Znašli? 1. Što je astronomska jedinica i koliko ona iznosi kilometara? Za ostale astronomske jedinice pogledaj pitanja 257. i 258.

Transcript

1 Znašli? 1. Što je astronomska jedinica i koliko ona iznosi kilometara? Za ostale astronomske jedinice pogledaj pitanja 257. i Da li zvijezde koje promatramo bilo s južnog, bilo sa sjevernog pola Zemlje, izlaze i zalaze za horizont? 3. Zašto ne vidimo uvijek ista zviježđa na nebu? 4. Mjesec je Zemljin pratilac i giba se oko nje. Zbog toga vidimo da se on giba i među zvijezdama. U kojem se smjeru giba među zvijezdama: od istoka k zapadu ili obratno? 5. Nacrtaj zviježđe Orion i naznači imena bar triju njegovih zvijezda! Odgovori: 1. Astronomska jedinica (kratica a. j.) je srednja udaljenost Zemlje od Sunca i iznosi km (149,6 milijuna kilometara, tj. 1, m). To je jedinica za mjerenje udaljenosti u Sunčevu sustavu, pa se popularno naziva joši nebeskim metrom. 2. Kad bismo se nalazili na jednom od Zemljinih polova, vidjeli bismo da se sve zvijezde vrte oko zenita, tj. da se gibaju po krugovima koji su usporedni s horizontom. Stoga tamo zvijezde niti izlaze, niti zalaze. 3. Iste zvijezde ne vidimo na nebu zbog dnevnog i godišnjeg gibanja Zemlje. 4. Mjesec se među zvijezdama giba od zapada k istoku. Zato u svakom danu zaostane u odnosu prema njima otprilike za jedan sat, pa se na istočnom horizontu pojavljuje sve kasnije U čemu je razlika između teleskopa refraktora i reflektora? 7. Nabroj bitne dijelove teleskopa! 6. Refraktori su astronomski teleskopi koji kao objektiv imaju leću, dok je kod reflektora objektiv zrcalo. 7. Teleskop se u biti sastoji od objektiva i okulara. Njih povezuje mehanička konstrukcija, koja se može pokretati, prateći tako dnevno gibanje neba.

2 8. Padaju li Sunčeve zrake 21. ožujka okomito na sjevernu polarnicu, na sjevernu obratnicu, ekvator ili na južnu obratnicu? Obratnica: -Sjeverna obratnica (Rakova obratnica) je paralela na 23 27' sjeverne geografske širine i -Južna obratnica (Jarčeva obratnica) je paralela na 23 27' južne geografske širine Polarnica: -Sjeverni polarni krug, često i sjeverna polarnica ili arktički krug, na 66 33' sjeverne geografske širine -Južni polarni krug, često i južna polarnica ili antarktički krug, na 66 33' južne geografske širine -Između 66 33' i 90 o dan i noćse izmjenjuju jedanput u godini dana tako da pola godine traje noća pola godine dan (na sjevernoj polulopti polarni dan traje 186, a polarna noć179 dana) 2 8. U periodu od jedne godine, Sunčeve zrake dva puta padaju okomito na ekvator (0 ) -21.ožujka (jesenska ravnodnevnica ili ekvinocij;početak proljeća) i -23. rujna (jesenska ravnodnevnica ili ekvinocij: početak jeseni) i tada je duljina dana jednaka je duljini noći za sva mjesta na Zemlji) (slika). 9. Koja su dva planeta otkrivena i ugledana teleskopom pošto je proračunom utvrđeno da oni moraju postojati? 10. Možemo Ii repatice smatrati zvijezdama? 11. Kako se repatice jošnazivaju? 12. Koji je planet Sunčeva sustava najveći? 13. Koji je planet najudaljeniji? 14. Da li se Saturnov prsten sastoji od jednog komada? 15. Koji su planeti bliži Suncu nego Zemlja? 16. Koja tri čuvena zakona opisuju kretanje planeta oko Sunca? Diskusija: -Sunčeve zrake padaju okomito na sjevernu obratnicu (23 27') 21. lipnja (početak ljeta) i taj dan nazivamo ljetni solsticij ili dugodnevnica kada dan traje 16 sati, -Sunčeve zrake padaju okomito na južnu obratnicu (23 27') 21. prosinca (početak zime) kada dan na sjevernoj polutki traje 8 sati i to se naziva zimski solsticij ili kratkodnevnica. 9. Na osnovi proračuna otkriveni su Neptun i Pluton. 10. Repatice nisu zvijezde, većtijela koja putuju Sunčevim sustavom. U narodu se one katkada samo nazivaju "zvijezdama repaticama". 11. Repatica se naziva joši kometom. 12. Najveći planet Sunčeva sustava je Jupiter. 13. Najudaljeniji planet je Neptun. 14. Ne, Saturnov prsten sačinjavaju krute čestice koje su medusobno odvojene, pa svaka samostalno kruži oko Saturna. Samo zbog velike daljine čini nam se da je to prsten! 15. Merkur i Venera bliži su Suncu nego Zemlja, 16. Gibanje planeta oko Sunca opisuju tri Keplerova zakona.

3 17. Zašto asteroidi, kad ih snimamo, ostavljaju na fotografskoj ploči trag u obliku duže ili kraće crtice? 18. Koji se čvrsti komadi tvari gibaju u Sunčevu sustavu u skupinama, odnosno rojevima? 19. Zašto meteori sagorijevaju pri prolazu kroz atmosferu? 20. Što znašo Jupiterovoj crvenoj pjegi.? 21. Zašto Mjesec pokazuje faze (mijene): prvu četvrt, uštap, drugu četvrt i mlađak? 22. Marsov mjesec Fobos obiđe oko Marsa za 7.5 sati u istom smjeru u kojem se Mars okreće oko svoje osi. (Mars se okrene oko osi otprilike za 24 sata pri čemu se njegova površina giba od zapada prema istoku.) Kad bismo se nalazili na Marsu, bi li nam Fobos izlazio na istočnoj ili na zapadnoj strani horizonta? 23. Ima li Venera prirodne satelite? 24. Bi li astronaut smio Arhimedov zakon primijeniti i na Mjesecu kad bi tamo bilo vode? 25. Ima li Mjesec atmosferu? 26. Je li Mjesec planet ili Zemljin prirodni satelit? 27. Imaju li prirodni sateliti drugih planeta pomrčinu kao što je pomrčina Mjeseca, koja nastaje kad on ulazi u Zemljinu sjenu? 28. Ima li na Marsu vulkana? 29. Zašto do pomrčine Mjeseca ne dolazi svakog mjeseca, tj. onda kad se Zemlja nađe na putu između Sunca i Mjeseca? 30. Zašto Sunce uvrštavamo među zvijezde? 31. Koliko puta je Sunčev promjer veći od Zemljinog promjera? 32. Je li moguće točno izmjeriti masu Sunca? Zbog gibanja oko Sunca asteroidi stalno mijenjaju mjesto medu zvijezdama na nebeskom svodu, pa kad se foto-aparat uperi na zvijezde, oni na fotografskoj ploči ostavljaju trag. 18. Meteori se gibaju oko Sunca obično u velikim skupinama, rojevima, odnosno potocima. 19. Meteori se zagrijavaju i sagorijevaju u atmosferi zbog trenja. Zato iza njih na nebu ostaje svijetao trag. 20. Crvena pjega je vrtlog (ciklon) u Jupiterovoj atmosferi. 21. Mjesec pokazuje mijene zato što obilazi oko Zemlje, pa mu s različitih strana gledamo u Suncem osvijetljenu ili u tamnu polovicu. 22. Fobos bi nam izlazio na zapadnom horizontu, a zalazio na istočnom, baš suprotno nego što to čini našmjesec. Kako se Fobos okreće oko Marsa brže nego što se okreće zamišljeni promatračna Marsovoj površini, to će ga Fobos preteći i pojaviti se na zapadu. 23. Venera nema nijednog prirodnog satelita. Nemaju svi planeti satelite. 24. Na svakom svemirskom tijelu smije se primijeniti Arhimedov zakon, jer sila teža postoji i na njima. 25. Mjesec nema atmosferu. Manja tijela Sunčeva sustava nemaju atmosferu. 26. Mjesec je ZemljIn prirodni satelit, 27. Sateliti imaju pomrčinu kad uđu u sjenu svojih matičnih planeta. Poznate su pomrčine Jupiterovih satelita. 28. Na Marsu ima više vulkana, ali nisu aktivni. Najveći vulkan u Sunčevu sustavu nalazi upravo na Marsu i on je Olympus Mons, a visok je 29 km. 29. Do pomrčine Mjeseca ne dolazi pri svakom njegovu ophodu oko Zemlje zato što se Mjesec ne giba oko Zemlje točno u ravnini ekliptike pa Zemljina sjena često prolazi pokraj njega. 30. Sunce je zvijezda zato što ima jaki izvor energije, vrlo visoku temperaturu i zrači mnogo svjetlosti. 31. Sunčev promjer je 109 puta veći od Zemljinog promjera. 32. Moguće je, iako je masa Sunca mnogo veća nego masa Zemlje, astronomi su našli načina da je odrede i iznosi 1,9891 x kg

4 33. Kako se zove veoma osobena pojava koja»prlja«svijetlu površinu Sunca, a katkad se može vidjeti i prostim okom? 34. Je li Sunce jednostruka ili višestruka zvijezda? 35. Zrači li Sunce radio-valove? 36. Kako dijelimo pomrčine Sunca? 37. Mogu li na površini Sunca živjeti ljudi? 38. Kakva je razlika između zvijezda i planeta? 39. Što su prividne zvjezdane veličine? 40. Kad bismo sve zvijezde mogli zajedno sa Suncem postaviti na jednaku udaljenost, bi li Sunce i tada ostalo najsjajnijom zvijezdom na nebu? 41. Kolika je brzina svjetlosti u svemirskom prostoru? 42. Jesu li sve zvijezde jednako stare? 43. Jesu li one zvijezde koje vidimo okupljene u jednom skupu (hrpi, jatu) različito starosti? 44. Od čega se sastoji međuzvjezdana materija? 45. Ima li u Kumovoj Slami međuzvjezdanog materijala iz kojeg se mogu formirati zvijezde? 33. Tamne mrlje koje se katkada vide na površini Sunca zovu se Sunčeve pjege. 34. Sunce je jednostruka, pojedinačna zvijezda. 35. Sunce zrači radio-valove. Na našem nebu Sunce je najjači izvor radiovalova, ali do toga dolazi samo zato što nam je blizu. Inače se Sunce jakošću radio-valova posebno ne ističe, Ima zvijezda koje zrače mnogo jače radio-valove, ali im je prijam na Zemlji otežan jer su one veoma daleko. 36. Pomrčine Sunca dijelimo na djelomične, potpune i prstenaste(pitanje 148). 37. Ljudi ne mogu živjeti na Suncu najprije zbog vrlo visoke temperature, zatim zbog plinova koji se ne mogu udisati, a također i zato što na Suncu nema krutog tla na kojemu bi stajali. 38. Zvijezde su velike, imaju mnogo veću masu od planeta i vlastiti izvor energije pa svijetle. Planeti su hladni i tamni, pa samo odražavaju svjetlost svojega sunca. 39. Prividne zvjezdane veličine su brojevi koji kazuju sjaj zvijezda. Okom vidljive zvijezde dijelimo od prve do šeste veličine, a ove potonje su najslabijeg sjaja (magnituda-pitanje 278.) 40. Sunce nije najsjajnija zvijezda, pa bi se postavljeno na istoj udaljenosti s drugim zvijezdama, činilo mnogo slabije. Ima zvijezda sjajnijih od Sunca, ali i zvijezda koje su manjeg sjaja. 41. U svemirskom prostoru, koji je zrakoprazan, svjetlost se giba brzinom od km/s. Nijedno se tijelo ne može kretati brzinom većom od ove. 42. Sve zvijezde nisu jednako stare, jer se zvijezde rađaju, razvijaju i trnu u različito vrijeme. 43. U skupovima zvijezda nalaze se zvijezde koje su rođene zajedno i istodobno. Primjerice, zvijezde u Vlašićima nastale su prije 20 milijuna godina ( Vlašići-pitanje 58. i 59.). 44. Međuzvjezdana materija sastoji se od zrnaca prašine i plina. 45. Gotovo pedeseti dio Kumove Slame (Galaksije) otpada na međuzvjezdani materijal. Iz tog se materijala joši danas, u nekim posebnim uvjetima, formiraju zvijezde. 4

5 46. Jesu li galaktička jata jata galaksija ili su to možda jata zvijezda u jednoj galaksiji? 47. Sastoji li se Andromedina maglica (M31) samo od plina? 48. Jesu li kvazari zvijezde ili galaksije? 49. Kako nastaje spektar pojedine galaksije? 50. Zašto međuzvjezdane maglice svijetle? 46. Galaktičko jato je naziv za skupinu zvijezda unutar jedne galaksije. Skupina se nalazi u središnjoj ravnini galaksije tamo gdje se nalaze i spiralni krakovi 47. Andromedina maglica vidi se kao maglica pa je zato tako i nazvana, ali to je galaksija kao i naša Kumova Slama, pa se sastoji od zvijezda i nešto međuzvjezdanog materijala, a u njemu ima i plina. 48. Kvazari su veoma udaljena svemirska tijela, a misli se da su to mlade galaksije. 49. Spektar galaksije nije ništa drugo nego ukupna svjetlost pojedinih zvijezda i svjetlećih maglica, koja je rastavljena u spektar. Spektar galaksije je, dakle, zajednički za sve objekte u njoj, tj. neka vrsta mješavine zvjezdanih spektara. 50. Međuzvjezdane maglice mogu svijetliti zato što su zagrijane svjetlošću zvijezda koje se nalaze unutar polja maglice, ali mogu svijetliti i zato što neposredno odražavaju svjetlost zvijezda. 5

6 6 Astrognozija 51. U kojem se zviježđu nalazi zvijezda Deneb? 52. Kako se zove najsjajnija zvijezda u zviježđu Bika? 53. Nacrtaj zviježđe Velikog Medvjeda. Odgovori 51. Deneb se nalazi u Labudu, gdje je najsjajnija zvijezda. 52. Aldebaran je najsjajnija zvijezda Bika Nacrtaj zviježđe Kasiopeju i naznači položaj najsjajnije zvijezde Šedir Prikaži crtežom kako se pomoću Velikog Medvjeda određuje položaj Sjevernog nebeskog pola! Uz pitanje 51. Jednako pitanje možemo postaviti i za Gemmu, Arktura, Vegu. Uz pitanje 52. Jednako pitanje možemo postaviti iza zviježđe Sjevernu Krunu, Liru, Lav, Uz zadatak 54. Slično pitanje možemo postaviti i za druga zviježđa, tražeći i da se upišu imena 3-5 zvijezda, ili da se označi položaj neke maglice (npr. Rakovice u Biku), zvjezdanog skupa (Plejade, Hijade), ili galaksije (npr. Andromedine galaksije). 55. Dvije krajnje zvijezde u četverokutu, usmjerene su prema Sjevernome nebeskom na polu, gdje je smještena najsjajnija zvijezda Malog Medvjeda. Ona se zato i zove Sjevernjača ili Polarna zvijezda. Uzmemo li razmak zvijezda Dubhe i Meraka kao mjerilo, Polarna zvijezda je na 4-5 tih razmaka dalje od Dubhe. Okom se razmaci lako procjenjuju.

7 7 56. Prikaži crtežom kako se položaj Sjevernog nebeskog pola može odrediti pomoću Kasiopeje! 56. Kasiopeja ima oblik dvostrukog slova W, a otvor slova uperen je na sjever. 57. Nabroj zvijezde Velikog šesterokuta! Na kojem dijelu nebeske sfere se one nalaze? 58. U zviježđu Bika nalaze se dvije skupine, dva zvjezdana jata, koja su poznavali jošstari narodi. Kako se zovu ta jata? 59. Kako se zove ova skupina zvijezda, u kojoj se prostim okom zapaža njih sedam? 57. Područje velikog.zimskog šesterokuta omeđuju Rigel, Sirijus, Procion, Kastor ili Poluksom, Kapela i Aldebaran. To se područje vidi u zimskim mjesecima naveče, a smješteno je i sa sjeverne i s južne strane nebeskog ekvatora. Područje je bogato mnogim zvijezdama, složenim u zviježđa koja se tako prepoznaju. Posred područja prolazi i Kumova Slama. 58. Jata su Plejade i Hijade. 59. Na slici je prikazana skupina zvijezda - Vlašići ili Plejade. Svijetla područja oko zvijezda otkrivaju međuzvjezdani prah, koji odražava svjetlost zvijezda. 60. Koliko zviježđa ima na cijelom nebu? 60. Kao što su države raspoređene na karti Zemlje, tako je nebeski svod razdijeljen na zviježđa. Snalaženje na nebu je time jednostavnije, zvijezde se lakše pamte i prepoznaju. Nebeska je sfera razdijeljena na 88 zviježđa. Od toga se 55 zviježđa, dakle više od polovice njih, nalazi na južnoj nebeskoj polutki.

8 61. Što su cirkumpolarna zviježđa i koliko ih ima? 62. Koja su zviježđa anticirkumpolarna? 63. Zašto opažamo da Sunce u toku godine»mijenja mjesto među zvijezdama i prolazi iz jednog zviježđa u drugo? 64. Nabroj redom sva zviježđa zodijaka (životinjskog pojasa). 65. Zašto je važna proljetna točka i u kojem se zviježđu ona nalazi? 66. Kojih su prividnih veličina zvijezde koje vidimo prostim okom? 67. Koliko je puta zvijezda druge veličine sjajnija od zvijezde treće veličine? (magnituda-pitanje 278.) 68. Koja je zvijezda najsjajnija na čitavu nebu, a koja samo na sjevernoj nebeskoj polutki? 69. U našem narodu ima više naziva za planet Veneru. Navedi ih! 70. Nabroj sve planete koji se vide prostim okom Cirkumpolarna zviježđa nikad ne zalaze za horizont. Na našoj geografskoj širini takvih zviježđa ima sedam: Veliki i Mali Medvjed, Zmaj, Kasiopeja, Cefej, Žirafa i Ris. Zapravo, vidi se samo polovica Risa, a ne vidi se stalno jedan manje značajan dio Velikog Medvjeda. Ima opet takvih zviježđa čiji se mali dijelovi stalno vide, kao npr. dijelovi Kočijaša i Perzeja. U drugim geografskim širinama druga zviježđa postaju cirkumpolarna. Na području ekvatora ne postoje cirkumpolarna zviježđa 62. Anticirkumpolarna su ona zviježđa koja se nikad ne vide iznad nečijeg horizonta. Zviježđa koja su anticirkumpolarna za nas, ne moraju biti takva za druge, koji se nalaze na nekoj drugoj geografskoj širini. 63. Putovanje Sunca među zvijezdama prividno je. Zbog toga što se Zemlja giba oko Sunca, na Sunce gledamo u smjeru koji se stalno mijenja. Zato Sunce vidimo kako postupno mijenja položaj među zvijezdama. 64. Zodijak čine 12 zviježđa: Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe, Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga i Škorpija. Ekliptika prolazi kroz ta zviježđa, i Sunce navedenim redom putuje prividno kroz njih u toku godine. Početkom kalendarske godine Sunce se nalazi u Strijelcu. 65. Proljetna je točka važna zato što Sunce prolazi kroz nju prvog dana proljeća. Proljetna je točka u zviježđu Riba. 66. Normalno oko vidi zvijezde do 5. veličine, a oštro oko i do 6. veličine. Veći broj označava manje sjajnu zvijezdu. 67. Otprilike 2,5 puta. (Točniji iznos je 2,512.) Astronomi su mjerenjem jakosti svjetlosti ustanovili da su okom određene razlike prividnih veličina zapravo omjeri sjaja. Zato je također i zvijezda treće veličine 2,5 puta sjajnija od zvijezde četvrte veličine, zvijezda četvrte veličine je 2,5 puta sjajnija od zvijezde pete veličine, itd. 68. Sirius ( αvelikog Psa) najsjajnija je zvijezda, s prividnom veličinom -1,5 (ta je veličina s negativnim predznakom, jer je Sirius sjajniji od zvijezde nulte veličine). Nalazi se južno od nebeskog ekvatora. Na sjevernoj nebeskoj polutki najsjajniji su Vega i Arkturkoji su 0-te veličine. 69. Narodni nazivi za Veneru jesu Večernja zvijezda, zvijezda Danica, Jutarnja zvijezda i Zornjača. 70. Prostim, okom možemo ugledati Merkur, Veneru, Mars, Jupiter. Oni se jasno razlikuju od zvijezda po tome što im svjetlost titra. Za promatranje malih planeta potreban je teleskop.

9 71. Što nazivamo retrogradnim gibanjem planeta? 72. Može li se Venera vidjeti o ponoći? 73. Ako se Mjesec jednog dana naveče vidi u 21 sat, točno na zapadnom horizontu, hoće li se i drugog dana u isto vrijeme vidjeti na zapadnom horizontu? 74. Koji je astronom starog vijeka napisao enciklopedijsko astronomsko djelo»almagest«? 75. Skiciraj međusobni položaj Merkura(donji planet u odnosu na Zemlju), Sunca i Zemlje za slučaj: a.) donje konjunkcije b.) gornje konjunkcije c.) položaja maksimalne elongacije 71. Planete vidimo u smjeru različitih zviježđa jer oni, kao i Zemlja, obilaze oko Sunca. Direktno se gibaju medu zvijezdama onda kad ih prolaze od zapada prema istoku. No kako se Zemlja giba oko Sunca, njeno se gibanje slaže s gibanjima planeta, pa se planeti mogu prividno vratiti prema zapadu i tada se govori o retrogradnom gibanju. 72. O ponoći se vide nebeska tijela koja se nalaze na strani suprotnoj od Sunca. Zato se Venera o ponoći ne može vidjeti, jer je ona Suncu bliže nego Zemlja. Ona se vidi prije i poslije zalaska Sunca. Oko ponoći se mogu vidjeti svi planeti, koji su dalje od Sunca nego Zemlja. 73. Mjesec obilazi oko Zemlje od zapada prema istoku, pa se i medu zvijezdama pomakne prema istoku, i to svaki dan za oko 15. Stoga će idućeg dana zaći za horizont gotovo sat kasnije, tj. oko 22 sata. 74. Klaudije Ptolemej, iz II stoljeća naše ere, autor je djela»veliki sustav astronomije«, koje su Arapi preveli pod nazivom»almaigest«. U djelu je prikazana antička astronomija, osnovana na geocentričkom sustavu - sustavu u kojemu je Zemlja položena u središte svemira. Zbog toga što je Ptolemej bio istaknuti zastupnik tog sustava, geocentrički se sustav još naziva i Ptolemejevim Crtežom su prikazani neki odabrani položaji planeta P( vanjski planetu odnosu na Zemlju) i Zemlje Z u odnosu prema Suncu S. Upiši odgovarajuće nazive tih položaja. c) 76. Položaj a) je konjunkcija, b) je opozicija, a c) je kvadratura.

10 77. Što je horizont? 78. Nacrtaj nebesku sferu i definiraj pojam zenita! U širem smislu horizont je vidokrug. U astronomiji razlikuje se kružnica horizonta i horizontska ravnina. Horizontska ravnina je vodoravna ravnina u kojoj se stvarno nalazi promatrač, a ta ravnina siječe na nebeskoj sferi kružnicu, koja se zove horizontskom kružnicom( tamo gdje se sastaju nebo i zemlja,). Kako ravninu horizonta određuje mirna površina vode, i mi je možemo ustanoviti pomoću libele. 78. Zenit je točka na nebeskoj sferi koju probada vertikalna Iinija (vertikala), položena kroz stajalište motrioca. Svaki promatračima svoj zenit. Od svih točaka na nebeskoj sferi zenit ima najveću visinu nad horizontom. Zenit je važan za orijentaciju na neeskoj sferi. 79. Pod kojim se kutom sijeku ekvatorska i ekliptička ravnina? 80. Objasni uz pomoćcrteža što je geografska širina φ! 79. Ekvator je prema ravnini ekliptike, ravnine u kojoj se Zemlja kreće oko Sunca, nagnut za kut od 23,5 (točnije: 23 27'). (Polarna os pod 66.5 o ) 80. Geografska širina je udaljenost mjesta od ekvatora, određena pomoću kuta u središtu Zemlje, ili njemu pridruženog luka na kugli. Zato se izražava kutnom mjerom- stupnjevima, minutama, sekundama. Istu geografsku širinu imaju sva mjesta na istoj paraleli.

11 Jedno mjesto ima geografsku širinu φ=+25 o 15`. Koliko je ta točka udaljena od Sjevernog i Južnog geografskog pola, ako se ta udaljenost izrazi u kutnim jedinicama? 82. Koja se koordinata nebeskog tijela naziva deklinacijom? 81. Udaljenost od Sjevernog geografskog pola: 90 - φ= ' = 64 45' Udaljenost od Južnog geografskog pola: ' = ' 82. Deklinacija je jedna od koordinata koje se upotrebljavaju u tzv. ekvatorskom koordinatnom sustavu. U tom sustavu ona se koristi kao što se geografska širina koristi na Zemlji. Geografska širina-φje kutna udaljenost mjesta od Zemljina ekvatora, a deklinacija-δje kutna udaljenost zvijezde od nebeskog ekvatora. Nebeski ekvator nalazi se na nebeskoj kugli tamo gdje je siječe ravnina Zemljina ekvatora. Druga koordinata u tom sustavu se naziva satni kut-t Upamti: δ= φ+z sjeverno od zenita tijelo u gornjoj kulminaciji δ= φ-z južno od zenita tijelo u gornjoj kulminaciji 83. Na crtežu odredi: a) Koju deklinaciju ima Sunce pri prolazu preko nebeskog ekvatora? b) Koja je najveća deklinacija Sunca? 83. a) U trenutku prelaska Sunca preko nebeskog ekvatora deklinacija je jednaka nuli. b) Deklinacija Sunca, tj. njegova kutna udaljenost od ekvatora, najveća je na onom mjestu ekliptike gdje se Sunce nalazi prvog dana ljeta i iznosi 23,5. Razlog je u tome što je ravnina ekvatora nagnuta prema ekliptici upravo za taj kut.

12 Donje tri slike prikazuju prividno kretanje Sunca nebeskim svodom na prvi dan četiri različita godišnja doba. O kojim se godišnjim dobima radi?kolika je duljina dana na taj dan u godini? 84. a) Prva slika: Sa slika je vidljivo da gdje su strane svijeta. Sunce prividno putuje od istoka na zapad, i njegova izlazna i zalazna točka su na polovici horizontske ravnine: Proljeće i jesen, jednaka duljina dana i noći -ekvinocij b) Druga slika: Ljeto, dulji dani u godini, izlazna točka se pomiče na sjever, Sunce visoko nad obzorom c) Treća slika: Zima, najkraći dan u godini, Sunce nisko nad obzorom Upamtimo: Na sjevernoj polutki mjesec dana nakon proljetnjeg ekvinocijaravnodnevnice (druga slika ) Sunce će izaći sjevernije, nego za ekvinocija Na sjevernoj polutki mjesec dana nakon jesenjeg ekvinocijaravnodnevnice (treća slika ) Sunce će izaći južnije, nego za ekvinocija

13 Na crtežu je prikazana nebeska kugla s elementima horizontskog koordinatnog sustava. Promotri crtež! a) Pridruži točke S (jug), W (zapad), N (sjever) i E (istok) kružnici horizonta! b) Zv je neka zvijezda. Kako se zove kut h, odnosno pridruženi kružni luk h vertikalne kružnice za zvijezdu Zv c) Kako se zove kut z, odnosno pridruženi kružni luk z vertikalne kružnice za zvijezdu Zv? d) Kako se zove kut A, odnosno,pridruženi kružni Iuk A na horizontskoj kružnici, za zvijezdu Zv? e) Kojim točkama sfere prolazi kružnica koja se naziva meridijanom? 85. a) Točke S, W, N i E na horizontskoj kružnici su južna, zapadna, sjeverna i istočna točka horizonta. b) Kut h (pridruženi kružni luk h) je visina zvijezde. Ona se mjeri od horizontske kružnice prema zenitu (pozitivna vrijednost) ili prema nadiru (negativna vrijednost). Visina se izražava u kutnoj mjeri. c) Kut z (pridruženi kružni luk z)je zenitna udaljenost zvijezde Zv. Izražava se također u kutnoj mjeri- z+h=90. d) Kut A (pridruženi kružni Iuk A) zove se azimut zvijezde Zv. Mjeri se po horizontskoj kružnici od južne točke prema zapadu, i to od 0 do 360. e) Meridijan je kružnica koja i prolazi zenitom(z), sjevernom (N) i južnom točkom S horizontske kružnice. U podne Sunce prolazi kroz meridijan - ima gornju kulminaciju u presjeku sa meridijanom. Uz zadatak 85. Zadatak je primjeren za sat geografije u petom razredu, osobito prilikom obrade geografskih koordinata. Nacrtajmo najprije stupanjsku mrežu na Zemlji, zatim horizontski sustav nebeske sfere, pa tada usporedimo oba crteža! Zadatak koristi razvijanju prostornog zora o Zemlji kao svemirskom tijelu. Diskusija Pod nebeskom kuglom ili sferom razumijeva se zamišljena kugla, po volji odabranog promjera, u čijem se središtu nalazi opažač. Na plohi zamišljene kugle opažaju se svemirski objekti kao slike njihove centralne projekcije. U horizantalnom sustavu osnovna ravnina koja presijeca nebesku kugiu na dva sukladna dijela zove se horizontska ravnina. Presjek horizontske ravnine s nebeskom kuglom daje horizontski krug. Horizontski krug je omeđen horizontskom kružnicom (krivulja x). Krugovi okomiti na horrzonski krug zovu se vertikalni krugovi i omeđeni su vertikalnim kružnicama (krivulje y). Dužina koja je okomita na horizontski krug, a čije su rubne točke zenit i nadir zove se vertikalna os.

14 Ako je zenitna daljina svemirskog tijela 27 23' 40", kolika mu je visina? 86. Visina i zenitna daljina nadopunjuju se na 90 : h = 90 -z h = ' 40" h = 89 59' 60" ' 40" = 62 36' 20" h = 62 36' 20". Visina svemirskog tijela sa zadanom zenitnom daljinom je h=62 36' 20". 87. Nacrtaj nebeski svod (polukuglu) s dnevnim krugovima zvijezda kako bi ih vidio promatračna Sjevernom polu Zemlje. Uz zadatak 86. Korisno je provesti diskusiju o visini nebeskih tijela nad horizontom. Učenici 5. i 6. razreda moraju biti pažljivi prilikom oduzimanja stupnjeva, minuta i sekundi. Zadatak je primjeren i za sat geografije. Na satu matematike može se za primjer uzeti jednadžba: z + h =90 o iz koje tada treba odrediti jednu nepoznanicu. Za vježbanje davati i druge vrijednosti npr. h= 54 o 14' 87. Diskusija: Zenit i sjeverni nebeski pol N se podudaraju. Os vrtnje okomita je na ravninu horizonta. Zvijezde se gibaju po dnevnim krugovima, koji su paralelni ravnini horizonta. Istok i zapad u stvarnosti ne postoje a sve su zvijezde koje vidimo, cirkumpolarne.

15 Nacrtaj nebeski svod s dnevnim krugovima nebeskih tijela, onako kako ih vidi promatračkoji se nalazi na Zemljinu ekvatoru Pokaži na crtežu položaj zenita, nebeskog pola i gornje kulminacije nebeskog tijela. Diskusija: Označene su istočna E i zapadna W strana horizonta. Sjeverni i Južni nebeski pol leži u ravnini horizonta. Kako je os vrtnje također horizontalna, sve zvijezde izlaze i zalaze. To znači da nema cirkumpolarnih, ni anticirkumpolarnih zvijezda. Nebeski ekvator prolazi kroz zenit. Dnevni krugovi okomiti su na ravninu horizonta, pa i Sunce izlazi okomito na horizont. Poznato je da zora i sumrak u ekvatorskim krajevima traju kratko. 89. Zenit P 1 je najviša točka nad horizontom; to je točka na nebeskoj sferi koju probada vertikala postavljena u položaju promatrača. Nebeski svod se prividno okreće oko osi koja ga probada u nebeskom polu P 2. U toku dnevnog gibanja neba zenit ne mogu dostići sva, većsamo neka tijela. Najviši položaj nad horizontom koji tijelo dostigne u P 3 zove se gornja kulminacija. Ona se nalazi na meridijanu. U našim krajevima Sunce nikad ne dostigne zenit; najviše je u podne prvog dana ljeta.

16 Od izlaska Sunca na dan proljetne ravnodnevice proteklo je 6 sati a) Nacrtaj nebesku sferu, označi strane svijeta na horizontu i dnevni krug Sunca. b) Pokaži gdje se nalazi Sunce. 90. U ravnodnevici dan traje 12 sati. Šest sati nakon izlaska Sunce je prevalilo pola puta iznad horizonta, dakle podne je i Sunce je u meridijanu, tj. u gornjoj kulminaciji. 91. Ako je zenitna daljina nekog svemirskog tijela z = 21 33', kolika mu je visina h nad horizontom? Može li istu toliku visinu nad horizontom postići Sunce na geografskoj širini φ= 45? Skiciraj! 91. Uz zadatak 91. Zadatak je nadasve korisna povezati sa zemljopisom, ukoliko se većučilo o geografskim koordinatama. Diskutirajmo zatim o nebeskim koordinatnim sustavima. Analizirajmo prolaz nebeskog tijela kroz meridijan: koja je kulminacija gornja, a koja donja i gdje se one nalaze s obzirom na horizont za zvijezde, koje su cirkumpolarne, odnosno anticirkumpolarne. Koje kulminacije imaju negativnu visinu h? Objašnjenja dajemo na crtežima. h=90 o -z=90 o -21 o 33' =68 o 27' Nebeski ekvator na širini φ=45 o zatvara s horizontskom ravninom kut od 45 o Sunce se giba po ravnini ekliptike, koja je prema nebeskom ekvatoru nagnuta za 23 o 27'. Zato se Sunce može nad ekvatorom dići za 23 o 27' ( to je najveća deklinacija Sunca) 45 o +23 o 27'= 68 o 27' Dakle Sunce se može dići tako visoko nad horizontom. Tu najveću visinu postiže u ljetnom solsticiju (samostaju) u podne-prvi dan ljeta.

17 92. Kolika je geografska širina mjesta u kojemu zvijezda Kastor, s deklinacijom + 32, ima gornju kulminaciju: a) sjeverno od zenita, na zenitnoj udaljenosti od 2 o b) južno od zenita, na zenitnoj udaljenosti od Opažačželi odrediti geografsku širinu svog položaja. Deklinacija zvijezde je δ= 30, a prolazi meridijanom na zenitnoj udaljenosti z = 25. Kolika je geografska širina φ položaja opažača? Na slici označi sjeverni pol SP, zenit Z, te kutove δ, z i φ! Visina sjevernog nebeskog pola nad horizontom jednaka je geografskoj širini φ. Nebeski ekvator zaklapa s vertikalom također kut φ, jer su dva kuta s okomitim kracima jednaki. Uz zadatak 92. Određivanje zenitnih daljina zvijezda kojima su deklinacije poznate vodi određivanj u geogra fske širine motrioca, i to posebno u trenutk u gornje kulminacije zvijezda. To je, dakle, astronomska metoda kojom se nalaze geografske širine. Gdje se ta metoda primjenjuje? U pomorstvu i na geografskim ekspedicijama. Može li se u ista svrhu koristiti i određivanje visine nebeskog tijelu nad hor izontom, umjest o zenitne daljine? Naravno da može, jer su visina i zenitnu daljina komplementarni kutovi. Pris jetimo se jo šda je i visina Sjevernog nebeskog pola nad horizontom jednaka geografskoj širini jer su visina pola i zenitna daljina ekvatora jednaki kutovi. To su kutovi s međusobno okomitim kracima. Za zadatak iste vrste iskoristi i ovaj podatak: Kapela, s deklinacijom od 45 o 57', ima gornju kulminaciju sjeverno od zenita (z=20 o 15') ili južno od zenita (z=3 o 15' ) Diskusija: Kad se motrilac nalazi na Zemljinu ekvatoru, gdje je geografska širina φ=0, sjeverni nebeski pol leži u horizontu (v. zadatak 88.). Njegova visina nad horizontom jednaka je nuli. Kad se pak motriiac nalazi na Zemljinu Sjevernom polu, gdje je geografska širina φ=90 nebeski se pol nalazi u zenitu i ima visinu jednaku 90 (vidi zadatak 85.) Slijedi pravilo da je visina Sjevernog nebeskog pola nad horizontom jednaka geografskoj širini mjesta. To smo pravilo ovdje iskoristili. a) Geografska širina φi zenitna daljina zvijezde koja kulminira sjeverno od zenita nadopunjuju se na deklinaciju zvijezde: δ= φ+z sjeverno od zenita φ+2 o =32 φ=32-2 = 30. b) U ovom slučaju južno od zenita deklinacije zvijezde je δ= φ- z 32 = φ- 13, φ= φ = z + δ φ = = 55

18 Instrumenti 94. Koji je najveći astronomski dalekozor na svijetu? 95. Navedi imena bar dviju velikih svjetskih zvjezdarnica. 96. Kako se nazivaju teleskopi koji čine kombinaciju refraktora i reflektora tj. imaju objektiv složen od leće i zrcala? 97. Koja je bitna razlika između optičkog i radio-teleskopa? 98. Što je kutno povećanje teleskopa? 99. Koja se kutna povećanja teleskopa primjenjuju u astronomiji? 100. Smije li se pomrčina Sunca promatrati prostim okom? 101. Kad se teleskopom promatra Sunce, smije li se okom pogledati okular? 18 Odgovori- Instrumenti 94. Najveći dalekozora sudi se po veličini objektiva. Najveći promjer objektiva iznosi 6 m, a ima ga BAT (,,Boljšoj azimutaljnyj teleskop), koji je postavljen na novom opservatoriju na Kavkazu. Riječje o zrcalu kao objektivu. Objektivi-leće nisu ni blizu tolike veličine. Najveća je leća promjera 1,02 m, a ima je teleskop zvjezdarnice Yerkes, SAD 95. Poznate zvjezdarnice jesu: WIt Wilson, Mt Palomar, Yerkes (SAD); Pulkovo, Krimski opservatorij (SSSR); Greenwich (Engleska). 96. Perma konstruktorima, razlikuju se Schmidtov teleskop i Maksutovljev teleskop. Kombinacija leća i zrcala ima veoma dobra svojstava optičke pogreške su smanjene, a teleskop ima veliki vidni kut. Tada je na jednom snimku moguće zabilježiti veće područje neba. 97. Optički teleskop sakuplja svjetlosne zrake objektivom, koji može obiti leća ili zrcalo, i koji formira sliku dijela neba, tj. onih predmeta ikoji se tamo nalaze. Radio-teleskop ima samo zrcalo, kojim se sakupljaju radiovalovi i tako skupljeni primaju antenom. To je tanjurasto zrcalo, izrađeno od metala, a jošse naziva i kolektorom sakupljačem). Antena i elektronski uređaj koji je s njome povezan bilježe jakost prihivaćenih radio-valova i ne oblikuju sliku neba. A na osnovi jakosti radio-valova, koji dolaze iz pojedinih dijelova neba gradio-astronom naknadno izrađuje radio-kartu neba. 98. Predmet se prostim okom, bez teleskopa, vidi pod jednim kutom, a uz pomoćteleskopa pod drugim kutom koji je veći. Omjer tog većeg i onog manjeg kuta zove se kutno povećanje. Za toliko puta nam.se predmet čini većim kad ga gledamo teleskopom. 99. Teleskop obično koriste s povećanjem od 25, 50 i 100 puta. Veća povećanja (200 ili 300 puta) malo se upotrebljavaju, jer su tada veoma uvećani detalji slike zamućeni titranjem zraka Sunce se ne smije promatrati prostim okom. Njegova svjetlost je toliko jaka da škodi očima, Zato se obvezatno upotrebljava zaštita. Za nju nipošto nisu dovoljne obične tamne naočale, većjako zatamnjeno staklo. Slična stakla upotrebljavaju se pri zavarivanju metala TELESKOP NE SMIJEMO UPOTREBLJAVATI ZA GLEDANJE SUNCA JER BISMO TRENUTNO OSLIJEPILI. Teleskop skuplja Sunčevu svjetlost pa jošjače oštećuje oči nego kad se Sunce gleda bez teleskopa. Zato se teleskopom slika Sunca projicira na bijeli zaslon (papir), na kojemu se Sunce posredno promatra, ili pak u teleskop postavljaju filtri, koji jako priguše svjetlost

19 102. Što je»sunčev toranj«? 103. Što je gnomon? 104. Astronom je prema zvijezdi uperio teleskop. Razmotri crteži odgovori zašto astronom neće zvijezdu ugledati u smjeru u kojemu se ona zaista nalazi. Kako se zove ta pojava? To je jedna od posebnih izvedbi teleskopa, koja služi samo za proučavanje Sunca. Teleskop je učvršćen vertikalno, a Sunčeva svjetlost usmjerava se u nj sistemom pokretnih zrcala, tzv. celostata ili hellostata. Osim u obliku vertikalnog tornja teleskop se može učvrstiti i drukčije, npr. horizontalno. Tada govorimo o horizontalnom Sunčevu teleskopu Gnomon je prvi i najjednostavniji astronomski instrument- okomito zabodeni štap u zemlju koji se koristi po sunčanom vremenu. Služi za: -određivanje meridijana na kojem se nalazi ( sjever-zenit-jug) - lokalno vrijeme dade se gnomonom vrlo točno odrediti- sunčani sat. (Sjena bačena štapom na ploču, pokazuje smjer Sunca nad horizontom, a i vrijeme. ) - određivanje visine Sunca -određivanje geografska širina promatrača na dan proljetne i jesenske ravnodnevnice 105. Dovrši crtežkoji pokazuje rasap svjetlosti u prizmi, tako da označiš redoslijed boja na izlasku iz prizme. Uz zadatak 105. Zadatak je pogodan u nastavi fizike, kemije i zemljopisa, U fizici- pri razmatranju optičkih pojava na granici različitih optičkih sredstava. Kako bi čovjek vidio svemir da živi u vodi? U kemiji - pri opisu molekulskog sastava atmosfere i njezine gustoće, kad se može povesti razgovor i o onečišćenju atmosfere i o pogubnom utjecaju onečišćenja na prozirnost, a time i na astronomska promatranja ili uopće na promatranja tijela u svemiru. U zemljopisu - pri opisivanju Zemlje kao planeta. Danas se razvija fizička geografija planeta, a njihove se atmosfere znatno razlikuju. Koji planet ima veoma gustu i duboko atmosferu, a koji nema atmosfere? 104. Pojava se zove lom refrakcija. Do nje dolazi zato što je atmosfera veće gustoće i drukčijeg sastava od međuzvjezdanog prostora kroz putuje svjetlost sa zvijezde. Zbog te pojave zvijezde se vide na većoj visini nad horizontom nego što je zapravo imaju. U smjeru teleskopa zvijezda će se nalaziti jedino kad je ovaj uperen u zenit. Kut loma ili refrakcije veći je za zraku koja upada u atmosferu bliže horizontu Najmanje je skrenuta crvena zraka, zatim narančasta, pa žuta, zelena, modra, a slijedi najjače skrenuta vidljiva zraka, ljubičasta.

20 106. Odredi visinu Sunca nad horizontom u trenutku kad se njegova zraka odbija od mirne vodene površine pod kutom od Uzmi veliki školski kutomjer i njime izmjeri visinu Mjeseca nad horizontom. Kako ćešto učiniti? Uputa: Postavi oko kao na slici i označi kut koji označuje visinu nebeskog tijela! 106. Kut odraza zrake svjetlosti od zrcalne površine jednak je kutu upada. (Kutovi upada i refleksije mjere se prema okomici na zrcalnu površinu) Mirna vodena površina je horizontalna. Zato je visina Sunca h = Polumjer zakrivljenosti udubljenog sfernog zrcala iznosi 0,40 m. U kojoj se udaljenosti od zrcala nakon odbijanja skupe zrake svjetlosti što dolaze sa Sunca? (Zadatak rješavajte uz pomoćcrtnje.) 107. Visina nebeskog tijela je luk vertikalnog kruga, izražen u kutnoj mieri a računa se od horizonta do promatranog nebeskog tijela. Na horizontu iznosi 0, u zenitu 90. Visak nam služi za to da bi se kutomjer postavio u vertikalnu ravninu, a da mu pri tom osnovica bude horizontalna. Mjesec se vizira preko centra kutomjera. Visinu Mjeseca u stupnjevima očitamo na podjeli kutomjera Polumjer sfernog zrcala okomit je na njegovu površinu. Kut odraza zrake površine jednak je kutu upada. 2f = R f=r/2= 0,20 m Zrake se skupe na osi zrcala u točki, žarištu, udaljenom 0,2 m od tjemena zrcala. Diskusija Sunce je veoma daleko pa smijemo smatrati da njegove zrake dolaze u paralelnom snopu. Paralelne zrake odbijaju se tako da prolaze fokusom F. Beskonačno daleki izvor (predmet) ima, dakle, sliku u žarištu zrcala. To je princip rada astronomskog teleskopa. Astronomski izvori su veoma daleko

21 109. Teleskop ima objektiv žarišne daljine 1 m i okular žarišne daljine 0.02 m. Koliko je povećanje teleskopa? 109. Žarišna duljina objektiva F= 1 m žarišna duljina okulara f= 0.02 m Kutno povećanje M =? M=F/f= 1/0.02= 50. Kutno povećanje M teleskopa je Izračunaj koju žarišnu daljinu f treba da ima okular ako imašteleskop sa žarišnom daljinom objektiva F = 8 m, a želišpromatrati planete s povećanjem teleskopa M = Raspolažemo Galilejevim teleskopom. Izmjerili smo razmak objektiva i okulara od 0,70 m, pa također i žarišnu daljinu objektiva 0,75 m. Koliko je kutno povećanje kojim promatramo nebeska tijela? Uz zadatak 109. Bez obzira na vrstu teleskopa, GanIejev (terestrički) ili Keplerov (astronomski) teleskop, kutno povećanje jednako je M =F/f. Tu definiciju dobro je provjeriti s učenicima pomoću optičke sheme teleskopa. Na temelju definicija osnovnih računskih operacija zadatak se može rješavati veću petom razredu. Lako ćemo sami postaviti i druge zadatke, služeći se definicijom povećanja, npr. tako da uz dane žarišne daljine tražimo kutno povećanje ili za poznato povećanje i jednu žarišnu daljinu onu drugu, nepoznatu. Uz zadatak 111. Pokažimo kako se uspravnom slikom provjerava je li teleskop Galilejeva tipa, te da je jednostavnije točno odrediti žarišnu daljinu objektiva (Ieće sabirne) nego okulara (leče rastresne) F=8 m M=200 m f=? M=F/f f = 8 m : 20= = 0,04 m =0,04 m=4 cm. Žarišna daljina okulara treba da je 4 cm 111. Žarišna daljina objektiva F =0,75 m razmak objektiva i okulara L= 0,70 m. M=? M=F/f L=F f f= F L= = 0.05m M=F/f=0.75/0.05=15 Nebeska tijela promatrat ćemo s povećanjem od 15 puta.

22 Kolika je frekvencija radiovala čija je valna duljina λ= 10 m? 112. Napomena: c je brzina svjetlosti u zrakopraznom prostoru i iznosi km/s= m/s= m/s λ=10 m c= m/s f=? f=c/ λ f= m/s:10 m = s -1 =30 MHz Frekvencija iznosi 30 megahertza, a, ''to znači da se radi o ultrakratkovalnom radio području Fotoćelija se mnogo primjenjuje u astronomskim istraživanjima. Prema danoj shemi odredi kojim će smjerom protjecati električna struja u strujnom krugu; od A kraćim putem prema B, ili dužim putem prema B? Uz zadatak 113. Započnimo razgovor o radio-astronomiji, koja je dovela do mnogih otkrića i novih spoznaja o svemiru. Radio-valovi su elektromagnetski valovi duljine od centimetra do više desetaka metara. Radio-amateri će nam pomoći da ustanovimo praktičan odnos između valne duljine izražene u metrima i učestalosti izražene u MHz koji se upotrebljava pri računanju»na prste«. Gledaju li se radio-valovi radioteleskopima? 113. Svjetlost izbacuje elektrone iz katode fotoćelije, pa oni vakumom lete prema anodi, na slici udesno. To znači da je smjer struje ulijevo. Smjer struje je suprotan je smjeru gibanja elektrona. Dakle, električna struja ima smjer od A, dužim, putem prema B. SEMINARSKI RADOVI Veliki teleskopi Kad su izgrađeni i gdje su postavljeni. Problemi izrade velikih leća i zrcala. Optička shema (put svjetlosnih zraka), posebno za refraktore, posebno za reflektore.koje su prednosti velikih teleskopa? Prikazati izraditi slike velikih teleskopa i snimke koje se dobivaju pomoću njh. Njveći teleskopi u Hrvatskoj. Opis posjeta zvjezdarnicama. Izrada astronomskog dalekozora Refraktor ili reflektor? lzbor elemenata: promjer objektiva, žarišna duljina objektiva, žarišna duljina okulara i povećanje teleskopa, Okularni sistem. Sekundarno ravno zrcalo za Newtonov reflektor. Adapter za fotografsku kameru. Mehanički dijelovi; montaža objektiva, sekundarnog zrcala, cijevi teleskopa; azimutalna ili ekvatorijalna montaža i stativ. Izrada sunčanog sata O mjerenju vremena; Vrste:horizontalni, vertikalni i ekvatorijalni.

23 Kakvo je porijeklo naziva planet? Planeti 115. Navedi redom planete, počevši od onoga koji je najbliže Suncu Navedi približne udaljenosti planeta od Sunca, izražene u astronomskim jedinicama Tko je otkrio Uran? 118. Kako je otkriven Neptun? 119. U kojem je stoljeću otkriven Pluton? 120. Koji je planet deset puta dalje od Sunca nego Zemlja, a ujedno je i sam deset puta veći od Zemlje? 121. Kolik je promjer najvećeg i najmanjeg planeta u Sunčevu sustavu Na koja su svemirska tijela sletjeli istraživački laboratoriji, lansirani sa Zemlje? 123. Ako je srednja udaljenost Neptuna 30 a. j., a Plutona 40 a. j. znači li to da je Pluton uvijek dalje od Sunca nego Neptun? 124. Je li Titan Jupitrov ili Saturnov satelit? Odgovori 114.Planet je grčka riječza lutalicu. U starini se nisu poznavala fizička svojstva zvijezda i planeta, većsu planeti bili prozvani zvijezdama lutalicama, jer oni stalno mijenjaju mjesto među zvijezdama. 115.Redom od sunca nižu se planeti: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun. Ukupno je poznato 8 planeta. 116.Merkur, 0.4, Venera 0,7, Zemlja 1, Mars 1,5, Jupiter 5, Saturn 10, Uran 20, Neptun Uran je otkrio W. Herschel 1781, godine, nakon što je niz godina promatrao nebo vrlo velikim dalekozorima, reflektorima. Herschel je otkrio i druga svemirska tijela. 118.Astronom Galle otkrio je Neptun na dijelu neba na koji ga je upozorio drugi astronom, Leverrier, stručnjak za proračune. Na osnovi gibanja Urana ovaj je zaključio da mora postojati jošneki, dotad nepoznati planet, koji svojom privlačnom silom ometa slobodno gibanje Urana. Proračunima je određeno mjesto gdje se novi planet mora nalaziti. Zato se kaže da je Neptun otkriven "vrhom pera" misli se na pero kojim se pisalo i računalo. 119.Pluton je otkriven u 20. stoljeću, točnije godine Time je i broj planeta povećan na devet. Status planeta je izgubio godine, i danas se smatra patuljastim planetom- planetoidom. Pluton je manji od svih 8 planeta, kao i od sedam prirodnih satelita: Mjeseca, Ioa, Europe, Ganimeda, Kalista, Titana i Tritona. Dva najdalja planeta, Uran, Neptun ne vide se prostim okom, većjakim dalekozorima. 120.Saturn je na prosječnoj udaljenosti od Sunca 9,5 a. j., a u promjeru ima km, dok je Zemlja na prosječnoj udaljenosti od 1 a. j. i u ekvatorskom promjeru ima 1275 km. 121.Jupiter ima promjer od km, a Merkur od km. 122.Istraživački laboratoriji sletjeli su na Mjesec, Veneru i na Mars. 123.Plutonova staza je jako izdužena (ima velik ekscentricitet) te može prići Suncu bliže od Neptuna. Upravo to se dogodilo 1987 pa je tada Neptun bio sedamnaest godina najdalji planet 124.Titan je Saturnov najveći satelit.

24 125. Kakva je razlika između prirodnih i umjetnih satelita? 126. Koliko je dosad otkriveno prirodnih planetskih satelita? 127. Što znače imena Marsovih satelita? 128. Jesu li svi prirodni sateliti planeta kuglasti? 129. Što je rotacija, a što revolucija? 130. Koliko iznosi brzina gibanja Zemlje oko Sunca, izražena u kilometrima u sekundi (km/s )? 131. Prikazana je shema Merkurova obilaska oko Sunca. a) Kako se zove vrijeme za koje Merkur jednom obiđe oko Sunca tj. stigne iz točke M1 do M1? b)sa Zemlje se Merkur ne vidi kao s daleko zvijezde, jer se i s Zemlja giba oko Sunca. Kako se zove period vremena za koji Merkur obiđe čitav krug od M1 do M1 i jošdo točke M2 kad će promatračna Zemlji, koja se gibala sporije, opet vidjeti u smjeru Sunca? Prirodni sateliti nastali su u toku razvoja Sunčeva sustava. Umjetni su oni sateliti koje je izradio čovjek. Prvi takav satelit poletio je godine. Umjetni sateliti su manji od prirodnih satelita. danas ih ima na tisuće. 126.Ukupan broj poznatih prirodnih satelita svih planeta Sunčevog sustava sada iznosi 130. Zemlja 1, Mars 2, Jupiter 61, Saturn 31, Uran 22 i Neptun 12. NašMjesec je manji od samo četiri satelita! (To su Jupiterovi sateliti Ganimed, Kalisto i Io, te Saturnov satelit Titan) 127.Fobos-Strah, Deimos-Užas. 128.Nisu svi sateliti kuglasti. Među manjim satelitima često se nađu takvi koji nemaju oblik kugle. Veći su sateliti po pravilu kuglasti. Ali nijedan Marsov satelit nije u obliku kugle. 129.Rotacija je vrtnja tijela oko vlastite osi, a revolucija obilaženje oko Sunca. Tako se i Zemlja, kao i svaki drugi planet, vrti oko osi i ujedno obilazi oko Sunca. 130.Brzina iznosi 30 km/s (točnije, 29,8 km/ s). To je zapravo srednja brzina, dok se prava brzina nešto malo mijenja jer Zemljina putanja nije kružna, pa je brža kad je bliža Suncu. 131.a) Siderička (zvjezdana) godina je vrijeme ophoda (revolucije) planeta oko Sunca s obzirom na zvijezde. b) Sinodička godina jest vrijeme ophoda planeta oko Sunca kako ga se vidi sa Zemlje, tj. s obzirom na Zemlju. Sinodička godina je dulja je od sideričke za donje planete (planete bliže Suncu) a kraća od sideričke za gornje planete (planete dalje od Sunca nego što je Zemlja).

25 132. Prikazana je putanja planeta. Kako se zove točka unutar elipse u kojoj se nalazi Sunce? Kako se zovu točke 1 i 2 u kojima je planet najbliži Suncu i najdalje od Sunca? 133. Kako se zove sila kojom Sunce privlači planete ili planeti svoje satelite? 134. Zamislimo planet čija je masa 4 puta manja od Zemljine, a polumjer 2 puta manji od Zemljina polumjera. Je li sila teža na površini tog planeta manja, jednaka ili veća od one na Zemljinoj površini? 135. Pokazuju li planeti faze kao i Mjesec? 136. Snimljeno je jedno nebesko tijelo u pet različitih faza. Koje je to tijelo? 137. Koliko je puta težište sustava Zemlja-Mjesec bliže Zemlji nego Mjesecu? 138. Je li prva kozmička brzina, brzina kruženja ili brzina oslobađanja? 139. Ima li astronaut, kad je na Mjesecu, manju masu ili manju težinu od one na Zemlji? Sunce se nalazi u fokusu (žarištu) elipse. Najbliža točka (1) je perihel, a najdalja točka (2) je afel. Najbliža i najdalja točka na putanji Mjeseca oko Zemlje zovu se perigej i apogej. 133.Privlačna sila među svemirskim tijelima zove se sila teže ili sila gravitacije 134.Sila teže bila bi jednaka onoj na Zemljinoj površini. Razmjerna je masi planeta, a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti od središta planeta (F=GMm/r 2 ). U zadanom slučaju svako mjesto na površini planeta je na dva puta manjoj i udaljenosti od središta tijela, nego na Zemlji. Kada bi masa tog planeta bila jednaka Zemljinoj, sila teža bila bi dva na kvadrat ( 4) puta veća. To se povećanje točno poništava sa 4 puta umanjenom masom 135.Sve faze pokazuju planeti koji su bliži Suncu nego Zemlja (donji planeti) Kad ga Sunce bočno osvjetljava, faza se opaža joši kod Marsa. 136.To je Venera. Posve je osvijetljena, odnosno "uštap", onda kad je od nas najdalje (Sunce je između nje i nas). Kako se približava Zemlji, Venera nam sve više okreće neosvijetljenu stranu, pa prelazi u tanak "srp"- "mlađak«. Promjenu njezinih faza može zapaziti oko oštra vida ili bar naslutiti smjer dulje osi srpa. 137.Težište masa je 81 puta bliže Zemlji nego Mjesecu. Težište dviju tijela udaljeno je od njih razmjerno masama. Masa Mjeseca je 81 puta manja od Zemljine pa je i težište toliko puta bliže Zemlji, odnosno bliže centru Zemlje. Izlazi da je težište smješteno unutar Zemljina obujma 138.Prva kozmička brzina je brzina kruženja satelita oko matičnog tijela. Brzina oslobađanja je veća i naziva se drugom kozmičkom brzinom. To je brzina koju treba da postigne satelit da bi se oslobodio privlačne sile matičnog tijela. Npr. brzina kruženja u slučaju Zemlje iznosi 7.9 m/s, a brzina oslobađanja 11.2 km/s. Kod drugog svemirskog tijela brzina kruženja i oslobađanja imaju drukčije vrijednosti. Za Mjesec te brzine iznose 1.7 km/s i 2.4 km/s. 139.Astronaut ima na Mjesecu manju težinu. Masa tijela se ne mijenja. Težina je sila kojom tijelo pritišće na podlogu, Na površini Mjeseca zbog manje sile teže težina je čak 6 puta manja od one na Zemlji.

26 140. Koliko bi mogao skočiti uvis dječak na Mjesecu ako na Zemlji skoči 1 metar visoko? 141. Jedan predmet teži na površini Zemlje 18 N. Koliko on teži na površini Mjeseca? 142. Koja svemirska tijela izazivaju Zemljine plime i oseke? 143. Kad bi se umjesto Sunca u središtu planetskog sustava našla neka druga zvijezda, bi li i dalje vrijedio III Keplerov zakon? 144. Koja od slijedećih pojava dokazuje da se Zemlja vrti oko osi: vide se vrhovi jarbola kad brod dolazi s horizonta; djeluje Zemljina teža; izmjenjuje se dan i noć? 145. Što je uštap? 146. Koliko vremena treba od jednog punog Mjeseca (uštapa) do slijedećeg punog Mjeseca, i kako se to vrijeme zove? 147. Rastumači uz pomoćcrtnje kako dolazi do pomrčine Mjeseca. 140.Kako sila teža privlači istu masu 6 puta slabije, dječak bi skočio 6 puta više, tj. 6 m uvis. 141.Teži 6 puta manje, tj. 18 N :6 = 3 N. 142.Plime uzrokuju Mjesec i Sunce. Mjesec utječe više jer je bliže, iako je mnogo manji od Sunca. 143.Keplerovi zakoni vrijede općenito za gravitacijsko djelovanje. Treći Keplerov zakon kaže da su omjeri kubusa srednjih udaljenosti od centralnog tijela i kvadrata sideričkih ophodnih vremena jednaki za sve planete. lako se pritom misli da se svi planeti gibaju oko Sunca, pravilo bi vrijedilo i onda kad bi se u žarištu eliptičnih staza nalazila zvijezda neke druge mase. Samo, tada bi se Zemlja na istoj udaljenosti mogla gibati brže ili sporije. To bi ovisilo o masi zvijezde. 144.Izmjena dana i noći dokazuje da se Zemlja vrti, Naravno, živimo u suvremeno doba, kad se ne sumnja u to da se planeti gibaju oko Sunca, koje je prema njima na miru. Da bi se izmjenjivali dan i noćzemlja se mora vrtjeti i Suncu pružati različite strane. Vrhovi dokazuju da je Zemlja okrugla. Sila teža postojala bi i onda kad se Zemlja ne bi vrtjela; ona ovisi o masi i o veličini Zemlje. 145.Uštap je jedna od Mjesečevih faza, i to ona kad ga vidimo čitava osvijetljena. Drugi je naziv: puni mjesec. 146.Taj period vremena zove se sinodički mjesec i traje 29 dana. Kalendarski mjesec traje nešto duže da bi u godini bio cijeli broj mjes. 147.Pomrčina Mjeseca nastaje kad se na putu Sunčevih zraka koje padaju na Mjesec nađe Zemlja, To se ne događa pri svakom okretu Mjeseca oko Zemlje. Najvažniji je razlog tome što se ravnina Mjesečeve staze ne podudara s ravninom ekliptike u kojoj se nalaze Sunce i Zemlja., većje prema njoj nagnuta za 5. Mjesec je stoga katkada malo iznad ekliptike, katkada ispod, a dva puta u mjesec dana prolazi kroz ravninu ekliptike. Ta dva mjesta prolaza zovu se čvorovi. Do pomrčine dolazi onda kad je Mjesec pun (uštap) i kad se nalazi u jednom od čvorova ili nedaleko od njega. (Može biti najviše 11.5o istočno ili zapadno od čvora.) Svaka pomrčina nije potpuna većsu mnoge djelomične. Pomrčina se jednako dobro vidi iz svih mjesta na tarnnoj (noćnoj strani Zemlje) Pomrčine znaju trajati i 3.5 sati. U jednoj godini može biti ukupno 7 pomrčina, ali zajedno i pomrčina Mjeseca i Sunca Redoslijed pomrčina se ponavlja svakih 18 godina i 11 dana i 8 sati. Taj ciklus se naziva saros. 26

27 148. Na slikama su prikazane tri pomrčine Sunca. Ispod svake slike napiši o kakvoj je pomrčini riječ potpuna pomrčina Sunca 2-djelomična pomrčina Sunca 3- prstenasta pomrčina Sunca. Pomrčina Sunca ne vidi se jednako sa svakog dijela Zemlje - negdje može biti potpuna (totalna), dok se drugdje ne vidi ni djelomična. Pomrčine služe za ispitivanje prirode Sunca, Mjeseca Zemlje, pa ih astronomi i danas mnogo promatraju i organiziraju ekspedicije za promatranje. Pomrčina Sunca se može desiti kad je Mjesec u fazi mlađaka Na slici je nacrtan Mjesec u četiri položaja. U dva njegova položaja plima će na Zemljinim morima biti najveća, a u druga dva najmanja. Odredi koji su to položaji. 149.Plima je najveća onda kad se Mjesec i Sunce nalaze na istom pravcu sa Zemljom tj. kad je Mjesec u položajima M 1, i M 3. Plima se javlja istodobno na suprotnim krajevima Zemlje (antipodima),pa je svejedno jesu li Mjesec i Sunce na istoj strani Zemlje ili na suprotnim stranama. Gravitacijsko djelovanje Mjeseca je pritom jače od Sunčeva. Najmanje plime javljaju se kad je Mjesec u prvoj i posljednjoj četvrti tj. u položajima M 2 i M Mjesec se oko osi okreće 28 puta sporije nego Zemlja. Koliko na jednom mjestu Mjesečevo površine traje noć, a koliko dan? 150.Dan i noćtraje svaki polovicu vremena okretaja, dakle po14 naših dana.

28 151. Kako je izmjerena udaljenost Mjeseca do Zemlje? 152. Koliki je promjer Mjeseca? 153. Koje su karakteristične tvorevine na Mjesecu? 154. Navedi bar tri naziva Mjesečevih mora! 155. Nacrtaj raspored većih mora na Mjesečevoj bližoj strani i upiši bar dva naziva mora! Udaljenost je izmjerena veću vrijeme starih Grka promatranjima Mjeseca kako kruži oko Zemlje, a u novom vijeku promatranjima sa istog mjesta na Zemlji. Jedna od metoda zove se metoda paralakse: dva promatrača, koji se nalaze na raznim točkama Zemlje vide Mjesec na drugom mjestu zvjezdanog neba i otuda zaključuju njegovoj daljini. Suvremeno mjerenja su radarom ili laserom Vidljivi promjer Mjeseca je km. Istraživanjem je utvrđeno da nije kugla- ustanovljeno je da je jajolik Na Mjesecu se nalaze tamna mora, svijetle površine - kopna, kružna brda različitih veličina, krateri (nijedan nije nalik vulkanskom krateru), te svijetle zrake koje se pružaju okolo velikih kratera. Po svijetlim zrakama što dolaze s vidljiva ruba Mjeseca znalo se veći prije astronauta da i s druge strane Mjeseca ima kratera Primjer mora: More tišine, More vedrine, More plodnosti, More krize, Ocean oluja, More pare 155.

29 156. Zašto bi znanstvenici osnovali laboratorij na Mjesecu? 157. Koliko je Zemlja stara? 158. Koliki je promjer planeta Marsa? 159. Navedi zajedničke značajke Merkura, Venere, Zemlje i Marsa Okrene li se Merkur oko osi za isto vrijeme za koje obiđe oko Sunca? 161. Zašto Merkur nema atmosferu? 162. Koje je nebesko tijelo prikazano snimkom? 156. Na Mjesecu je sila teža slabija nego na Zemlji i tamo nema atmosfere pa bi se neki pokusi mogli drukčije provoditi Oko 5 milijardi godina. Starost Zemlje, prema mjerenjima i proračunima, odgovara starosti ostalih tijela u Sunčevu sustavu i starosti samog Sunca. Osim Zemlje, mjerena je i starost Mjesečeva kamenja koje su astronauti donijeli sa sobom, pa također i starost meteorita. U tu svrhu služi radio-aktivnost, tj. osobina nekih atom-jezgara (elemenata) da izbacuju zrake i pritom se mijenjaju Marsa iznosi km Ti planeti imaju u promjeru oko km i manje, imaju čvrstu površinu i svi, osim Merkura, imaju atmosferu. Površina im je reljefna. Po obliku reljefa i po tome što nema atmosfere, pa također i po veličini Merkur je najsličniji Mjesecu Dokazano je da je vrtnja Merkura oko osi brža i da jedan okret traje 59 dana i 16 sati, dok obilazak oko Sunca traje duže, tj 88 dana Merkur nema atmosferu zato što je malene mase i stoga slabe privlačne sile. Slaba sila teža ne bi mogla zadržati atmosferu, koja bi da postoji, jako zagrijala na onoj strani koja je trenutno okrenuta Suncu, pa bi se isparila Na slici je prikazan je Merkur. Prvo istraživanje svemirskom letjelicom Mariner 10, godine Slika je mozaik, sastavljen od manjih slika. Površina Merkura sliči Mjesečevoj te zapažamo kružna brda, odnosno krater,bijele zrake, koje se šire oko nekih kratera, pa također i tamnije površine, mora,. Na Merkuru ona ne zauzimaju mnogo prostora i nisu tako tamna kao Mjesečeva. Od vremena kad je oblikovan, reljef Merkura nije se biitnije izmijenio. Erozija tla neznatna jer nema vode ni atmosfere. Tlo se drobi jedino zbog razlike temperature, a ona je velika od -170oC kad je tlo neosvijetljeno, pa do +400oC kad je Sunce u zenitu. 29

30 163. Kako se poznaje stanje Venerina tla, kad se njezina kruta površina ne vidi kroz gusti oblačni pokrov? 164. Je li Venerina atmosfera mnogo gušća ili mnogo rjeđa od Zemljine? 165. Koje se svemirsko tijelo nalazi na slici? Npr. radio-signali koje šalje radar odbijaju se od površine Venere i očitavaju je; zato se znade da na njoj postoje kružni bregovi. Osim toga, sastav i izgled samog tla ustanovljeni su pomoću svemirskih letjelica koji su pristali na Venerinu površinu Atmosfera Venere je mnogo gušća (šezdesetak puta) od atmosfere na Zemljinoj površini. Nije pogodna za disanje jer se gotovo sasvim sastoji od CO 2, (ugljik-dioksida) Na slici je prikazan izgled Venere ali ne u vidljivoj, veću ultraljubičastoj svjetlosti. VidIjiva se svjetlost jako odbija od oblačnog pokrova, pa je Venera veoma sjajan planet. Na visini od 60km nad tlom se nalaze oblaci a koji se gibaju brzinom od 100 m/s. Putujući tom brzinom, oblaci se okrenu oko planeta za 4 dana, i to u istom smjeru u kojemu se mnogo sporije okreće i sam planet. Zvjezdani dan planeta traje 243 dana Koji je planet prikazan slici? 166. Na slici je prikazan Mars. Njegove svijetle polarne kape mijenjaju veličinu kako se izmjenjuju godišnja doba. Marsov dan je samo malo različit od Zemljinog (iznosi dana) Koje su najvažnije značajke Marsove površine? 168. Koji je glavni sastojak Marsove atmosfere? 167. Mars ima atmosferu, reljef, neaktivne vulkane, bijele polarne kape promjenljive veličine, ali nema tekuće vode Atmosfera Marsa se sastoji pretežno od ugljik-dioksida, Veoma je rijetka i prilično hladna, pa je tlak oko 100 puta manji od atmosferskog tlaka na Zemlji (1013 hpa je normalni atmosferski tlak na Zemlji).

31 169. Jesu li Marsovi vulkani aktivni kao i neki vulkani na Zemlji? 170. Od čega se sastoje Marsove polarne kape? 171. Kako se zovu letjelice koje su pristale na Mars i istraživale ima li tamo života? 172. U čemu je znamenitost bližeg Marsovog satelita, Fobosa? 173. Je li na Jupiterovoj površini hladno kao u hladnjaku ili vruće u Sahari u podne? 174. Koji planeti ulaze u skupina planeta sličnih Jupiteru? 175. Zašto je Pluton izgubio status planeta? 176. Imaju li planeti Jupiterove grupe sporiju ili bržu rotaciju od Zemlje? 177. Ima li Jupiter, koji je Suncu bliži od Saturna, dulje ophodno vrijeme od Saturna? 178. Koliko Zemljinih godina traje Jupiterova godina? Uz pitanje 178. Isto pitanje možemo postaviti uz bilo koji planet Nema znakova skorašnje aktivnosti Marsovih vulkana. Ti su vulkani mnogo veći od onih na Zemlji, pa se misli da su nastali veoma davno Najveći vulkan ima promjer osnovice od 600 km i naziva se Olympus Mons, visok je 29 km Marsove polarne kape sastoje se od smrznute vode (inja) i smrznutog (tzv. suhog leda) Letjelice Viking 1 i Viking 2 pristale su (odnosno»amarsirale«) 26. srpnja i 3. rujna Unatočizvrsnim instrumentima i eksperimentima, kojima je ispitivan sastav tla, biološki oblici nisu nađeni, da bi tvrdili da je na Marsu bilo ili da ima života Fobos se odlikuje time što oko Marsa obleti brže nego što se sam Mars okrene oko svoje osi. Mars se okrene za jedna dan (pitanje 63.), a Fobos ga obiđe za 7,5 sati. Fobos je veoma malen, nema oblik kugle i jako je izrovan kraterima Temperatura gornjih dijelova Jupitera manja je od -100 o C Saturn, Uran i Neptun fizički su slični Jupiteru. Svi su redom vrlo veliki (veći od ostalih planeta) i izvana vrlo hladni. Vidljiva im je površina zapravo plinoviti i oblačni sloj, koji pretežno sadrži najlakše elemente vodik i helij, a zatim i otrovne spojeve, kao amonijak i metan Planeti su kuglasta nebeska tijela koja kruže po eliptičnim putanjama oko zvijezda i nemaju vlastiti izvor energije.pluton je nepravilna oblika, i s njim u paru je jošjedno tijelo Haron, skoro jednako veliko kao i Pluton. Promjer Plutona je samo 6000km. Takvih tijela u sunčevu sustavu ima još Plinoviti planeti ili jovijanski planeti se okreću najbrže. To je jošjedno svojstvo po kojem razlikujemo Zemljinu od Jupiterove skupine planeta. Rekorder je najveći planet, Jupiter, koji se okrene za 9 h 50 min, a zatim Saturn 10 h 14 min, Uran s 10 h 49 min i Neptun 15h 40min Nema. Mehanika gibanja nebeskih tijela je objašnjena trećim Keplerovim zakonom koji kaže što je veća poluos ( udaljenost od Sunca) i ophodno vrijeme oko Sunca je dulje Vrijeme ophoda Jupitera. po stazi često se spominje u vezi s mogućim utjecajem na aktivnost pojava na Suncu. Jupiterova godina aktivnost pojava na Suncu. Jupiterova godina traje 11.9 Zemaljskih godina. Ciklus Sunčeve aktivnosti traje u prosjeku također 11 godina. 31

32 179. Ima li Zemlja veću masu od nekog planeta Jupiterove skupine? 180. Tko je otkrio četiri najveća Jupiterova pratioca? 181. Kako se zove planet prikazan slikom? Kakve sve pojave zapažaš? 182. Imaju li neki Jupiterovi i Saturnovi sateliti svoje satelite? 183. Da li se Amaltea, najbliži Jupiterov satelit, okrene oko brže nego što se sam Jupiter okrene oko osi? 184. Je li Saturnova atmosfera pogodna za disanje? 185. Spljoštenost Saturna iznosi 1/10. Kolik mu je polarni promjer ako ekvatorski jednak km? 179. Zemlja ima manju masu od bilo kojeg planeta Jupiterove skupine. Zemljina masa često se upotrebljava za usporedbu s masama svemirskih tijela i iznosi kg. Masa Jupitera veća je 318 puta, Saturna 95, Urana 15 i Neptuna 17 puta Otkrio ih je Galileo Galilej. Taj je fizičar i astronom primijenio dalekozor u astronomiji pa otada traje teleskopska era. Otkrivenim Jupiterovim satelitima nadjenuo je imena: Io, Europa, Ganimed i Kalisto. Iako su oni među najvećima od svih satelita, prostim okom ne mogu se vidjeti Planet je Jupiter. Na njegovoj površini vide se pruge i crvena pjega. Vidljiva površina zapravo je sloj oblaka, koji pokazuje svjetlije i tamnije pruge. Na jednoj od svijetlih pruga smještena je crvena pjega. Ona je ovalna, njezina crvenkasta boja nije uvijek jednaka, a mijenja joj se i veličina. Misli se da nastaje u Jupiterovoj atmosferi onako kako nastaju cikloni u Zemljinoj atmosferi Nemaju. Sateliti nemaju svoje satelite Amaltea treba pola dana za obilazak oko Jupitera, a Jupiter se okrene oko svoje osi za manje od 10 sati Nije pogodna za čovjeka. Atmosfere planeta jovijanske grupe, pa tako i Saturnova atmosfera, nisu pogodne za čovjeka jer sadrže prilično mnogo metana, amonijaka i drugih otrovnih spojeva Spljoštenost je definirana kao količnik (a-b) : a gdje je, a=ekvatorski, a b=polarni polumjer. Zato imamo: ( b) / =1/10 pa je otud polarni polumjer b= = km Navedi bar jedan od planetskih satelita u Sunčevu sustavu koji veći od Merkura Prirodni sateliti veći od Merkura : Ganimed i Kalisto (.Jupiterovi), Titan (Saturnov) i Triton (Neptunov). Prema posljednjim mjerenjima, veličine tih satelita su redom: km, km, km,5100km, a Merkur ima promjer od km.

33 187. Skiciraj Saturn i Uran. Što oni imaju, a drugi planeti nemaju? 187. Saturn i Uran jesu planeti s prstenovima. Saturnov je prsten gušći i pokazuje tek jednu širu pukotinu, koja razdvaja prsten. Uranov prsten sastoji se zapravo od pet prstenova. Uran Saturn Slika predočuje Saturn s prstenom. Kako se zove pukotina između unutarnjeg i vanjskog dijela prstena? 188. Zove se Cassinijeva pukotina i široka je oko 4000 km 189. Gibaju li se oko Saturna brže unutarnji ili vanjski dijelovi prstena? 190. Kolika je debljina Saturnova prstena? 191. Opiši hipotezu o nastanku Saturnova prstena Unutarnji dijelovi prstena brže se gibaju. Brzina tijela koja su dijelovi u prstenu razlikuje se i veća je za onaj dio prstena koji je bliži površini Saturna. To ne bi bilo moguće da je prsten jedna ravnina Prsten je debeo nekoliko stotina metara. To je vrlo malo s obzirom na promjer prstena od km. Prsten se sastoji od različitih gromada koje se kreću svaka svojom kružnom putanjom i debljina prstena zapravo je širina područja u kojem se ti komadi gibaju Planet uzrokuje plimu na svojim satelitima, a ta je plima jača što je satelit bliži. Plima podiže ne samo tekuću površinu, veći krute tvari. Zato se zaključilo da je Saturnov prsten nastao u davno doba, kad se je jedan satelit previše približi.

34 192. Kako se zovu nebeska tijela koja se nalaze izmedu skupa Zemlji sličnih i skupa Jupiterovih planeta? 193. Navedi nekoliko većih asteroida! 194. Jesu li svi asteroidi kuglasti? 195. Koja su ophodna vremena asteroida? 196. Koju pojavu prikazuje slika? Najveći broj planetoida (malih planeta, ili asteroida), smješten je između Marsa i.jupitera, tj. izmedu spomenute skupine planeta. 193.Veći asteroidi su: Ceres, Palas, Juno i Vesta. 194.Kod asteroida vrijedi jednako pravilo kao i kod planetskih satelita. Oblika kugle samo su najveći asteroidi. Oni koji nisu kuglasti raspoznaju se po tome što naglo mijenjaju sjaj jer se okreću oko osi pa nam pokazuju manju ili veću površinu. Osim toga, kod njih razni dijelovi površine različito odbijaju Sunčevu svjetlost. 195.Ophodno vrijeme oko Sunca za asteroide iznosi nekoliko godina. Većina asteroida imaju ophodna vremena od 1.1 do 14 godina. 196.Pojava se naziva repaticom (»zvijezdom repaticom«, kako to narod kaže, iako to uopće nije zvijezda) ili kometom. Komet se sastoji od jezgre i kome (kose), koji zajedno sačinjavaju glavu, te od repa. Koma i rep se izdvajaju iz jezgre kometa tek onda kada je komet prilično blizu Suncu. Na daljini gdje su Sunčeve zrake daleko, komet je i bez repa i bez kose Koji je najpoznatiji komet koji spominju i povijesni zapisi i koliko mu je ophodno vrijeme? 198. Navedi imena nekih kometa Zemlja je godine prošla kroz rep jednog kometa. Kako zvao? 200. Gibaju li se komet po Keplerovim zakonima? Gdje se kometi na slici gibaju polako? 197.Halleyjev komet oko Sunca obiđe za 76 godina. Halleyjev komet je zadnji puta prošao pored Sunca Poznati kometi jošsu: Enkeov, Kohoutekov, Bielin, Morehouse. 199.To je bio Halleyjev komet. Rep sadržava vrlo rijetku tvar, uglavnom plinove pa ne predstavlja opasnost za veća tijela. 200.I kometi se gibaju po Keplerovirn zakonima. Drugi Keplerov zakon kaže da su međusobno jednake površine, koje u jednakim vremenskim razmacima opiše radijus-vektor (spojnica tijela i Sunca). Zato, kad je tijelo bliže Suncu, giba se brže. Sunce

35 Je li vrijeme ophoda kometa povezano s veličinom njegove staze oko Sunca? 202. Dopuni crtežtako da prikažeškako je usmjeren rep kometa u položaju 1 (tada se komet približava Suncu) i u položaju 2 (tada se komet udaljava od Sunca). 201.O tome svojstvu govori III Keplerov zakon. Kratka ophodna vremena od nekoliko godina imaju kometi s afelom (najudaljenijom točkom na putanji) u području asteroida. Ako je period staze oko 100 godina, tada su afeli u području daljih planeta, Urana i Neptuna, koji imaju bliska ophodna vremena. Ima kometa s još daljim afelima. Inače, staze kometa mogu niti veoma raznovrsne; mogu biti jako nagnute prema Zemljinoj putanji a sami se kometi mogu gibati i u smjeru suprotnom od Zemljina gibanja oko Sunca. 202.Rep kometa je uvijek okrenut suprotno od Sunca, jer ga potiskuje Sunčev vjetar i svjetlosno zračenje Kako se zovu ostaci meteora koji dospiju na tlo Zemlje? 204. Mogu li meteori nastati raspadom kometa? 205. Što je bolid? 206. Što je radijant? 207. Zašto meteori prilikom pada naprave u tlu vrlo velike kratere? 208. Kakva je razlika izmedu meteorida, meteora i meteorita? 209. Čime se sve mogu opažati meteori? 203.To su meteoriti. Prije nego što su astronauti pošli u posjet Mjesecu, oni su bili jedina svemirska tvar koja se mogla izravno ispitivati. Među raznim vrstama meteorita razlikujemo željezne, željezno-kamene i kamene. Nađene su metode pomoću kojih se određuje starost meteorita, odnosno otkad su ohlađeni i u krutom stanju Poznat je slučaj kometa Biele. Raspad kometa Biela viđen je godine, što je ujedno bio i prvi zabilježeni slučaj raspada kometske jezgre u povijesti. Jezgra se raspala na dva nezavisna dijela. Prilikom sljedećeg prolaza kroz perihel, sa Zemlje su uočena dva kometa (obje nove jezgre zadržale su se na putanji jezgreroditelja), povezana svijetlom trakom materijala. Potom su se i dvije nove jezgre raspale, a sljedeći prolasci više nisu viđeni. Godine 1872., kada je Zemlja trebala presjeci putanju ovog kometa, uletjela je u gusti roj čestica; te su noći promatrači vidjeli više od meteora. 205.Bolid je veći meteor; ostavlja u atmosferi jak i dugotrajan svijetao trag. 206.Radijant je točka na nebeskoj sferi odakle prividno izvire roj meteora. Meteorski rojevi se pretežno i nazivaju prema zviježđu u kojem se nalazi radijant. 207.Meteori imaju veliku kinetičku energiju gibanja- kinetičku energiju. Kod brzina kojima se oni gibaju, a to znači sve do 70 km/s njihova kinetička energija je veća od one energije koja je potrebna za isparenje tla. Naime kad se meteor zaustavi, okolno tlo se tako naglo i jako zagrije da se sve zajedno ispari. Zato i dijelovi meteora i dijelovi zemlje lete na sve strane, kao da je došlo do eksplozije. 208.Meteorid je sitno tijelo koje pripada planetskom sustavu a većinom se kreće u rojevima. Meteor je pojava meteorida u atmosferi (zagrijan i svijetao trag), a meteorit je ostatak meteorida koji je dospio na Zemlju 209.Meteori se opažaju okom, fotografskom kamerom, spektroskopom, pa također i uz pomoćradara. Od osobitog je značenja tehnika radara, jer se time putanja meteora bilježi jednako dobro kao i putanja aviona; radiovalovi odbijaju se od usijanog meteorskog kruga koji zaostaje u zraku.

36 210. Meteor koji se u Sunčevu sustavu kreće brzinom od 40 km/s udara u Zemlju brzinom od 70 km/s kad se to zbiva ujutro, a isto takav meteor, kad se zapaža navečer, giba se prema Zemlji brzinom 10 km/s. Zašto dolazi do te razlike? Jutarnjom stranom Zemlja napreduje po stazi oko Sunca pa se njezina brzina zbraja s brzinom meteora koji joj dolazi ususret, dok je večernja strana stražnja pri gibanju po stazi. Zato navečer meteor sustiže Zemlju i prema njoj pokazuje manju brzinu. Ako znamo da se Zemlja giba po svojoj stazi brzinom od 30 km/s, a najveća brzina kojom se meteori gibaju u odnosu prema Suncu iznosi 40 km/s. Prilikom sudara meteora i Zemlje brzine Zemlje i meteora zbrajaju se ili oduzimaju. 211.Konjunkcija je položaj vanjskog planeta kad je ovaj s druge strane Sunca iza njega, a opozicija položaj kada je planet u smjeru suprotnom od Sunca. Kod konjunkcije polumjeri staza planeta se zbrajaju, kod opozicije se odbijaju. a) Udaljenost planeta jednaka je 1 a.j a.j. = 6.2 a.j Nacrtaj u približnom omjeru putanje Zemlje i Jupitra i pokaži kojem je položaju prema Zemlji Jupiter kada je: a) u konjunkciji b) u opoziciji. Uzevši da su staze obaju planeta kružne, odredi udaljenost Zemlje i Jupitra u oba slučaja. Uz zadatak 212. Što su opozicija i konjunkcija. Pri tome, svakako, nacrtati sheme. Zadatak sličan ovome možemo postaviti i za druge planete. Na primjer, neka se pokaže kad se s Merkurova stajališta planet Mars nalazi u opoziciji i konjunkciji. Postavimo i apsurdno pitanje: može li Venera doći u opoziciju? Pogledaj slike i komentiraj! b) Udaljenost planeta jednaka je 5.2 a.j. + 1 a.j. =4.2 a.j.

37 212. U nekom času umjetni se satelit nalazi na visini 300 km iznad promatrača na Zemlji. Nakon kojeg će vremena zraka Sunčeve svjetlosti, koja se odbila od satelita, stići u oko promatrača? 213. Za koje vrijeme svemirski brod pređe daljinu od km ako se giba prosječnom brzinom od km/h? Uz zadatak 213. Zašto je satelit osvijetljen Suncem, dok smo mi na tlu veću noćnom mraku? Rezultat je poučan i sam po sebi, jer se nađeni interval vremena može činiti beznačajnim. No to je prilika da potaknemo razgovor o točnosti mjernih tehnika koje se primjenjuju u astronautici, a koje se, naravno, moraju temeljiti na fizičkim zakonima. Mjerenje jedne milisekunde banalan je problem mjerne tehnike s=300 km v=c= km/s t=? s 300km t s c km / s Zraka Sunčeve svjetlosti stići će u oko promatrača za 0,001 s. 37 Uz zadatak 214. Umjetni sateliti nepresušan su izvor tema.u ovom zadatku iznenađuje veličina koju sam brod prevaljuje, a koja se teško uspoređuje s ičim na Zemlji, Možda s opsegom ekvatora? Inače, diskusiju o umjetnim satelitima usmjerimo prema njihovoj namjeni u znanosti i privredi. Zadatak se može rješavati na satu fizike 7. r. ili na satu matematike u 5. i 6. r. Tada ćemo se osloniti samo na mehaničku osobinu satelita kao materijalne točke koja se giba. Pokušajmo brojeve pisati u obliku potencija. Zadatci slični ovome sastoje se u traženjo veličine puta koji u svemirskom prostoru prelaze pojedina tijela. Npr. Zemlja se giba oko Sunca brzinom od 30 km/s= km/h. Koliki će put proći za jedan sat? Za jedan dan? 213. s= km Napomena: Srednja udaljenost Mjeseca do Zemlje v= km/h t=? s km t 38.4h 38h min c 10000km / h 38h 24 min Svemirski brod će zadanu udaljenost preći za 38h 24 min.

38 214. U trenutku. opozicije, Jupiter je od Zemlje udaljen 4.2 a. j. Koliko vremena treba čekati na povratak radarskog signala, koji smo poslali na Jupiter? Uputa: radarski se signal širi brzinom svjetlosti, a vrijeme potrebno da svjetlost prevali 1 a. j. iznosi 8 minuta 20 sekundi Signal prevaljuje dvostruku udaljenost, do Jupitera i nazad: s= a.j.=8.4 a.j. t= 8 min 20 s = 500 s vrijeme potrebno da svjetlost pređe 1 a.j.- da svjetlost stigne sa Sunca na Zemlju. Dakle ukupno vrijeme tu za 8.4 a.j dobit ćemo je: tu =500 s 8.4= 4200 s = 70 min= 1 h 10 min Dakle, signalu treba za povratak 1h 10 min t= 2.64 s t =1.32 s v= km/s s=? s=v t= km/s 1.32 s = km Povrat laserskog signala, upućenog sa Zemlje na Mjesec, trebali smo čekati 2.64 s. Koliko je u trenutku mjerenja Mjesec bio udaljen od Zemlje? Uz zadatak 214. Zadatak je matematička jednostavan, jer zahtijeva samo množenje, pogodan je radi pretvaranja minuta u sekunde i sate. Fizikalna situacija je složenija jer zahtijeva dobro uočavanje procesa širenja signala. Zato se treba poslužiti crtežom. Jupiter je najdalji planet od kojega se vratila radarska jeka. S tako velike daljine odražava se veoma malo energije. Uz zadatak 215. Zadatak treba najprije fizikalno analizirati, a zatim matematički obraditi. Upotrebu potencija je moguća. Korisno je diskutirati o današnjim rnogućnostima točnih mjerenja udaljenosti pomoću lasera ( točnost od nekoliko cm). Zadatak možemo preoblikovati tako da potražimo koliko vremena treba za povrat svjetlosnog signala koji je astronaut poslao s Mjeseca na Zemlju. Zamislimo i druga planetska tijela. Laserskim mjerenjem ustanovljeno je da je u trenutku mjerenja Mjesec od Zemlje udaljen km. Diskusija: Obično za udaljenost Zemlje i Mjeseca uzimamo km, a to je srednja udaljenost od središta Mjeseca do središta Zemlje. Zbog izduženosti Mjesečeve putanje njegova najveća udaljenost je km, a najmanja km. Lasersko mjerenje se osim toga provodi sa površini Zemlje.

39 216. Meteor se u atmosferi zapalio na visini od 100 km i vidljiv mu je let trajao 0,5 s. Do koje se visine spustio ako se gibao okomito na tlo geocentričnom brzinom od m/s? 217. Zemljin umjetni satelit kruži na visini od 625 km, Zemlju obiđe jednom u 98 min. Kojom se brzinom kreće ako je polumjer Zemlje km? Uz zadatak 216. Pogledajmo slike meteorskih tragova koje oni ostave u atmosferi, a posebno dugotrajne tragove bolida. Doznajte o procesu žarenja atmosfere na putu meteora, o trošenju meteora, te o njegovu učinku ako kao meteorit padne na tlo. Doznajte o krateru u Arizoni. Zamislimo se nad slikama površine Mjeseca; u davnoj prošlosti Mjesec je bio bombardiran velikim meteorima. Uz zadatak 217. Njegujmo diskusiju, postavimo zadatak. Pokušajte dobiveni rezultat osim numerički, joši cjelovitom rečenicom iskazati. Time prevodimo formalni matematički jezik u logično, literarno izražavanje. Zadatak ćete tada dublje doživjeti. U zadatku ima više faza: izrada skice i njezino korištenje, s postavljanjem brojevnih izraza. Zadatak je prikladan za rad grupe matematičara, a nije naodmet da se pokuša izraditi i na satu matematike, jer svjedoči o primjenjivosti onoga i što učenici inače u matematici moraju proći po programu t= 0.5 s v= m/s s=? Pogledaj sliku: s =v t= m/s 0,5 s = m x+s = 100 km = m x= m - s = m Meteor se spustio do visine od m prije nego što je izgorio u atmosferi. 217.h=625 km t= 98 min = s r= km v=? v=s/t s=o= 2 (r + h)π 39 2( r h ) 2( ) 3.14 v 7.5 km / s t 5880 Brzina satelita iznosi 7.5 km/s. Duskusija Brzina satelita je manja od manja je od brzine koja je poznata za brzinu kruženja od 7,9 km/s. Brzina kruženja od 7,9 km/s je brzina kruženja ako bi se gibao na udaljenosti od centra Zemlje od 6370 km tj. na površini Zemlje. Na većoj visini brzina kruženja satelita je manja.

40 218. Jedno planetsko tijelo nalazi se daleko Zemlje za 63 njezina polumjera. Ono je oblika kugle i čitavo se vidi pod kutom od 0.5 o. Ta brojka označuje njegov vidni kut ili prividni promjer. Kolika je veličina tijela, odnosno njegov pravi promjer? Nacrtajte skicu! Uputa: polumjer Zemlje iznosi R z = km Uz zadatak 218. Pri rješavanju koristimo se znanjem o kutovima i lukovima na kružnici, Ta problematika nije metodički jednostavna. Ukažimo da se i znanje o kutovima i lukovima koristi i za mjerenje veličine Sunca i mnogih drugih svemirskih tijela (maglica, skupina zvijezda). Astronomi neposredno mjere prividni promjer tijela; da bismo saznali i za pravo veličinu tijela, potrebno je poznavati udaljenost. U zadatku nije bilo potrebno izračunati udaljenost Mjeseca. Ako to učinimo, uvjerit ćemo se da 63 Rz nije jednako km, koliko se obično navodi za udaljenost Mjeseca. Mjesec se naime kreće po eliptičnoj stazi, koja od centra Zemlje može biti daleko i 64 Rz (apogej) ili se približiti na 56 Rz (perigej) 219. Nacrtaj shemu koja je Aristarhu pomogla da na osnovi udaljenosti Mjeseca izmjeri udaljenost Sunca. Aristarh je mjerio kut između dvaju pravaca, od kojih je jedan išao od promatrača prema Mjesecu a drugi od promatrača prema Suncu, ali samo u slučaju kad je Mjesec vidio u prvoj ili u posljednjoj četvrti 218. Vidni kut je malen zbog velike daljine tijela. Stoga promjer tijela po veličini možemo izjednačiti s lukom kružnice kojoj je opažaču Veličinu luka naći ćemo kao dio opsega kružnice. r=63rz l= duljina kružnog luka Iz omjera: l :2rπ= :360 o r 63Rz l 0.55Rz km 3500km Tijelo koje gledamo pod kutom od 0.5o ima promjer od km. To je Mjesec Kada se Mjesec nalazi u prvoj ili u posljednjoj četvrti, jedan kut trokuta: Zemlja-Sunce--Mjesec jest pravi kut. To znači da je većpoznat jedan kut u trokutu. Sad se može izmjeriti joškut, tj. kutni razmak između Sunca i Mjeseca, kako ga vidi promatračsa Zemlje. Jošjedan podatak u pravokutnom trokutu jest udaljenost Zemlja-Mjesec koja je Aristarhu bila poznata. Na osnovi tih dvaju podataka pravokutnog trokuta nalaze se svi ostali, pa time i hipotenuza koja je jednaka udaljenosti Zemlje i Sunca. 40 Uz zadatak 219. Ovdje je dosjetljivo primijenjena geometrija u astronomiji. Sjetimo se pravokutnog trokuta i Pitagorin poučka

41 220. Da bi se svemirski brod oslobodio Zemljine sile teže. treba postigne brzinu od 11.2 km/s. Za koliko bi sati tom brzinom doputovao do Mjeseca? Uputa.: uzmi točnu srednju udaljenost Mjeseca od km v=11.2 km/s s= km t=? t=s/v= km / 11.2km/s= s= 9.31h Svemirski brod dospijeva do Mjeseca nakon 9.31 sati leta Koliko je vremena bilo potrebno raketi Jurija Gagarina da dostigne prvu kozmičku brzinu ako je lansirana s ubrzanjem do 30 m/s Koliko vremena treba svjetlosti da dođe do Ceresa. Ceres je od Sunca udaljen 2,7 aj. ( Brzina svjetlosti je km/s, a 1 aj iznosi km ). Izrazi svoj rezultat u osnovnim mjernoj jedinici vremena i u minutama Kolika je brzina Zemljine vrtnje na ekvatoru (izražena u km/s). Zemljin opseg je 40 tisuća kilometara. (Uputa: najprije izračunaj koliko u danu ima sekundi.) 221. a=30 m/s 2 v=7.9 km/s =7 900 m/s t=? Kako je a=v/t onda je t=v/a=7 900/30=263 s=4 min 23s Raketa postiže prvu kozmičku brzinu nakon 4 minute i 23 sekunde s = 2,7 aj = 2, = km v = c = km/s t =? t=s/v t= km : km= s t= s= 22.44minute= 22 minute 26 sekunde 223. v = s/t =O/t v = 40000km/1dan 1dan = 24 h = 2460 min = s = s v = 40000km/86400s = 0,46 km/s 0,5 km/s

42 42 SEMINARSKI RADOVI Promatranje planeta Vizualno: Pripremiti formulare za opažanje, s ucrtanim kružnicama. Crtanje Jupitera: svijetle zone, tamni pojasevi, veličina i oblik crvene pjege. Crtanje Saturna: pruge usporedne ekvatoru, položaj i izgled prstena Crtanje Marsa: obilježja na površini, pustinje,»mora«,»kopna«, polarne kape; usporedba s publiciranim mapama Marsa. Crtanje Venerinih faza. Fotografsko: Promatranje provodimo ukoliko teleskop ima veći objektiv od 10 cm i satni mehanizam za praćenje dnevnog gibanja neba. Opažanje Jupitera i Jupiterovih satelita Pregled znanja o Jupiteru. Vanjska struktura planeta. Sastav atmosfere. Unutrašnjost planeta; stanje vodika kod raznih tlakova i temperatura. Pojave u kojima učestvuju sateliti. Okultacija satelita Jupiterom. Polazak sjene satelita preko diska Jupitera. Geometrijski odnosi. Teleskopsko opažanje Jupitera. Opažanje položaja satelita- lovački ili vojnički dalekozor treba imati nitni križ. Crtanje razmaka satelita od Jupitera u zavisnosti o vremenu. Na osnovi crteža određivanje perioda revolucije satelita. Reljef vidljive strane Mjeseca Razdioba pojava na Mjesecu. Crtanje karte Mjeseca, prema objavljenim podacima. Upisivanje naziva. Odnos površina»kopna«i»mora«. Detaljniji opis pojedinih objekata. Reljef druge strane Mjeseca Isto što i za vidljivu stranu Mjeseca. Astronautski pothvati na Veneri Što je bilo poznato o Veneri prije prvih astronautskih misija. Kakve su karakteristike svemirskih brodova koji su posjetili Veneru. Teškoće ispitivanja. Sastav oblaka, temperatura i tlak atmosfere, životni uvjeti. Konstrukcija brodova koji ulaze u Venerinu atmosferu i spuštaju se na njezino tlo. Što se novo saznalo o Veneri? Kako su otkrivene tajne Marsa Crveni planet - vjerovanja starih naroda. Što je na Marsu otkriveno teleskopskim motrenjima. Izgled Marsa.»KanaIi«Schiaparellija. Prvi snimci iz svemirskih brodova. Spuštanje na Mars. Sastav tla. Polarne kape. Atmosfera i klima. Ima Ii života i da li ga je na Marsu ikada bilo? Crtanje karte Marsova reljefa Opći opis pojava na Marsu. Crtanje karte prema objavljenim podatcima. Popis najvažnijih naziva dolina i planina. Popis vulkana. Posebno ekvatorsko područje. Putanje meteora Osnovni pojmovi. Vremena u godini kad se javljaju rojevi, popis rojeva. Vizualno opažanje meteora - sporadičkih meteora i rojeva. Ucrtavanje staza u kartu neba. Bilježenje duljine tragova, sjaja, boje (nijanse). Koji načini opažanja (pregled): radarski, spektroskopski, fotografski. Teorije i činjenice o razvitku meteora. Opis posjeta mineraloškom muzeju. Kometi povijest Što su korneti značili za ljude u staro doba, što u povijesnim događajima i što znače danas. Izrada zbirke crteža kometa i opis događaja. Narodna kazivanja. Astronomija kometa Staze i periodi ophoda. Građa kometa. Oblici repa. Opis vizualnog promatranja prema eventualnom vlastitom iskustvu. Teorije o tome otkuda kometi. Sunčev sustav Teorije o postanku: Kant, Laplace, Buffon, Moulton, Chamberlain, Kuper, Boyle, Schatzman, Cameron itd. Fizičko stanje Sunca kao zvijezde. Pojave na površini Sunca i utjecaj na Planete. Solarna konstanta. Opis planeta i pregled svojstava. Sličnosti i razlike. Sitniji pianetni materijali. Ekologija u svemiru Smeće što ga ostavlja čovjek. Opasnosti. Svemirski čistači. Padanje satelita. Praćenje krhotina. Svemirske postaje.

43 43 Napomena: U tablici su upisani crvenom bojom umanjeni podatci u mjerilu 1: ( km je prikazan kao 1 mm ) PLANETI udaljenost od Sunca ( aj ) Merkur udaljenost od Sunca (x10 6 km) period vrtnje oko svoje osi rotacija (d) ophodno vrijeme u danimarevolucija ophodno vrijeme u godinama zaobljenos t staze inklinacija staze (otkolon od ekliptike) brzina kruženja po stazi (prosjek km/s) nagib ekvatora prema ravnini staze ekvatorski promjer planeta (km) m o 11' 47,87 11 o mm omjer mase planeta sa masom zemlje M / Mz gravitacija Spljoštenost planeta temperatura na površini ( o C) -185 do 400 broj satelita važniji sateliti 0 - Venera m , o 24' 35.0' o mm Zemlja m 1 d = 23 h 56 m 4 s ,28 2.6mm Mjesec Mars m o 51' o mm 0, , Fobos Deimos Jupiter Saturn Uran m m m o 18' o mm , o 29' ,7 o mm o 46' 6, o mm 317,8 25 0, ,2 11 0, , Io Europa Ganimed Kalisto Titan Mima Japet Janus Titania Oberon Umbrijel Miranda Neptun m 0, o 46' o mm 17, Triton Nereida Sunce mm Mjesec* (Zemlja) (od Zemlje) o o do

44 Sunce 224. Definiraj prividni promjer Sunca i navedi njegovu veličinu Odgovori Koliki je promjer Sunca? 226. Pomoću koje pojave je Galileo Galilei ustanovio vrijeme za koje se Sunce okrene oko osi? 227. Koliko traje zvjezdani (siderički) period okreta Sunčeva ekvatora Kakva je zvijezda Sunce? 229. Zašto Sunce ubrajamo među zvijezde? 230. Kako se zovu vidljivi slojevi Sunca? Prividni Sunca je kut pod kojim vidimo sa Zemlje njegov pravi promjer, a iznosi oko 0,5 ili 30'. 225.Promjer Sunca iznosi km. Sunce je oko 100 puta veće od Zemlje. 226.Pomoću pjega. Galilei je motrio Sunce i ustanovio da se pjege na njemu zadržavaju po više dana te da se pokreću. Ono što je vidio rastumačio je okretanjem Sunčeve površine. I danas se mjerenjem položaja pjega mjeri brzina okretanja Sunčeve plinovite mase. 227.Sideričko vrijeme vrtnje Sunčeva ekvatora traje 25 dana. Mjerena sa Zemlje, vrtnja traje 27 dana - to je sinodički period. Kako Sunce nije čvrsto, većplinovito, ekvatorski krajevi imaju najkraći period, područja prema polovima sve dulji, pa na polarnim područjima siderički period premašuje i 30 dana. 228.Sunce je žuti patuljak. Patuljkom se naziva zato što ima mnogo većih zvijezda, a kako je osim toga žutoga sjaja, naziva se i žutim patuljkom. 229.Zato što svijet]i vlastitom svjetlošću. Zbog izvora energije koji postoji na Suncu. Sunčeva tvar ima visoku temperaturu, usijana je i svijetli. Sunce ulazi u red zvijezda i po svojoj masi, koja je znatno veća od mase bilo kojeg planeta. 230.Vidljivi slojevi Sunca nazivaju se fotosfera, kromosfera i korona. Fotosfera je najniži vidljivi sloj - dublje se u Sunce ne može vidjeti, pa je nazivamo»površinom«. Ona je najgušći vidljivi sloj i zrači praktički svu svjetlost koju vidimo. Kromosfera je poviše nje (doseže oko km), rjeđa je i nepravilnog izgleda sliči na goruću preriju, Korona je treći sloj, vidi se oko Sunca do daljine od nekoliko njegovih polumjera. Idući od korone dalje, Sunčeva atmosfera postupno prelazi u međuplanetarni prostor.

45 231. Na slikama je prikazana jedna od pojava snimljenih na Suncu. Ona se prostire visoko nad površinom Sunca. Upiši naziv te pojave! 232. Kolika je masa Sunca? 233. Kolika je temperatura površine Sunca? 234. Kojom se metodom određuje kemijski sastav Sunca? 235. Koji je kemijski element najprije bio pronađen na Suncu, a tek potom na Zemlji? 236. U kakvom se agregatnom stanju nalazi Sunce? 237. Je li korona najgušći ili najrjeđi dio Sunčeve atmosfere? 238. Podijelimo li Sunčevu masu s volumenom, izračunali smo njegovu prosječnu gustoću. Ima li na Zemlji neka tvar čija se gustoća može usporediti s prosječnom gustoćom Sunca? 239. Koji je spektralni razred Sunca? 240. Kakve sve zrake pristižu sa Sunca? 241. Koji je izvor energije na Suncu? 231.To je protuberancija ili prominencija. Ona se inače javlja u veoma različitim oblicima i može trajati od jedno minute do mjesec dana. 232.Masa Sunca iznosi masa Zemlje. Točnija vrijednost je kg. (To je brojka koja se piše s 30 nula.) 233.Oko C. Tolika temperatura vlada u fotosferi (površini Sunca). 234.Kemijski sastav Sunca određuje se metodom spektralne analize. Kemijski sastav zvijezda proučava se rastavljanjem svjetlosti zvijezda u spektar. U spektru se javljaju spektralne linije, koje su potrebne za svaki element. 235.Na Suncu je otkriven helij. Naziv mu dolazi od grčkog naziva Sunca Helios. Pronalazak je učinjen pomoću spektroskopa. 236.Sunčeva tvar je u stanju ioniziranog plina. Kod visokih temperatura koje vladaju na zvijezdama, svi kemijski elementi iz čvrstog i tekućeg stanja prelaze u plin, a osim toga atomi su im i ionizirani. (Govori se jošo plazmi, elektriziranom plinu.) 237.Korona je najrjeđi sloj Sunca. Kako u njoj ima malo tvari, a malo tvari ne može mnogo zračiti, korona se teško opaža. Najbolji snimci korone dobiveni su za vrijeme pomrčina. Korona zrači milijun puta manje od fotosfere. No ona je jako zagrijana - čak na nekoliko milijuna stupnjeva. 238.Može se usporediti s gustoćom vode. Iako su gornji slojevi Sunca rjeđi od Zemljine atmosfere, u dubini Sunca plin je mnogo veće gustoće i čak desetak puta gušći od nama poznatih kovina. Prosječna gustoća Sunca je 1,4 puta veća od gustoće vode. 239.Sunce je zvijezda G-razreda. Tu pripadaju žućkaste zvijezde s površinskim temperaturama od stupnjeva. Spektralni razredi osnovani su na preciznom svrstavanju spektara, odnosno spektralnih linija koje se u njima javljaju. 240.Pristižu svi elektromagnetski valovi. Oni su razdijeljeni prema duljini vala u više područja: radio-valovi, infracrveni valovi, vidljivi, ultraljubičasti, rendgenske ili X-zrake, gama-zrake. Zato se govori npr. o radiozračenju Sunca, čime se bavi radio-astronomija, ili o X-zračenju, koje pak hvataju sateliti. Osim toga, sa Sunca katkad polete i kozmičke. zrake, dok iz korone stalno teče tzv. Sunčev vjetar, zapravo mnoštvo atomskih djelića, protona i elektrona. 241.Izvor energije je spajanje vodika u helij (fuzija). Spajanje atomskih jezgara odvija se na visokim temperaturama, pa se takav izvor naziva i termonuklearnim izvorom. 45

46 242. Gdje se nalazi termonuklearni izvor energije na Suncu? 243. Zašto se u Zemlji ne odvijaju termonuklearni procesi? 244. Je li Sunce nekada dobivalo energiju na neki drugi način, osim fuzije? 245. Koliko je staro Sunce? 246. Što se sve zapaža na površini Sunca? 247. Javljaju li se pjege na svim dijelovima Sunca? 248. Koliko traje ciklus aktivnosti Sunca? 249. Koje se dvije najznačajnije pojave na površini Sunca mogu vidjeti i prostim okom? Nalazi se u dubljim dijelovima središta, tamo gdje je temperatura blizu deset milijuna stupnjeva. U samom središtu Sunca temperatura se diže do na 15 milijuna stupnjeva Zato što središte Zemlje nije tako vruće kao središte zvijezde. Najnovije teorije o postanku planeta kažu da Zemlja nije nikad bila na tako visokoj temperaturi kao Sunce, a fuzija se može odvijati samo pri visokim temperaturama. 244.Astronomi su našli motrenjem mnogih zvijezda i pomoću proračuna da se zvijezde skupljaju iz međuzvjezdanih oblaka i da pri tom sakupljanju, uz djelovanje gravitacijske sile, dolazi do zagrijavanja. I Sunce je nastalo stiskanjem međuzvjezdanog oblaka, pa se tako zagrijalo. To se zove gravitacijski izvor energije. 245.Starost Sunca procijenjena je na 5 milijardi godina. Prije toliko vremena Sunce se formiralo sakupljanjem iz rijetke tvari, prikupilo je mnogo mase i zagrijalo se, dok su planeti sakupili malo mase i postali hladni. Prema najnovijim teorijama, naime, planeti su se izgradili istodobno sa Suncem. 246.Na Suncu se vide zrnca, pjege, baklje, protuberancije i bljeskovi (erupcije). Zrnca (granule) se uvijek vide, samo ona stalno mijenjaju oblik i položaj. Ostalih pojava može, ali i ne mora biti. Pjege su tamne i zbijene, dok su baklje mirni svijetli oblačići, koji se nalaze u istom području gdje i pjege. Protuberancije ili prominencije vide se kao plameni jezici koji se pružaju preko kraja Sunca, a mogu se vidjeti i na njegovoj ploči, ali tada samo s posebnim uređajima. Bljeskovi nisu tako česti, a javljaju se kao kratkotrajne bliješteće krpice u blizini pjega (traju od jedne minute do jednog sata. 247.Pjege se pojavljuju na umjerenim udaljenostima od ekvatora, većinom od 5 do 45 sjeverno ili južno od Sunčeva ekvatora. U polarnim područjima nema ih. 248.Ciklus aktivnosti ne traje uvijek jednako i u prosjeku traje oko 11 godina. U tom ciklusu broj pjega i njihovih grupa najprije raste, da bi potom opadao. Pjege su praćene i drugim pojavama, npr. bljeskovima. Brojnost pjega opisuje se tzv. Wolfovim brojem koji se dobiva formulom: w=k (10 g)+n gdje je: w=wolfov broj; k=broj promatrača; g=grupa pjega; n=broj pjega 249.Prostim okom vide se katkada protuberancije i pjege, ali samo ako su vrlo velike.

47 250. Koje se dvije pojave vide za vrijeme pomrčine Sunca? 251. Utječu li pojave na Suncu, kao što su pjege, na Zemlju? 252. Kako se zove pojava na slici i gdje se javlja? 250.Pri pomrčini Mjesec nikad ne sakrije sve dijelove Sunčeve atmosfere. Zato se vide protuberancije i koronine zrake. Obje pojave mogu se vidjeti i izvan pomrčine, ali tada pomoću instrumenta koji se zove koronagraf. 251.Pojave na Suncu utječu na Zemlju. To nije praznovjerje. Utjecaj je raznolik, a posebno zahvaća Zemljinu visoku atmosferu ( ionosferu). To se danas mnogo proučava. Neke se posljedice javljaju i u živom svijetu, na organizmima. 252.Pojava se zove polarna svjetlosti javlja se u području Zemljinih magnetskih polova. Svijetljenje uzrokuju brze čestice, elektroni, koji dolaze sa Sunca, ulaze u Zemljino magnetsko polje i sudaraju se sa atomima na visinama od 100 i km. Zrak je tamo veoma razrijeđen pa svijetli kao i u svjetiljkama s niskim tlakom kroz koje prolazi električna struja (pražnjenje) Koliko je godina svjetlosti Sunce udaljeno od središta Galaksije? 254. Vlada li u Sunčevoj pjegi jednaka temperatura kao što vlada i drugim dijelovima Sunčeve površine? 255. Prema izgledu korone na sl. a) i b) odredi kad je Sunce u maksimumu, a kad u minimumu aktivnosti. 253.Sunce je od središta Galaksije udaljeno godina svjetlosti. 254.Tamo gdje je temperatura niža, površina Sunca manje zrači. Zato je temperatura u pjegama niža. Pad temperature je najjače izražen umbri (sjeni), a manje u penumbri (polusjeni). 255.U minimumu aktivnosti koronine zrake, koje su nacrtane, ne obuhvaćaju čitavu površinu, većsamo ekvatorske krajeve. Stoga sl. a) prikazuje koronu u minimum aktivnosti. Tada se u polarnom području zapaža svijetljenje uzdužsilnica Sunčeva magnetskog polja. U maksimumu, sl. b), koronine zrake obuhvaćaju čitavu kuglinu površinu. (Na slikama su ujedno ucrtane i protuberancije, kako se javljaju u minimumu i maksimumu aktivnosti. Zapravo se zajedno ne mogu vidjeti i Sunčeva površina i korona). a) b)

48 Zvijezde 256. Ako izuzmemo Sunce, kako se zove nama najbliža zvijezda, i koliko je daleko? 257. Definiraj godinu svjetlosti i navedi koliko ima kilometara Što je parsec (parsek)? 259. Miruju li zvijezde stajačice u svemiru savršeno ili se međusobno gibaju? 260. Što su zvijezde? 261. Otkuda zvijezdama energija da bi mogle svijetliti? 262. U kojim se agregatnim stanjima nalaze zvijezde? 263. Zašto ima zvijezda raznih boja? 264. Kako se najtočnije mjeri temperatura zvijezda? Odgovori 256.To je Proxima Centauri, a daleko je 4,3 godine svjetlosti od Zemlje. 257.Godina svjetlosti je jedinica kojom se mjere udaljenosti. One su u svemiru vrlo velike, pa i svjetlosti treba mnogo vremena da ih pređe. Dužinu koju u toku godine dana prevali svjetlost šireći se kroz zrakoprazan prostor, nazivamo "godinom svjetlosti" ili "svjetlosna godina" (skraćenica: god. svj. ili g. s.). Ona iznosi oko km. (Točnija brojka iznosi 9, km.) 258.Parsek (skraćenica pc) jedinica je za mjerenje udaljenosti zvijezda i galaksija. Ta je jedinica veća od godine svjetlosti: u jednom parseku ima 3,26 godina svjetlosti. 259.Sve se zvijezde, jedne u odnosu prema drugima gibaju, samo mi to ne vidimo u tako kratko vrijeme kao što je godina. U toku stoljeća bliže će se zvijezde po pravilu više pomaknuti nego one koje su dalje, i to prividno, jer njihova gibanja promatramo u perspektivi. Zviježđa nacrtana u pretpovijesno doba, u pećinama, imaju drukčiji oblik nego danas. 260.Zvijezde su po pravilu kuglasta svemirska tijela, vrlo visoke temperature, s vlastitim izvorom energije. 261.Najpoznatiji izvor energije su nuklearne reakcije u središtima zvijezda. Da bi takve reakcije mogle nastajati i davati energiju, potrebno je da plin ima temperaturu od mnogo milijuna stupnjeva. Zato se izvor energije naziva joši termo-nuklearnim izvorom. Slični se fizički procesi odvijaju pri eksploziji u vodikovoj (termo-nuklearnoj) bombi, samo s tom bitnom razlikom što u središtu zvijezde nema nikakvih eksplozija. 262.Velika većina zvijezda nalazi se u stanju ioniziranog plina. Manji broj zvijezda u posljednjim stadijima razvoja nađen je u stanju koje se ne da usporediti s agregatnim stanjima poznatim na Zemlji. 263.Zvijezde su različitih boja jer su različitih temperaturu. Toplije zvijezde pokazuju plavičast i bjelkast sjaj, a hladnije zvijezde su žućkaste i crvenkaste. 264.Temperatura se zvijezda najtočnije određuje izravno, i to na osnovi spektra, a postoje i drugi načini. 48

49 265. Pripada li Sunce krugu najsjajnijih zvijezda ili je pak među slabijima? 266. Jesu li veće zvijezde uvijek ujedno i sjajnije od manjih zvijezda? 267. Kakve su zvijezde bijeli patuljci? 268. Što nazivamo dvojnim zvijezdama? 269. Što nazivamo spektroskopski dvojnim zvijezdama? 270. Nabroj osnovne spektralne razrede zvijezda Što je scintilacija zvijezda? 272. Kako se zovu zvijezde kojima se mijenja sjaj? 273. Kako se promjenljive zvijezde razvrstavaju prema duljini perioda? Sunce je zvijezda negdje na sredini ljestvice sjaja. Ima zvijezda i puta sjajnijih i isto toliko puta manjeg sjaja od Sunca. Tzv. apsolutna zvjezdana veličina M upravo znači zvjezdanu veličinu koju bi zvijezde imale da ih postavimo na daljini od 10 pc. Naravno, to možemo samo zamisliti. Tek tada ravnopravno uspoređujemo sjaj zvijezda. Tada bi Sunce bilo zvijezda pete veličine Modri divovi su općenito manji od crvenih divova, pa ipak su sjajniji. Pravilo o veličini i sjaju zvijezda nije lako izreći na jednostavan način. Te odnose ispituje astrofizika Bijeli patuljci su malene zvijezde, veličine poput Zemlje, no veoma usijane, a one svijetle bjelkastom svjetlošću. Zato se i zovu bijeli patuljci, iako su to prave pravcate zvijezde. Zemlja ne može postati bijelim patuljkom, jer bijeli patuljci nastaju od običnih zvijezda kad posve iscrpe gorivo. Gustoća bijelih patuljaka je milijun puta veća od gustoće Zemlje Dvojne zvijezde su dvije zvijezde koje obilaze oko zajedničkog težišta. Velik broj zvijezda čine dvojne ili čak trostruke i višestruke sustave. Dvojnih zvijezda ima različitih razmaka i perioda obilaska Tako nazivamo dvojne zvijezde koje se niti teleskopom ne mogu vidjeti kao dvije zvijezde. Da je izvor svjetlosti sastavljen od dviju zvijezda, saznaje se uz pomoćspektroskopa, koji se na teleskopu nalazi umjesto oka To su O, B, A, F, G, K i M. Spektar zvijezde otkriva površinsku temperaturu. U spomenutom redoslijedu razreda temperatura opada od K (kelvina) do K. Smatra se da većina zvijezda ima ove temperature i malo njih izlazi izvan tih granica Scintilacija znači titranje ili žmirkanje, koje vidimo kad okom promatramo zvijezdu. Uzrok pojave nije u prirodi zvijezda, veću sredstvu kroz koje se svjetlost zvijezda širi. Do titranja napose dovodi jedan sloj u Zemljinoj atmosferi, koji se giba i miješa, pa stalno mijenja smjer zrake svjetlosti. Pojava se ne opaža kad promatramo pomoću teleskopa, jer objektiv teleskopa zbog svoje veličine (mnogo je veći od očne leće) prikuplja i one skrenute zrake To su promjenljive zvijezde (varijabilne zvijezde). Najviše promjenljivih zvijezda mijenja sjaj zato što im se polumjer ritmički mijenja, pa zvijezda stoga diše ili»pulsira«. Kaže se da su to pulsirajuće promjenljive Dijele se u kratkoperiodičke, srednjoperiodičke i dugoperiodičke.

50 274. Jesu Ii dugoperiodičke promjenljive zvijezde divovi ili patuljci? 275. Zašto pomrčinske promjenljive zvijezde mijenjaju sjaj? 276. Koje su nove, a koje supernove zvijezde? 277. Postoje li zvijezde kojima je unutrašnjost izgrađena od neutrona (neutronske zvijezde)? 278. Koliko je Arktur ( Bootesa), s prividnom zvjezdanom veličinom m = 0, sjajniji od Mizara u Velikom Medvjedu, koji ima m=2. Uputa: iskoristiti brojni pravac za predočavanje zvjezdanih veličina. Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja Dugoperiodičke zvijezde su divovi. Promjenljive zvijezde su većinom divovi Ima i mnogo takvih zvijezda koje se nalaze u paru kao dvostruke zvijezde, pa jedna drugoj povremeno ili u stalnim vremenskim razmacima zamrači svjetlost. One same nisu promjenljive, ali kako im se ukupna svjetlost mijenja zbog pomračenja. zovu se pomrčinskim promjenljivima. Vrijeme u kojemu se sjaj promijeni tako da dođe na početnu vrijednost zove se period promjene sjaja, ili samo period promjenljive zvijezde Nova zvijezda nije ona koja je tek nastala, rodila se kao nova, kako bi se po imenu moglo misliti. Nova se zove zato što naglo i nepredvidivo pojačava svoj sjaj, pa je ljudi tek onda ugledaju. Supernova pojača sjaj na milijune puta, mnogo jače od nove. Razlika između nove i supernove nije samo u pojačanju sjaja. Dok se pri eksploziji supernove može odcijepiti i polovica zvijezde, pri i.,,javi nove eksplozija zahvaća ne više od tisućeg dijela zvijezde. Nove zvijezde zapažaju se svake godine, supernove mnogo rjeđe Ima i takvih zvijezda. Otkrivene su u obliku malenih, veoma zgusnutih zvijezda, koje šalju pulseve svjetlosti, pa se zovu pulsari. Promjer zvijezde iznosi 10 do 100 km. Zvijezda je okružena gustom atmosferom i veoma jakim magnetskim poljem, a znade se okretati vrlo brzo, jednom u sekundi, pa i brže. Smatra se da su to zvijezde na kraju razvojnog puta Odnos sjajeva dviju zvijezda koje se razlikuju za jednu prividnu ličinu jednak je Veća zvjezdana veličina znači manji sjaj Pulsar se okrene toliko puta u sekundi koliko puta zapazimo njegov bljesak. Pulsar u Rakovici opazimo jednom svake sekunde. Koliko se puta okrene u jednoj sekundi? Uz zadatak 279. O pulsarima : što su pulsari, gdje se nalaze. Potražite na internetu fotografije pulsara u Rakovici. Zanimljivo je opisati fizikalni mehanizam pulsara. Ovaj zadatak može se rješavati u petom razredu i na satu matematike. Arktur je 6,3 puta sjajniji od Mizara Postavimo jednadžbu: 1 okret za s n okreta za 1s n:1=1:0.033 n= 1 000/33=30.3 okreta u 1 sekundi. Pulsar se u Rakovici okrene se u jednoj sekundi 30 puta.

51 280. Zvijezda Procion udaljena je 11.3 god. svj. Koliko je to kilometara? Kada nađešrješenje, objasni zašto se u astronomiji manje koriste kilometri, a više godine svjetlosti i parseci d =11.3 g.s. 1 g.s.= km, d = km= km. Zvijezda Procion je udaljena km Betelgez ima polumjer 350 puta veći od Sunčeva. Izračunaj koliki bi bio polumjer Sunca kad bi ono po veličini dostiglo Betelgez. Koji bi se planet posljednji našao unutar Sunca? Uputa: za veličinu planetskih staza, iskoristi tablicu planetskih staza na str. 43 Uz zadatak 281. Privikavanje na svemirske dimenzije nije jednostavno. Zato potražimo predmete u prirodi u rastućem nizu veličina (živa stanica, mikrob, mrav, crv, puž, miš, čovjek, kuća...) pa ćemo na taj način stići i do astronomskih dimenzija, do astronomske jedinice i do parseka. Imajmo na umu da u udžbenicima osnovne škole nedostaje pogled na prirodu sa stajališta astronomije, sa stajališta koje uzima u obzir svemir, a time i prirodu u cjelini. Zato treba upotpuniti tu prazninu. Matematički postupak i obrada ljestvice dimenzija koje susrećemo u svemiru, od mikrosvemira do makrosvemira, služi se decimalnim brojevima. Stoga obratimo pažnju na decimalne brojevima, odnosno, potencije Svemirski objekt udaljen je 10.2 pc od Zemlje. Koliko je to godina svjetlosti? 281. R S = km. Jednadžba: R x = 350 RS= km = km. Unutar tako velikog Sunca nalazile bi se putanje Merkura, Venere i Marsa. Diskusija: Crveni divovi i superdivovi su zvijezde čije su linearne dimenzije 10, 100 i puta veće od Sunčevih. Iako je znatniji dio obujma crvenog diva zapravo vrlo rijetka atmosfera, ona je na temperaturi od oko 3000oC i sigurno bi pogubno utjecala na planet koji bi u njoj bio smješten pa bi mu sudbina bila neizvjesna. S druge strane, ako bi se površina Sunca povećavala, na daljim bi planetima - koji su veoma hladni - fizički uvjeti postali znatno umjereniji jer bi se oni zagrijali pc = 3.26 g. s = g. s. Svemirski objekt udaljen je godina svjetlosti. Diskusija: Udaljenosti među zvijezdama mnogo su veće od kilometra, pa i bilijuna kilometara. Zato su u astronomiji kilometri nepraktični pa se ne upotrebljavaju. Godina svjetlosti je bolja mjera, jer nam odmah kaže koliko vremena treba svjetlost da stigne do nas. Veće brzine od brzine svjetlosti nema.

52 283. Paralaksa zvijezde Altair ( Orla) iznosi 0.20". Odredi udaljenost te zvijezde u parsecima (pc). Uputa: sjeti se definicije paralakse i izradi skicu! Uz zadatak 283. Prije obrade zadatka povedimo diskusiju o tome što je paralaksa, te analizirajte shemu kojom se definira udaljenost 1 pc. Sjeti se proporcionalnih veličina. Paralaksa je obrnuto proporcionalna s udaljenošću r zvijezde: Diskusija:Godišnja paralaksa je kut pod kojim se sa zvijezde vidi poluos Zemljine staze oko Sunca. Budući da zvijezdu motrimo sa Zemlje koja obilazi oko Sunca, zvijezda će nam u toku godine stalno mijenjati položaj na nebu među drugim zvijezdama. Parsec pc je ona udaljenost za koju je kut p= 1"; r = 1 pc. Udaljenije zvijezde imaju manji kut paralakse, pa je kut obrnuto razmjeran udaljenosti. ZVIJEZDA PARALAKSA (p) UDALJENOST (pc) Menkalinan ( Aur) 0.039" ηcas 0.182" 5.49 Mizar (ζu Ma) 0.042" 23.8 Alkor (80 U Ma) 0.038" 26.3 Arktur ( Boo) 0.090" r p Nakon ovog zadatka mogu se na osnovi ove tablice rješavati i drugi primjeri..1.11,1/. Tablica omogućuje određivanje udaljenosti iz kuta paralakse i obrnuto. Priviknemo se na astronomska nazive i načine označavanja zvijezda Npr. U Ma znači: Ursa Majoris ili Veliki Medvjed. Slične nazive, potraži u tablicama udžbenika ili na kartama neba. Na primjeru Mizara i Alkora uoči da je to fizički dvostruka zvijezda - jedna obilazi oko druge. Podatak da su one različito udaljeno od nas vodi do zaključka da su one i same razmaknute. Mjerenjem kuta paralakse izravno se mjere udaljenosti zvijezda. To čnost mjerenja zadovoljava do udaljenosti 50 parseca, dok su kod 100 parseca pogreške većvrlo velike. 1 r. p Ako je kut paralakse p u kutnim sekundama, r je definiran u parsecima. 1 r pc 5 pc 0.2 Zvijezda Altair je udaljena 5 pc.

53 53 Galaksije 284. Opiši shemu naše Galaksije: upiši veličinu promjera D, udaljenost Sunca od centra Galaksije r i debljinu središta diska L. Veličine izrazi u godinama svjetlosti ili u parsecima, i to u zaokruženim veličinama! Odgovori 284.D= godina svjetlosti ili pc r= godina svjetlosti ili pc L= godina svjetlosti ili pc U kojem se zviježđu nalazi središte Kumove SIame ( Mliječni put)? 286. Kakva je oblika naša Galaksija? 287. Čime je ispunjen prostor među zvijezdama? 285.Središte Kumove Slame nalazi se u Strijelcu. Okom se u tom zviježđu ne zapaža nikakva naročita građa, ali je pomoću radiovalova i infracrvenih valova utvrđeno da je najgušći dio Kumove slame s najviše zvijezda i međuzvjezdanih maglica, smješten u smjeru zviježđa Strijelca, na oko g. s. daleko. 286.Naša je Galaksija spiralna galaksija. To je jasno dokazala radioastronomija. Na dijelove spirala u blizini Sunca naišla su većprije toga otkrića radio-astronomije i optička ispitivanja. 287.Prostor među zvijezdama nije prazan, većispunjen tzv. međuzvjezdanim materijalom, koji sačinjavaju veoma razrijeđeni plin i zrnca praha.

54 Gdje se nalazi i kako se zove ovaj lijepi primjerak međuzvjezdane tvari? 288. Tamna maglica prozvana je Konjskom Glavom. Nalazi se u Orionu. Tamni materijal možemo vidjeti samo onda kad je ovako isprepleten sa svjetleć im plinovitim maglicama Na koje dvije osnovne vrste dijelimo zvjezdane skupove u Kumovoj Slami? 289. Dijelimo ih na otvorene (ili galaktič ke) i kuglaste globularne) skupove. U otvorenom skupu ima viš e tisuć a do desetaka tisuć a zvijezda, dok u jednom kuglastom skupu ima i viš e milijuna zvijezda Je li objekt sa slike galaksija ili nešto drugo? 290. Objekt prikazuje kuglasti (globularni) skup koji se vidi u zviježđu Herkula. Skup ima oznaku M13. U gustom središ tu zvijezde na slici se ne mogu okom razdvojiti.

55 Gdje se u Galaksiji nalaze otvoreni, a gdje kuglasti skupovi zvijezda? 291. Dok su otvoreni skupovi smješteni bašu disku, u kojemu su utopljeni i spiralni rukavi, kuglastih skupova ima posvuda pa se kaže da nastavljaju galaktič ki halo ili galaktič ku koronu. Njih je dosad nađeno nešto više od stotinu, a mora ih jošbiti u središ tu Galaksije Gdje se i danas formiraju, odnosno rađaju zvijezde? U spiralnim granama Galaksije, u kuglastim skupovima ili u najbliž oj okolini Galaksije? 292. Zvijezde se rađaju u spiralnim granama. One su kuglaste tvorevine, nastale skupljanjem međuzvjezdanog materijala. Taj je materijal najgušć i u spiralnim granama, pa ovdje joši danas postoje područja u kojima se formiraju zvijezde. U kuglastim skupovima nema međuzvjezdanog materijala, pa tamo ne mogu nastati zvijezde; smatra se da su ti skupovi zapravo najstariji dijelovi Galaksije, u kojima je međuzvjezdani materijal većdavno iscrpljen. Izvan Galaksije ima nešto nevidljiva materijala, koji je slabo ispitan, no nije vjerojatno da bi tamo zvijezde moglo nastati Nalaze li se u spiralnim krakovima Galaksije uvijek iste i isti zvijezde i isti međuzvjezdani plin? 294. Kojih su godina opaž ene eksplozije supernovih zvijezda u Kumovoj Slami? 293. U spiralnim krakovima Galaksije ne nalaze se uvijek iste zvijezde i isti plin. Ovaj ulazi u krakove i izlazi van, pa i zvijezde koje se njemu formiraju napuš taju ga nakon nekog vremena Ovo nije galaksija, većjedan od najzanimijivijih objekata u Kumovoj Slami. Kako se zove, u kojem je zviježđu i š to predstavlja? 294. Eksplozije supernovih zvijezda opaž ene su godine 1054, 1571 i Eksploziju 1054, god. zabiljež ili su tadašnji kronič ari, napose kineski dvorski astronomi. Zvijezda se vidjela i po danu. God zabilježene su Tychova, a Keplerova supernova, nazvane prema astronomu Tycho Braheu i Johannu Kepleru, koji su ih promatrali. U galaksiji kao što je naš a supernove se javljaju veoma rijetko To je maglica Rakovica, nalazi se u Biku, a predstavlja ono što je ostalo od eksplozije supernove 1054, godine. Maglica je od nas udaljena godina svjetlosti, a sama ima u promjeru 6-7 godina svjetlosti. Ona se š iri joši danas zbog te eksplozije, i to znatnom brzinom. U njezinom središtu prepoznat je ostatak rasprsle zvijezde kao pulsar (neutronska zvijezda)

56 Koja je pojava prikazana na slici? 297. Kakvih je svojstava zvijezda u centru planetarnih (prstenastih) maglica? 298. Što su cefeide i što se određuje pomoću njih: udaljenosti, mase ili brzine gibanja galaksija? 299. Koja dva oblika spiralnih galaksija razlikujemo? 296. Ova pojava ne predstavlja eksplozijom rastrganu zvijezdu. Radi se o planetarnoj maglici (upotrebljava se i naziv: prstenasta maglica), koja zapravo predstavlja veoma rašireni ovoj jedne zvijezde. U središtu planetarnih maglica obvezatno se nalazi zvijezda. Na slici je prikazana poznata maglica u zvijež đu Lire U središ tu planetarne maglice obvezatno se nalazi zvijezda vrlo visoke temperature. Njezino je zračenje najjač e u ultraljubičastim zrakama i spektar mož e biti veoma neobič an. Planetarnih maglica nema u naš oj blizini, a kako naša atmosfera jako upija ultraljubičaste zrake, centralna zvijezda se mož e vidjeti tek pomoć u velikog teleskopa Cefeide su veoma sjajne pulsirajuće, promjenjive zvijezde-divovi i mogu se razaznati u galaksijama. Pomoć u njih se određuju udaljenosti galaksija. Osnovno svojstvo cefeida je u tome š to im se sjaj mijenja ritmič ki pravilno. Period promjene sjaja iznosi od dijela dana do gotovo stotinu dana. Duljina perioda ovisi o apsolutnoj zvjezdanoj veličini, drukčije reč eno, o stvarnom sjaju, Sjajnije cefeide imaju duži period promjene sjaja. To svojstvo služi za određivanje daljine cefeida, a time i daljine onih galaksija u kojima se one nalaze Razlikujemo obične spiralne i poluž ne spiralne (te druge nazivaju se jošbariranim ili prekriž enim). Kod polužnih galaksija, spiralni krakovi se, za razliku od obič nih, ne odvajaju neposredno iz centra galaksije, većs krajeva ravne poluge. Poluga prekriva centar takve galaksije.

57 Nacrtani su osnovni oblici galaksija. Pod svaki broj upiš i naziv oblika EIiptična galaksija 2-Poluž na galaksija 3-Spiralna galaksija 4- Nepravilna galaksija. Mliječni put ( Kumova slama) je spiralnog oblika Ima li u eliptičnim galaksijama međuzvjezdanog plina? 301. U eliptičnim galaksijama nema međuzvjezdanog plina, pa zato tamo nema ni mladih zvijezda, jer se zvijezde rađaju iz međuzvjezdanog materijala.