Test rešavanje zadataka

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Test rešavanje zadataka"

Transcript

1 Univerzitet u Beogradu Matematički fakultet Seminarski rad iz Verovatnoće i statistike Test rešavanje zadataka Tačkaste ocene parametra raspodele student: Martin Hofer profesor: Vesna Jevremović broj indeksa: 5/2008 adresa aplikacije:

2 Sadržaj Teorijski deo... 3 Tačkaste ocene parametra raspodele... 3 Nepristrasnost, postojanost i efikasnost... 3 Osobine uzoračke sredine i uzoračke disperzije za obeležje sa normalnom raspodelom... 5 Metoda maksimalne verodostojnosti... 5 Metoda momenta... 7 Uputstvo... 8 Kako program radi?... 9 Kôd programa

3 Teorijski deo Tačkaste ocene parametra raspodele Na osnovu uzorka treba da se odredi kakva je raspodela obeležja na populaciji. Ako se zna tip rapodele obeležja, odrediti njene parametre, ako se ne zna raspodela obeležja, odrediti je. Neka je dat X 1, X 2,, X n prost slučajan uzorak obima n za posmatrano obeležje X. Statistika Y = f X 1, X 2,, X n je slučajna promenljiva koja implicitno zavisi od parametara u raspodeli obeležja X. Ako se sa Y ocenjuje parametar θ, tada se statistika Y naziva ocena parametra θ i označava sa θ. Nepoznati parametri raspodele posmatranog obeležja se ocenjuju na osnovu uzorka, kao i realizovane vrednosti pogodno odabranih statistika. Taj postupak se naziva ocenjivanje parametara. Pošto je realizovana vrednost statistike neki realni broj, tj. neka tačka na realnoj pravoj, ovakve ocene parametara se nazivaju tačkaste ocene. Nepristrasnost, postojanost i efikasnost Definicija 1. Nepristrasna ocena Neka je X 1, X 2,, X n prost slučajan uzorak obima n za obeležje X i neka je θ nepoznati parametar u raspodeli obeležja X. Statistika Y = f X 1, X 2,, X n je nepristrasna ocena parametra θ, ako je: E Y = θ. Ako statistika Y = f X 1, X 2,, X n kojom se ocenjuje neki parametar θ postaje nepristrasna u slučaju kada ovim uzorka teži beskonačnosti, tj. ako jee(y) θ, n, tada je statistika Y asimptotski nepristrasna ocena posmatranog parametra θ. Ocena θparametra θ koja nema osobinu nepristrasnosti se naziva pristrasna ocena. Veličina njene pristrasnosti se meri razlikom E θ θ. Za realizovani uzorak (x 1, x 2,, x n ) se računa realizovana vrednost statistike Y, tj. računa se y = f X 1, X 2,, X n. S obzirom da je Y slučajna veličina, ta realizovana vrednost će u izvesnoj meri odstupati od E Y. Poželjno je da se to odstupanje smanjuje kako se povećava obim uzorka. Stoga se, u kategoriji nepristrasnih ocena, izdvajaju one koje imaju tzv. postojanost(stabilnost). 3

4 Definicija 2. Postojana ocena Neka je dat prost slučajni uzorak X 1, X 2,, X n obima n za obeležje X i neka je θ nepoznati parametar u raspodeli obeležja X. Statistika Y = f X 1, X 2,, X n je postojana ocena parametra θ ako Y P θ, n. Pri utvrďivanju postojanosti ocena često se koristi tvrďenje: Teorema 1. Ako je statistika Y = f X 1, X 2,, X n nepristrasna ocena za napoznati parametar θ i ako D(Y) 0, n, tada je Y postojana ocena za θ. Dokaz Potrebno je dokazati da za statistiku Y = θ važi θ P θ, n. Na osnovu Čebiševljeve nejednakosti se dobija: P θ θ ε 2 E θ θ ε 2 = E θ E θ ε 2 2 = D θ ε 2 0, n. Uzoračka sredina i uzoračka disperzija su najčešće korišćene statistike za ocenu matematičkog očekivanja, odnosno disperzije obeležja, što opravdavaju njihova svojstva. Naime, bez obzira na raspodelu obeležja, uzoračka sredina je nepristrasna ocena za matematičko očekivanje obeležja, a postojana je ako je disperzija obeležja konačna. TakoĎe, raspodela uzoračke sredine u opštem slučaju konvergira ka normalnoj raspodeli, a u slučaju normalne raspodele obeležja i raspodela uzoračke sredine je normalna raspodela. Uzoračka disperzija pri poznatom matematičkom očekivanju obeležja i popravljena uzoračka disperzija pri nepoznatom očekivanju obeležja su nepristrasne ocene disperzije, a ukoliko je četvrti moment raspodele konačan, onda su navedene statistike i postojane ocene disperzije. Ako se koristi više različitih statistika za ocenu jednog parametra, onda se te statistike mogu porediti svojim disperzijama. Definicija 3. Efikasnija ocena Neka je dat prost slučajni uzorak prost slučajni uzorak X 1, X 2,, X n obima n za obeležje X i neka je θ nepoznati parametar u raspodeli obeležja X. Neka su dve nepristrasne ocene tog parametra date statistikama Y = f X 1, X 2,, X n i Z = g X 1, X 2,, X n. Ako je D(Y) D(Z) statistika Y je efikasnija ocena parametra θ od statistike Z. 4

5 Osobine uzoračke sredine i uzoračke disperzije za obeležje sa normalnom raspodelom Neka obeležje X iman m, σ 2 raspodelu i neka je dat prost slučajni uzorak X 1, X 2,, X n obima n za posmatrano obeležje. 1. Statistika X n = 1 n dok statistika X n m σ n i=1 X i je nepristrasna i postojana ocena za m i njena raspodela je N m, σ 2, n n ima N(0,1) raspodelu. 2. Statistika ns n 2 = 1 n (X σ 2 σ 2 i=1 i m) ima χ n raspodelu, pa je E S n = σ 2 2, a D S n = 2σ 4 3. Statistika = ns n 2 = 1 n (X σ 2 σ 2 i=1 i X n ) 2 2 ima χ n 1 raspodelu, pa je E S n 2 n 1 σ 2 =, n a D Sn 2 = 2 n 1 σ 4 n Statistike X n i Sn 2 _n su nezavisne slučajne veličine. 5. Uzoračka sredina X n je najefikasnija u klasi linearnih nepristrasnih ocena matematičkogočekivanja koje su oblika n n j =1. j =1 α j X j, α j n. Metoda maksimalne verodostojnosti Neka je θ nepoznati jednodimenzioni parametar u raspodeli obeležja X i neka je Θ skup svih mogućih vrednosti parametra θ, tzv. parametarski prostor. Neka je X 1, X 2,, X n prost slučajni uzorak za neprekidno obeležje X i neka je f x, θ gustina raspodele X. Funkcija L X; θ = f X 1 ; θ f X 2 ; θ f X n ; θ se naziva funkcija verodostojnosti. Za ocenu parametra θ se uzima statistika za koju se dostiže supremum funkcije verodostojnosti. U nekim slučajevima to će ujedno biti maksimalna vrednost funkcije verodostojnosti. Navedena metoda dobijanja ocena se naziva metoda maksimalne verodostojnosti (MMV), a ocene dobijene tom metodom su ocene maksimalne verodostojnosti (MV). Ako je funkcija verodostojnosti diferencijabilna, najpre se odreďuju vrednosti parametara koje su rešenja jednačine. ili jednačine dln L X;θ dθ = 0. dl X; θ dθ MeĎu dobijenim rešenjima jednačine mogu se nalaziti vrednosti za koje funkcija L (ili lnl) postiže svoj supremum, odnosno maksimum ako je drugi izvod funkcije L (ili lnl) negativan u tim tačkama. 5 = 0

6 Ako je posmatrano obeležje diskretnog tipa, tada je funkcija verodostojnosti jednaka proizvodu verovatnoća postizanja pojedinih vrednosti iz uzorka L X; θ = p X 1 ; θ p X 2 ; θ p X n ; θ gde je p t; θ = P X = t. Zatim se oderďuje maksimalna vrednost funkcije L (ili lnl) kao u prethodnom slučaju. Funkcija verodostojnosti se može posmatrati i kao statistika, kad je funkcija uzorka X 1, X 2,, X n, a može se posmatrati i kao funkcija čiji su argumenti nepoznati parametri, dok elementi uzorka imaju ulogu konstanti. U slučaju višedimenzionalnog parametra θ = θ 1, θ 2,, θ s i diferencijabilne funkcije verodostojnosti, najpre je potrebno odrediti rešenja sistema jednačina L X; θ θ j = 0, j = 1,2,, s ili sistema jednačina lnl X; θ θ j = 0, j = 1,2,, s Zatim se odreďuje, npr. pomoću totalnog diferencijala drugog reda, za koja rešenja sistema se dobija maksimalna vrednost funkcije verodostojnosti (ili njenog logaritma). Ocene koje se dobijaju postupkom MMV imaju, često, dobre osobine, kao što su neprekidnost i/ili postojanost, a takoďe su često efikanije od ocena dobijenih nekom drugom metodom. Pod odreďenim uslovima raspodele ocena dobijenih MMV meto imaju asiptotski normalnu raspodelu. Jedna od osobina ocena dobijenih MMV je i da su one simetrične funkcije uzorka. To znači da na vrednost ocene utiču vrednosti podataka, a ne njihov redosled. TakoĎe, ocene po MMV imaju osobinu invarijantnosti u smislu sledećeg tvrďenja: Neka je g(x) neprekidna funkcija koja ima neprekidnu inverznu funkciju i neka je Y statistika kojom se po MMV ocenjuje parametar θ. Tada je g(y) statistika kojom se po MMV ocenjuje g(θ). Statistika kojom se po MMV ocenjuje neki parametar ne mroa da bude jedinstvena. Jedan takav slučaj je pri ocenjivanju parametra θ uniformne raspodele U θ 0.5, θ + 0.5, kada je svaka statistika V za koju važimax 1 j n X j 0.5 V min 1 j n X j + 0.5, ocena po MMV za θ. 6

7 Metoda momenta Osim MMV postoje i druge opšte metode. Jedna od njih je metoda momenta, koja je, kao i MMV primenljiva i na obeležja sa diskretnimm i na obeležja sa neprekidnim raspodelama. Ova metoda se zasniva na činjenici da su, pod izvesnim uslovima, uzorački momenti postojane i asimptotski nepristrasne ocene odgovarajućih teorijskih momenata. Drugi razlog je u činjenici da, u nekim slučajevima, momenti jednoznačno odreďuju raspodelu. Ako u raspodeli obeležja X ima r, r 1, nepoznatih parametara, onda se statistike kojima se ti parametri ocenjuju mogu dobiti rešavanjem sistema od r jednačina E X j = 1 n n j =1 X j, j = 1,, r Ovi sistemi jednačina su uglavnom nelinearni, tako da se ne može dati opšti postupak za njihovo rešavanje. U nekim slučajevima se rešenja odreďuju samo približno, nekom metodom numeričke matematike. Metoda momenata se ne može primeniti ako momenti raspodele obeležja ne postoje, kao što je slučaj, npr., sa Košijevom raspodelom čija je gustina g x = 1 2, x R. Statistike koje se dobijaju po metodi momenata su često manje efikasne ocene od statistika koje se dobijaju po MMV (za isti parametar). Treba naglasiti da je prilikom primene metode momenata moguće koristiti i centralne momente, ili kombinovati obične i centralne momente. Osim toga, važno je da se formira sistem od r jednačina sa r nepoznatih parametara, ali to ne moraju redom biti momenti pd prvog do r-tog. Za neke raspodele i neke parametre u tim raspodelama poklapaju se ocene dobijene metodom momenata ili MMV. Npr. u slučaju normalne raspodele, sa nepoznatim očekivanjem i nepoznatom disperzijom,po metodi momenata rešava se sistem E X = X n, E X 2 = 1 n n j =1 X j 2 π 1+x, j = 1,, r i dobijaju ocene: uzoračka sredina E X i uzoračka disperzija Sn 2, za D X. Iste ocene se dobijaju i po MMV. U nekim slučajevima se ocene po metodi momenata i MMV razlikuju. Npr. ako treba oceniti nepoznati parametar θ kada je raspodela obeležja X uniformna na intervalu, 0, θ, onda se, na osnovu prostog slučajnog uzorka obima n, po metodi momenata dobija ocean 2X n, a po MMV se dobija ocena max 1 j n X j. 7

8 Uputstvo U bazi se nalaze 20 zadataka za rešavanje. Test se sastoji od 10 slučajno izabranih zadataka, 5 lakših, 4 srednje težine i jednog težeg zadatka. Uz svaki zadatak imate tri ponuďena rešenja, od kojih je samo jedno tačno. Ukoliko tačno odgovorite dobijate odreďeni broj poena za taj zadatak. Ako netačno odgovorite oduzima vam se 10% poena tog zadatka. Svakako uvek možete odgovoriti sa "Ne znam", kao neutralan odgovor i dobiti 0 poena za taj zadatak. Ukupan broj poena koji možete ostvariti je 40. Zatim se taj broj množi sa faktorom 2.5 i maksimalan broj je 100. Konačan broj poena se zaokružuje na gornji deo. Da biste položili, potrebno je uzeti najmanje 51 poen od 100. Nakon polaganja testa, možete saznati vaše netačne odgovore ukoliko postoje. Broj poena Ocena <51 Pali ste!

9 Kako program radi? 1. faza Pri startovanju programa na slučajan način se iz baze biraju 10 od 20 zadataka. S obzirom da se test sastoji od 5 lakših zadataka, 4 malo teža i jednog najtežeg, na taj način treba izabrati zadatke. Naime, prvih 10 zadataka u bazi su lakši i prva funkcija pod nazivom prikazizadataklaksi() izvršava upit nad bazom, tačnije te zadatke rasporedi random naredbom rand() i izabere prva 5 zadataka naredbom limit 5. Funkcija prikazizadataksrednji() bira zadatke srednje težine. Oni u bazi imaju redni broj od 11 do 17, tako da se upit izvršava nad tim zadacima. TakoĎe se rasporeďuju random narednom rand() i biraju se 4 zadatka narednom limit 4. Slično radi funkcija prikazizadataksrednji() samo što je redni broj zadataka od 17 do 20 i bira se jedan zadatak. Sledeće je kako da za svaki izabrani zadatak prikazati ponudjene odgovore i da oni budu u različitom rasporedu u odnosu na prethodno prikazivanje, odnosno kako stalno mešati te zadatke. Za svaki zadatak u bazi postoje 3 ponudjena odgovora od kojih je jedan tačan. Postoji i četvrti ponuďeni odgovor Ne znam koji je neutralan i podrazumevan odgovor. S obzirom da postoje 3 ponuďena odgovora, onda postoje 3! = 6 načina da se oni predstave. Tako da, koristimo promenljivu koja random uzima vrednost od 1 do 6 i uz svaki izabrani zadatak bira se jedna od tih 6 kombinacija. Npr. ako ta promenljiva ima vrednost 1 kombinacija predstavljanja zadatka je odgovor1(u bazi odg1),odgovor2(u bazi odg2),odgovor3(u bazi odg3), ako je promenljiva uzela vrednost 2, onda je kombinacija odg2,odg1,odg3 itd. Svaki odgovor smeštamo u poseban niz radi njegovog daljnjeg korišćenja. 2. faza Pošto smo rešili zadatke, moramo proveriti da li je odgovor tačan, netačan ili podrazumevano Ne znam. Pravimo niz u kome smeštamo 10 slučajno izabrana zadataka. Pošto zadaci imaju težinu, odnosno lakši ili prva 5 zadataka nose 3.5 poena, proveravamo posebno za njih da li je odgovot tačan ili netačan. Ako jeste tačan na neku sumu dodajemo taj broj poena, ako nije oduzimamo 10% za taj broj poena. Dalje ispitujemo zadatke srednje težine za koji se dobija 4 poena ukoliko je odgovor tačan, odosno oduzima se 0.4 ukoliko je odgovor netačan. Isto važi za poslednji zadatak koji je ujedno i najteži i nosi 6.5 poena ako se tačno odgovori, odnosno oduzima se 0.65 ukoliko se netačno odgovori. U svakom slučaju ako je odgovor Ne znam dodaje se 0 poena. Dobijenu sumu brojeva množimo sa 2.5 i dobijeni broj zaokružujemo na gornji deo( npr => 51, kao i 50.8 =>51 ). Proveramo uslove kolika je konačna suma od 100 poena. Prikazuje se broj poena od 40, broj poena od 100, ocena ukoliko je položio i broj tačnih odgovora. 3.faza Kako je kandidat video svoju ocenu, ne bi bilo loše da prikažemo i rešenja za te zadatke. Pošto svaki put kada smo izabrali zadatak, njemu smo preko html taga dodelili neki id kako bi znali za koji zadatak treba prikazati rešenje. Pravimo niz u kome smeštamo id svakog izabranog zadatka. MySQL upitom nad bazom, za svaki id prikazujemo rešenje. Kako bi kadidat znao šta je tačno, šta netačno ili gde je dao odgovor Ne znam na kraju svakog rešenja pojavljuje se sličica koja označava odgovor. Nakon pogledanih rešenja, može se ponovo pokrenuti test. 9

10 Kôd programa PHP Skript koji bira zadatke iz baze i raspoređuje odgovore za svaki izabrani zadatak <?php include('db.inc'); db_connect(); //Funckija koja prikazuje 5 laksih zadataka function prikazizadataklaksi() //upit koji vršimo nad bazom $query = "SELECT * FROM zadaci where rbr<=10 order by rand() limit 5"; $result = mysql_query($query) or die(mysql_error()); $i=0; $j=rand(1,6);$k=0; echo "<ul>"; while($row = mysql_fetch_array($result)) $odgovor[$i] = $row['rbr']; if($j==1) echo "(3.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row['zadatak']"; else if($j==2) echo "(3.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; else if($j==3) echo "(3.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; 10

11 else if($j==4) echo "(3.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; else if($j==5) echo "(3.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; else if($j==6) echo "(3.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; echo "<input type='hidden' name='id$k' value='$odgovor[$k]' />"; $k++; echo "</ul>"; 11

12 //Funckija koja prikazuje 4 srednjih zadataka function prikazizadataksrednji() $query = "SELECT * FROM zadaci where (rbr>=11 and rbr<=17) order by rand() limit 4"; $result = mysql_query($query) or die(mysql_error()); $i=5; $j=rand(1,6);$k=5; echo "<ul>"; while($row = mysql_fetch_array($result)) $odgovor[$i] = $row['rbr']; if($j==1) echo "(4 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row['zadatak']"; else if($j==2) echo "(4 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; else if($j==3) echo "(4 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; 12

13 else if($j==4) echo "(4 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; else if($j==5) echo "(4 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; else if($j==6) echo "(4 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; echo "<input type='hidden' name='id$k' value='$odgovor[$k]' />"; $k++; echo "</ul>"; 13

14 //Funckija koja prikazuje 1 tezak zadatak function prikazizadataktezi() $query = "SELECT * FROM zadaci where rbr>=18 order by rand() limit 1"; $result = mysql_query($query) or die(mysql_error()); $i=9; $j=rand(1,6); echo "<ul>"; while($row = mysql_fetch_array($result)) $odgovor[9] = $row['rbr']; if($j==1) echo "(6.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row['zadatak']"; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg1']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg2']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg3']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' value='neznam' else if($j==2) echo "(6.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg2']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg1']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg3']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' value='neznam' else if($j==3) echo "(6.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg3']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg1']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg2']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' value='neznam' 14

15 else if($j==4) echo "(6.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg3']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg2']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg1']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' value='neznam' else if($j==5) echo "(6.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg1']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg3']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg2']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' value='neznam' else if($j==6) echo "(6.5 poena) <b>$i. zadatak</b><br /> $row["zadatak"]"; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg2']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg3']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' ".$row['odg1']; echo "<input type='radio' id='id9' name='odg".$i."' value='neznam' echo "<input type='hidden' name='id9' value='$odgovor[9]' />"; echo "</ul>"; 15

16 //Poziv funkcija za prikazivanje zadataka prikazizadataklaksi(); prikazizadataksrednji(); prikazizadataktezi(); db_disconnect()?> PHP Script koji prikazuje rezultate, odnosno broj ostvarenih poena na testu <?php $s=0;$suma; $pitanje=array($_post['odg1'], $_POST['odg2'], $_POST['odg3'], $_POST['odg4'], $_POST['odg5'], $_POST['odg6'], $_POST['odg7'], $_POST['odg8'], $_POST['odg9'], $_POST['odg10']); $odgovor=array($_post['id0'], $_POST['id1'], $_POST['id2'], $_POST['id3'], $_POST['id4'], $_POST['id5'], $_POST['id6'], $_POST['id7'], $_POST['id8'], $_POST['id9']); $br=0; for($i=0;$i<10;$i++) //Prvih 5 zadataka za koje proveravamo da li su tačni ili netačni if($pitanje[$i] == "tacno" && $i<5) $s+=3.5; $br++; else if($pitanje[$i] == "netacno" && $i<5) $s-=0.35; //Sledeća 4 zadataka za koje proveravamo da li su tačni ili netačni if($pitanje[$i] == "tacno" && ($i>=5 && $i<9)) $s+=4; $br++; else if($pitanje[$i] == "netacno" && ($i>=5 && $i<9)) $s-=0.4; //Poslednji zadatak za koji proveravamo da li je tačan ili netačan if($pitanje[$i] == "tacno" && $i==9) $s+=6.5; $br++; else if($pitanje[$i] == "netacno" && $i==9) $s-=0.65; /* U svakom slučaju ako je odgovor ne znam, dodaje se 0, što i nije neophodno, nego koristimo to radi lakšeg shvatanja prethodnih */ if($pitanje[$i] == "neznam") $s+=0; echo "<h1 style='text-align:center'>osvojili ste ukupno: </h1><br />"; 16

17 //Zaokružujemo sumu na gornji deo pozivom f-je ceil $suma = ceil($s*2.5); //Prikaz poena u tabeli echo "<table id='rez'>"; echo "<tr><td></td><th>od 40</th><th>od 100</th></tr>"; if($suma<=0) echo "<tr><th>poeni</th><td style='color:red'>0</td><td style='color:red'>0</td></tr>"; else if($suma>0 && $suma<51) echo "<tr><th>poeni</th><td style='color:red'>$s</td><td style='color:red'>".$suma."</td></tr>"; else echo "<tr><th>poeni</th><td style='color:green'>$s</td><td style='color:green'>".$suma."</td></tr>"; echo "</table><br >"; //Vršimo provere kolika je suma if($br==0 && suma<51) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'>ni na jedno pitanje niste tačno odgovorili.<br /> Rešenja zadataka možete videti ovde:</h2>"; if($br==1 && $suma<51) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'>nažalost, niste položili. <br /> Rešili ste tačno jedan zadatak.<br /> Rešenja zadataka možete videti ovde:</h2>";?> if($br>1 && $suma<51) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'>nažalost, niste položili. <br /> Rešili ste tačno ".$br." zadataka.<br /> Rešenja zadataka možete videti ovde:</h2>"; else if($suma>=51 && $suma<61) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'><br />Položili ste test sa minimalnom ocenom, 6. <br /> Rešili ste tačno ".$br." zadataka.<br /> Rešenja zadataka možete videti ovde:</h2>"; else if($suma>=61 && $suma<71) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'><br />Vaša ocena je 7.<br /> Rešili ste tačno ".$br." zadataka.<br /> Rešenja zadataka možete videti ovde:</h2>"; else if($suma>=71 && $suma<81) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'><br />Vaša ocena je 8. <br /> Rešili ste tačno ".$br." zadataka.<br /> Rešenja zadataka možete videti ovde:</h2>"; else if($suma>=81 && $suma<91) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'><br />Odlično!<br />Vaša ocena je 9. <br /> Rešili ste tačno ".$br." zadataka.<br /> Rešenja zadataka možete videti ovde:</h2>"; else if($suma>=91) echo "<h2 style='text-align:center;font-family:tahoma;'><br />Svaka čast!!!<br /> Položili ste sa test sa maksimalnom ocenom, 10. <br /> Rešili ste tačno ".$br." zadataka.<br /> Rešenja možete videti ovde:</h2>"; echo "<form method='post' action='resenja.php'>"; for($k=0;$k<10;$k++) $j=$k+1; echo "<input type='hidden' name='id$k' value='".$odgovor[$k]."' />"; echo "<input type='hidden' name='odg$j' value='".$pitanje[$k]."' />"; 17

18 PHP Script koji prikazuje rešenja izabranih zadataka <?php include('db.inc'); db_connect(); $pitanje=array($_post['odg1'], $_POST['odg2'], $_POST['odg3'], $_POST['odg4'], $_POST['odg5'], $_POST['odg6'], $_POST['odg7'], $_POST['odg8'], $_POST['odg9'], $_POST['odg10']); $odgovor=array($_post['id0'], $_POST['id1'], $_POST['id2'], $_POST['id3'], $_POST['id4'], $_POST['id5'], $_POST['id6'], $_POST['id7'], $_POST['id8'], $_POST['id9']); $query="select * FROM zadaci WHERE rbr="; $j=1; for($i=0;$i<10;$i++) //Za svaki izabrani zadatak prikazujemo njegovo rešenje $query= $query."$odgovor[$i]"; $result = mysql_query($query) or die(mysql_error()); while($row = mysql_fetch_array($result)) if($pitanje[$i] == "tacno") echo "<b>$j.</b> "."$row['resenje'] <img src='tick.jpeg' alt='tick' />"; else if($pitanje[$i] == "netacno") echo "<b>$j.</b> "."$row['resenje'] <img src='x.jpeg' alt='x' />"; else if($pitanje[$i] == "neznam") echo "<b>$j.</b> "."$row['resenje'] <img src='nezna.png' alt='x' />"; $j++; $query = "SELECT * FROM zadaci WHERE rbr=";?> db_disconnect(); 18

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Testiranje statistiqkih hipoteza

Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene

Διαβάστε περισσότερα

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013.

VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013. VEROVATNO A I STATISTIKA A - TEST 1 9. NOVEMBAR 2013. 1. Novqi se baca tri puta. (a) Zapisati skup svih mogu ih ishoda. (b) Oznaqimo sa A k događaj da je u k-tom bacanju palo pismo, k {1, 2, 3}. Koriste

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Statističke metode. doc. dr Dijana Karuović

Statističke metode. doc. dr Dijana Karuović Statističke metode doc. dr Dijana Karuović STATISTIČKE METODE Danas jedan od glavnih metoda naučnog saznanja Najvažnije statističke metode koje se upotrebljavaju: Metod uzorka Metod srednjih vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Jednodimenzionalne slučajne promenljive

Jednodimenzionalne slučajne promenljive Jednodimenzionalne slučajne promenljive Definicija slučajne promenljive Neka je X f-ja def. na prostoru verovatnoća (Ω, F, P) koja preslikava prostor el. ishoda Ω u skup R realnih brojeva: (1)Skup {ω/

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

3 Populacija i uzorak

3 Populacija i uzorak 3 Populacija i uzorak 1 3.1 Slučajni uzorak X varijabla/stat. obilježje koje izučavamo Cilj statističke analize na osnovi uzorka izvesti odredene zaključke o (populacijskoj) razdiobi od X 2 Primjer 3.1.

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Tačkaste ocene parametara raspodele

Tačkaste ocene parametara raspodele Tačkaste ocee parametara raspodele Na osovu uzorka treba da se odredi kakva je raspodela obeležja a populaciji Ako je tip raspodele pozat, treba da se odrede parametri raspodele Pošto je realizovaa vredost

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu

Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu Biblioteka: ACADEMIA Autori: Dr Biljana Popović, redovni profesor Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu Mr Borislava Blagojević, asistent Gradjevinskog fakulteta u Nišu MATEMATIČKA STATISTIKA SA PRIMENAMA

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka. Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010

Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka. Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010 Neparametarski testovi za dva nezavisna uzorka Boris Glišić 208/2010 Bojana Ružičić 21/2010 Neparametarski testovi Hipoteze o raspodeli obeležja se nazivaju neparametarske hipoteze, a odgovarajući testovi

Διαβάστε περισσότερα

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a

Prvi pismeni zadatak iz Analize sa algebrom novembar Ispitati znak funkcije f(x) = tgx x x3. 2. Naći graničnu vrednost lim x a Testovi iz Analize sa algebrom 4 septembar - oktobar 009 Ponavljanje izvoda iz razreda (f(x) = x x ) Ispitivanje uslova Rolove teoreme Ispitivanje granične vrednosti f-je pomoću Lopitalovog pravila 4 Razvoj

Διαβάστε περισσότερα

8 Funkcije više promenljivih

8 Funkcije više promenljivih 8 Funkcije više promenljivih 78 8 Funkcije više promenljivih Neka je R skup realnih brojeva i X R n. Jednoznačno preslikavanje f : X R naziva se realna funkcija sa n nezavisno promenljivih čiji je domen

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Populacija Ciljna/uzoračka populacija

Populacija Ciljna/uzoračka populacija Populacija i uzorak Sadržaj predavanja Šta je populacija, šta je uzorak a šta uzorkovanje? Statističko zaključivanje Klasifikacija uzoraka: sa i bez verovatnoće, sa i bez zamenjivanja Uzoračke raspodele

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.

nepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena. Testiraje parametarskih hipoteza Pretpostavka (hipoteza) o parametru raspodele se zove parametarska hipoteza. Postupak jeog potvrđivaja ili odbacivaja a osovu podataka iz uzorka je parametarski test. t

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... }

Skup svih mogućih ishoda datog opita, odnosno skup svih elementarnih događaja se najčešće obeležava sa E. = {,,,... } VEROVTNOĆ - ZDI (I DEO) U računu verovatnoće osnovni pojmovi su opit i događaj. Svaki opit se završava nekim ishodom koji se naziva elementarni događaj. Elementarne događaje profesori različito obeležavaju,

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)

(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t) Izvodi Definicija. Neka je funkcija f definisana i neprekidna u okolini tačke a. Prvi izvod funkcije f u tački a je Prvi izvod funkcije f u tački : f f fa a lim. a a f lim 0 Izvodi višeg reda funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

4 Izvodi i diferencijali

4 Izvodi i diferencijali 4 Izvodi i diferencijali 8 4 Izvodi i diferencijali Neka je funkcija f() definisana u intervalu (a, b), i neka je 0 0 + (a, b). Tada se izraz (a, b) i f( 0 + ) f( 0 ) () zove srednja brzina promene funkcije

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα