Ugljenik na 16. mestu po rasprostranjenosti: u obliku karbonata, fosilnih goriva (uglja, nafte, prirodnog gasa), CO 2
|
|
- Ευδώρα Γιαννακόπουλος
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 14. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 14. GRUPA PERIODNOG SISTEMA Ugljenik na 16. mestu po rasprostranjenosti: u obliku karbonata, fosilnih goriva (uglja, nafte, prirodnog gasa), CO 2 i veoma retko u elementarnom stanju (grafit i dijamant) Silicijum posle kiseonika najrasprostranjeniji element na Zemlji: u obliku SiO 2 i silikata Germanijum veoma malo zastupljen Kalaj i olovo rasprostranjeniji od Ge: u obliku minerala SnO 2 (kasiterit) i PbS (galenit) SVOJSTVA Fizička i hemijska svojstva su veoma različita. Granica između metala i nemetala prolazi između Si i Ge: C nemetal, izolator Si i Ge semimetali, poluprovodnici Sn i Pb metali, provodnici
2 14. GRUPA PERIODNOG SISTEMA SVOJSTVA Elektronska konfiguracija ns 2 np 2 Imaju četiri valentna elektrona: maksimalni oksidacioni broj je IV drugo važno oksidaciono stanje je II ne postoje joni E 4+ ni E 4 jer je za njihov nastanak potrebna izuzetno velika energija JEDINJENJA Oksidacioni brojevi: C, Si, Ge IV (izuzetak CO); Pb, Sn II, IV Postoji veliki broj jedinjenja ugljenika (pretežno organskih jedinjenja): najizraženija sposobnost katenacije zbog veoma jake C C veze (348 kj mol 1 ) jedino ugljenik gradi višestruke veze (ne samo između C-atoma, već i sa N i O) 14. GRUPA PERIODNOG SISTEMA JEDINJENJA Grade hidride (E n H 2n+2 ): ugljenik veoma stabilne ugljovodonike, kao alkane C n H 2n+2 (n ), alkene... silicijum (n = 8), germanijum (n = 5), kalaj (n = 2) nestabilne supstance koje se spontano pale na vazduhu imaju neutralna svojstva ne reaguju sa vodom Postoji u više alotropskih modifikacija: dijamant grafit fulereni grafen nanocevi (nanotube) amorfni ugljenik
3 ALOTROPSKE MODIFIKACIJE dijamant grafen grafit nanocevi C60-fuleren amorfni ugljenik DIJAMANT Bezbojan, izuzetno tvrd (najtvrđa supstanca). Dobro provodi toplotu, ne provodi struju (izolator). Struktura: trodimenzionalna mreža tetraedarski orijentisanih C C veza sp3 hibridizacija atoma (gradi četiri veze) preklapanje atomskih orbitala je optimalno, jačina veza je maksimalna Koristi se za izradu: reznih alata (za sečenje, brušenje, bušenje, poliranje) nakita (1 karat = 0,200 g)
4 GRAFIT Siv, metalnog sjaja, mekan. Dobro provodi struju. Struktura: slojevita susedni slojevi su pomereni (svaki drugi sloj se nalazi jedan iznad drugog) i slabo vezani atomi su povezani u šestočlane prstenove sp 2 hibridizacija atoma (gradi tri veze) četvrti elektron je delokalizovan po celom sloju; delokalizovani elektroni omogućavaju provođenje struje, ali samo duž sloja Koristi se za izradu: grafitnih elektroda, sredstava za podmazivanje, olovaka... termootpornih sudova i kalupa (t m = 4100 C, najviša od svih elemenata) DIJAMANT I GRAFIT Dijamant i grafit se dobijaju iz prirodnih nalazišta, kao i veštačkim putem: grafit reakcijom koksa sa SiO C SiO 2 (l) + 3C(s) C(grafit) + Si(g) + 2CO(g) dijamant na visokim pritiscima (5 GPa) i temperaturama (1600 o C) moguće je prevesti grafit u dijamant; dobijeni dijamanti su mali i dobri za izradu reznih alata, ali ne i nakita
5 FULERENI Niz struktura u kojima su atomi povezani u petočlane i šestočlane prstenove i raspoređeni tako da obrazuju molekule sfernog ili elipsoidnog oblika: C 60, C 70, C 76, C 80, C 84, C C 60 C 70 (12 C-5 i 20 C-6 prstenova) Sličan fudbalskoj lopti. Dobijaju se reakcijom u električnom luku između dve grafitne elektrode u inertnom gasu. Rastvorni su u nepolarnim rastvaračima (za razliku od dijamanta i grafita koji su nerastvorni). U njihovu strukturu mogu da se ugrade atomi, joni ili mali molekuli: neka od ovih jedinjenja imaju svojstva superprovodnika (npr. sa Rb). GRAFEN Dobija se razlistavanjem grafita sloj debljine jednog C atoma. Grafit debljine 1 mm sadrži oko tri miliona slojeva grafena naslaganih jedan na drugi. Dvodimenzionalni nanomaterijal. Izuzetna i neobična električna, mehanička, termička i druga svojstva: npr. najtanji i najjači poznati materijal NANOCEVI Grafitni slojevi uvijeni u cilindre debljine nekoliko nm nanocevi ili nanotube.
6 AMORFNI Koks Koks Dobija se suvom destilacijom uglja (zagrevanjem u odsustvu vazduha). Pored ugljenika sadrži malu količinu mineralnih i organskih supstanci. Svetska proizvodnja je ogromna osnovno i najvažnije redukciono sredstvo u metalurgiji. Čađ Čađ Dobija se nepotpunim sagorevanjem ugljovodonika. Sastoji se od sitnih čestica ugljenika (fino sprašeni ugljenik). Koristi se u gumarskoj industriji (kao punilo i za ojačavanje materijala). Aktivni Aktivni ugljenik Aktivni ugalj. Dobija se kontrolisanim zagrevanjem organske materije (npr. drveta) u odsustvu vazduha. Ima veliku specifičnu površinu i veliku sposobnost adsorbovanja drugih supstanci. Koristi se kao adsorbens, npr. za prečišćavanje vode, u gas-maskama, u medicini... UGLJEN-MONOKSID, CO Oksidacioni broj: II. Trostruka veza velike jačine (1073 kj mol 1 ). Gas bez boje i mirisa, izuzetno otrovan. Neutralni oksid (ne reaguje sa vodom, niti sa kiselinama i bazama). U laboratoriji se dobija dehidratacijom mravlje kiseline: H 2 SO 4 (konc.) HCOOH CO + H 2 O 100 C U industriji se dobija: nepotpunim sagorevanjem koksa 2C(s) + O 2 (g) 2CO(g) generatorski gas redukcijom vodene pare pomoću koksa C(s) + H 2 O(g) CO(g) + H 2 (g) vodeni gas
7 UGLJEN-MONOKSID, CO Lako sagoreva do CO 2 uz oslobađanje velike količine toplote: 2CO(g) + O 2 (g) 2CO 2 (g) r H ө = 566 kj mol 1 Koristi se: za zagrevanje u industriji (generatorski gas) kao redukciono sredstvo u reakcijama gde se koks koristi kao redukciono sredstvo CO ima aktivnu ulogu C(s) + CO 2 (g) 2CO(g) r H ө = 172 kj mol 1 Na visokim temperaturama dominira CO (na 1000 o C 99 vol.% CO). Na nižim temperaturama dominira CO 2 (na 550 o C 10 vol.% CO). Naglim hlađenjem smeše CO i CO 2 CO se disproporcioniše i nastaje čađ. UGLJEN-DIOKSID, CO 2 Oksidacioni broj: IV. Gas bez boje i mirisa. Kiseli oksid. U laboratoriji se dobija: žarenjem karbonata ili hidrogenkarbonata CaCO 3 (s) CaO(s) + CO 2 (g) reakcijom kiselina sa karbonatima ili hidrogenkarbonatima CaCO 3 (s) + 2HCl(aq) CaCl 2 (aq) + CO 2 (g) + H 2 O(l) sagorevanjem ugljenika C(s) + O 2 (g) CO 2 (g)
8 UGLJEN-DIOKSID, CO 2 U industriji se dobija daljom oksidacijom CO u vodenom gasu uvođenjem vodene pare: 400 CO(g) + H 2 O(g) o C CO 2 (g) + H 2 (g) Fe 2 O 3 Koristi se: kao sredstvo za gašenje požara u prehrambenoj industriji (konzerviranje hrane, gaziranje pića) za superkritičnu ekstrakciju kao sredstvo za hlađenje CO 2 (s), suvi led (sublimacija na 78,5 o C) UGLJENA KISELINA, H 2 CO 3 Oksidacioni broj: IV. Rastvaranjem CO 2 u vodi: CO 2 (aq) + H 2 O(l) H 2 CO 3 (aq) Svega 0,4% H 2 CO 3 gotovo potpuno u obliku hidratisanih molekula CO 2. Slaba kiselina: H 2 CO 3 + H 2 O HCO 3 + H 3 O + HCO 3 + H 2 O CO H 3 O + Soli karbonati i hidrogenkarbonati ( bikarbonati ). K a1 K a 2 = 2, = 4,
9 UGLJENA KISELINA, H 2 CO 3 Karbonati teško rastvorni, osim karbonata alkalnih metala. Postoje velika nalazišta karbonatnih minerala zemnoalkalnih metala: kalcita, CaCO 3 dolomita, CaMg(CO 3 ) 2 magnezita, MgCO 3 Hidrogenkarbonati rastvorni u vodi. Ravnoteža između karbonata i hidrogenkarbonata: CO 3 2 (aq) + CO 2 (g) + H 2 O(l) 2HCO 3 (aq) uvođenjem CO 2 u suspenziju karbonata bistar rastvor hidrogenkarbonata CaCO 3 (s) + CO 2 (g) + H 2 O(l) Ca(HCO 3 ) 2 (aq) zagrevanjem bikarbonata (čvrstog ili rastvorenog) izdvajanje CO 2 i nastanak karbonata Ca(HCO 3 ) 2 (aq) CaCO 3 (s) + CO 2 (g) + H 2 O(l) UGLJENA KISELINA, H 2 CO 3 Najvažnije soli ugljene kiseline Na 2 CO 3 i NaHCO 3 dobijaju se Solvejevim postupkom. Solvejev postupak U koncentrovani rastvor NaCl uvodi se NH 3 i CO 2 nastali rastvor sadrži jone Na +, Cl, NH 4+ ihco 3. Od četiri soli koje mogu nastati kombinacijom ovih jona najmanje rastvorna je NaHCO 3 pa se taloži jer je rastvor koncentrovan. NaHCO 3 se suši i žarenjem prevodi u Na 2 CO 3 : t 2NaHCO 3 (s) Na 2 CO 3 (s) + CO 2 (g) + H 2 O(g) U preostali rastvor NH 4 Cl dodaje se Ca(OH) 2 da bi se regenerisao NH 3 : 2NH 4 Cl + Ca(OH) 2 2NH 3 (g) + CaCl 2 + 2H 2 O
10 KARBIDI Binarna jedinjenja ugljenika sa elementima manje elektronegativnosti (izuzev vodonika). Dobijaju se reakcijom metala ili njihovih oksida sa ugljenikom na visokoj t. Prema tipu veze mogu se podeliti na: jonske karbidi alkalnih i zemnoalkalnih metala i Al (CaC 2, Al 4 C 3...) kovalentne karbidi silicijuma i bora (SiC, B 4 C); malobrojni metalne (intersticijalne) karbidi prelaznih elemenata (Fe 3 C, TiC, VC...) Najznačajniji karbid CaC 2 : dobijanje CaO + 3C CaC 2 + CO burna reakcija sa vodom CaC 2 (s) + 2H 2 O(l) C 2 H 2 (g) + Ca(OH) 2 (aq) etin (acetilen) CIJANIDI, CIJANATI, TIOCIJANATI Sadrže ugljenik i azot povezane trostrukom vezom. Linearna struktura. Izuzetno otrovni. H C N :C: C N: cijanovodonik (cijanovodonična kiselina) CN (cijanid-jon ) O C N: OCN (cijanat-jon ) S C N: SCN (tiocijanat-jon )
11 CIKLUS A U prirodi ugljenik se nalazi u obliku: CO2 (gas u atmosferi) CO2 i HCO3 (rastvoreni u vodi) CaCO3, MgCO3 (karbonatne stene i koralni grebeni) uglja, nafte i prirodnog gasa (nastali raspadanjem organizama na visokim pritiscima i temperaturama) organske materije u zemljištu (npr. humus) Kruženjem ugljenika u prirodi ovi oblici se neprekidno transformišu jedan u drugi: U procesu fotosinteze biljke koriste CO2 i stvaraju organsku materiju. Životinje koriste organsku materiju u ishrani i u procesu varenja je razgrađuju. U procesu respiracije (disanja) stvaraju CO2. Mikrobiološkom razgradnjom biomase (truljenjem), ugljenik se vraća u atmosferu kao CO2 (aerobna razgradnja) ili CH4 (anaerobna razgradnja). Erozijom karbonatnih stena nastaje CO2, ali i rastvorni hidrogenkarbonati. Sagorevanjem fosilnih goriva nastaje CO2. CIKLUS A
12 EKOLOŠKI PROBLEMI Zbog prevelike upotrebe i sagorevanja fosilnih goriva, kao i izazivanja velikih šumskih požara radi raščišćavanja zemljišta u poljoprivredne svrhe (amazonske šume) količina CO 2 u atmosferi se povećava (od 19. veka za oko 20%, prosečno 0,4% godišnje). Povećanje količine CO 2 prouzrokuje efekat staklene bašte zbog kojeg se temperatura na Zemlji povećava globalno zagrevanje: Sunčevo zračenje dospeva do Zemljine površine i zagreva je. Zemlja, kao i svako zagrejano telo, reemituje zračenje nazad u atmosferu, ali kao energetski niže zračenje. Gasovi prisutni u atmosferi mogu da apsorbuju odlazeće zračenje niže energije, a zatim ga i reemituju nazad ka površini Zemlje koja se dodatno zagreva. Najznačajniji gasovi koji apsorbuju zračenje u atmosferi su CO 2 (50%) i CH 4 (20%). SILICIJUM SILICIJUM, Si Srebrnastosive boje, metalnog sjaja. U industriji se dobija redukcijom SiO 2 pomoću koksa Si čistoće 98% ( sirov ): t SiO 2 + 2C Si + 2CO Da bi se dobio veoma čist Si (< 10 7 % primesa), sirov se dalje tretira: prevodi u SiHCl 3 (trihlorsilan) koji se zatim redukuje pomoću Zn ili Mg Si(s) + 3HCl(g) SiHCl 3 (l) + H 2 (g) šipka Si se propušta između grejača, dolazi do topljenja u vrlo uskoj zoni; nečistoće se koncentruju u rastopu i posle rafinacije se nalaze na jednom kraju šipke koji se seče i odbacuje ( zonalna rafinacija ) Silicijum (veoma čist) se koristi za proizvodnju komponenata u elektronici jer je poluprovodnik.
13 SILICIJUM SILICIJUM-DIOKSID, SiO 2 Oksidacioni broj: IV. Postoji više kristalnih modifikacija najvažnija α-kvarc. Ne postoji u obliku pojedinačnih molekula već ima trodimenzionalni raspored Si O veza: čvrst, tvrd, visoka t m (1600 o C) Pri hlađenju rastopa često ne dolazi do formiranja potpuno uređene kristalne strukture, pa umesto da kristališe prelazi u stanje pothlađene tečnosti staklasto stanje (staklo): neuređeno, amorfno Si O hlađenje rastopa kristalni SiO SiO 2 2 amorfni SiO SiO 2 2 SILICIJUM SILICIJUM-DIOKSID, SiO 2 Hemijski inertan, nerastvoran. Reaguje samo sa: fluorovodoničnom kiselinom SiO 2 (s) + 4HF(aq) SiF 4 (g) + 2H 2 O(l) rastopima baza ili karbonatima alkalnih metala ( alkalno topljenje ) prevodi se u rastvorna jedinjenja t SiO 2 (s) + 2NaOH(l) Na 2 SiO 3 (l) + H 2 O(g) natrijum-silikat (ili kalijum-silikat) su jedini silikati rastvorni u vodi vodeno staklo Obično staklo nastaje topljenjem smeše Na 2 CO 3, CaCO 3 i SiO 2, a zatim hlađenjem amorfni Na 2 O CaO 6SiO 2. Dodatkom kiseline u rastvor vodenog stakla taloži se silicijumska kiselina, SiO 2 xh 2 O.
14 SILICIJUM SILICIJUMSKA KISELINA, SiO 2 xh 2 O Trebalo bi da ima formulu H 4 SiO 4, ali se molekuli lako kondenzuju dajući polimerne oblike. Svi oblici silicijumske kiseline su slabo rastvorni, a sve kiseline su slabe. Anjoni ovih kiselina su stabilni silikati: čine 95% Zemljine kore (stene, zemlja, glina, pesak...) osnovna strukturna jedinica silikat-jon (SiO 4 4 ) SiO 2 xh 2 O se koristi kao sredstvo za sušenje ( silika-gel ). SILICIJUM SILIKATI Prema broju i načinu povezivanja SiO 4 4 tetraedara dele se na silikate sa: pojedinačnim anjonima lančastim i trakastim anjonima slojevitom strukturom trodimenzionalnom strukturom Silikati sa pojedinačnim anjonima nezosilikati SiO 4 4 ciklosilikati Si 3 O 9 6 sorosilikati Si 2 O 6 7 Si 6 O 18 12
15 SILICIJUM SILIKATI Silikati sa lančastim i trakastim anjonima inosilikati osnovna jedinica SiO 2 3 osnovna jedinica Si 4 O 11 6 SILICIJUM SILIKATI Silikati sa slojevitom strukturom filosilikati osnovna jedinica Si 2 O 2 5 Nastaju međusobnim povezivanjem traka Si 4 O Između slojeva se mogu naći: voda, joni metala, slojevi oksida ili hidroksida. Deo Si je često zamenjen Al alumosilikati. Najvažnija grupa slojevitih silikata su minerali glina: npr. kaolinit
16 SILICIJUM SILIKATI Silikati sa slojevitom strukturom Male promene u strukturi slojevitog silikata velike posledice na svojstva jedinjenja: različit raspored slojeva magnezijum-silikata i magnezijum-hidroksida kod azbesta i talka Si 2 O 5 2 OH AZBEST TALK SILICIJUM SILIKATI Silikati sa trodimenzionalnom strukturom tektosilikati Najvažniji minerali: feldspati čine 60% Zemljine kore zeoliti alumosilikati porozne strukture; u šupljine i kanale mogu da se smeste joni ili molekuli; koriste se kao: sredstva za sušenje sredstva za selektivnu adsorpciju jona ili molekula nosači katalizatora zamena za polifosfate u deterdžentima (za omekšavanje vode)
17 SILICIJUM SILIKONI Polisiloksani polimeri na bazi silicijuma: hemijski inertni hidrofobni elastični termički otporni netoksični Linearni poli(dimetilsiloksani) silikonska ulja, viskozne tečnosti. Umreženi polimeri silikonske gume i smole. Osnovna jedinica KALAJ I OLOVO SVOJSTVA I JEDINJENJA Srebrnastobeli, meki metali, niske t m. Stabilni na vazduhu i otporni prema koroziji jer se pasiviraju (prevlače zaštitnim slojem oksida koji sprečava dalju reakciju). Najznačajnija jedinjenja oksidi: SnO i SnO 2 PbO i PbO 2 Pb 3 O 4 (PbO 2 2PbO), mešoviti oksid minijum Pb 3 O 4 PbO PbO 2
18 KALAJ I OLOVO JEDINJENJA Kalaj(II)-oksid i olovo(ii)-oksid, kao i odgovarajući hidroksidi, su amfoterni: Pb(OH) 2 (s) + 2H + Pb 2+ (aq) + 2H 2 O Pb(OH) 2 (s) + OH [Pb(OH) 3 ] (aq) Olovo(IV)-oksid je jako oksidaciono sredstvo: PbO 2 + 4H + + 2e Pb H 2 O Postojanje dva oksidaciona stanja u minijumu (PbO 2 2PbO) se može dokazati: IV II Pb 3 O 4 (s) + 4HNO 3 (razbl.) PbO 2 (s) + 2Pb(NO 3 ) 2 (aq) + 2H 2 O(l) Talog se tretira koncentrovanom HCl: PbO 2 (s) + 4HCl(konc.) PbCl 2 (aq) + Cl 2 (g) + 2H 2 O(l) E ө = 1,69 V Rastvor se tretira I /CrO 2 4 /SO 2 4 -jonima: PbI 2 /PbCrO 4 /PbSO 4 (s) npr. Pb 2+ (aq) + CrO 2 4 (aq) PbCrO 4 (s) KALAJ I OLOVO PRIMENA Kalaj se koristi: za proizvodnju belog lima (kalajisani gvozdeni lim za izradu konzervi), zbog inertnosti i netoksičnosti; ako se sloj kalaja ošteti, počinje korozija gvožđa jer je njegov standardni elektrodni potencijal (E ө = 0,44 V) niži od onog za kalaj (E ө = 0,14 V). kao osnovni sastojak legura za lemljenje, zbog niske t m (oko 200 o C). Olovo se najviše koristi za izradu olovnih akumulatora. Zbog toksičnosti, upotreba olova i njegovih jedinjenja je značajno smanjena (olovne cevi, olovni benzin...).
14. GRUPA PSE (GRUPA UGLJENIKA)
14. GRUPA PSE (GRUPA UGLJENIKA) GRUPA UGLJENIKA (14. grupa): C, Si, Ge, Sn i Pb - ns 2 np 2 ; 4 valentna e -, maksimalna valenca 4 - svi elementi NEREAKTIVNI na sobnoj T -CNEMETAL - Si i Ge SEMIMETALI
Διαβάστε περισσότεραSi posle kiseonika najrasprostranjeniji SiO 2 i silikati
GRUPA UGLJENIKA GRUPA UGLJENIKA Si posle kiseonika najrasprostranjeniji SiO 2 i silikati C na 17. mestu po rasprostranjenosti u litosferi jedan od osnovnih bioloških elemenata Ge retki minerali Pb, Sn
Διαβάστε περισσότερα13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA. Elektronska konfiguracija ns 2 np 1 B 4
13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA 13. GRUPA PERIODNOG SISTEMA Bor redak element, najčešće u obliku minerala boraksa, Na 2 B 4 O 7 10H 2 O. Aluminijum najrasprostranjeniji metal u Zemljinoj kori (8,3 mas.%) i
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραVodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Vodik Najzastupljeniji element u svemiru (maseni udio iznosi 90 %) i sastavni dio Zvijezda. Na Zemlji je po masenom udjelu deseti element po zastupljenosti. Zemljina gravitacija premalena je da zadrži
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραHEMIJA ELEMENATA. Grupa 12. Li i K. Zn i Hg. Grupa 2. Mg. Prelazni metali Ti, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, Cu. Plemeniti gasovi
HEMIJA ELEMENATA Grupa 1. Li i K HEMIJA ELEMENATA Grupa 2. Mg Grupa 12. Zn i Hg Prelazni metali Ti, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, Cu Plemeniti gasovi Grupa 13. B i Al Grupa 14. C Pb Si Sn Grupa 15. NiP Grupa
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραGRUPA HALOGENA. Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z
Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z Zbog velike reaktivnosti ne nalaze se u elementarnom stanju F mineral fluorit CaF 2 Cl morskavodau obliku soli I jedini
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραHALOGENI ELEMENTI HALOGENI ELEMENTI. Elektronska konfiguracija ns 2 np 5
17. grupa Periodnog sistema elemenata. Zajednički simbol X. Ne nalaze se u prirodi u elementarnom stanju (zbog velike reaktivnosti), već u obliku: F minerala fluorita (CaF 2 ) Cl minerala halita (NaCl)
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραHEMIJA ELEMENATA VODONIK
HEMIJA ELEMENATA Najrasprostranjeniji element u Vasioni (88,6 at.%). Na trećem mestu po rasprostranjenosti na Zemlji (15 at.%, iza O i Si). Prvi, najlakši i najjednostavniji element (1 p + i 1 e ). SVOJSTVA
Διαβάστε περισσότεραHALKOGENI ELEMENTI HALKOGENI ELEMENTI
HALKGENI ELEMENTI HALKGENI ELEMENTI 16. grupa Periodnog sistema elemenata. Kiseonik najrasprostranjeniji element na Zemlji: 45,5 mas.% litosfere 23 mas.% (21 vol.%) atmosfere 86 mas.% hidrosfere umpor
Διαβάστε περισσότεραčilska šalitra) Fosfor u litosferi u obliku fosfornih minerala: najvažniji iz grupe apatita Ca 5 šalitra, NaNO 3 ) 3 (PO 4
15. GRUPA PERIDG SISTEMA 15. GRUPA PERIDG SISTEMA Azot najrasprostranjeniji element u atmosferi 78 vol.% atmosfere mala zastupljenost u litosferi (K 3 šalitra, a 3 čilska šalitra) Fosfor u litosferi u
Διαβάστε περισσότεραmali atomski i kovalentni radijus, velika energija jonizacije, mala stabilnost H - -jona SLIČNOST i sa alkalnim metalima (1 valentni e -,
VODONIK najrasprostranjeniji element u Vasioni (88,6 at.%) 3. po rasprostranjenosti na Zemlji (iza O i Si), 15 at.% prvi, najlakši i najjednostavniji element (1 p + i 1 e - ) 1s 1 : mali atomski i kovalentni
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραPri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:
HEMIJSKE VEZE Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže: - prelaskom atoma u pozitivno i negativno naelektrisane jone koji se međusobno privlače, jonska veza - sparivanjem
Διαβάστε περισσότεραKiselo-bazne ravnoteže
Uvod u biohemiju (školska 2016/17.) Kiselo-bazne ravnoteže NB: Prerađena/adaptirana prezentacija američkih profesora! Primeri kiselina i baza iz svakodnevnog života Arrhenius-ova definicija kiselina i
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότερα14. skupine. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Elementi 14. skupine U 14. skupini periodnog sustava nalaze se sljedeći elementi: ugljik (C), silicij (Si), germanij (Ge), kositar (Sn), olovo (Pb). Cjenemetal, SiiGesupolumetali, asn i Pb metali. U elementarnom
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA
Διαβάστε περισσότερα1. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MOLEKULA HEMIJSKA VEZA
EMIJSKE VEZE 1 razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer STRUKTURA MLEKULA Molekul je najsitnija čestica koja se sastoji od dva ili više istih atoma, a to su molekuli elemenata: Cl 2, 2, N 2,
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA PROIZVOD RASTVORLJIVOSTI
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραN u elementarnom stanju 78,4 vol% (75,5 mas.%) atmosfere. As, Sb, Bi malo zastupljeni u obliku sulfidnih minerala
GRUPA AZOTA GRUPA AZOTA Pniktogeni zagušljivci N u elementarnom stanju 78,4 vol% (75,5 mas.%) atmosfere P u obliku fosfornih minerala apatita Ca 5 (PO 4 ) 3 X (X = F,Cl, OH) As, Sb, Bi malo zastupljeni
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραHeterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima
Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom
Διαβάστε περισσότεραDoc. dr Milena Đukanović
Doc. dr Milena Đukanović milenadj@ac.me ČVRSTO AGREGATNO STANJE: Materijale u čvrstom agregatnom stanju možemo podijeliti na: Monokristalne Polikristalne Polimerne Amorfne. Riječ kristal se do kraja srednjeg
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija filosilikata. (Si 2 O 5 ) 2- / 2 (Si 4 O 10 ) 6-
Klasifikacija filosilikata (Si 2 O 5 ) 2- / 2 (Si 4 O 10 ) 6- GRUPA TALKA I PIROFILITA Talk - Mg 3 Si 4 O 10 (OH) 2 hidratisani silikat magnezijuma Kristališe monoklinično sličan je serpentinu Javlja se
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE OKSIDO-REDUKCIJE (REDOKS REAKCIJE)
REAKCIJE OKSIDO-REDUKCIJE (REDOKS REAKCIJE) OKSIDACIJA - REAKCIJE SA KISEONIKOM i NASTANAK OKSIDA... Najpoznatije takve reakcije jesu reakcije SAGOREVANJA! 2 Ca(s) + O 2 (g) 2 CaO(s) 2 H 2 (g) + O 2 (g)
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ. Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ
ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ e-mail: info@iliaskos.gr www.iliaskos.gr 1 57 1.. 1 kg = 1000 g 1 g = 0,001 kg 1
Διαβάστε περισσότεραΚανόνες διαλυτότητας για ιοντικές ενώσεις
Κανόνες διαλυτότητας για ιοντικές ενώσεις 1. Ενώσεις των στοιχείων της Ομάδας 1A και του ιόντος αμμωνίου (Ιόντα: Li +, Na +, K +, Rb +, Cs +, NH 4+ ) είναι ευδιάλυτες, χωρίς εξαίρεση: πχ. NaCl, K 2 S,
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραOsnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji
Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice
Διαβάστε περισσότεραΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΟ Μ.Ε. ΣΥΜΒΟΛΟ ΤΡΑΠΕΖΑ ΘΕΜΑΤΩΝ Α ΛΥΚΕΙΟΥ ΑΝΤΙ ΡΑΣΕΙΣ
ΤΡΑΠΕΖΑ ΘΕΜΑΤΩΝ Α ΛΥΚΕΙΟΥ ΑΝΤΙ ΡΑΣΕΙΣ Όλες οι αντιδράσεις που ζητούνται στη τράπεζα θεµάτων πραγµατοποιούνται. Στην πλειοψηφία των περιπτώσεων απαιτείται αιτιολόγηση της πραγµατοποίησης των αντιδράσεων.
Διαβάστε περισσότεραU stvaranju hemijske veze među atomima učestvuju samo elektroni u najvišem energetskom nivou valentni elektroni
HEMIJSKA VEZA ELEKTRONSKA TEORIJA VALENCE U stvaranju hemijske veze među atomima učestvuju samo elektroni u najvišem energetskom nivou valentni elektroni Atomi teže da postignu oktet elektrona na poslednjem
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραpanagiotisathanasopoulos.gr
. Παναγιώτης Αθανασόπουλος Χηµικός ιδάκτωρ Παν. Πατρών. Οξειδοαναγωγή Παναγιώτης Αθανασόπουλος Χημικός, Διδάκτωρ Πανεπιστημίου Πατρών 95 Χηµικός ιδάκτωρ Παν. Πατρών 96 Χηµικός ιδάκτωρ Παν. Πατρών. Τι ονοµάζεται
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 2014. ÄÉÁÍüÇÓÇ
ΤΑΞΗ: ΜΑΘΗΜΑ: ΘΕΜΑ Α Α ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΧΗΜΕΙΑ Ηµεροµηνία: Τετάρτη 23 Απριλίου 2014 ιάρκεια Εξέτασης: 2 ώρες ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ Να γράψετε στο τετράδιο σας τον αριθµό κάθε µίας από τις ερωτήσεις A1 έως A4 και δίπλα
Διαβάστε περισσότεραOSNOVNA ŠKOLA HEMIJA
OSNOVNA ŠKOLA HEMIJA Zadatak broj Bodovi 1. 8 2. 8 3. 6 4. 10 5. 10 6. 6 7. 10 8. 8 9. 8 10. 10 11. 8 12. 8 Ukupno 100 Za izradu testa planirano je 120 minuta. U toku izrade testa učenici mogu koristiti
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPREDMET:ODABRANA POGLAVLJA IZ HEMIJE za studente IV semestra rudarskog odseka Profesor dr Aleksandra Kostić-Pulek
PREDMET:ODABRANA POGLAVLJA IZ HEMIJE za studente IV semestra rudarskog odseka Profesor dr Aleksandra Kostić-Pulek Predavanje br.vi ELEMENTI GLAVNIH PODGRUPA PERIODNOG SISTEMA ELEMENATA (A GRUPA) Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραSupstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
Διαβάστε περισσότεραΛΥΜΕΝΕΣ ΑΣΚΗΣΕΙΣ ΑΣΚΗΣΗ
ΛΥΜΕΝΕΣ ΑΣΚΗΣΕΙΣ ΑΣΚΗΣΗ 1 η : A) 9,8g H 3 PO 4 αντιδρούν με την κατάλληλη ποσότητα NaCl σύμφωνα με την χημική εξίσωση: H 3 PO 4 + 3NaCl Na 3 PO 4 + 3HCl. Να υπολογίσετε πόσα λίτρα αέριου HCl παράγονται,
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραBIOFIZIKA TERMO-FIZIKA
BIOFIZIKA TERMO-FIZIKA Akademik, prof. dr Jovan P. Šetrajčić jovan.setrajcic@df.uns.ac.rs Univerzitet u Novom Sadu Departman za fiziku PMF Powered byl A T E X 2ε! p. / p. 2/ Termika FENOMENOLOŠKA TEORIJA
Διαβάστε περισσότεραΘερμοχημεία Κεφάλαιο 2 ο
Θερμοχημεία Κεφάλαιο 2 ο Επιμέλεια: Παναγιώτης Αθανασόπουλος Χημικός Διδάκτωρ Πανεπιστημίου Πατρών 13 Χημικός Διδάκτωρ Παν. Πατρών 14 Τι είναι η χημική ενέργεια των χημικών ουσιών; Που οφείλεται; Μπορεί
Διαβάστε περισσότεραUKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA
ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE II razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test regledala/regledao...... Podgorica,... 008. godine 1. Izračunati steen disocijacije slabe kiseline, HA, ako je oznata analitička koncentracija
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.
1 Ο ΚΕΦΑΛΑΙΟ ΑΣΚΗΣΕΙΣ 1. Ποια είναι η συχνότητα και το μήκος κύματος του φωτός που εκπέμπεται όταν ένα e του ατόμου του υδρογόνου μεταπίπτει από το επίπεδο ενέργειας με: α) n=4 σε n=2 b) n=3 σε n=1 c)
Διαβάστε περισσότεραREAKCIJE ELIMINACIJE
REAKIJE ELIMINAIJE 1 . DEIDROALOGENAIJA (-X) i DEIDRATAIJA (- 2 O) su najčešći tipovi eliminacionih reakcija X Y + X Y 2 Dehidrohalogenacija (-X) X strong base + " X " X = l, Br, I 3 E 2 Mehanizam Ova
Διαβάστε περισσότεραJONSKA VEZA (metal-nemetal) KOVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA VEZA (metal-metal) jake H N. prelazne VODONIČNA VEZA H F
HEMIJSKE VEZE HEMIJSKE VEZE I GRAĐA JEDINJENJA,, I deo Postoje tri osnovna tipa veza (primarne veze) i one imaju najveći uticaj na svojstva jedinjenja. Pored njih postoje i dopunske (sekundarne) veze između
Διαβάστε περισσότεραRASTVORI. više e komponenata. Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda
RASTVORI Rastvori su homogene smeše e 2 ili više e komponenata Šećer u vodi, O 2 u vodi, zubne plombe, vazduh, morska voda Fizička stanja rastvora Rastvori mogu da postoje u bilo kom od 3 agregatna stanja:
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA
OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna
Διαβάστε περισσότεραRAVNOTEŽE U RASTVORIMA KISELINA I BAZA
III RAČUNSE VEŽBE RAVNOTEŽE U RASTVORIMA ISELINA I BAZA U izračunavanju karakterističnih veličina u kiselinsko-baznim sistemima mogu se slediti Arenijusova (Arrhenius, 1888) teorija elektrolitičke disocijacije
Διαβάστε περισσότερα1 η Σειρά προβλημάτων στο μάθημα Εισαγωγική Χημεία
1 η Σειρά προβλημάτων στο μάθημα Εισαγωγική Χημεία Ημ. Παράδοσης: Δευτέρα 25/11/2013 11 πμ 1. Οι αντιδράσεις οξειδοαναγωγής σώζουν ζωές!!! Οι αερόσακοι στα αυτοκίνητα, όταν ανοίγουν γεμίζουν με άζωτο το
Διαβάστε περισσότεραΕρωτήσεις πολλαπλης επιλογής στην οξειδοαναγωγή (1ο κεφάλαιο Γ Θετική 2015)
Ερωτήσεις πολλαπλης επιλογής στην οξειδοαναγωγή (1ο κεφάλαιο Γ Θετική 2015) 1. Σε ποια απο τις παρακάτω ενώσεις το Ν έχει αριθμό οξέιδωσης +5 A. ΗΝΟ 2 C ΚΝΟ 3 B. ΝΗ 3 D Ν 2 Ο 3 2. Σε ποια απο τις παρακάτω
Διαβάστε περισσότεραΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 2012. Ηµεροµηνία: Τετάρτη 18 Απριλίου 2012 ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ
ΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 0 Ε_.ΧλΘ(ε) ΤΑΞΗ: ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗ: ΜΑΘΗΜΑ: ΘΕΜΑ Α Β ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΘΕΤΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ Ηµεροµηνία: Τετάρτη 8 Απριλίου
Διαβάστε περισσότερα3. Koliko g Fe može da se dobije iz 463,1 g rude gvoždja koja sadrži 50 % minerala magnetita (Fe 3 O 4 ) i 50 % jalovine?
PRIJEMNI ISPIT IZ HEMIJE NA RUDARSKO-GEOLOŠKOM FAKULTETU UNIVERZITETA U BEOGRADU Katedra za hemiju; Prof. dr Slobodanka Marinković I) Oblasti 1. Jednostavna izračunavanja u hemiji (mol, molska masa, Avogadrov
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO?
HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO? U OKVIRU OVOG POGLAVLJA ĆEMO RADITI Jonska i kovalentna veza. Metalna veza. Elektronska teorija hemijske veze. Struktura molekula. Međumolekulske interakcije.
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραΑντιδράσεις σε υδατικά διαλύματα. Κατερίνα Σάλτα 2ο Πρότυπο Πειραματικό Γενικό Λύκειο Αθηνών 2014
Αντιδράσεις σε υδατικά διαλύματα Κατερίνα Σάλτα 2ο Πρότυπο Πειραματικό Γενικό Λύκειο Αθηνών 2014 Διαλύματα Διαλύματα είναι τα ομογενή μείγματα δύο ή περισσοτέρων χημικών ουσιών. Διαλύτης θεωρείται η ουσία
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα