ZANIMLJIVI ZADACI O BROJU 2014 (I)

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "ZANIMLJIVI ZADACI O BROJU 2014 (I)"

Transcript

1 Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu, Srbija Matematika i informatika () (014), 9-4 ZANIMLJIVI ZADACI O BROJU 014 (I) Dušan J. Simjanović Prirodno-matematički fakultet u Nišu dsimce@gmail.com Branimir V. Lapčević OŠ Stojan Novaković Blace banelapcevic@gmail.com Jelena Radonjić STŠ Vožd Karađorđe i OŠ Radovan Kovačević - Maksim Lebane jecika8@gmail.com Milan S. Stamenković Elektronski fakultet u Nišu milanstamenkovic@live.com Dragi čitaoče, pred tobom je mala, ali nadamo se, zanimljiva skupina zadataka u kojima se javlja broj 014. Preovladavaju zadaci iz algebre, pažljivo sortirani i detaljno rešeni, slični onima koji se često postavljaju na opštinskim i regionalnim takmičenjima. Nadamo se da ćeš marljivim rešavanjem usavršiti svoje matematičke veštine. Zadatak 1 Odrediti proste(ne nužno različite) brojeve p, q, r i s takve da je p q (r + s) = 014. Rešenje: Kako je 014 = 19 53, to je {p, q, r + s} {, 19, 53}. Kako ne postoje dva prosta broja čiji je zbir jednak ili 53, mora biti r + s = 19. Zbog toga što je 19 neparan broj, jedan od prostih brojeva r i s mora biti paran, a drugi neparan, odnosno jedan od tih brojeva je, a drugi 17. Iz svega pomenutog imamo da je Skup rešenja je {p, q} {, 53} i {r, s} {, 17}. S(p, q, r, s) = {(, 53,, 17), (, 53, 17, ), (53,,, 17), (53,, 17, )}. 9

2 Zadatak Nađi sve cifre x, y, z i t takve da važi xyzt + xyz + xy + x = 014. Rešenje: Najpre uočimo da je 1 x 9 i 0 y, z, t 9. jednakost je ekvivalentna sa jednakošću Data odnosno sa 1000x + 100y + 10z + t + 100x + 10y + z + 10x + y + x = 014, 1111x + 111y + 11z + t = 014. Kako su y, z i t nenegativni brojevi, zaključujemo da je x = 1. Odavde je 111y + 11z + t = 903. Kako su z i t nenegativni brojevi, zaključujemo da je y < 9. Kako je još 11z 99 i t 9, lako zaključujemo da je y > 7, što znači da je y = 8. Dalje je 11z + t = 15, odakle lako zaključujemo da je z = 1 i t = 4. Dakle, x = 1, y = 8, z = 1 i t = 4. Zadatak 3 Dokazati da je 014, racionalan broj. Rešenje: Neka je 014, = x. Tada je 10000x = , , pa je 10000x x = 9999x = , , Odavde je x = = Zadatak 4 Kada iz skupa od 10 uzastopnih prirodnih brojeva izbacimo jedan od njih, zbir ostalih 9 brojeva jednak je 014. Koji su to brojevi? 10

3 Rešenje: Neka su dati prirodni brojevi oblika x, x + 1, x +,..., x + 8, x + 9, a izbačeni broj x + y, gde je 0 y 9. Iz uslova zadatka sledi da je odnosno da je x + x x x + 9 (x + y) = 014, 9x + 45 y = 014 9x = y. Kako broj y mora biti deljiv sa 9, zaključujemo da je y =, iz čega sledi da je x = 19. Traženi brojevi su 19, 0, 1,..., 8. Zadatak 5 Rešiti sistem jednačina x + y + z = 010 x + y + z = 01 x + y + z = 014. Rešenje: Oduzimanjem druge od treće jednačine dobijamo da je z =. Sada važi da je x + y = 008 x + y = 010. Oduzimanjem druge od prve jednačine dobijamo da je Razlikujemo dva slučaja : x x =. 1. x 0. x < 0 x x = 0 =, sledi da nema rešenja. x x = x = 1 nema rešenja. 11

4 Dati sistem jednačina nema rešenja. Zadatak 6 Zbir nekih 014 prirodnih brojeva je neparan broj. Dokazati da je proizvod tih brojeva paran broj. Rešenje: Ukoliko bi u zbiru bio paran broj neparnih sabiraka, ukupan zbir bi bio paran broj, što je nemoguće, odakle zaključujemo da u zbiru ima neparan broj neparnih sabiraka. Odavde zaključujemo da je u zbiru i neparan broj parnih sabiraka, dakle broj veći od 0. Pošto se u zbiru nalazi bar jedan paran broj, zaključujemo da je proizvod tih brojeva paran broj. Zadatak 7 Odredi prirodan broj x tako da važi jednakost x 014 = x Rešenje: Iz date jednakosti dobijamo da je x 014 x 013 = 013. Ako je x paran broj, onda su x 014 i x 013 parni brojevi, pa njihova razlika, koja je takođe paran broj, ne može biti neparan broj 013. Ako je x neparan broj, onda su x 014 i x 013 neparni brojevi, pa njihova razlika, koja je paran broj, ne može biti 013. Zaključujemo da ne postoji prirodan broj koji zadovoljava datu jednakost. Zadatak 8 Neka su x 1, x,..., x 014 prirodni brojevi za koje važi da je 013 x i = x 014. i=1 Dokazati da su bar dva od tih brojeva parna. Rešenje: Pretpostavimo da su svi brojevi neparni. Ako je n neparan broj, n = k + 1, onda je n = 4k(k + 1) , jer je jedan od brojeva k i k + 1 sigurno paran. Zato je x Sa druge strane imamo da je 013 x i 8 5, i=1 što je kontradikcija. Pretpostavimo da je tačno jedan od brojeva x 1, x, x 3,..., x 014 paran. Ako je to x 014, onda je svaki od brojeva x 1, x,..., x 013 neparan, pa sledi da je neparan i zbir njegovih kvadrata, što je kontradikcija. Ako je neki od brojeva x 1, x,..., x 013 paran,recimo x 1, onda je paran broj x 1 jednak broju x i= x i, koji je očigledno neparan, što je kontradikcija. Iz prethodnog sledi da među brojevima koji zadovoljavaju uslov zadatka moraju da budu bar dva parna broja. 1

5 Zadatak 9 Dokazati da je Rešenje: Primetimo da je 154 = Kako je i = 014 ( ) 014 = 19 53, jasno je da je broj deljiv sa i 19. Kako je još i , to je broj deljiv i sa 3. Slično, iz , sledi da je broj deljiv i sa 11. Odatle, kako su brojevi, 3, 11 i 19 uzajamno prosti, zaključujemo da je broj deljiv sa = 154. Zadatak 10 Neka su x i y prirodni brojevi i xy = Dokazati da broj x + y nije deljiv brojem 01. Rešenje: Jasno je da je neparan broj, iz čega sledi da su brojevi x i y takođe neparni. Sledi da je proizvod (x + 1)(y + 1) 4 0, odnosno da je (x + 1)(y + 1) = xy + x + y + 1 = x + y Kako je , to je i , odakle je Dakle, mora važiti da je x + y 4. Kako 4 01, sledi da zbir x + y nije deljiv brojem 01. Zadatak 11 Dokazati da postoje prirodni brojevi x, y i z čiji je zbir kvadrata jednak Rešenje: Indukcijom ćemo dokazati da se svaki broj oblika 6 n može predstaviti u obliku zbira tri potpuna kvadrata, tj. da za svaki prirodan broj n postoje prirodni brojevi x n, y n i z n, takvi da je x n + y n + z n = 6 n. 13

6 Za n = 1 možemo uzeti x 1 = 4, y 1 = 4 i z 1 =. Pretpostavimo da tvrđenje važi za neki prirodni broj n i dokažimo da tvrđenje važi i za prirodni broj n + 1. Brojeve x n+1, y n+1 i y n+1 izabraćemo korišćenjem brojeva x n, y n i z n na sledeći način: x n+1 = x n + y n z n, y n+1 = y n z n i z n+1 = x n z n. Sada dobijamo x n+1 + y n+1 + z n+1 = (x n + y n z n ) + (y n z n ) + (x n z n ) = što je i trebalo dokazati. (x n + y n + z n ) = (6 n ) = 6 n+1, Zadatak 1 Dat je niz brojeva tako da je svaki član tog niza, počev od drugog jednak zbiru njegova dva susedna člana. Zbir prvih 8 članova je 7, a zbir prvih 9 članova je 3. Odrediti zbir prvih 014 članova tog niza. Rešenje: Označimo sa a prvi i sa b treći član tog niza. Na osnovu uslova zadatka, zaključujemo da je dati niz oblika a, a + b, b, a, (a + b), b, a, a + b, b,... Dakle, niz je peridičan sa periodom dužine 6. Primetimo da je zbir prvih 6 članova jednak 0, jer imamo 3 para suprotnih brojeva. Štaviše, na osnovu prethodne činjenice sledi da je zbir svakih 6 uzastopnih članova jednak 0. Kako je zbir prvih 8 članova jednak 7 i 8 = 6 +, zaključujemo da je a + a + b = a + b = 7. Kako je zbir prvih 9 članova jednak 3 i 9 = , zaključujemo da je a + a + b + b + ( a) + ( (a + b)) = b = 3. Odavde zaključujemo da je a =. Konačno, kako je 014 = , zaključujemo da je zbir prvih 014 članova niza jednak a + a + b + b + ( a) = a + b = + 3 = 8. Zadatak 13 Odredi poslednje dve cifre broja

7 Rešenje: Neposrednim izračunavanjem utvrđujemo da se brojevi 6, 6 3, 6 4, 6 5, 6 6, 6 7,... završavaju redom ciframa 36, 16, 96, 76, 56, 36,.... Dakle, periodično se ponavljaju poslednje cifre sa periodom od 5 brojeva. Kako je 014 = , to se završava istim ciframa kao 6 4, dakle sa 96. Zadatak 14 Prvi broj niza je 7, a svaki sledeći broj se dobija tako što se prethodni kvadrira, saberu se cifre i doda 1. Tako su sledeća dva člana niza 14 i 17. Odrediti 014. član niza. Rešenje: Izračunajmo još nekoliko sledećih članova niza : 7, 14, 17, 0, 5, 8, 11, 5, 8,... Počev od petog člana niz postaje periodičan tako što se ponavljaju tri člana: 5, 8 i 11. Kako je 014 = = , 014. član niza će biti poslednji od tri broja koja se ponavljaju, odnosno broj 11. Zadatak 15 Prvi član niza je Svaki sledeći član niza, počev od drugog, jednak je zbiru cifara prethodnog člana. Odrediti 014. član tog niza. Rešenje: Iskoristićemo činjenicu da je broj deljiv sa 9, ako je zbir cifara tog broja deljiv sa 9. Kako je = , zaključujemo da je svaki član datog niza deljiv sa 9. Kako je 3 < 10, sledi da je = (3 ) 1007 < , odnosno da broj nema više od 1007 cifara. Drugi član niza nije veći od = Zbir cifara drugog člana je manji od 36, odakle zaključujemo da je treći član niza broj 9, 18 ili 7. Zbir cifara bilo kog od ovih brojeva je 9, pa zaključujemo da je svaki član niza, počev od četvrtog, jednak 9. Zadatak 16 Niz prirodnih brojeva (a n ) n N definisan je sa a 1 = 3 i a n+1 = 3 a n, n 1. Odrediti poslednje dve cifre brojeva a 013 i a 014. Rešenje: Podsetimo se pojma Ojlerove funkcije: Za proizvoljan prirodan broj n > 1, Ojlerova funkcija φ(n) označava broj 15

8 svih prirodnih brojeva manjih od n koji su uzajamno prosti sa n. Neka je n prirodan broj i p 1, p,..., p k prosti brojevi koji se pojavljuju u rastavljanju broja n na proste činioce, pri čemu se broj p 1 pojavljuje α 1 puta, p α puta,..., p k α k puta. Tada je n = p 1 α 1 p α... p k α k. α Može se pokazati da ako je n = p 1 α 1 p α... p k k kanonska faktorizacija broja n, tada je φ(n) = n (1 1 ) (1 1 )... p 1 p (1 1 p n ). Ojlerova teorema ima sledeću formulaciju: Neka je a Z i m > 0 tako da je (a, m) = 1. Tada je a φ(m) m 1. Kako je (3, 4) = 1, i (3, 5) = 1, po Ojlerovoj teoremi imamo da je i , pa je Iz a 1 = 3 i a = 3 3 sledi da je a 3 = 3 a = 3 7 = Ako je a n , tada je a n = 100k + 87 = 0(5k + 4) + 7, odakle je a n+1 = 3 an = 3 100k+87 = (3 0 ) 5k Dakle, a n , n 3. Brojevi a 013 i a 014 se završavaju ciframa 87. Zadatak 17 Ako je A = i B = , uporediti brojeve A i B. Rešenje: Kako je 1 n (n + 1) = 1 n 1 n + 1 (1) 16

9 imamo da je 1 1 = 1 1 ; = ;... ; = Sada je A = = ( ) 014 Dakle, A = B. Zadatak 18 Ako je izračunati A. = ( B ) = B 1007 A = , Rešenje: Koristeći formulu za zbir prvih n prirodnih brojeva n = n(n+1), imamo da je 1 + = 3 ; = ; =. Sada je odnosno primenom (1), A = A = , 17

10 odnosno A = , A = Zadatak 19 Data je jednačina 7x + y = 014. Izračunati zbir apcisa svih parova prirodnih brojeva (x i, y i ) koji zadovoljavaju datu jednačinu. Rešenje: Kako je 7x + y = 014, to je 7x = (1007 y), pa je x = k. Sada je 14k = (1007 y), pa je y = k. Kako su x i > 0 i y i > 0, to je i k > 0 i k > 0, pa je 0 < k < 1007 = Dakle, 7 x 1 + x + + x n = = = ( ) = = Zadatak 0 Dati su brojevi a = log 014 i b = 014 log014. Uporedi ih. Rešenje: Kako je log log 014 = log 014 log = log 014 log log = log 014 log, i log 014 log014 = log 014 log 014 = log log 014 log 014 = log 014 log, zaključujemo da je a = b. Zadatak 1 Na tabli je ispisano 014 jedinica. Dozvoljeno je da izbrišemo dva od zapisanih brojeva i umesto njih napišemo četvrtinu njihove sume. Ovaj postupak ponavljamo sve dok na tabli ne ostane samo jedan broj. Pokazati da poslednji preostali broj nije manji od

11 Rešenje: Podsetimo se definicija aritmetičke i harmonijske sredine, kao i nejednakosti između njih. Neka je a = (a 1, a,..., a n ) data n-torka pozitivnih brojeva. Tada je harmonijska sredina H n (a) brojeva a 1, a,..., a n definisana izrazom n H n (a) = 1 a a a n Aritmetička sredina A n (a) brojeva a 1, a,..., a n definiše se izrazom A n (a) = a 1 + a + + a n. n Za bilo koju n-torku a pozitivnih brojeva važi da je H n (a) A n (a). Jednakost važi kada je a 1 = a = = a n. Kada pozitivne brojeve a i b zamenimo njihovom četvrtinom, zbir recipročnih vrednosti svih napisanih brojeva se ne povećava, jer iz nejednakosti između aritmetičke i harmonijske sredine dobijamo da je Preostali broj a b a+b biće veći od 1, jer će jednakost u AH nejednakosti važiti samo kada su 014 brojevi na koje se sredine primenjuju jednaki. Zadatak Koliko ima pozitivnih celih brojeva oblika a n 10 n + a n 1 10 n a a 0 kod kojih je a 0 a 1 a a n 1 a n i koji imaju ne više od 014 cifara? Rešenje: Svakom broju datog oblika možemo priključiti tačno jedan niz dužine 014 koji ima sledeći oblik i bar jedan član različit od nule. Ovakvih nizova, s obzirom na to da su u pitanju kombinacije sa ponavljanjem, ima ( ) ( , odnosno 03 ) 9. Zato, brojeva datog oblika ima ( ) Zadatak 3 Brojevi 014 i napisani su jedan za drugim. Koliko cifara ima tako dobijeni broj? 19

12 Rešenje: Neka zapis broja 014 ima m cifara, a zapis broja n cifara. Jasno je da zapis traženog broja onda ima m + n cifara. Važi da je 10 m 1 < 014 < 10 m 10 n 1 < < 10 n. Množenjem odgovarajućih strana ovih nejednakosti, dobijamo 10 m+n < < 10 m+n, odnosno m + n < 014 < m + n. Odavde je 014 < m + n < 016, a kako je m + n N, zaključujemo da je m + n = 015. Broj dobijen zapisivanjem cifara brojeva 014 i jedan za drugim ima tačno 015 cifara. Zadatak 4 Rešiti po x jednačinu x x x... = 014, gde se koren na levoj strani javlja beskonačno mnogo puta. Rešenje: Obeležimo A = x x x.... Kako je A = 014 i A = xa, zaključujemo da je x = A = 014. Zadatak 5 U skupu celih brojeva rešiti jednačinu ( ) x+1 ( = ) 014. x 014 Rešenje: Ova jednačina se može napisati u obliku ( x + 1 ) x+1 ( 015 ) 014. = x 014 Kako je NZD(x, x+1) = 1, razlomak x+1 je redukovan, pa su redukovani x i razlomci ( ) x+1 x+1 ( x i ) i imaju jednake brojioce i imenioce. Važi i ( 015 ) 014 ( 014 ) 014 ( ) 015+1, = = odnosno ( x + 1 ) x+1 ( ) = x 015 Odavde sledi da je x + 1 = , odnosno da je x =

13 Zadatak 6 U skupu realnih brojeva rešiti jednačinu 014 log 01 (x 1) 01 log 014 (x+1) =. Rešenje: Neka je a = log 01 (x 1) i b = log 014 (x + 1). Sada se početna jednačina transformiše u 014 a 01 b =. Kako je 01 a = 01 log 01 (x 1) = x 1 i 014 b = 014 log 014 (x+1) = x + 1, sledi da je 014 b 01 a =, pa je 014 a 01 b = = 014 b 01 a, odakle dobijamo da je 014 a + 01 a = 014 b + 01 b. Kako je funkcija 014 x + 01 x strogo rastuća sledi da je a = b. Jednačina se svodi na 014 a 01 a =, odnosno ( 014 ) a ( 1 ) a. = Kako je u poslednjoj jednačini funkcija na levoj strani strogo rastuća, a na desnoj strogo opadajuća, jednačina može imati najviše jedno rešenje, a = 1. Rešenje početne jednačine je x = 013. Zadatak 7 Neka je z kompleksan broj takav da je z + 1 z = 1. Izračunati z z 014. Rešenje: Množenjem leve i desne strane jednakosti z + 1 z = 1 sa z dobijamo da je z z + 1 = 0. Množenjem leve i desne strane poslednje jednakosti sa z + 1 dobijamo da je z = 0, odnosno z 3 = 1. Kako je z 014 = (z 3 ) 671 z = z i 1 z = 1, sledi da je 014 z 1

14 z = z + z014 z = (z + 1 z ) = 1. Napomena: Iz (z + 1 z ) = 1, sledi da je z + 1 = 1. z Slično, iz (z + 1 z )3 = 1, sledi da je z =. z 3 Kako parni stepeni izraza z + 1 sadrže samo parne stepene brojeva z i 1, z z a neparni samo neparne, izračunavanje se svodi na prethodna dva slučaja. Ostavljamo čitaocu za vežbu da reši ovaj zadatak na ovaj način. Zadatak 8 Naći sve uređene parove (a, b) R takve da je (a + ib) 014 = a ib. Rešenje: Neka je z = a + ib kompleksan broj koji ispunjava uslove zadatka. Zaključujemo da je z 014 = z, odnosno da je z 014 = z. z 014 = z z ( z 013 1) = 0 z = 0 z 013 = 1. Iz z = 0 sledi da je a = 0 i b = 0. Iz z 013 = 1 sledi da je z = 1. Množenjem jednakosti z 014 = z sa z dobijamo z 015 = z z = z = 1, odakle sledi da je z k = cos kπ kπ + i sin, k = 1,,..., Podsetimo se da su ovo 015. koreni jedinice. Konačno, skup rešenja naše jednačine je {(0, 0)} {(cos kπ kπ, sin ) k = 1,,..., 015} Zadatak 9 Odrediti realni i imaginarni deo broja ( 1 + i 3 ) 014 ( 1 + i 3 ) 014 z = +. Rešenje: Kako je broj 1+i 3 treći koren iz 1, a broj 1+i 3 treći koren iz 1 dobijamo da je ( 1+i z = ) ( 1+i ) = (( 1+i ) 3 )671 ( 3 1+i ) 3 +

15 (( + 1+i ) 3 )671 ( 3 = 1 i 3 1+i 3 = 1. 1+i ) 3 = ( 1) i i 3 = Dakle, Re(z) = 1, Im(z) = 0. Zadatak 30 Dokazati da za p 0 važi nejednakost ) p ) p ) p (014 p + (014 p + + ( p 014. Kada važi jednakost? Rešenje: Kako je p 0, za k > 0 imamo da je kp 0, pa je 014 kp 1. ) kp Odavde sledi da je kp 0, pa je (014 kp 1. Sabiranjem ovih nejednakosti za k = 1,, 3,..., 014, dobijamo ) p ) p ) p (014 p + (014 p + + ( p 014. Jednakost će važiti ako i samo ako je p = 0. U vreme kada matematika, i prirodne nauke uopšte, nisu omiljeni predmet u školi, cilj ovoga rada, a uskoro i njegovog nastavka, je da unese svežinu u nastavu matematike i zaintrigira i zagolica maštu onom malom broju đaka koji se interesuju za ovu lepu nauku. Literatura [1] V. Mićić, Z. Kadelburg, D. Ðukić, Uvod u teoriju brojeva, materijali za mlade matematičare, sveska 15, DMS, Beograd 004. [] S. B. Branković, Zbirka rešenih zadataka iz matematike za srednje škole, odabrana poglavlja, Zavod za udžbenike, Beograd 007. [3] Tangenta 10, Zbirka zadataka objavljenih u rubrici "zadaci iz matematike" časopisa Tangenta godine, priredio B. Popović, DMS, Beograd

16 [4] I. Dolinka, Elementarna teorija brojeva: moji omiljeni zadaci, DMS, Beograd 007. [5] V. Baltić, D. Ðukić, Ð. Krtinić, I. Matić, Pripremni zadaci za matematička takmičenja srednjoškolaca u Srbiji, DMS, Beograd 008. [6] M. Stanić, N. Ikodinović, Teorija brojeva -zbirka zadataka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 004. [7] R. Tošić, D. Milošević, Brojevi - nestandardni zadaci, Arhimedes, Beograd [8] Z. Kadelburg, V. Mićić, S. Ognjanović Analiza sa algebrom, Krug, Beograd 00. [9] V. Andrić Matematika x = 136, Priručnik za pripremanje za takmičenje učenika osnovnih škola od IV do VIII razreda, Krug, Beograd 006. [10] Društo matematičara Srbije, Matematička takmičenja srednjoškolaca, godišta 006/07 011/1. [11] Z. Kadelburg, P. Mladenović, Savezna takmičenja iz matematike,, Društvo matematičara Srbije, Materijali za mlade matematičare, sveska 3, Beograd [1] B. Marinković, D. Stošić - Miljković, Par-nepar,Materijali za mlade matematičare, sveska 167, Arhimedes, Beograd 013. [13] Časopis Tangenta, broj 58/, godina 009/10, Društvo matematičara Srbije [14] Časopis Tangenta, broj 5/4, godina 007/08, Društvo matematičara Srbije 4

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa brojevima 2015 i 2016

Zadaci sa brojevima 2015 i 2016 Природно-математички факултет, Универзитет у Нишу, Србија http://www.pmf.ni.ac.rs/mii Математика и информатика 3(1) (), 41-50 Zadaci sa brojevima i 2016 Dimitrije I. Spasić Učenik gimnazije Svetozar Marković

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE

PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE Fakultet Tehničkih Nauka, Novi Sad PROBNI TEST ZA PRIJEMNI ISPIT IZ MATEMATIKE 1 Za koje vrednosti parametra p R polinom f x) = x + p + 1)x p ima tačno jedan, i to pozitivan realan koren? U skupu realnih

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz Osnova matematike

Zadaci iz Osnova matematike Zadaci iz Osnova matematike 1. Riješiti po istinitosnoj vrijednosti iskaza p, q, r jednačinu τ(p ( q r)) =.. Odrediti sve neekvivalentne iskazne formule F = F (p, q) za koje je iskazna formula p q p F

Διαβάστε περισσότερα

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t) Izvodi Definicija. Neka je funkcija f definisana i neprekidna u okolini tačke a. Prvi izvod funkcije f u tački a je Prvi izvod funkcije f u tački : f f fa a lim. a a f lim 0 Izvodi višeg reda funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2 ELEMENTARNA MATEMATIKA 1. Osnovni pojmovi o funkcijama Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA Dokaži dajebroj djeljivs Dokažidajebroj djeljiv Dokaži dajebroj djeljiv

3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA Dokaži dajebroj djeljivs Dokažidajebroj djeljiv Dokaži dajebroj djeljiv 3. ELEMENTARNA TEORIJA BROJEVA 3.. djeljivost 65. Dokaži da je produkt tri uzastopna broja, od kojih je srednji kub prirodnog broja, djeljiv s 504. 652. Ako su a, b cijeli brojevi, dokaži da je broj ab(a

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na

OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog fajla, obavezno pogledajte fajl ELEMENTARNE FUNKCIJE, jer se na OBLAST DEFINISANOSTI FUNKCIJE (DOMEN) Prva tačka u ispitivanju toka unkcije je odredjivanje oblasti deinisanosti, u oznaci Pre nego što krenete sa proučavanjem ovog ajla, obavezno pogledajte ajl ELEMENTARNE

Διαβάστε περισσότερα

Uvod u teoriju brojeva

Uvod u teoriju brojeva Uvod u teoriju brojeva 2. Kongruencije Borka Jadrijević Borka Jadrijević () UTB 2 1 / 25 2. Kongruencije Kongruencija - izjava o djeljivosti; Teoriju kongruencija uveo je C. F. Gauss 1801. De nicija (2.1)

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš

ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE dr Jelena Manojlović Prirodno-matematički fakultet, Niš Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

Kantonalno takmičenje iz matematike učenika srednjih škola sa područja TK

Kantonalno takmičenje iz matematike učenika srednjih škola sa područja TK Kantonalno takmičenje iz matematike učenika srednjih škola sa područja TK Živinice 1.4.014. ZADACI UDRUŽENJE MATEMATIČARA TUZLANSKOG KANTONA PEDAGOŠKI ZAVOD TUZLA Takmičenje učenika srednjih škola Tuzlanskog

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Matematički fakultet

Matematički fakultet Univerzitet u Beogradu Matematički fakultet MASTER RAD Tema: Doprinos nestandardnih zadataka iz trigonometrije poboljšanju nastave matematike Profesor: dr Zoran Petrović Student: Marijana Nikolić Beograd

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

ZADATAKA IZ MATEMATIKE 2

ZADATAKA IZ MATEMATIKE 2 Mr VENE T BOGOSLAVOV ZBIRKA REŠENIH ZADATAKA IZ MATEMATIKE 5 ispravljeno izdanje ZAVOD ZA UDŽBENIKE BEOGRAD Redaktor i recenzent DOBRILO TOŠIĆ Urednik MILOLJUB ALBIJANIĆ Odgovorni urednik MILORAD MARJANOVIĆ

Διαβάστε περισσότερα

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve...

x n +m = 0. Ovo proširenje ima svoju manu u tome da se odričemo relacije poretka - no ne možemo imati sve... 1 Kompleksni brojevi Kompleksni brojevi Već veoma rano se pokazalo da je skup realnih brojeva preuzak čak i za neke od najosnovnijih jednačina. Primjer toga je x n +m = 0. Pokazat ćemo da postoji logično

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE

ELEMENTARNE FUNKCIJE 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo.

Kompleksni brojevi. Algebarski oblik kompleksnog broja je. z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo. Kompleksni brojevi Algebarski oblik kompleksnog broja je z = x + iy, x, y R, pri čemu je: x = Re z realni deo, y = Im z imaginarni deo Trigonometrijski oblik kompleksnog broja je z = rcos θ + i sin θ,

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1

ELEMENTARNA MATEMATIKA 1 Na kolokviju nije dozvoljeno koristiti ni²ta osim pribora za pisanje. Zadatak 1. Ispitajte odnos skupova: C \ (A B) i (A C) (C \ B). Rje²enje: Neka je x C \ (A B). Tada imamo x C i x / A B = (A B) \ (A

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2

ELEMENTARNA MATEMATIKA 2 ELEMENTARNA MATEMATIKA 1. Osnovni pojmovi o funkcijama Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

4 Numeričko diferenciranje

4 Numeričko diferenciranje 4 Numeričko diferenciranje 7. Funkcija fx) je zadata tabelom: x 0 4 6 8 fx).17 1.5167 1.7044 3.385 5.09 7.814 Koristeći konačne razlike, zaključno sa trećim redom, odrediti tačku x minimuma funkcije fx)

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Teorija brojeva Okvirni program rada sa nadarenim učenicima osnovnih škola. Hasan Jamak Prirodno-matematički fakultet Sarajevo

Teorija brojeva Okvirni program rada sa nadarenim učenicima osnovnih škola. Hasan Jamak Prirodno-matematički fakultet Sarajevo Teorija brojeva Okvirni program rada sa nadarenim učenicima osnovnih škola Hasan Jamak Prirodno-matematički fakultet Sarajevo January 24, 2012 Uvod U Bosni i Hercegovini već pedesetak godina se organizuju

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost

Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost Granične vrednosti realnih funkcija i neprekidnost 1 Pojam granične vrednosti Naka su x 0 R i δ R, δ > 0. Pod δ okolinom tačke x 0 podrazumevamo interval U δ x 0 ) = x 0 δ, x 0 + δ), a pod probodenom δ

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora).

Teorem 1.8 Svaki prirodan broj n > 1 moºe se prikazati kao umnoºak prostih brojeva (s jednim ili vi²e faktora). UVOD U TEORIJU BROJEVA Drugo predavanje - 10.10.2013. Prosti brojevi Denicija 1.4. Prirodan broj p > 1 zove se prost ako nema niti jednog djelitelja d takvog da je 1 < d < p. Ako prirodan broj a > 1 nije

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

Aksioma zamene. Aksioma dobre zasnovanosti. Aksioma dobre zasnovanosti Svaki neprazan skup A sadrži skup a takav da je A a = 0.

Aksioma zamene. Aksioma dobre zasnovanosti. Aksioma dobre zasnovanosti Svaki neprazan skup A sadrži skup a takav da je A a = 0. Aksioma zamene Aksioma zamene opisuje sledeće: ako je P (x, y) neko svojstvo parova skupova (x, y) takvo da za svaki skup x postoji tačno jedan skup y takav da par (x, y) ima svojstvo P, tada za svaki

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

ELEMENTARNE FUNKCIJE

ELEMENTARNE FUNKCIJE 1 1. Osnovni pojmovi ELEMENTARNE FUNKCIJE Jedan od najvažnijih pojmova u matematici predstavlja pojam funkcije. Definicija 1.1. Neka su X i Y dva neprazna skupa. Funkcija f iz skupa X u skup Y je pridruživanje

Διαβάστε περισσότερα

1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo

1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo 1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo 1 Uvodni pojmovi kombinatorike, I deo U predavanju se osvrćemo na osnovne principe kombinatorike i njihovu primenu na rešavanje elementarnih kombinatornih problema.

Διαβάστε περισσότερα

Determinante. Inverzna matrica

Determinante. Inverzna matrica Determinante Inverzna matrica Neka je A = [a ij ] n n kvadratna matrica Determinanta matrice A je a 11 a 12 a 1n a 21 a 22 a 2n det A = = ( 1) j a 1j1 a 2j2 a njn, a n1 a n2 a nn gde se sumiranje vrši

Διαβάστε περισσότερα

Složeni zadaci sa prostim brojem

Složeni zadaci sa prostim brojem 1 Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu, Srbija http://www.pmf.ni.ac.rs/mii Matematika i informatika 3 (3) (2016), 1-18 Složeni zadaci sa prostim brojem Nenad O. Vesić Prirodno-matematički

Διαβάστε περισσότερα