupt (NMI - nemaskirajući prekid) i Interrupt Request (IRQ). Prekidni sled
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα1a. Von Neumannov model računala
1a. Von Neumannov model računala Razvoj programirljivosti računala: Univerzalni stroj [Turing36] TS koji čita logičku funkciju s trake ENIAC (1943-1947): ručno prospajanje, prekidači (Mauchly, Eckert)
Διαβάστε περισσότεραPREGLED SKUPA INSTRUKCIJA (NAREDBI) I ASEMBLER
PREGLED SKUPA INSTRUKCIJA (NAREDBI) I ASEMBLER UVOD Ako digitalne sklopove-komponente mikroračunara prikažemo kao građevne blokove (sastavne jedinice), tada je softver ona vezivna materija, koja te blokove
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. GRAĐA RAČUNALA (predavanja u ak. god /2006.)
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku GRAĐA RAČUNALA (predavanja u ak. god. 2005./2006.) doc.dr.sc. Goran Martinović www.etfos.hr/~martin goran.martinovic@etfos.hr Tel: 031 224-766
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραNajjednostavnija metoda upravljanja slijedom instrukcija:
4. Upravljacka jedinica Funkcija upravljacke jedinice Prijenos upravljanja izmedu programa Rekurzivni programi LIFO ili stožna struktura Uporaba stoga AIOR, S. Ribaric 1 Funkcije upravljacke jedinice:
Διαβάστε περισσότερα19. INTEGRISANI DIGITALNI PROCESORI SIGNALA
19. INTEGRISANI DIGITALNI PROCESORI SIGNALA U prethodna dva poglavlja razmotrena su dva načina implementacije sistema za digitalnu obradu signala čije su karakteristike komplementarne. Softverska implementacija
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότερα7. Mikroprogramiranje
7. Mikroprogramiranje Osnovni pojmovi i Wilkesova izvorna shema Faze mikroprogramiranja Struktura mikroprogramirane upravljačke jedinice Model mikroprogramiranog procesora Upravljačke riječi (mikroriječi)
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραElementarna memorijska kola
Elementarna memorijska kola gmemorijska kola mogu da zapamte prethodno stanje gflip-flop je logička mreža a koja može e da zapamti samo jedan bit podatka (jednu binarnu cifru) flip - flop je kolo sa dva
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραVON NEUMANNOV MODEL RAČUNALA
S. RIBARIĆ - GRAĐA RAČUNALA 37 2. POGLAVLJ VON NUMANNOV MODL RAČUNALA 2.1. UVOD Jedan od najznačajnijih članaka na području arhitekture računala Uvodna rasprava o logičkom oblikovanju elektroničkog računskog
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραHardverska struktura plc-a
Hardverska struktura plc-a 2.1 Hardverska struktura PLC-a 2.2 Procesorski modul 2.3 Memorija 2.4 Ulazno-izlazni (I/O) moduli 2.5 Specijalni, funkcijski i tehnološki moduli 2.6 Komunikacioni interfejs 2.7
Διαβάστε περισσότεραORGANIZACIJA PROCESORA
JOVAN ðorðević ORGANIZACIJA PROCESORA Beograd 2006. SADRŽAJ SADRŽAJ...I 1 PROCESOR... 3 1.1 ARHITEKTURA I ORGANIZACIJA PROCESORA... 3 1.2 OPERACIONA JEDINICA... 11 1.2.1 OPERACIONA JEDINICA SA DIREKTNIM
Διαβάστε περισσότεραARHITEKTURA RAČUNARA
ARHITEKTURA RAČUNARA Ciljevi predmeta 1. Jasno i potpuno upoznavanje sa prirodom i karakteristikama današnjih računarskih sistema. Ovo su veoma izazovni zadaci zbog: Mnogo je naprava koje se nazivaju računarima:
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραProtočnost 1. PROTOČNOST. 1.1 Osnovne tehnike za eksploataciju paralelizma
SADRŽAJ 1. PROTOČNOST...2 1.1 Osnovne tehnike za eksploataciju paralelizma...2 1.2 Protočna obrada na nivou instrukcije osnovni koncepti...3 1.3 Performansne mere... 1.4 Tehnika projektovanja protočnog
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραPoglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema
Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραPOSTUPAK PROJEKTOVANJA CENTRALNOG PROCESORA
Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka POSTUPAK PROJEKTOVANJA CENTRALNOG PROCESORA LPRS2 Logičko projektovanje centralnog procesora Formalan postupak koji Na početku ima definiciju arhitekture
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα3. STRUKTURE PODATAKA
3 STRUKTURE PODATAKA Osnovni ili primitivni tipovi podataka sa kojima se instrukcijama mikroprocesora C68020 direktno operiše, su označene i neoznačene celobrojne vrednosti, BCD celobrojne vrednosti i
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE
KATEDRA ZA ELEKTRONIKU Laboratorijske vežbe DIGITALNA ELEKTRONIKA (smer EL) ANALIZA RADA 6T_SRAM I 1T_DRAM MEMORIJSKE ĆELIJE NAPOMENA: Prilikom rada na računaru mora se poštovati sledeće: - napajanje na
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραGLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.
GLAZBENA UJETNOST Rezultati državne mature 2010. Deskriptivna statistika ukupnog rezultata PARAETAR VRIJEDNOST N 112 k 61 72,5 St. pogreška mjerenja 5,06 edijan 76,0 od 86 St. devijacija 15,99 Raspon 66
Διαβάστε περισσότεραfor <brojacka_promenljiva> := <pocetna_vrednost> to <krajnja_vrednost> do <naredba>
Naredbe ponavljanja U većini programa se javljaju situacije kada je potrebno neku naredbu ili grupu naredbi izvršiti više puta. Ukoliko je naredbu potrebno izvršiti konačan i mali broj puta, problem je
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραMerenje vremena treperenja tastera pomoću mikrokontrolera AT89S8253
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET KATEDRA ZA ELEKTRONIKU Merenje vremena treperenja tastera pomoću mikrokontrolera AT89S8253 Studenti: Milan Radenković 11280 Aleksandar Stevanović 11313 2 SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραMEMORIJA. Karakteristike memorijskih sistema
MEMORIJA Memorija je svojim konceptom najjednostavnija. Međutim u odnosu na druge elemente, pokazuje najširi spektar: tipova, tehnologija, organizacije, performansi i cijena. Nijedna tehnologija nije optimalna
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότερα