ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA)
|
|
- Εἰλείθυια Αναγνωστάκης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 OSNOVE ORIJENTACIJE ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA) ODREĐIVANJE OSNOVNIH TOČAKA, PRAVACA, KRUŽNICA I RAVNINA NEBESKE SFERE ORIJENTACIJA NA NEBESKOM SVODU ASTROGNOZIJA POZNAVANJE OBJEKATA NA NEBESKOM SVODU, RAZLIKOVANJE ZVIJEZDA I ZVIJEŽĐA I VJEŠTINA UOČAVANJA ODABRANIH OBJEKATA (ASTRON zvijezda, GNOSIS znanje) ORIJENTACIJA NA ZEMLJI ORIJENTACIJA NA ZEMLJI PREMA DNEVNIM I NOĆNIM PRIVIDNIM KRETANJIMA SUNCA, ZVIJEZDA I MJESECA NA NEBESKOM SVODU KOJE UOČAVAMO PROSTIM OKOM, ISKUSTVENO
2 ORIJENTACIJA NEBESKE SFERE (SVODA) STAJALIŠTE, ZENIT, OBZOR MOTRITELJA I DNEVNE PUTANJE NEBESKIH TIJELA sjeverni pol dnevne putanje h tijela (nebeske paralele) ZENIT (mjesni) meridijan ekvator smjer prividne rotacije nebeske sfere sjeverni pol Polarnica Velika kola Cassiopeia smjer Zemljine rotacije Blizanci Orion ϕ obzor - horizont Djevica sjeverni pol južni pol Ribe Lira ekvator Južni križ nebeska sfera (svod) Strijelac južni pol
3 ORIJENTACIJA NA ZEMLJI ORIJENTACIJA POMOĆU SUNCA ORIJENTACIJA PREMA PRIVIDNOJ DNEVNOJ PUTANJI SUNCA U TOKU GODINE h 12 ljeti h 12 u proljeće i jesen h 12 zimi I J Z
4 NAJJEDNOSTAVNIJA ORIJENTACIJA POMOĆU SJENE ŠTAPA (GNOMON) 1º do 2º Sunce prijepodne Sunce poslijepodne štap sjena T 2 T 1 krug oko štapa sjever smjer meridijana
5 SMJER JUGA α/2 α/2 ORIJENTACIJA POMOĆU URE I SUNCA (±10º) h 12 podne h I, 6 jutro h Z, 18 večer h h, 24 α/2 α/2 SMJER SJEVERA
6 ORIJENTACIJA NA ZEMLJI ORIJENTACIJA POMOĆU ZVIJEZDA PRIBLIŽNA MJERENJA LUKA (KUTA) NA NEBESKOM SVODU kutni razmak između krajnjih zvijezda Velikih Kola je oko 5º, prividni promjer Sunca ili punog Mjeseca je oko 30' ,5 0
7 ODREĐIVANJE SJEVERNOG I JUŽNOG NEBESKOG POLA 1º do 2º SJEVERNJAČA MALA KOLA JUŽNI KRIŽ η ξ ε γ δ α β VELIKA KOLA a 4,5a sjeverna točka obzora juž na točka obzora
8 ODREĐIVANJE NEBESKOG EKVATORA POMOĆU ZVIJEŽĐA ORION ORION ekvator SIRIUS I jesen zima J proljeće Z kroz Orionov pojas Jakovljev štap (Kosci) proteže se ekvator (zvijezde δ Mintaka, ε Alnilam i ζ Alnitak) položaji Oriona prema obzoru pri izlazu, kulminaciji i zalazu i u različita godišnja doba
9 ODREĐIVANJA DOBA NOĆI I ( ZVJEZDANE( URE ) IZ POLOŽAJA I KRETANJA VELIKIH KOLA (VELIKOG MEDVJEDA) OKO SJEVERNJAČE Travanj (2º do 5º) Lipanj Veljača SJEVERNJAČA Kolovoz Listopad Prosinac položaji Velikih Kola u 21 sat u različita doba godine
10 IZ POLOŽAJA I KRETANJA KASIOPEJE (POSEBICE ZVIJEZDE β) OKO SJEVERNJAČE (1º do 2º) ZMAJ VELIKI MEDVJED MALI MEDVJED β α 6 Sjevernjača CEFEJ β 12 KASIOPEJA β Kasiopeje je u nultom nebeskom meridijanu (njena gornja kulminacija - najviši položaj na nebeskom svodu je početkom jeseni u ponoć, tj. u 24 sata zvjezdanog vremena)
11 ODREĐIVANJE KOLURNE LINIJE (nultog nebeskog meridijana) POMOĆU β KASIOPEJE I SJEVERNJAČE (1º do 2º) VELIKA KOLA β α γ δ ε ξ η MALA KOLA SJEVERNJAČA PERZEJ ε δ β α γ γ ε η δ γ KASIOPEJA α ϕ M31 kolurna linija β ANDROMEDA β δ π α β PEGAZ γ α
12 PRIVIDNO DNEVNO I GODIŠNJE GIBANJE SUNCA ZEMLJINA ROTACIJA prividna dnevna rotacija nebeske sfere (prividno dnevno gibanje Sunca i zvijezda od istoka prema zapadu) h 12 ljeti (22.VI.) h 12 u proljeće i jesen (21.III. i 23.IX.) h 12 zim i (22.XII.) (mjesni) meridijan I J Z
13 SJEVERNI NEBESKI POL dnevne putanje h tijela (nebeske paralele) ZENIT (mjesni) meridijan ekvator o b z o r (h o r i z o n t) najviša točka neb. ekvatora najviša točka neb. ekvatora prividna rotacija nebeske sfere gledana s različitih itih mjesta na Zemlji na geogr. širini ϕ = 45º na Ekvatoru ϕ = 0º i na polu ϕ = 90º ekvator SJEVERNI NEBESKI ZENIT = o b z o r (h o r i z o n t) POL JUŽNI NEBESKI POL ZENIT = sjeverni pol o b z o r = n e b e s k i e k v a t o r
14 sjeverna strana neba VELIKA KOLA sjeverni pol (mjesni) meridijan južna strana neba S ORION ekvator SIRIUS (mjesni) meridijan I J Z
15 PRIVIDNO GODIŠNJE GIBANJE SUNCA sjeverni pol nebeska sfera Djevica Blizanci S analema J 23,5 0 Strijelac Ribe ekvator ekliptika južni pol
16 sjeverni ekliptički pol sjeverni pol ε = 23,5 ekvator ZEMLJINA REVOLUCIJA 0 Zemljino godišnje gibanje po ekliptici JESENSKI EKVINOCIJ Djevica K III. PROLJEĆE Strijelac N ZIMSKI SOLSTICIJ VI. LJETO IX. JESEN ekliptika LJETNI SOLSTICIJ XII. ZIMA ERibe ε = 23,50 H Blizanci SA KO E N A IC K I JEV I N D RE a d N BE iz n PROLJETNI EKVINOCIJ K H E N Vaga M ZMAJ (P. K O ol a L A N rni N c a) zima Ovan Jarac južni pol ka t ič k la na ga vni ra smjer promje ne godišnjih doba prem a istoku Rak smjer preces ijskog gibanja nebeskog pola prema zapadu galaktičke referentne točke 0 79 ekliptička ravnina ,5 proljet ni ekv inocij 23, (59,5 + 23,5 ) 0 S S ZLATNA RIBA ljeto ra v neb nina ekv esk og at o ra S R PA KI
17 ZIMA, 22. XII. LJETO, 22. VI. ZAGREB sjeverna polarnica južna (Jarčeva) obratnica ravnina ekliptike ZAGREB sjeverna (Rakova) obratnica φ južna polarnica GODIŠNJA DOBA visina Sunca u mjesnom meridijanu Zagreb, ljeto, 22. VI. ε ϕ ϕ Ekvator
18 SOLSTICIJSKA I APSIDNA LINIJA ŠKORPION VAGA DJEVICA ZMIJONOSAC III. LAV STRIJELAC VI. solsticijska linija apsidna linija 2-3. I. RAK XII VII. JARAC IX. BLIZANCI VODENJAK BIK RIBE OVAN 3-4. VII. srednja udaljenost od Sunca 152 mil. km 2-3. I. srednja udaljenost od Sunca 147 mil. km
19 GODIŠNJA PROMJENA NOĆNOGA NOGA NEBA prividno godišnje gibanje neba od istoka prema zapadu ZMIJONOSAC ŠKORPION PROJEKCIJA PRIVIDNE VAGA SUNČEVE PUTANJE III. JESENSKA DJEVICA TOČKA LAV STRIJELAC VI. S RAK ZIMSKA TOČKA ε LJETNA TOČKA XII. J JARAC ZEMLJINA PUTANJA BLIZANCI VODENJAK PROLJETNA TOČKA RIBE IX. OVAN BIK Vaga Rak Ovan Jarac
20 PRIVIDNO GODIŠNJE GIBANJE PLANETA MEĐUSOBNI RAZMJEŠTAJ PLANETA KONJUNKCIJA MAKSIMALNE ELONGACIJE KVADRATURA GORNJA KONJUNKCIJA DONJA KONJUNKCIJA MERKUR VENERA ZEMLJA OPOZICIJA MARS KVADRATURA
21 RETROGRADNO GIBANJE PLANETA fiksne zvijezde Marsova retrogradna putanja Marsova putanja Zemljina putanja
Prividni položaji nebeskih tela
Prividni položaji nebeskih tela 1 Osnovni elementi nebeske sfere, horizontski koordinatni sistem Nebeska sfera predstavlja sferu jediničnog poluprečnika na koju se projektuju likovi svih nebeskih tela.
Διαβάστε περισσότεραZEMLJINA KRETANJA REVOLUCIJA ZEMLJE
ZEMLJINA KRETANJA REVOLUCIJA ZEMLJE KEPLEROVI ZAKONI PLANETARNIH KRETANJA Johan Kepler (1571-1630) nemaĉki matematiĉar i astronom nasledio Tiho Brehea na mestu kraljevskog matematiĉara. Ĉetiri godine je
Διαβάστε περισσότεραPitanja i zadaci za Školsko natjecanje iz astronomije 2012/ razred osnovne škole. 5. veljače ODGOVORI
Pitanja i zadaci za Školsko natjecanje iz astronomije 01/013. 5. razred osnovne škole 5. veljače 013. ODGOVORI Zaokruži slovo ispred točnog odgovora (svaki točan odgovor boda): 1. Na našim geografskim
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραZnašli? 1. Što je astronomska jedinica i koliko ona iznosi kilometara? Za ostale astronomske jedinice pogledaj pitanja 257. i 258.
Znašli? 1. Što je astronomska jedinica i koliko ona iznosi kilometara? Za ostale astronomske jedinice pogledaj pitanja 257. i 258. 2. Da li zvijezde koje promatramo bilo s južnog, bilo sa sjevernog pola
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότερα1. OSNOVE ASTROMETRIJE
POSEBNE METODE GEODETSKE ASTRONOMIJE 1. OSNOVE ASTROMETRIJE 1.2 ASTROMETRIJSKI INSTRUMENTI predavanja, VII. semestar oko 2800. g. pr. Kr. izgrađen STONEHENGE prvotna se građevina sastojala od jarka, zemljanog
Διαβάστε περισσότεραMali vodič kroz astrognoziju
AAD Rijeka Martina Šupak Mali vodič kroz astrognoziju Rijeka, 2013. 0. Uvod U ovom vodiču bit će govora o promatranju neba, no ne nekim skupim teleskopima već golim okom, a ponekad i dalekozorom. Astrognozija
Διαβάστε περισσότεραODREĐIVANJE POLOŽAJA NA ZEMLJI
ODREĐIVANJE POLOŽAJA NA ZEMLJI KOORDINATNI SUSTAVI Matematički instrument koji omogućuje određivanje položaja u prostoru temelji se na pojmu koordinatnog sustava Koordinate (lat. co- zajedno i ordinatus
Διαβάστε περισσότερα5. razred osnovne škole
5. razred osnovne škole PITANJA Odgovori: 1. Kako se zove točka na nebeskoj sferi koja je suprotna zenitu? Nadir. Navedi planete u čijem imenu ima manje od 6 slova! Zemlja, Mars, Uran 3. Oko kojeg planeta
Διαβάστε περισσότεραDODIR ZEMALJSKIH GEOSFERA
8 DODIR ZEMALJSKIH GEOSFERA Uvod Ud benik Fizi ka geografija prva je knjiga serije koja se sastoji od etiri sveska. Ostali dijelovi serije: Zemljopis Maœarske, Drußtvena geografija i Regionalna geografija.
Διαβάστε περισσότερα4. razred osnovne škole
4. razred osnovne škole Zaokruži slovo ispred točnog odgovora! PITANJA. Zviježđa koja su uvijek iznad obzora (nikad ne zalaze) nazivaju se a) cirkumpolarna zviježđa b) zviježđa zodijaka c) zviježđa južnog
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραMetode i instrumenti za određivanje visinskih razlika. Zdravka Šimić
Metode i instrumenti za određivanje visinskih razlika Zdravka Šimić Visinski prikaz terena - konfiguracija dio plana dio karte 2 Visinski prikaz terena Izohipse ili slojnice povezuju točke iste visine.
Διαβάστε περισσότεραPITANJA. A - zaokruži slovo ispred točnog odgovora! (svaki točan odgovor 2 boda)
HRVATSKO ASTRONOMSKO DRUŠTVO Državno povjerenstvo za školska natjecanja i susrete iz astronomije Pitanja i zadaci iz astronomije za županijsko natjecanje 003. 4. razred osnovne škole PITANJA A - zaokruži
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα1. razred srednje škole
Zaokruži točan odgovor ili odgovori! 1. razred srednje škole PITANJA 1. Pomrčina Sunca je pojava koja može nastati samo kada je mjesec u fazi: a) uštapa b) mlađaka c) u zadnjoj četvrti. Poznati komet koji
Διαβάστε περισσότεραMala škola. Koprivnica, 2002., izdanje br. 20
Mala škola astronomije Koprivnica, 2002., izdanje br. 20 SADRŽAJ 1. Zemlja i nebo...3 1.1. Uvod... 3 1.1.1. Osnovno snalaženje na zvjezdanom nebu...5 1.1.2. Utjecaj optičkih i drugih pojava na promatranja
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραPITANJA. RJEŠENJA pitanja i zadataka za Županijsko natjecanje iz astronomije razred osnovne škole. 18. ožujka 2011.
RJEŠENJA pitanja i zadataka za Županijsko natjecanje iz astronomije 011. 4. razred osnovne škole 18. ožujka 011. PITANJA Zaokruži slovo ispred točnog odgovora ( svaki točan odgovor boda ) 1. Jedina zvijezda
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραTIPOVI PROJEKCIJA SFERNA PROJEKCIJA
TIPOVI PROJEKCIJA SFERNA PROJEKCIJA Perspektivna projekcija, po definiciji, podrazumeva premeštanje tačaka, koje se posmatraju iz neke fiksne tačke prostora, na površinu. Pod projektovanjem se podrazumevaju
Διαβάστε περισσότεραMehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
Διαβάστε περισσότεραNAUTI»KI GODI NJAK 2018.
HI-N-31 ISSN 0490-4567 NAUTI»KI GODI NJAK 2018. Hrvatski hidrografski institut, Split IZDAVAČ Hrvatski hidrografski institut GLAVNI UREDNIK Vinka Kolić ODGOVORNI UREDNIK Danijel Pušić ZAMJENIK ODGOVORNOG
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραASTRONOMIJA 1 web izdanje
dr. sc. Dragan Roša Arijana Valečić, prof. Zvonimir Drvar, mag. geol., mag. educ. geogr. Damir Hržina, dipl. ing. mr. sc. Ivan Romštajn dr. sc. Darije Maričić Matija Bašić, mag. educ. phys. ASTRONOMIJA
Διαβάστε περισσότεραOpćenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότερα3. MJESEC Nastanak Mjeseca Sustav Zemlja - Mjesec
MAGNITUDA MJESECA Rad izradio: Fabijan Čakanić, 8.razred Osnovna škola Bogumila Tonija, Samobor Mentor: Ivana Matić, prof., VII. stupanj ivana.matic7@skole.hr Samobor, šk.god.2013./2014. ZAHVALA Zahvaljujem
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραRješenja PITANJA. A - zaokruži slovo ispred točnog odgovora! (svaki točan odgovor 2 boda)
HRVATSKO ASTRONOMSKO DRUŠTVO Državno povjerenstvo za školska natjecanja i susrete iz astronomije Pitanja i zadaci iz astronomije za županijsko natjecanje 00. 1. &. razred srednje škole Rješenja PITANJA
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
Διαβάστε περισσότεραFizika 1. Auditorne vježbe 3 Kružna gibanja. Dunja Polić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva. 17. listopada 2008.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 008/009 Fizika 1 Auditorne vježbe 3 Kružna gibanja 17. listopada 008. Dunja Polić dunja.polic@fesb.hr Ponavljanje jednoliko
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραDijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Διαβάστε περισσότεραI PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1
I PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1 Grupa A 1. Definisati šta je jednoliko kružno kretanje i naći vezu između linearne i ugaone brzine i izvesti izraz za ugaoni pomak i ukupno ubrzanje (ako ga ima).
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραProblematika svjetlosnog onečišćenja dio 2
Problematika svjetlosnog onečišćenja dio 2 prof. Željko Andreić Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilište u Zagrebu zandreic@rgn.hr http://rgn.hr/~zandreic/ Željko Andreić: Problematika svjetlosnog
Διαβάστε περισσότερα1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2 12,999,976 km 9,136,765 km 1,276,765 km 499,892 km 245,066 km 112,907 km 36,765 km 24,159 km 7899 km 2408 km 76 km 12 14 16 3 6 11 1 12 7 1 2 5 4 3 9 10 8 18 20 21 22 23 24 25 26
Διαβάστε περισσότερα2 3 4 5 6 7 8 9 10 12,999,976 km 9,136,765 km 1,276,765 km 499,892 km 245,066 km 112,907 km 36,765 km 24,159 km 7899 km 2408 km 76 km 12 14 16 9 10 1 8 12 7 3 1 6 2 5 4 3 11 18 20 21 22 23 24 26 28 30
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραOPTIMIRANJE KORIŠTENJA SOLARNE ENERGIJE FOTONAPONSKOM PRETVORBOM
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA DIPLOMSKI RAD br.125 OPTIMIRANJE KORIŠTENJA SOLARNE ENERGIJE FOTONAPONSKOM PRETVORBOM Ivan Cvrk Zagreb, ožujak 2011. Ivan Cvrk 0036400493 ii
Διαβάστε περισσότεραZEMLJINA SKUPINA PLANETA ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI
PLANETI ZEMLJINA SKUPINA PLANETA ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI ASTEROIDI Građa terestričkih planeta stjenovito središte, tanka atmosfera km ρ 4880 5,43 12104 5,24 12756 5,52
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραOsnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A
Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραΝόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραOdabrana poglavlja astronomije: 3. Objasniti šta je cirkumpolarna zvezda i naći uslov da zvezda bude cirkumpolarna.
Ime i prezime: Broj dosijea: Smer: Datum: Ukupno poena: Ocena: Odabrana poglavlja astronomije: pismeni ispit 1 Definisati rektascenziju α Obavezno nacrtati sliku 2 Definisati paralaktički ugao q Obavezno
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραRotacija krutog tijela
Rotacija krutog tijela 6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj
Διαβάστε περισσότεραVrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.
Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραPregled tema. Uvod Lansiranje i održavanje Globalni i uski snopovi Kut satelit Zemlja. FER-Zagreb, Satelitske komunikacijske tehnologije 2016/17
3. Satelit Pregled tema Uvod Lansiranje i održavanje Globalni i uski snopovi Kut satelit Zemlja 1 Uvod Treba razlikovati dvije osnovne funkcije satelitskog sustava. Komunikacijski moduli: antena i transponder
Διαβάστε περισσότεραZnaš li zapovijed što vlada nebesima? Možeš li postaviti njihova pravila na Zemlji? Knjiga o Jobu
Znaš li zapovijed što vlada nebesima? Možeš li postaviti njihova pravila na Zemlji? Knjiga o Jobu Mjerih nebesa, sada sjene mjerim. Um mi visinama težaše, tijelo na Zemlji prikovano osta. Johannes Kepler
Διαβάστε περισσότεραT O P L I N A. Termičko širenje čvrstih tijela i tekućina
Termičko širenje čvrstih tijela i tekućina 1. Tijelo A ima temperaturu 0 C. Tijelo B ima dva puta višu temperaturu. Kolika je temperatura tijela B iskazana u C? 2. Brownovo gibanje dokazuje: a) kaotično
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραUvod. Pregled povijesnog razvoja navigacije. Navigacija 1 je vještina vodenja broda, zrakoplova ili svemirske letjelice najpovoljnijim (najkracim
Navigacija 1 je vještina vodenja broda, zrakoplova ili svemirske letjelice najpovoljnijim (najkracim i najsigurnijim) putem izmedu dviju tocaka. U pocecima u navigaciji je prevladavala sigurnost plovnog
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραA N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N
I N F O T E K N I K V o l u m e 1 5 N o. 1 J u l i 2 0 1 4 ( 61-70) A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N N o v i
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:
Διαβάστε περισσότερα
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραOpis: Učenici mere obim Zemlje pomoću Eratostenovog eksperimenta iz trećeg veka p.n.e
Projekat Eratosten 2015 - merenje obima Zemlje Opis: Učenici mere obim Zemlje pomoću Eratostenovog eksperimenta iz trećeg veka p.n.e Mesto Kikinda OŠ Sveti Sava Datum 19.03.2015 Vreme : solarno podne 11.46
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραKvalifikacijski ispit za upis na Diplomski studij geodezije i geoinformatike u ak. god. 2016/17. c cos sin 2 sin,
Kvalifikacijski ispit za upis na Diplomski studij geodezije i geoinformatike u ak. god. 016/17. 0. 9. 016. Kvalifikacijski ispit za upis na Diplomski studij geodezije i geoinformatike u ak. god. 016/17.
Διαβάστε περισσότεραTERESTRIČKA NAVIGACIJA UVODNO PREDAVANJE
TERESTRIČKA NAVIGACIJA UVODNO PREDAVANJE POMORSKA NAVIGACIJA lat.navis=brod, agare=voditi Znanost i vještina vođenja broda odnosno plovnog objekta najpovoljnijim i najsigurnijim putem od jedne polazne
Διαβάστε περισσότεραa) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραDimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe
Dimenzioniranje nosaa 1. Uvjeti vrstoe 1 Otpornost materijala prouava probleme 1. vrstoe,. krutosti i 3. elastine stabilnosti konstrukcija i dijelova konstrukcija od vrstog deformabilnog materijala. Moraju
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραISPITNI ZADACI FORMULE. A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule)
FORMULE Implicitni oblik jednadžbe pravca A, B i C koeficijenti (barem jedan A ili B različiti od nule) Eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili Pravci paralelni s koordinatnim osima - Kada je u općoj jednadžbi
Διαβάστε περισσότεραKONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
Διαβάστε περισσότεραIZVORI DEPRESIJE U VJETRENOJ MREŽI
IZVORI DEPRESIJE U VJETRENOJ MREŽI Svladavanjeotporatrenja strujanja zraka jamskih provodnika dovodi dogubitkatlaka (tlačne visine, depresije). Gubitke tlaka treba nadoknaditi izvorima depresija. Izvoridepresije
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραΕΛΤΙΟ ΤΥΠΟΥ. ΕΙΚΤΗΣ ΤΙΜΩΝ ΥΛΙΚΩΝ ΚΑΤΑΣΚΕΥΗΣ ΝΕΩΝ ΚΤΙΡΙΩΝ ΚΑΤΟΙΚΙΩΝ: εκέµβριος 2015 (2010=100,0)
ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΗΜΟΚΡΑΤΙΑ ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΣΤΑΤΙΣΤΙΚΗ ΑΡΧΗ Πειραιάς, 22 Ιανουαρίου 2016 ΕΛΤΙΟ ΤΥΠΟΥ ΕΙΚΤΗΣ ΤΙΜΩΝ ΥΛΙΚΩΝ ΚΑΤΑΣΚΕΥΗΣ ΝΕΩΝ ΚΤΙΡΙΩΝ ΚΑΤΟΙΚΙΩΝ: εκέµβριος 2015 (2010=100,0) Ο Γενικός είκτης Τιµών Υλικών Κατασκευής
Διαβάστε περισσότεραSite-ul AstroInfo &
Site-ul AstroInfo www.astro-info.ro & prezintă 20 Hotea Sorin Toate drepturile rezervate. HărŃile pot fi folosite sau transmise doar cu precizarea sursei şi a autorului. Altfel se încalcă legea privind
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραORTODROMSKA, LOKSODROMSKA I KOMBINIRANA PLOVIDBA
David Brčić ORTODROMSKA, LOKSODROMSKA I KOMBINIRANA PLOVIDBA Riješeni zadaci DAVID BRČIĆ LOKSODROMSKA PLOVIDBA I. Loksodromski zadatak (kurs i udaljenost): tgk= II. Loksodromski zadatak (relativne koordinate):
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότερα