STANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA
|
|
- Λαδων Σπανός
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 STANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA UVOD Svaki sastavni deo, a time i celi mikroprocesor, najbolje je opisan skupom registara i njihovom funkcijom, putevima između registara, nizom operacija koje se izvode na binarnim informacijama skladištenim u registrima, te upravljačkim funkcijama koje rukovode tim operacijama. Skup registara, putevi između njih, organizacija i način delovanje upravljačke jedinice (a time i delovanje mikroprocesora kao celine) određuje arhitekturu mikroprocesora. Većina današnjih mikroprocesora istog je tipa arhitekture. Elementi te standardne arhitekture su sledeći: - upravljačka jedinica, - aritmetičko-logička jedinica, - jedan ili više akumulatora, - registri opšte namene ili skup registara opšte namene, - adresni registri, - interne sabirnice. UPRAVLJAČKA JEDINICA Upravljačka jedinica generiše upravljačke signale i koordinira sve aktivnosti unutar mikroprocesora. Ona pribavlja, dekodira i omogućuje izvođenje instrukcije. Upravljačka jedinica takođe komunicira s ostalim komponentama mikroračunara preko ulazno-izlaznih linija - upravljačke sabirnice. Za vreme faze PRIBAVI upravljačka jedinica pribavlja instrukciju i dekodira operacijski kod. U skladu s interpretacijom operacijskog koda, menja stanje mikroprocesora i šalje upravljačke signale drugim elementima mikroprocesora i mikroračunara. Niz takvih upravljačkih signala rukovodi izvršavanjem instrukcije pribavljene iz memorije. Element iz niza upravljačkih signala naziva se mikroinstrukcija. Mikroinstrukcija je upravljačka reč koja je uzrok jedne ili više istovremenih operacija - mikrooperacija. Primeri takvih mikrooperacija su prenosi između registara, posmak sadržaja registara i slično. Instrukcija pribavljena iz memorije mikroračunara (makrinstrukcija) obično uslovljava izvođenje čitavog niza mikroinstrukcija. ARITMETIČKO - LOGIČKA JEDINICA I AKUMULATOR Aritmetičko-logička jedinica je višefunkcijski digitalni kombinacioni sklop. Ona izvršava osnovne aritmetičke i logičke operacije. U svom sastavu ima sklopove za komplementiranje, posmak, sabiranje, inkrementiranje (povećanje za 1), dekrementiranje (smanjenje za 1) i prenos. Aritmetičkologičkoj jedinici pridružen je registar uslova sa zastavicama (bistabilima dojave stanja). Mikroprocesor automatski postavlja ili briše odgovarajuće zastavice - dojavne bistabile (C,V,N,Z,H,P) u registru uslova za vreme izvođenja instrukcije, u zavisnosti od rezultata aritmetičko-logičke operacije. Zastavica C, dojavni bit prenosa, element je registra uslova i ima dve funkcije: - pohranjuje bit kod aritmetičkog prenosa (prenos sa najznačajnijeg mesta). 16
2 Na primer, pri sabiranju dva broa (Sl.23) rezultat generše prenos u 9-ti bit. Deveti bit je skladišten u zastavici C registra uslova i može se ispitivati, - zastavica C upotrebljava se kao bit pri operacijama posmaka. Sl.4.5 daje primer kružnog pomaka i pomaka ulevo C - zastavica Sl.23 - Primer sabiranja sa prenosom b7 b0 b7 b0 c a) b) c Sl.24 - Primer instrukcija: a) kružnog pomaka, b) pomaka ulevo Zastavica V (Overflow) je bit preteka (preliva). U matematičkom smislu predstavlja grešku u bitu predznaka u aritmetici dvojnog komplementa: V = C s C p gde su C p prenos u bit predznaka (najznačajniji bit b7), a C s prenos iz bita predznaka. Drugim rečima, aritmetički pretek (zastavica postavljena V=1) pokazuje da je prilikom aritmetičke operacije rezultat prekoračio granicu ±127, ako je reč mikroprocesora (akumulatora) dužine 8 bita. Zastavica N upotrebljava se za indikaciju negativnog rezultata aritmetičke operacije (najznačajniji bit reči b7=1) Zastavica Z je dojavni bit nule i postavlja se (Z=1) kada je rezultat aritmetičke operacije nula. Upotrebljava se i za logičke operacije, npr. komparacije, gde se,ukoliko su dva operanda jednaka, postavlja zastavica. Operacija komparacije vrši se logičkom operacijom Isključivo ILI (XOR,EOR), (Sl.25). Z bit pre Z EORA Akumulator A Sadržaj memorijske lokacije M Z bit posle Akumulator A Z Sl.25 - Operacija EORA i Z-bit u registru uslova Sl.26 prikazuje interni sklop za postavljanje zastavica C, V, N, Z. 17
3 Zastavica H je dojavni bit polovičnog prenosa i upotrebljava se u BCD (Binary-Coded Decimal) operacijama, budući da se u kodu BCD upotrebljavaju četiri bita za prikaz decimalnog broja. Prilikom izvođenja aritmetičkih operacija može nastati prenos iz bita b3 u b4 (polovični prenos). Taj prenos u BCD aritmetici mora biti otkriven (detektovan)-(h=1 ako se prenos dogodio) da bi se omogućilo pravilno izvođenje aritmetičkih operacija. Sl Sklop za postavljanje zastavica u registru uslova Zastavica P je bit parnosti i sadržana je u registru uslova kod mikroprocesora Intel 8080 za ispitivanje korektnog prenosa podataka. Većina mikroprocesora nema bit P u registru uslova, budući da je funkcija generisanja i ispitivanje parnosti prenesena u nadležnost programibilne jedinice U/I. Bit prekida - zastavica I obično se ne upotrebljava u aritmetičkim operacijama. Bit I se postavlja (I=1) u slučaju prekida. Zastavica I naziva se kod mikroprocesora M6800 prekidna maska, jer se u slučaju da je I=1 i ako se pojavi zahtev za prekidom nižeg prioriteta (IRQ = 0), prekid se neće dogoditi. Na Sl.27 prikazan je registar uslova (CCR-- Condition Code Register) za M6800 i uticaj nekih instrukcija na pojedine zastavice. Instrukcije 1 1 H I N Z V C STAA R EORA R ADDA CLRA R S R R COMA R S PSHA LDAA R ne utiče; S postavlja; R briše; postavlja ili briše u zavisnosti od rezultata Sl.27 - Registar uslova CCR i uticaj nekih instrukcija na pojedine zastavice Neki mikroprocesori imaju jedan ili više registara koji su po funkciji izdvojeni od ostalih, a nazivaju se akumulatori. Pored toga što se upotrebljavaju za privremeno skladištenje jednog operanda, oni učestvuju pri izvođenju aritmetičkih i logičkih operacija na podacima. Rezultati aritmetičkih i logičkih operacija izvedenih u aritmetičko-logičkoj jedinici skladište se u akumulatoru. Obično se akumulator postavlja na jedan od ULAZA u aritmetičko-logičku jedinicu i u kombinaciji sa 18
4 privremenim registrima razdvaja ulaz aritmetičko-logičke jedinice od izlaza. Razdvajanje je potrebno kod mikroprocesora standardne arhitekture sa jednom internom sabirnicom, zbog uticaja izlaza aritmetičko-logičke jedinice na ulaz (critical race). REGISTRI OPŠTE NAMENE Registri opšte namene omogućavaju aritmetičko-logičkoj jedinici rukovanje podacima velikom brzinom. Registri u mikroprocesoru mogu biti organizovani u maloj memorijskoj jedinici. Tako organizovani nazivaju se skup registara za privremeno skladištenje (scratchoad). ADRESNI REGISTRI Adresni registri su 16-bitni registri za skladištenje adresa. Nazivaju se i brojila podataka (datacounters ili pointers). Njihova bitna karakteristika je da su spojeni na adresnu sabirnicu, te da im sadržaj preko adresnog međuregistra i spoljne adresne sabirnice određuje adresu memorijske reči. Adresni registri su: - programsko brojilo, pomoćno programsko brojilo (program counter PC) - brojilo podataka - registar podataka (data counter DC) - pokazivač steka (stack pointer SP), - indeksni registar. Stek LIFO (Last-In-First-Out) memorijska je struktura koja uključuje hronološku komponentunajstariji je podatak na dnu stoga, dok je najmlađi na vrhu (Sl.4.13). Sl.28 - LIFO struktura Jedan od načina realizacije steka je programski (softverski stek). On se sastoji od određenog broja memorijskih lokacija u memoriji, tako da je njegova dubina neograničena - zavisi samo od veličine memorije. Programer sam bira osnovu stoga, koja je određena početnim sadržajem pokazivača steka. Sklopovski (hardverski) realizovani stek sastoji se od n internih registara izvedenih u čipu. Prednost im je velika brzina, međutim, nedostatak je ograničena dubina stoga. Hardverski realizovan stek uslovljava logičke sklopove za detekciju popunjenosti steka. Stekom se upravlja samo sa dve instrukcije: 19
5 - položi podatak u stek (PUSH), - uzmi podatak iz steka (PULL) Instrukcija PUSH polaže podatak na vrh stoga. Instrukcija PULL uzima podatak sa vrha stoga (Sl.29). Sl.29 - Primer izvođenja: a) PUSH instrukcije, b) PULL instrukcije Pokazivač steka (SP) je 16-bitni registar koji sadrži adresu steka. Svaki memorijski pristup steku (polaganje ili uzimanje podataka) inkrementira ili dekrementira (povećava ili smanjuje za 1) sadržaj pokazivača steka. Sl.30 i Sl.31 ilustruju instrukcije PUSH i PULL za mikroprocesor M6800. Sadržaj pokazivača steka se smanjuje za jedan neposredno nakon skladištenja u stek (PSH instrukcija). Pokazivač steka se povećava za jedan neposredno pre čitanja svakog bajta iz steka, te je bajt tada dobijen iz adrese sadržane u pokazivača steka. Sl.30 - Pokazivač steka (SP) i PSHA instrukcija: a)stek pre PSHA instrukcije, b)stek posle PSHA instrukcije Instrukcija PULA puni akumulator A, a pokazivač steka se automatski povećava za jedan upravo pre nego što je podatak iz steka pročitan. Instrukcija PULA ne briše podatak u stogu (7F na m+1, Sl.31). Podatak će biti prekriven i izgubljen sledećom instrukcijom PUSH. 20
6 Sl.31 - Kazalo stoga (SP) i PULA instrukcija: a) stog pre PUL A instrukcije, b) stog posle PUL A instrukcije Stek služi za privremeno skladištenje podataka kao što su: - tekući status (stanje) mikroprocesora, - povratna adresa, - podaci. Upotrebljava se kod sledećih funkcija: - operacija prilikom prekida, - operacija sa potprogramima, - skladištenje podataka. Indeksni registar se upotrebljava pri indeksnom načinu adresiranja, pri kojem se adresa u instrukcijskoj reči i sadržaj indeksnog registra sabiraju u cilju određivanje stvarne adrese operanda. Neki mikroprocesori imaju indeksne registre (npr. Motorola M6800, Signetica 2650), dok se drugi koriste registrima opšte namene kao indeksnim (npr. Intel 8080). MODEL MIKROPROCESORA M6800 Mikroprocesor M6800 je 8-bitni paralelni procesor na jednom čipu, smešten u kućištu sa 40 izvoda u dve linije (40-pin dual-in-line package). Mikroprocesor ima stek promenljive dužine, sedam načina adresiranja, skup od sedamdeset i dve instrukcije, vektorski prekid, šest programeru dostupnih internih registara, direktan pristup memoriji i mogućnost multiprocesorske obrade. M6800 treba jedan napon napajanja (+5V). To su osnovne karakteristike mikroprocesora M6800. Sl.32 prikazuje model interne organizacije mikroprocesora M
7 Sl.32 - Model mikroprocesora M6800 Šesnaestobitno programsko brojilo je registar za usmeravanje programskog toka od jedne instrukcije prema drugoj. Budući da je to 16-bitni registar, omogućeno je direktno pribavljanje instrukcije iz celog memorijskog prostora od 64KB. 16-bitno brojilo podataka ima istu funkciju kao i u pojednostavljenom modelu mikroprocesora. Pokazivač steka je registar dužine 16-bita koji sadrži adresu lokacije u memorijskom prostoru koji se upotrebljava kao stek. Stek je obično memorija sa direktnim pristupom i upotrebljava se za skladištenje povratnih adresa iz potprograma, skladištenje tekućeg stanja kod prekida, te skladištenje podataka. U indeksni registar, veličine dva bajta, skladište se podaci ili 16-bitna adresa. Dva akumulatora, A i B, su 8-bitni registri koji sadrže operande i rezultate iz aritmetičkologičke jedinice. Oni su sa programskog gledišta pravi radni prostor. Sve aritmetičke i logičke operacije akumuliraju rezultate u tim registrima. Podskup instrukcija namenjen je operacijama nad podacima sadržanim u tim registrima, s time, da akumulator A ima nešto veće sposobnosti u odnosu na B. Registar uslova ili registar stanja procesora je 6-bitni registar, čiji se bitovi (zastavice--bistabili dojave stanja) postavljaju na temelju sadržaja registra ili memorijske lokacije, ili rezultata aritmetičke, odnosno logičke operacije. Instrukcijski registar sa dekoderom i upravljačkim sklopovima rukovodi internim operacijama mikroprocesora. Kombinacije osnovnih instrukcija i različitih načina adresiranja daju 197 instrukcija različitih dužina reči (1-, 2-, 3- bajtne instrukcijske reči). Dvofazni taktni signali φ1 i φ2 vremenski upravljaju svim operacijama u mikroprocesoru (Sl33). 22
8 Sl.33 - Dvofazni signali takta (vremenskog vođenja) Na prednjem bridu signala φ1 sadržaj programskog brojila se preko adresnog međuregistra prenosi na spoljnu adresnu sabirnicu. Na zadnjem bridu signala φ1 sadržaj programskog brojila pvećava se za jedan. Na prednjem bridu signala φ2 podaci se postavljaju na sabirnicu podataka. Smer podataka (od ili prema mikroprocesoru) određen je stanjem na upravljačkoj liniji R/W (čitaj/piši). Na zadnjem bridu signala φ2 podaci su prihvaćeni u mikroprocesor ili memoriju (u zavisnosti od smera podataka). Devet upravljačkih linija omogućava različita delovanje mikroprocesora ili nude posebne upravljačke funkcije. Upravljačka linija HALT omogućava zaustavljanje mikroprocesora (HALT signal=0) na kraju izvođenja tekuće instrukcije. Ulazna linija za upravljanje trećim logičkim stanjem TSC (Three-State Control) služi za prebacivanje spoljnih adresnih linija i R/W upravljačke linije u stanje visoke impedanse -u treće logičko stanje. VMA (Valid Memory Address) - Adresa memorije validna je izlazna linija koja pokazuje memoriji i spoljnim jedinicama da je na adresnoj sabirnici validna adresa memorije. Izlaz Sabirnica raspoloživa, BA (Bus Available), u logičkom stanju 1 označava da je mikroprocesor zaustavljen (u stanju HALT) i da je adresna sabirnica raspoloživa za druge spoljne uređaje. Upravljanje spoljnom sabirnicom podataka vrši se ulaznom linijom DBE (Data Bus Enable) - Osposobi sabirnicu podataka. Ta ulazna linija je upravljački signal logike trećeg stanja i u stanju DBE=1 omogućava mikroprocesoru upotrebu sabirnice podataka. Tim ulazom normalno upravlja takt φ2. Pri DBE=0 sabirnica podataka je na raspolaganju (drugom) spoljnom uređaju. Ulaz RESET služi za resetovanje i pokretanje mikroprocesora nakon uspostavljanja napona napajanja. Ulazne linije: Zahtev za prekid (IRQ) i Nemaskirajući prekid (NMI) služe za postavljanje zahteva za prekid od strane spoljnih jedinica. Na modelu mikroprocesora M6800 biće opisano izvođenje dve instrukcije: LDAA $0F STAA $010F NAPUNI AKUMULATOR SADRŽAJEM MEMORIJSKE LOKACIJE ČIJA JE ADRESA 000F, SKLADIŠTI SADRŽAJ AKUMULATORA A U MEMORIJSKU LOKACIJU 010F Instrukcija LDAA $0F izvodi se u tri ciklusa (Sl.34). U prvom ciklusu sadržaj programskog brojila (adresa instrukcije LDAA) se sa prednjim bridom signala φ1 postavlja na adresnu sabirnicu (1). Zadnjim bridom signala φ1 sadržaj programskog brojila se povećava za jedan (2). Podatak sa sabirnice 23
9 podataka sa zadnjim bridom signala φ2 (to je operacijski kod instrukcije LDAA) prihvata i sprema u instrukcijski registar (3). Prispeli operacijski kod se dekodira kao: napuni akumulator A sadržajem memorijske lokacije, čija je adresa sledeći bajt instrukcijske reči. Sl.34 - Dijagram izvođenja instrukcije LDAA $0F Prilikom pribavljanja operacijskog koda signali VMA i R/W bili su u logičkom stanju 1. U drugom ciklusu sadržaj programskog brojila postavlja se na adresnu sabirnicu sa prednjim bridom signala φ1. Programsko se brojilo povećava za jedan. Sadržaj memorijske lokacije sa postavljene adrese smešten je na sabirnicu podataka (VMA I R/W = 1) i skladišti se u brojilo podataka (4). To je bajt 0F - adresa operanda. U trećem ciklusu sadržaj brojila podataka smeštava se na adresnu sabirnicu. Sadržaj sa adrese 000F postavlja se na sabirnicu podataka (signali VMA i R/W su 1) i sa zadnjim bridom signala φ2 smešta se u akumulator A (5). Tabela 2 Izvođenje instrukcije LDAA $0F Instrukcija Broj ciklusa Ciklusi WMA linija Adresna sabirnica R/W linija Sabirnica podataka 1 1 Adresa operacijskog koda 1 Operacijski kod LDA A (direktno Adresa operacijskog koda 1 Adresa +1 operanda adresiranje) 3 1 Adresa operanda 1 Operand Tabela 2 prikazuje stanja na sabirnici podataka i adresnoj sabirnici, te upravljačkim linijama VMA i R/W. Instrukcija STAA $010F izvodi se u pet ciklusa (Sl 35). Stanje u memoriji je sledeće: Adresa Sadržaj 0005 B7 operacijski kod STAA F adresa operanda 24
10 Sl.35 - Dijagram izvođenja instrukcije STAA $010F Prvi ciklus započinje postavljanjem sadržaja programskog brojila (0005) na adresnu sabirnicu (1). Programsko brojilo povećava se za jedan (0006) (2). Sadržaj sa adrese 0005 (operacijski kod B7) postavljen je na sabirnice podataka i zadnjim bridom φ2 signala spremljen u instrukcijski registar (3). Operacijski kod je dekodiran kao: Skladišti sadržaj akumulatora A u memorijsku lokaciju određenu sa dva sledeća bajta. Drugi ciklus započinje postavljanjem sadržaja programskog brojila (0006) na adresnu sabirnicu (4). Sadržaj programskog brojila povećava se za jedan (0007) (5). Sadržaj sa adrese 0006 (01) postavlja se na sabirnicu podataka i smeštava u brojilo podataka. U trećem ciklusu pribavlja se treći bajt (manje značajan bajt adrese (7) instrukcijske reči (0F) I smešta u brojilo podataka (9). Sadržaj programskog brojila povećava se za jedan (0008) (8). U četvrtom se ciklusu sadržaj brojila podataka (010F) postavlja na adresnu sabirnicu (10). Sadržaj akumulatora A je pripravan za prenos (VMA=0 i R/W=1). Sadržaj programskog brojila se ne povećava. U petom ciklusu izabrana je memorijska lokacija s adresom 010F, upravljački signal R/W prelazi u 0, (VMA u 1, a sadržaj akumulatora A je preko spoljne sabirnice podataka prenesen i skladišten u memorijsku lokaciju 010F (11). Tabela 5.2 prikazuje stanja na sabirnicama i upravljačke signale prilikom izvođenja instrukcije STA A $ (16-bitna adresa). Tabela 5.2 Izvođenje instrukcije STA A $010F Instrukcija Broj ciklus a Ciklusi WM A linija Adresna sabirnica R/W linija Sabirnica podataka 1 1 Adresa operacijskog koda 1 Operacijski kod STA A 2 1 Adresa operacijskog koda +1 1 Odredišna adresa (značajniji bajt) (prošireno Adresa operacijskog koda +2 1 Odredišna adresa (manje značajan bajt) direktno 4 0 Odredišna adresa operanda 1 - adresiranje ) 5 1 Odredišna adresa operanda 0 Podatak iz akumulatora Prilikom izvođenja instrukcije mikroprocesor može imati tri tipa vremenskih mašinskih ciklusa: 25
11 -ciklus operacije čitanja, -ciklus operacije upisivanje, -ciklus interne operacije. Za vreme operacije čitanja bajt podataka se unosi u mikroprocesor (VMA=1, R/W=1; Sl.5.5) Za vreme operacije upisivanje bajt podataka je poslat od strane mikroprocesora (VMA=1, R/W=0; Sl.5.6). U ciklusu interne operacije mikroprocesora nema aktivnosti na sabirnici (VMA=0, R/W=1). Sl.36 - Ciklus operacije čitanja (Read) Sl.37 - Ciklus operacije upisivanje (Write) 26
12 MEMORIJA UVOD Memorija je važna komponenta mikroračunara i sklopa mikroračunara. Instrukcije, podaci, rezultati i međurezultati skladište se u memoriji i pozivaju iz memorije. Memorije koje se upotrebljavaju u sklopovima mikroračunara možemo podeliti u dev grupe: -memorija sa sekvencijalnim pristupom (periferna memorija), -memorije sa direktnim pristupom (tipovi memorije RAM i ROM - centralna ili operativna memorija) Kod memorije sa sekvencijalnim pristupom vreme pristupa zavisi od mesta gde je podatak skladišten. Glavni predstavnici takvih memorija su magnetne trake, magnetni diskovi, optički diskovi, poluprovodničke serijske memorije itd. Većina ovih tipova memorija upotrebljavaju se u nižim hijerarhijskim tipovima organizacije memorije (sekundarna memorija). Primeri: disketa, disk. Memorija RAM upotrebljava se za skladištenje podataka koji se menjaju za vreme izvođenja programa, te programa koji se razvijaju i prolaze fazu testiranja, uz popravke i izmene. Nedostatak memorija RAM je da su izbrisive (volatile) - pri nestanku napajanja njihov sadržaj se briše. Memorija ROM upotrebljava se za skladištenje programa, konstanti i stalnih parametara. Sadržaj memorije ROM može se očitati, međutim, ne može se menjati upisivanjem. Memorija ROM je neizbrisiva (non-valatile) - pri nestanku napajanja sadržaj je sačuvan. MEMORIJA RAM U poseban tip memorija sa direktnim pristupom ulaze alfanumerički i grafički video-ram (VRAM). Alfanumerički video-ram sa strane mikroprocesora izgleda kao obični statički RAM i može se direktno spojiti na adresnu sabirnicu i na sabirnicu podataka mikroračunara. U VRAM se može upisivati ili očitavati isto kao i kod običnih memorija RAM. VRAM ima dodatni izlaz (Sl.38) -VRAM VIDEO SIGNAL, koji daje video signal, a upotrebljava se za prikaz sadržaja memorijskih lokacija VRAM-a na TV monitoru. Sl.38 - VRAM (video RAM) memorija 27
13 Sadržaj memorijske lokacije u VRAM-u određuje prikazani znak (Sl.39). Pozicija svakog znaka na ekranu odgovara memorijskoj lokaciji. Sl.39 - Prikaz sadržaja VRAM-a na prikaznoj jedinici s katodnom cevi Grafički VRAM (grafička kartica) ima i dodatne registre, koji služe za skladištenje parametara kao što su koordinate x,y, boja i intenzitet, te za skladištenje naredbi za rukovanje prikaznom jedinicom. Grafički VRAM-ovi (moduli na kartici) imaju prikazne matrice dimenzija 256 x 256 do 256 x 1024 i više. MEMORIJA ROM Memorija ROM ili ROS (Read-Only Store) ispunjava dva zahteva: -neizbrisivost (nonvolatibility), -nedestruktibilnost - neuništivost sadržaja. Nedestruktibilnost znači da se ROM pojavljuje kao memorijsko polje čiji je sadržaj, jednom upisan, stalan i ne može se promeniti pod uticajem mikroprocesora (operacijom upisivanje). Zbog tih svojih karakteristika ROM se obično upotrebljava za skladištenje stalnih programa. U grupu ispisnih memorija spadaju: a) ROM b) PROM - programibilna ispisna mrmorija, c) EPROM - promenljiva programibilna ispisna memorija. a) U ROM je upisan određeni sadržaj već za vreme izrade memorijskog čipa. Bit-uzorke koji odgovaraju željenom programu korisnik dostavlja proizvođaču u standardnom obliku. Sl.40 prikazuje logičku strukturu ROM-a. 28
14 Sl.40 - Logička šema ROM-a (ispisne memorije) 32x24 bita b) PROM (User-Programmable Read Only Memory) je tip ispisne memorije koju može isprogramirati sam korisnik uz pomoć uređaja za programiranje PROM-ova. c) EPROM je memorija koju može programirati korisnik uz pomoć (E) PROM - programera, ali se njen sadržaj može izbrisati i zatim ponovo isprogramirati. EPROM se briše osvetljavanjem čipa UV zrakama u trajanju od pet do deset minuta. Sadržaj svih memorijskih lokacija se briše. Nakon brisanja,eprom može biti ponovo isprogramiran. Cena EPROM-a je relativno visoka. PRIMER ORGANIZACIJE MEMORIJSKOG PROSTORA Projektant sastava mikroračunara mora izračunati veličinu memorije koja se zahteva za neku određenu primenu. Takođe mora odrediti odnos primene pojedinih tipova memorija (RAM I ROM). Adresni prostor za određenu veličinu memorije prikazuje se obično tablicom adresa memorije. Pretpostavimo da su za određenu primenu potrebne memorije RAM od 512 bajtova i ROM od 1024 bajta ROM-a. Tabela prikazuje memorijske adrese za ovaj primer. Adresna sabirnica Sklo p x x x x x x x RAM x x x x x x x RAM x x x x x x x RAM 3 Adresni prostor F heksadek FF heksadek F heksadek x x x x x x x RAM FF heksadek x x x x x x x x x x ROM FF heksadek. 29
15 Sl.41 Primer realizacije memorijskog modula 4x128 bajta RAM+1024 bajta ROM 30
STANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA
STANDARDNA ARHITEKTURA MIKROPROCESORA UVOD Svaki sastavni deo, a time i celi mikroprocesor, najbolje je opisan skupom registara i njihovom funkcijom, putevima između registara, nizom operacija koje se
Διαβάστε περισσότεραMIKRORAČUNAR. Sl.1. - Sklop mikroračunara kao crna kutija
MIKRORAČUNAR Mikroračunar je sastavljen od četiri osnovna bloka (Sl.) - to zovemo hardver: -mikroprocesora -memorije -ulaznog međusklopa -izlaznog međusklopa Programska podrška (to zovemo softver) je vezivna
Διαβάστε περισσότεραORGANIZACIJA PREKIDNOG SISTEMA ZA MIKROPROCESOR M6800
ORGANIZACIJA PREKIDNOG SISTEMA ZA MIKROPROCESOR M6800 Mikroprocesor M6800 ima tri prekidna ulaza: Reset (RES), Non-Maskable Interrupt (NMI - nemaskirajući prekid) i Interrupt Request (IRQ). Prekidni sled
Διαβάστε περισσότεραNajjednostavnija metoda upravljanja slijedom instrukcija:
4. Upravljačka jedinica Funkcija upravljačke jedinice Prijenos upravljanja između programa Rekurzivni programi LIFO ili stožna struktura Uporaba stoga AIOR, S. Ribarić 1 Funkcije upravljačke jedinice:
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραLogičko i fizičko stanje digitalnog kola
LOGIČKA KOLA Kao što smo već istakli, obrada podataka u digitalnom račuanaru se realizuje pomoću električnih veličina (napon, struja), odnosno elektronski sklopovi računara obrađuju električne veličine
Διαβάστε περισσότερα1a. Von Neumannov model računala
1a. Von Neumannov model računala Razvoj programirljivosti računala: Univerzalni stroj [Turing36] TS koji čita logičku funkciju s trake ENIAC (1943-1947): ručno prospajanje, prekidači (Mauchly, Eckert)
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραSveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku. GRAĐA RAČUNALA (predavanja u ak. god /2006.)
Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Odjel za matematiku GRAĐA RAČUNALA (predavanja u ak. god. 2005./2006.) doc.dr.sc. Goran Martinović www.etfos.hr/~martin goran.martinovic@etfos.hr Tel: 031 224-766
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραElementarna memorijska kola
Elementarna memorijska kola gmemorijska kola mogu da zapamte prethodno stanje gflip-flop je logička mreža a koja može e da zapamti samo jedan bit podatka (jednu binarnu cifru) flip - flop je kolo sa dva
Διαβάστε περισσότεραNajjednostavnija metoda upravljanja slijedom instrukcija:
4. Upravljacka jedinica Funkcija upravljacke jedinice Prijenos upravljanja izmedu programa Rekurzivni programi LIFO ili stožna struktura Uporaba stoga AIOR, S. Ribaric 1 Funkcije upravljacke jedinice:
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα7. Mikroprogramiranje
7. Mikroprogramiranje Osnovni pojmovi i Wilkesova izvorna shema Faze mikroprogramiranja Struktura mikroprogramirane upravljačke jedinice Model mikroprogramiranog procesora Upravljačke riječi (mikroriječi)
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότερα19. INTEGRISANI DIGITALNI PROCESORI SIGNALA
19. INTEGRISANI DIGITALNI PROCESORI SIGNALA U prethodna dva poglavlja razmotrena su dva načina implementacije sistema za digitalnu obradu signala čije su karakteristike komplementarne. Softverska implementacija
Διαβάστε περισσότεραPREGLED SKUPA INSTRUKCIJA (NAREDBI) I ASEMBLER
PREGLED SKUPA INSTRUKCIJA (NAREDBI) I ASEMBLER UVOD Ako digitalne sklopove-komponente mikroračunara prikažemo kao građevne blokove (sastavne jedinice), tada je softver ona vezivna materija, koja te blokove
Διαβάστε περισσότεραKomponente digitalnih sistema. Kombinacione komponente Sekvencijalne komponente Konačni automati Memorijske komponente Staza podataka
Komponente digitalnih sistema Kombinacione komponente Sekvencijalne komponente Konačni automati Memorijske komponente Staza podataka Standardne digitalne komponente (moduli) Obavljaju funkcije za koje
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραMEMORIJA. Karakteristike memorijskih sistema
MEMORIJA Memorija je svojim konceptom najjednostavnija. Međutim u odnosu na druge elemente, pokazuje najširi spektar: tipova, tehnologija, organizacije, performansi i cijena. Nijedna tehnologija nije optimalna
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραORGANIZACIJA PROCESORA
JOVAN ðorðević ORGANIZACIJA PROCESORA Beograd 2006. SADRŽAJ SADRŽAJ...I 1 PROCESOR... 3 1.1 ARHITEKTURA I ORGANIZACIJA PROCESORA... 3 1.2 OPERACIONA JEDINICA... 11 1.2.1 OPERACIONA JEDINICA SA DIREKTNIM
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραARHITEKTURA RAČUNARA
ARHITEKTURA RAČUNARA Ciljevi predmeta 1. Jasno i potpuno upoznavanje sa prirodom i karakteristikama današnjih računarskih sistema. Ovo su veoma izazovni zadaci zbog: Mnogo je naprava koje se nazivaju računarima:
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότερα3. STRUKTURE PODATAKA
3 STRUKTURE PODATAKA Osnovni ili primitivni tipovi podataka sa kojima se instrukcijama mikroprocesora C68020 direktno operiše, su označene i neoznačene celobrojne vrednosti, BCD celobrojne vrednosti i
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραVON NEUMANNOV MODEL RAČUNALA
S. RIBARIĆ - GRAĐA RAČUNALA 37 2. POGLAVLJ VON NUMANNOV MODL RAČUNALA 2.1. UVOD Jedan od najznačajnijih članaka na području arhitekture računala Uvodna rasprava o logičkom oblikovanju elektroničkog računskog
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραAlgebarske strukture sa jednom operacijom (A, ): Ako operacija ima osobine: zatvorenost i asocijativnost, onda je (A, ) polugrupa
Binarne operacije Binarna operacija na skupu A je preslikavanje skupa A A u A, to jest : A A A. Pišemo a b = c. Označavanje operacija:,,,. Poznate operacije: sabiranje (+), oduzimanje ( ), množenje ( ).
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραI Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Διαβάστε περισσότεραT E M A 4A Procesori i memorije
T E M A 4A Procesori i memorije 1 20. jula 1969. godine prva letilica sa ljudskom posadom sletela je na Mesec. Računar koji je tada asistirao kod spuštanja koristio je frekvenciju internog takta (takt
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPrikaz sustava u prostoru stanja
Prikaz sustava u prostoru stanja Prikaz sustava u prostoru stanja je jedan od načina prikaza matematičkog modela sustava (uz diferencijalnu jednadžbu, prijenosnu funkciju itd). Promatramo linearne sustave
Διαβάστε περισσότεραPOSTUPAK PROJEKTOVANJA CENTRALNOG PROCESORA
Univerzitet u Novom Sadu Fakultet tehničkih nauka POSTUPAK PROJEKTOVANJA CENTRALNOG PROCESORA LPRS2 Logičko projektovanje centralnog procesora Formalan postupak koji Na početku ima definiciju arhitekture
Διαβάστε περισσότεραA2-87-RO RELEJNI IZLAZNI MODUL. Electronic Design. Beograd, 2001.
A2-87-RO RELEJNI IZLAZNI MODUL V1 R0 Electronic Design Beograd, 2001. UPOZORENJE! Da ne bi došlo do oštećenja, potrebno je pre ugradnje modula isključiti napon napajanja kontrolera! Za informacije date
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραSlika 1.1 Tipičan digitalni signal
1. DIGITALNA KOLA Kola u digitalnim sistemima i digitalnim računarima su napravljena da rade sa signalima koji su digitalne prirode, što znači da ovi signali mogu da imaju samo dve moguće vrednosti u datom
Διαβάστε περισσότεραHardverska struktura plc-a
Hardverska struktura plc-a 2.1 Hardverska struktura PLC-a 2.2 Procesorski modul 2.3 Memorija 2.4 Ulazno-izlazni (I/O) moduli 2.5 Specijalni, funkcijski i tehnološki moduli 2.6 Komunikacioni interfejs 2.7
Διαβάστε περισσότερα