PRAVILNIK O KVALITETU VOĆNIH SOKOVA, KONCENTRISANIH VOĆNIH SOKOVA, VOĆNIH SOKOVA U PRAHU, VOĆNIH NEKTARA I SRODNIH PROIZVODA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "PRAVILNIK O KVALITETU VOĆNIH SOKOVA, KONCENTRISANIH VOĆNIH SOKOVA, VOĆNIH SOKOVA U PRAHU, VOĆNIH NEKTARA I SRODNIH PROIZVODA"

Transcript

1 PRAVILNIK O KVALITETU VOĆNIH SOKOVA, KONCENTRISANIH VOĆNIH SOKOVA, VOĆNIH SOKOVA U PRAHU, VOĆNIH NEKTARA I SRODNIH PROIZVODA ("Sl. glasnik RS", br. 27/2010 od 28/04/2010) I UVODNE ODREDBE Član 1 Ovim pravilnikom bliže se propisuju uslovi u pogledu kvaliteta voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova, voćnih sokova u prahu, voćnih nektara i srodnih proizvoda (u daljem tekstu: proizvodi) i to za: naziv proizvoda; senzorska, fizička i hemijska svojstva, kao i sastav proizvoda; senzorska, fizička i hemijska svojstva sirovina; vrstu i količinu sirovina, dodataka i drugih supstanci koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda; metode za ispitivanje kvaliteta proizvoda; tehnološke postupke koji se primenjuju u proizvodnji; pakovanje i deklarisanje; dodatne zahteve za označavanje proizvoda. Uslovi propisani ovim pravilnikom moraju da budu ispunjeni u proizvodnji i prometu proizvoda. Član 2 Za srodne proizvode proizvoñač je dužan da donese proizvoñačku specifikaciju pre početka proizvodnje tih proizvoda. Proizvoñačka specifikacija iz stava 1. ovog člana mora da sadrži kratak opis tehnološkog postupka proizvodnje, podatke o osnovnoj sirovini i dodatim sastojcima, osnovne zahteve za kvalitet proizvoda (fizička, hemijska i senzorska svojstva), izveštaj o izvršenom ispitivanju bezbednosti proizvoda i podatke koji su u skladu sa propisom kojim se ureñuje deklarisanje i označavanje. Senzorska svojstva srodnih proizvoda moraju da budu u skladu sa svojstvima osnovne sirovine i dodatih sastojaka, navedenim u proizvoñačkoj specifikaciji. O donetim proizvoñačkim specifikacijama iz stava 2. ovog člana proizvoñač vodi evidenciju, koja mora da sadrži sledeće podatke: 1) evidencijski broj proizvoñačke specifikacije; 2) datum donošenja proizvoñačke specifikacije; 3) datum početka proizvodnje prema proizvoñačkoj specifikaciji; 4) datum izvršenog ispitivanja bezbednosti proizvoda utvrñenih u proizvoñačkoj specifikaciji. 1

2 II USLOVI U POGLEDU KVALITETA PROIZVODA 1. Naziv proizvoda Član 3 Proizvodi se stavljaju u promet pod sledećim nazivima: 1) voćni sok; 2) koncentrisani voćni sok; 3) voćni sok u prahu (dehidrisani voćni sok); 4) voćni nektar. Srodni proizvodi se stavljaju u promet tako što se nazivu proizvoda iz stava 1. ovog člana dodaju reči: "sa dodatkom...". Član 4 Voćni sok je proizvod dobijen mehaničkom preradom jedne ili više vrsta tehnološki zrelog, svežeg, ohlañenog ili zamrznutog voća, koji nije fermentisao ali može da fermentiše, konzervisan isključivo fizičkim postupcima čiji ukus, boja i aroma moraju da budu karakteristični za vrstu voća od koga je voćni sok proizveden. Aroma, voćna pulpa ili voćne ćelije koje su izdvojene iz soka u toku proizvodnje mogu da se vrate u isti voćni sok. Voćni sok od citrus voća proizvodi se od jestivog (mesnatog) dela ploda. Voćni sok od limete može da se proizvede iz celog ploda ako se odgovarajućim tehnološkim postupkom postigne da što manje sastojaka nejestivog dela ploda preñe u sok. Član 5 Voćni sok od koncentrisanog voćnog soka je vrsta voćnog soka koji se dobija tako što se koncentrisanom voćnom soku ponovo doda ona količina vode koja je izdvojena prilikom koncentrisanja (rekonstituisanje). Voda koja se dodaje koncentrisanom voćnom soku mora da ima karakteristike vode za piće, a posebno njena hemijska, mikrobiološka i senzorska svojstva, tako da nakon razreñivanja ne menja kvalitet voćnog soka. Voćnom soku od koncentrisanog voćnog soka mogu da se dodaju aroma, voćna pulpa ili voćne ćelije, izdvojene u toku njegove proizvodnje ili aroma, voćna pulpa i voćne ćelije od iste vrste voća. Voćni sok od koncentrisanog voćnog soka mora da ima senzorske i fizičko-hemijske osobine kakve bi imao da je proizveden kao voćni sok od iste vrste voća. Član 6 2

3 Koncentrisani voćni sok je proizvod koji se dobija od voćnog soka jedne ili više vrsta voća, fizičkim izdvajanjem odreñene količine prirodno sadržane vode, konzervisan isključivo fizičkim postupcima. Ako je koncentrisani voćni sok namenjen krajnjem potrošaču, količina izdvojene vode mora da bude najmanje 50% od početne zapremine. Član 7 Voćni sok u prahu je proizvod koji se dobija od voćnog soka jedne ili više vrsta voća, fizičkim izdvajanjem gotovo celokupnog sadržaja vode, konzervisan isključivo fizičkim postupcima. Član 8 Voćni nektar je proizvod koji se dobija dodavanjem vode i šećera i/ili meda u proizvode iz čl. 4, 5, 6. i 7. ovog pravilnika ili u voćnu kašu, koncentrovanu voćnu kašu ili mešavinu tih proizvoda, koji nije fermentisao ali može da fermentiše. U proizvodnji voćnog nektara može da se doda voda tako da količina voćnog soka i/ili voćne kaše gotovog proizvoda izražena u procentima po zapremini gotovog proizvoda nije manja od vrednosti datih u Tabeli 10. U voćni nektar može da se doda šećer i/ili med do 20% od ukupne mase gotovog proizvoda. Pri proizvodnji voćnih nektara bez šećera ili voćnih nektara sa niskom energetskom vrednošću, šećeri mogu u potpunosti ili delimično da se zamene zaslañivačima čiji kvalitet i uslovi upotrebe su odreñeni propisom o aditivima i njihovim mešavinama. Voćni nektari od jedne ili više vrsta voća iz Tabele 10, tač. 2. i 3, kao i voćni nektar od kajsije, mogu da se proizvode bez dodatka šećera, meda i/ili zaslañivača. Član 9 Voćni sok, koncentrisani voćni sok i voćni nektar, u zavisnosti od sadržaja nerastvorljivih sastojaka voća (suspenzoida), može da se proizvodi kao bistar, mutan ili kašast. Bistar je onaj proizvod iz stava 1. ovog člana koji se dobija bistrenjem i filtriranjem voćnog soka, koji sadrži sok iz voćnih ćelija sa rastvorljivim sastojcima. Kod bistrog voćnog soka od citrusa posle dužeg stajanja toleriše se pojava minimalnog taloga poreklom od voća. Mutan je onaj proizvod iz stava 1. ovog člana koji se dobija delimičnim bistrenjem voćnog soka, koji pored soka iz voćnih ćelija sa rastvorljivim sastojcima sadrži fino dispergovane koloidne čestice. Proizvod iz stava 4. ovog člana može da ima minimalan talog poreklom od voća koji nestaje pri blagom mešanju. Kašast je onaj proizvod iz stava 1. ovog člana koji pored soka iz voćnih ćelija sa rastvorljivim sastojcima sadrži nerastvorljive sastojke voća koji mogu delimično da se talože. 2. Sirovine, dodaci i druge supstance koje se upotrebljavaju u proizvodnji Član 10 3

4 Sirovine koje se koriste u proizvodnji voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova i voćnih sokova u prahu su: voće, voćna kaša, koncentrisana voćna kaša, šećeri i voćna pulpa ili voćne ćelije. U proizvodnji voćnih nektara i srodnih proizvoda, pored sirovina iz stava 1. ovog člana, može da se koristi med. Član 11 Voće jesu sve vrste voća i to sveži, ohlañeni ili zamrznuti zdravi plodovi, bez znakova kvarenja, sa odgovarajućim stepenom zrelosti, koji sadrže sve bitne sastojke potrebne za proizvodnju proizvoda. Paradajz se ne ubraja u voće. Povrće, lekovito i aromatično bilje, kao i drugi dodaci mogu da se koriste u proizvodnji srodnih proizvoda. Član 12 Voćna kaša je proizvod dobijen preradom jestivog dela celog ploda, oljuštenog ili neoljuštenog, bez izdvajanja soka, koji nije fermentisao ali može da fermentiše. Član 13 Koncentrisana voćna kaša je proizvod dobijen od voćne kaše, fizičkim izdvajanjem dela prirodno sadržane vode. Član 14 Šećeri koji mogu da se upotrebe u proizvodnji voćnih sokova, voćnih nektara i srodnih proizvoda su: 1) polubeli šećer; 2) beli šećer; 3) ekstra beli šećer; 4) šećerni rastvor; 5) invertni šećerni rastvor; 6) invertni šećerni sirup; 7) dekstroza monohidrat; 8) anhidrovana dekstroza; 9) glukozni sirup; 10) sušeni glukozni sirup; 11) fruktoza; 4

5 12) fruktozni sirup; 13) šećeri iz voća. Šećeri iz stava 1. ovog člana moraju da budu proizvedeni u skladu sa propisima kojima se ureñuje kvalitet šećera i kvalitet skroba i proizvoda od skroba za prehrambene svrhe. U proizvodnji voćnih sokova od koncentrisanih voćnih sokova mogu da se upotrebe šećeri iz stava 1. ovog člana, izuzev šećera iz voća. U proizvodnji voćnih sokova mogu da se upotrebe šećeri iz stava 1. ovog člana koji sadrže manje od 2% vode, izuzev šećera iz voća. Član 15 Med je proizvod čiji je kvalitet ureñen propisom o kvalitetu i drugim zahtevima za med. Član 16 Voćna pulpa ili voćne ćelije su proizvodi dobijeni iz jestivog dela voća iste vrste bez izdvajanja soka. Voćnu pulpu ili voćne ćelije kod citrusa predstavljaju alveole sa sokom koje se dobijaju iz endokarpa. Član 17 Proizvodima mogu da se dodaju vitamini i minerali u skladu sa propisima kojima se ureñuje kvalitet i uslovi upotrebe aditiva i njihovih mešavina, kao i deklarisanje i označavanje proizvoda. Voćni sok i voćni sok od koncentrisanog voćnog soka mogu da sadrže aromu, voćnu pulpu ili voćne ćelije koje su izdvojene iz njih u toku prerade, a voćni sok od koncentrisanog voćnog soka može da sadrži navedene sastojke izdvojene i iz voćnog soka iste vrste. Voćnom soku od grožña mogu ponovno da se dodaju soli vinske kiseline. Voćnom soku, voćnom soku od koncentrisanog voćnog soka, koncentrisanom voćnom soku i voćnom soku u prahu, osim voćnog soka od kruške i voćnog soka od grožña, mogu da se dodaju šećeri: 1) radi korekcije kiselog ukusa, pri čemu količina dodatog šećera (izražena kao suva materija) ne sme da bude veća od 15 g/l voćnog soka; 2) radi korekcije slasti (zaslañivanje), pri čemu količina dodatog šećera (izražena kao suva materija) ne sme da bude veća od 150 g/l voćnog soka. Ukupna količina šećera dodatog proizvodima iz stava 4. ovog člana za korekciju kiselog ukusa i korekciju slasti ne sme da bude veća od 150 g/l. Proizvodima može da se doda sok od limuna i/ili koncentrisani sok od limuna najviše do 3 g/l voćnog soka, izraženo kao anhidrovana limunska kiselina, radi korekcije kiselog ukusa. Proizvodima mogu da se dodaju materije za regulisanje kiselosti u skladu sa propisom o kvalitetu i uslovima upotrebe aditiva i njihovih mešavina. Proizvodima može da se doda ugljen-dioksid (CO 2). 5

6 Član 18 Voćnom soku nije dozvoljeno istovremeno dodavati šećere i sok od limuna (koncentrisan ili nekoncentrisan) odnosno materije za regulisanje kiselosti. U proizvodnji mogu da se koriste sledeće materije: 1) pektolitički enzimi; 2) proteolitički enzimi; 3) amilolitički enzimi; 4) jestivi želatin; 5) tanini; 6) bentonit; 7) silicijum-dioksid, koloidni; 8) aktivni ugalj; Član 19 9) hemijski inertna pomoćna sredstva za filtraciju i taloženje (npr. perlit, diatomejska zemlja, celuloza, nerastvorljivi poliamid, polivinilpolipirolidon, polistiren); 10) hemijski inertna pomoćna sredstva za adsorpciju, koja se koriste za smanjenje sadržaja limonoida i naringina u sokovima od citrusa i koja nemaju značajan uticaj na sadržaj limonoid glukozida, kiselina, šećera (uključujući oligosaharide) ili mineralnih materija. Materije iz stava 1. ovog člana moraju da ispunjavaju uslove za kvalitet i upotrebu u skladu sa propisima kojima se ureñuju aditivi i njihove mešavine, enzimski preparati za prehrambene proizvode, kao i pomoćna sredstava u proizvodnji prehrambenih proizvoda. 3. Tehnološki postupci prerade Član 20 Pri proizvodnji proizvoda mogu da se koriste sledeći postupci: 1) mehanički postupci izdvajanja soka iz voća; 2) fizički postupci, uključujući i ekstrakciju (difuziju) iz jestivih delova voća, osim za sokove od grožña kada se koriste za proizvodnju koncentrisanih voćnih sokova, pod uslovom da tako dobijeni koncentrisani voćni sokovi ispunjavaju zahteve iz člana 6. ovog pravilnika; 3) desulfitacija fizičkim postupkom - kod soka od grožña koji je proizveden od grožña tretiranog sumpor-dioksidom pod uslovom da ukupna količina sumpor-dioksida (SO 2) u gotovom proizvodu ne prelazi 10 mg/l soka. 4. Zahtevi za kvalitet i metode za ispitivanje kvaliteta 6

7 4.1. Opšti zahtevi za kvalitet proizvoda Član 21 Voćni sokovi, voćni sokovi od koncentrisanog voćnog soka, voćni nektari i srodni proizvodi mogu da sadrže: 1) etanol - maksimalno 3,0 g/l (g/kg); 2) isparljivu kiselinu izraženu kao sirćetna kiselina - maksimalno 0,4 g/l (g/kg); 3) d/l mlečnu kiselinu - maksimalno 0,5 g/l (g/kg), osim voćnih sokova i voćnih nektara od pomorandže, limuna, grejpfruta i mandarine koji mogu da sadrže maksimalno 0,2 g/l (g/kg); 4) hidroksimetil furfural (HMF) - maksimalno 20 mg/l, osim voćnih sokova i nektara od pomorandže, grejpfruta i mandarine koji mogu da sadrže maksimalno 10 mg/l (mg/kg); 5) patulin kod voćnih sokova od jabuke i kruške - maksimalno 50 mg/l. Koncentrisani voćni sokovi i voćni sokovi u prahu posle rekonstitucije moraju da ispunjavaju zahteve iz stava 1. ovog člana Zahtevi za kvalitet voćnih sokova Član 22 Voćni sokovi moraju da ispunjavaju zahteve za kvalitet koji se odnose na minimalnu količinu rastvorljive suve materije bez dodatog šećera (Brix), koji su dati u Tabeli 1 ili u Tabeli 2. Zahtevi za kvalitet u pogledu minimalne vrednosti Brix-a voćnih sokova Tabela 1 Naziv voća Latinski naziv Minimalni stepen Brix-a voćnog soka proizvedenog direktno iz voća Minimalni stepen Brix-a voćnog soka proizvedenog rekonstituisanjem od koncentrisanog voćnog soka ili voćne kaše Jabuka (*) Malus domestica 10,0 11,2 Kajsija (**) Borkh. Prunus 10,2 11,2 Banana (**) Armeniaca L. Musa sp. 20,0 21,0 Crna ribizla (*) Ribes nigrum L. 10,5 11,6 Grožñe (*) Vitis vinifera L. ili hibridne vrstevitis labrusca L. ili hibridne vrste 13,5 15,9 Grejpfrut (*) Citrus x paradise Macfad. 9,5 10,0 Guava (**) Psidium guajava L. 9,5 Limun (*) Citrus limon (L.) Burm.f. 7,0 8,0 Mango (**) Mangifera indica L. 15,0 Narandža (*) Citrus sinensis (L.) Osbeck 10,0 11,2 Marakuja (*) Passiflora edulis Sims 13,5 7

8 Breskva (**) Prunus persica (L.) Batsch var. Persica 9,0 10,0 Kruška (**) Pyrus communis L. 11,0 11,9 Ananas (*) Ananas comosus (L.) Merr. 11,2 12,8 Malina (*) Rubus idaeus L. 6,3 7,0 Višnja (*) Prunus cerasus L. 12,4 13,5 Jagoda (*) Fragaria x ananassa Holandska. 6,3 7,0 Mandarina (*) Citrus reticulata Blanco 10,5 11,2 Kod voćnog soka koji se dobija od voća koje uz naziv sadrži jednu zvezdicu iz Tabele 1, minimalna relativna gustina utvrñuje se u odnosu na vodu na 20/20 C. Kod voćnog soka koji se dobija od voća koje uz naziv sadrži dve zvezdice iz Tabele 1, a koji se proizvodi kao kašasti, utvrñuje se samo minimalno nekorigovano očitavanje Brix vrednosti (bez korekcije kiseline). Tabela 2 Zahtevi za kvalitet u pogledu minimalne vrednosti Brix-a voćnih sokova od ostalih vrsta voća Naziv voća Latinski naziv Minimalni stepen Brix-a voćnog soka proizvedenog direktno iz voća Minimalni stepen Brix-a voćnog soka proizvedenog rekonstituisanjem od koncentrisanog voćnog soka ili voćne kaše Američka brusnica Vaccinium macrocarpon Ait. 7,0 7,5 Azerola Malpighia punicifolia L. 6,0 6,5 Žuto-narandžasta malina Rubus chamaemorus L. 8,0 9,0 Mahunica Ampatrum nigrum L. 5,5 6,0 Evropska brusnica Vallinium oxylollus L. 7,0 7,5 Ogrozd Ribas uva-lrispa L. 6,0 7,0 Kivi Altinidia lhinansis Planlh 10,5 11,5 Planinska brusnica Vallinium vitis-idaaa L. 9,0 10,0 Liči Litlhi lhinansis Sonn 11,2 12,0 Dinja Lulumis malo L. 7,5 8,0 Papaja Larila papaya L. 9,0 9,5 Šljiva Prunus domastila L. 10,0 11,2 Dunja Lydonia oblonga Mill. 10,0 11,2 Crvena ribizla Ribas rubrum L. 9,0 10,0 Šipurak Rosa L. spalias. 8,0 9,0 Oskoruša Sorbus auluparia L. 10,0 11,2 Plod pasjeg trna Hippphäarhamnoidas L. 5,0 5,8 Trnjina Prunus spinosa L. 5,0 5,8 Sourson (engl) Annona murilata L. 13,5 14,5 Stonesbaer (engl) Prunus larasus dv. stavnsbaar 14,7 17,3 Šećerna jabuka Annona squamosa L. 13,5 14,5 8

9 Umbu Spondias tubarosa anuda 8,0 9,0 Lubenica Litrullus lanatus L. 7,5 8,0 Bela ribizla Ribas rubrum L. 9,0 10,0 Limeta Litrus auraanitifolia S. 7,0 8,0 Ako je voćni sok proizveden od koncentrata voća koje se ne nalazi u Tabeli 1 ili Tabeli 2, minimalna vrednost Brix-a rekonstituisanog soka, mora da bude jednaka Brix vrednosti soka ekstrahovanog iz voća od koga je proizveden koncentrat Posebni zahtevi za kvalitet voćnih sokova Član 23 Voćni sokovi moraju, pored zahteva za kvalitet iz čl. 21. i 22. ovog pravilnika, da ispunjavaju i posebne zahteve za kvalitet kojima se ocenjuje identitet i autentičnost voćnih sokova. Ispitivanje autentičnosti voćnih sokova i ocena njihovog identiteta ne može da se vrši na osnovu jednog parametra već treba uzeti u obzir onoliko parametara koliko je potrebno za odreñivanje identiteta i autentičnosti odreñenog voćnog soka. Posebni zahtevi za kvalitet voćnih sokova dati su u Tabeli 3, Tabeli 4, Tabeli 5, Tabeli 6, Tabeli 7, Tabeli 8 i Tabeli 9, u kojima su parametri kvaliteta preuzeti iz Code of Practice evropskog udruženja voćnih sokova A.I.J.N (Association of the Industry of Juices and Nectars From Fruits and Vegetables), osim za voćne sokove od kupine, borovnice i crne zove koji su preuzeti iz švajcarskog dokumenta Schweiz.Lebensmittelbuch, Kapital 28A. Posebni zahtevi za kvalitet voćnog soka od kruške, kajsije i breskve Tabela 3 Parametar kvaliteta Relativna gustina 20/20 C (minimum) Brix-a (minimum) 1,044 11,00 Vrsta soka/kaše Kruška Kajsija Breskva 1,048 11,90 1,041 10,2 1,045 11,2 1,036 9,0 1,040 10,0 Ukupne kiseline* g/kg 1,4-7,0 6,4-19,2 3,2-8,0 Limunska kiselina g/kg maksimum 4,0 1,5-16 1,5-5 D-izolimunska kis. mg/kg maksimum Lim./D-izolimun L-jabučna kiselina g/kg 0,8-4, D-jabučna kiselina mg/kg n.p. n.p. n.p. Pepeo g/kg 2,2-4,0 4,5-9,0 3-7,0 Natrijum (Na) mg/kg maksimum 30 maksimum 35 maksimum 35 Kalijum (K) mg/kg Kalcijum (Ca) mg/kg Magnezijum (Mg) mg/kg Ukupan fosfor (P) mg/kg Nitrati (NO 3) mg/kg maksimum 10 maksimum 15 maksimum 15 9

10 Sulfati (SO 4) mg/kg maksimum 150 maksimum 350 maksimum 150 Formolni broj ml 0,1 mol NaOH/100 g Glukoza g/kg ,5-25 Fruktoza g/kg Glukoza/fruktoza maksimum 0,4 1,0-2,5 0,80-1,0 Saharoza g/kg u tragu -15 u tragu Bezšećerni ekstrakt g/kg Sorbitol g/kg ,5-10 1,5-5 Amino kiseline Asparaginska kis. mg/kg Treonin mg/kg Serin mg/kg Asparagin mg/kg Glutaminska kis. mg/kg Glutamin mg/kg maksimum 20 maksimum Prolin mg/kg Histidin mg/kg u tragu u tragu -20 Glicin mg/kg Alanin mg/kg Valin mg/kg Metionin mg/kg u tragu u tragu 5-30 Izo-leucin mg/kg Leucin mg/kg u tragu -5 Tirozin mg/kg u tragu - 5 u tragu - 20 u tragu -10 Fenilalanin mg/kg u tragu -20 γ-aminobuterna kis. mg/kg Ornitin mg/kg u tragu u tragu -10 u tragu -20 Lizin mg/kg u tragu - 5 u tragu -20 u tragu -20 Arginin mg/kg u tragu - 5 u tragu -30 u tragu -5 * - Ukupne kiseline (titraciona kiselost na ph 8,1) su izražene kao anhidrovana limunska kiselina, osim za voćni sok/kašu od grožña, gde su ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina. n.p. - nije prisutno Posebni zahtevi za kvalitet voćnog soka od jabuke, višnje i grožña Parametar kvaliteta Relativna gustina 20/20 C (minimum) Brix-a (minimum) 1,040 10,00 Vrsta soka/kaše Jabuka Višnja Grožñe 1,045 11,20 1,050 12,4 1,055 13,5 1,055 13,50 Tabela 4 1,065 15,90 Ukupne kiseline* g/kg 2,2-7, ,6 1,89-10,08 Limunska kiselina mg/l maksimum 400 maksimum

11 D-izolimunska kis. mg/kg Vinska kiselina g/l - - 2,0-7,0 Vinska kis.(slobodna) g/l - - maksimum 1 L-jabučna kis. g/l minimum 3, ,0-7,0 D-jabučna kiselina mg/l n.p. n.p. n.p. Fumarna kiselina mg/l maksimum 5,0 - - Pepeo g/l 1,9-3,5 3,5-7 2,2-5,0 Natrijum (Na) mg/l maksimum 30 maksimum 30 maksimum 30 Kalijum (K) mg/l Kalcijum (Ca) mg/l Magnezijum (Mg) mg/l Ukupan fosfor (P) mg/l Nitrati (NO 3) mg/l maksimum 5,0 maksimum 10 maksimum 10 Sulfati (SO 4) mg/l maksimum 150 maksimum 300 maksimum 350 Formolni broj ml 0,1 mol NaOH/100 ml Glukoza g/l Fruktoza g/l Glukoza/fruktoza 0,3-0,5 1,0-1,40 0,9-1,03 Saharoza g/l 5-30 n.p u tragu Bezšećerni ekstrakt g/l Sorbitol g/l 2, Amino kiseline Asparaginska kis. mg/l Treonin mg/l Serin mg/l Asparagin mg/l u tragu - 50 Glutaminska kis. mg/l Glutamin mg/l maksimum 25 maksimum 400 u tragu Prolin mg/l maksimum Histidin mg/l maksimum 10 maksimum 40 u tragu Glicin mg/l maksimum u tragu - 30 Alanin mg/l Valin mg/l maksimum Metionin mg/l maksimum 30 maksimum 12 u tragu - 60 Izo-leucin mg/l maksimum 10 maksimum Leucin mg/l maksimum 10 maksimum Tirozin mg/l maksimum 10 maksimum 40 u tragu - 50 Fenilalanin mg/l maksimum 15 maksimum 50 u tragu γ-aminobuterna kis. mg/l Ornitin mg/l maksimum 1 maksimum 4 u tragu - 50 Lizin mg/l maksimum 10 maksimum 30 u tragu - 40 Arginin mg/l maksimum 10 maksimum Amonijak mg/l - maksimum Izotopske vrednosti 11

12 Delta D u vodi SMOW Delta 18 O u vodi SMOW minimum -6,5 - minimum -2 (D/H) u etanolu 2 H-NMR ppm Delta 13 C u šećeru PDB -27 do do -23 Delta 13 C u etanolu PDB -28 do do -24 * - Ukupne kiseline (titraciona kiselost na ph 8,1) su izražene kao anhidrovana limunska kiselina, osim za voćni sok/kašu od grožña, gde su ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina. n.p. - nije prisutno Posebni zahtevi za kvalitet voćnog soka od maline, kupine i borovnice Tabela 5 Parametar kvaliteta Relativna gustina 20/20 C (minimum) 1,025 Brix-a (minimum) 6,30 Vrsta soka/kaše Malina Kupina Borovnica 1,028 7,00 1,0305-1,0486-7,5-13,5-1,0345-1,0466-8,5-12 ph - 2,9-3,6 2,9-3,6 Ekstrakt (rastvorljiva suva materija) g/l ,2 89,4-120,9 L-askorbinska kis. mg/l Ukupne kiseline* g/l , ,7-14,5 Limunska kiselina g/l 9-18 maksimum 1,0 5,88-7,64 D-izolimunska kis. mg/l , Lim./ D-izolimun L-jabučna kiselina g/l 0,2-0,8 2,9-8,3 1,45-3,33 D-jabučna kiselina mg/l n.p. - - Pepeo g/l 3,0-6,0 3,3-5,1 2,46-3,12 Natrijum (Na) mg/l maksimum 40 maksimum 40 0,7-6,0 Kalijum (K) mg/l Kalcijum (Ca) mg/l Magnezijum (Mg) mg/l Ukupan fosfor (P) mg/l ** ** Hloridi mg/l Nitrati (NO 3) mg/l maksimum Sulfati (SO 4) mg/l maksimum Formolni broj ml 0,1 mol NaOH/100 ml Glukoza g/l ,6-43,3 20,5-31,0 Fruktoza g/l ,3-42,7 28,4-42,0 Glukoza/fruktoza 0,6-0,95 0,90-1,08 0,66-0,79 Saharoza g/l maksimum 10 maksimum 0,2 maksimum 0,2 Bezšećerni ekstrakt g/l ,3 30,4-37,2 Sorbitol mg/l maksimum 150 maksimum

13 Aminokiseline Prolin mg/l * - Ukupne kiseline (titraciona kiselost na ph 8,1) su izražene kao anhidrovana limunska kiselina, osim za voćni sok/kašu od grožña, gde su ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina. ** - fosfati (PO 4) n.p. - nije prisutno Posebni zahtevi za kvalitet voćnog soka od crne ribizle, jagode i nara Tabela 6 Parametar kvaliteta Relativna gustina 20/20 C (minimum) Brix-a (minimum) Vrsta soka/kaše Crna ribizla Jagoda Nar 1,042 10,5 1,047 11,6 1,025 6,30 1,028 7,00 1, , L-askorbinska kis. mg/l minimum Ukupne kiseline * g/l 26,7-40,1 5,1-11,5 2,0-45 Limunska kiselina g/l ,0-48 D-izolimunska kis. mg/l Lim./ D-izolimun. mg/l L-jabučna kiselina g/l 1-4 0,6-5,0 maksimum 1,5 D-jabučna kiselina mg/l n.p. n.p. n.p. Pepeo g/l ,8-6,0 2,5-6,0 Natrijum (Na) mg/l maksimum 30 maksimum 30 maksimum 30 Kalijum (K) mg/l Kalcijum (Ca) mg/l ,0-120 Magnezijum (Mg) mg/l Ukupan fosfor (P) mg/l Nitrati (NO 3) mg/l maksimum 15 - maksimum 15 Sulfati (SO 4) mg/l maksimum 500 maksimum 150 maksimum 200 Formolni broj ml 0,1 mol NaOH/100 ml Glukoza g/l Fruktoza g/l Glukoza/fruktoza 0,6-0,9 0,75-1,0 0,8-1,0 Saharoza g/l maksimum 5 maksimum 10 maksimum 2 Bezšećerni ekstrakt g/l Sorbitol mg/l maksimum 150 maksimum 250 maksimum 250 Amino kiseline Asparaginska kis. mg/l Treonin mg/l Serin mg/l Asparagin mg/l

14 Glutaminska kis. mg/l Glutamin mg/l maksimum 730 u tragu Prolin mg/l u tragu Histidin mg/l 1-45 u tragu Glicin mg/l 3-20 u tragu -20 3,5-14 Alanin mg/l Valin mg/l u tragu Metionin mg/l maksimum 30 u tragu -10 6,0-30 Izo-leucin mg/l 6-40 u tragu -15 1,0-4,0 Leucin mg/l 3-40 u tragu -40 2,0-8,0 Tirozin mg/l maksimum 30 u tragu -40 3,0-18 Fenilalanin mg/l maksimum 30 u tragu -40 u tragu γ-aminobuterna kis. mg/l Ornitin mg/l maksimum 8 u tragu -10 u tragu Lizin mg/l ,0-66 Arginin mg/l u tragu Amonijak mg/l maksimum Etanolamin mg/l - u tragu * - Ukupne kiseline (titraciona kiselost na ph 8,1) su izražene kao anhidrovana limunska kiselina, osim za voćni sok/kašu od grožña, gde su ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina. n.p. - nije prisutno Posebni zahtevi za kvalitet voćnog soka od pomorandže, limuna i grejpfruta Tabela 7 Parametar kvaliteta Relativna gustina 20/20 C (minimum) Brix-a (minimum) Vrsta soka/kaše Pomorandža Limun Grejpfrut 1, ,045 11,2 1, , ,038 9,5 1,040 10,0 L-askorbinska kis. mg/l minimum 200 minimum 150 minimum 200 Isparljiva ulja ml/l maksimum 0,3 maksimum 0,5 maksimum 0,3 Ukupne kiseline* g/l 5,8-15,4 44,8-62,0 7,7-18,5 Limunska kiselina g/l 6, D-izolimunska kis. mg/l Lim./ D-izolimun. l maksimum 130 maksimum L-jabučna kiselina g/l 0,8-3,0 1,0-7,5 0,2-1,2 D-jabučna kiselina mg/l n.p. n.p. n.p. Pepeo g/l 2,8-5,0 2,2-4,3 2,3-4,5 Natrijum (Na) mg/l maksimum 30 maksimum 30 maksimum 30 Kalijum (K) mg/l Kalcijum (Ca) mg/l Magnezijum (Mg) mg/l

15 Ukupan fosfor (P) mg/l Nitrati (NO 3) mg/l maksimum 5 maksimum 5 maksimum 5 Sulfati (SO 4) mg/l maksimum 120 maksimum 100 maksimum 150 Formolni broj ml 0,1 mol NaOH/100 ml Glukoza g/l Fruktoza g/l Glukoza/fruktoza 0,85-1,0 0,95-1,3 maksimum 1,02 Saharoza g/l maksimum 7, Bezšećerni ekstrakt g/l Hesperidin mg/l Naringin mg/l - - maksimum 1200 Ukupni pektini mg/l - - maksimum 700 U vodi rastv. pektin mg/l maksimum Ukupni karotinoidi mg/l maksimum Ugljovodonici, računati kao beta karotin % maksimum Karotenoidni estri (% od ukupnih karotenoida) % maksimum Ksantofil estar (% ukupnih karotenoida) maksimum Amino kiseline Asparaginska kis. mg/l Treonin mg/l Serin mg/l Asparagin mg/l Glutaminska kis. mg/l Glutamin mg/l maksimum 75 maksimum 45 maksimum 75 Prolin mg/l Histidin mg/l 5-25 maksimum Glicin mg/l Alanin mg/l Valin mg/l Metionin mg/l maksimum 5 maksimum 5 maksimum 10 Izo-leucin mg/l Leucin mg/l Tirozin mg/l 5-20 maksimum 7 maksimum 18 Fenilalanin mg/l γ-aminobuterna kis. mg/l Ornitin mg/l 3-20 maksimum Lizin mg/l Arginin mg/l maksimum Amonijak mg/l maksimum 25,5 maksimum Etanolamin mg/l maksimum 36,6 maksimum 30 maksimum 24,4 Izotopske vrednosti Delta D u vodi SMOW minimum -15 minimum -15 minimum -15 Delta 18 O u vodi SMOW minimum 0 minimum 0 minimum 0 (D/H) 1 u etanolu 2 H-NMR ppm

16 Delta 13 C u šećeru PDB -27 do do do -25 Delta 13 C u etanolu PDB -28 do do 29 Delta 13 C u pulpi PDB -18 do -23, do -24,5 Delta 13 C u kiselinama PDB -25,5 do -22, ,5 do -23,5 * - Ukupne kiseline (titraciona kiselost na ph 8,1) su izražene kao anhidrovana limunska kiselina, osim za voćni sok/kašu od grožña, gde su ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina. n.p. - nije prisutno Posebni zahtevi za kvalitet voćnog soka od mandarine, ananasa i pasiflore Tabela 8 Parametar kvaliteta Relativna gustina 20/20 C (minimum) Brix-a (minimum) Vrsta soka/kaše Mandarina Ananas Pasiflora 1,042 10,5 1,045 11,2 1,045 11,2 1,052 12,8 1,050 12,4 1,055 13,5 L-askorbinska kiselina mg/l minimum 100 minimum 50 - Ukupne kiseline* g/l 5,8-19,2 3,2-11,5 25,6-50 Limunska kiselina g/l 6,0-22 3,0-11, D-izolimunska kis. mg/l Lim./D-izolimun. maksimum L-jabučna kiselina g/l 0,5-3,0 1,0-4,0 1,3-5,0 D-jabučna kiselina mg/l n.p. n.p. n.p. Pepeo g/l 2,5-5,0 2,2-4,5 5-8,5 Natrijum (Na) mg/l maksimum 30 maksimum 30 maksimum 200 Kalijum (K) mg/l Kalcijum (Ca) mg/l Magnezijum (Mg) mg/l Ukupan fosfor (P) mg/l Nitrati (NO 3) mg/l maksimum 5 maksimum 15 maksimum 30 Sulfati (SO 4) mg/l maksimum 150 maksimum 100 maksimum 400 Formolni broj ml 0,1 mol NaOH/100 ml Glukoza g/l Fruktoza g/l Glukoza/fruktoza maksimum 1,0 0,8-1,25 0,95-1,2 Saharoza g/l Bezšećerni ekstrakt g/l Hesperidin mg/l maksimum n.p Ukupni pektini mg/l maksimum U vodi rastv. pektin mg/l maksimum 500 maksimum 450 maksimum 1000 Ukupni karotenoidi mg/l Ugljovodonici, računati kao beta karotin % maksimum

17 Karotenoidni estri (% od ukupnih karotenoida) % maksimum Ksantofil estar (% ukupnih karotenoida) maksimum Amino kiseline Asparaginska kis. mg/l Treonin mg/l Serin mg/l Asparagin mg/l maksimum 40 Glutaminska kis. mg/l Glutamin mg/l maksimum 200 maksimum 300 Prolin mg/l Histidin mg/l Glicin mg/l Alanin mg/l Valin mg/l Metionin mg/l maksimum maksimum 10 Izo-leucin mg/l Leucin mg/l Tirozin mg/l maksimum 50 Fenilalanin mg/l γ-aminobuterna kis. mg/l Ornitin mg/l maksimum 5 maksimum 10 Lizin mg/l Arginin mg/l maksimum 50 maksimum 10 Amonijak mg/l - - maksimum 140 Izotopske vrednosti Delta D u vodi SMOW - minimum Delta 18 O u vodi SMOW - minimum -3 - (D/H) 1 u etanolu 2 H-NMR ppm ,5 - Delta 13 C u šećeru PDB - -13,5 do Delta 13 C u etanolu do * - Ukupne kiseline (titraciona kiselost na ph 8,1) su izražene kao anhidrovana limunska kiselina, osim za voćni sok/kašu od grožña, gde su ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina. n.p. - nije prisutno Posebni zahtevi za kvalitet voćnog soka od banane, manga i crne zove Tabela 9 Parametar kvaliteta Relativna gustina 20/20 C (minimum) Brix-a (minimum) Vrsta soka/kaše Banana Mango Crna zova 1, iz konc. 1,088 iz konc. 1, iz konc. 1,061 iz konc. 1, ,1-13,6 iz konc. - iz konc. 17

18 ph 4,5-5,5-3,8-4,4 Ekstrakt (rastvorljiva suva materija) g/l ,7-142,9 L-askorbinska kiselina mg/l maksimum Ukupne kiseline* g/l 2-3,8 1,9-6, ,5 Limunska kiselina g/l 1,6-4, ,7-14,0 D-izolimunska kis. mg/l Lim./D-izolimun L-jabučna kiselina g/l 2,5-5,0 0,2-1,3 1,62-3,60 D-jabučna kiselina mg/l Fumarna kiselina mg/kg maksimum Pepeo g/l 6,0-8,5 2,5-5,2 6,1-13,8 Natrijum (Na) mg/l maksimum 30 maksimum 30 2,5-3,8 Kalijum (K) mg/l Kalcijum (Ca) mg/l Magnezijum (Mg) mg/l Hloridi (Cl) mg/kg Ukupan fosfor (P) mg/l ** Nitrati (NO 3) mg/l maksimum 10 - Sulfati (SO 4) mg/l maksimum Formolni broj ml 0,1 mol NaOH/100 ml Glukoza g/l Fruktoza g/l Glukoza/fruktoza 1,0-1,15 0,1-0,8 0,92-1,21 Saharoza g/l n.p. Bezšećerni ekstrakt g/l ,2-60,4 Sorbitol g/kg - u tragu - Ukupni karotenoidi (račun. kao beta karotin) mg/kg Kriptoksantin estar (% od ukupnih karotenoida) - maksimum 5 - Ksantofil estar (% od ukupnih karotenoida) - maksimum 5 - Amino kiseline Prolin mg/l * - Ukupne kiseline (titraciona kiselost na ph 8,1) su izražene kao anhidrovana limunska kiselina, osim za voćni sok/kašu od grožña, gde su ukupne kiseline izražene kao vinska kiselina. ** - fosfati (PO 4) 4.3. Zahtevi za kvalitet voćnih nektara Član 24 Voćni nektari moraju da ispunjavaju pored zahteva za kvalitet iz člana 21. ovog pravilnika i zahteve za kvalitet date u Tabeli 10. Tabela 10 18

19 Zahtevi za kvalitet u pogledu minimalnog sadržaja voćnog soka i/ili kaše u voćnim nektarima Minimalan sadržaj I. Voćni nektari od jedne vrste voća voćnog soka i/ili kaše (u % po zapremini gotovog proizvoda) 1. Voće čiji je sok neprihvatljivo kiselog ukusa u prirodnom stanju Naziv voća Botanički naziv Plod pasiflore Passiflora edulis Sims. 25 Lulo - 25 Crna ribizla Ribes nigrum L. 25 Bela ribizla Ribes rubrum L. 25 Crna ribizla Ribes rubrum L. 25 Ogrozd Ribes uva crispa 30 Plod pasjeg trna Hippophal rhamnoides L. 25 Trnjina Prunus spinoza L 30 Šljiva Prunus domestica L 30 Druge sorte šljiva - 30 Oskoruša Sorbus aukuparija L 30 Šipurak Rosa sp. L 40 Višnja Prunus cerasus L 35 Ostale sorte višnje - 40 Borovnica Vaccinium myrtillus L Vaccinium corymbosum L 40 Vaccinium agnustifolium Zove Sambucus nigra L 50 Malina Rubus idaeus L 40 Kajsija Prunus armeniaca L 40 Jagoda Fragaria L 40 Dud/kupina Morus L/Rubus fruticosus 40 Brusnica Vaccinium macrocarpon Aiton 30 Vaccinium oxycoccos L Dunja Cydonnia oblonga Mill. 50 Limun/limeta Citrus limon L Burm. f. Citrus/Citrus aurantifolija 25 Ostalo voće iz ove kategorije Voće sa malo kiseline, voće sa velikim sadržajem voćne pulpe ili voće sa jako izraženom aromom čiji je sok neprihvatljivog ukusa u prirodnom stanju Mango Mangifera indica L 25 Banana Musa species 25 Guava Psidium guajava L 25 Papaja Carica papaya 25 Liči Litchi chinensis Sonn. 25 Azerola Malpighija sp. 25 Guanabana Annona muricata L

20 Mrežasta anona Annona reticulata L. 25 Ljuskasta anona Annona squamosa L 25 Nar Punica granatum L 25 Indijanski kašu orah Anacardium occidentale L 25 Šljive mombin Spondias purpurea L. 25 Umbu Spondias tubersa Arruda 25 Ostalo voće iz ove kategorije Voće čiji je sok prijatnog ukusa u prirodnom stanju Jabuka Malus domestica 50 Kruška Pirus domestica Medicus 50 Breskva Prunus persica L. 50 Citrus voće osim limuna i limete - 50 Ananas Ananas comosus 50 Ostalo voće iz ove kategorije - 50 II. Voćni nektari od dve ili više vrsta voća Zahtevi za kvalitet srodnih proizvoda Član 25 Srodni proizvodi moraju da ispunjavaju zahteve za kvalitet iz člana 21. ovog pravilnika, zahteve za kvalitet voćnih sokova ili voćnih nektara, kao i zahteve za kvalitet koji se odnose na dodate sastojke. Dodaci koje sadrže srodni proizvodi moraju da budu u skladu sa propisima kojima se ureñuje njihov kvalitet i uslovi upotrebe. 5. Metode za ispitivanje kvaliteta Član 26 Usaglašenost proizvoda sa zahtevima za kvalitet propisanim ovim pravilnikom utvrñuje se metodama datim u Tabeli 11, kao i drugim meñunarodno priznatim metodama. Metode za kontrolu kvaliteta Tabela 11 Redni broj Parametar kvaliteta Metoda odreñivanja Oznaka standarda Relativna gustina Piknometrija SRPS EN 1131: ph-vrednost SRPS EN 1132: Odreñivanje formolnog broja Potenciometrijska titracija SRPS EN 1133:2005 Sadržaj natrijuma, kalijuma, kalcijuma i Atomsko apsorpciona 4. SRPS EN 1134:2005 magnezijuma spektrometrija (AAS) 5. Sadržaj pepela Gravimetrija SRPS EN 1135: Sadržaj fosfora Spektrometrija SRPS EN 1136: Sadržaj limunske kiseline Enzimsko odreñivanje - NADH spektrometrijska metoda SRPS EN 1137:

21 Redni broj 8. Sadržaj L-jabučne kiseline Parametar kvaliteta Metoda odreñivanja Oznaka standarda 9. Sadržaj D-izolimunske kiseline Enzimsko odreñivanje - NADH spektrometrijska metoda Enzimsko odreñivanje - NADPH spektrometrijska metoda SRPS EN 1138:2005 SRPS EN 1139:2005 Enzimsko odreñivanje - NADPH 10. Sadržaj D-glukoze i D-fruktoze SRPS EN 1140:2005 spektrometrijska metoda 11. Sadržaj prolina Spektrometrija SRPS EN 1141: Sadržaj sulfata SRPS EN 1142: Sadržaj hlorida Potenciometrijska titracija SRPS EN 12133: Sadržaj pulpe Centrifugiranje SRPS EN 12134: Sadržaj azota Metoda po Kjeldalu SRPS EN 12135: Ukupan sadržaj karotenoida i pojedinih frakcija karotenoida 17. Sadržaj vinske kiseline u soku od grožña 18. Sadržaj D-jabučne kiseline 19. Brix - Procena sadržaja rastvorljive suve materije Spektrofotometrija SRPS EN 12136:2005 Tečna hromatografija visoke performanse Enzimsko odreñivanje - NAD spektrometrijska metoda SRPS EN 12137:2008 SRPS EN 12138:2005 Refraktometrija SRPS EN 12143: Ukupna alkalnost pepela Titrimetrijska metoda SRPS EN 2144: Ukupna suva materija Gravimetrija SRPS EN 12145:2005 Enzimsko odreñivanje - NADP 22. Sadržaj saharoze SRPS EN 12146:2005 spektrometrijska metoda 23. Ukupna kiselost Titrimetrijska metoda SRPS EN 12147: Sadržaj hesperidina i naringina u sokovima od citrusa 25. Sadržaj glukoze, fruktoze, sorbitola i saharoze 26. Sadržaj D/L mlečne kiseline 27. Sadržaj sirćetne kiseline (acetata) Tečna hromatografija visoke performanse Tečna hromatografija visoke performanse Enzimsko odreñivanje - NAD spektrometrijska metoda Enzimsko odreñivanje - NAD spektrometrijska metoda SRPS EN 12148:2008 SRPS EN 12630:2004 SRPS EN 12631:2005 SRPS EN 12632: Sadržaj slobodnih aminokiselina Tečna hromatografija SRPS EN 12742: Sadržaj ukupnog sumpor-dioksida Destilacija SRPS EN 13196: Sadržaj patulina u bistrom i mutnom soku od jabuka i kaši HPLC metoda sa prečišćavanjem tečno-tečnom SRPS EN 14177:2008 raspodelom Sadržaj patulina u soku od jabuke, Tečna hromatografija visoke koncentrisanom soku jabuke i pićima koja SRPS ISO :2007 performanse sadrže sok od jabuke Odreñivanje odnosa stabilnih izotopa ugljenika ( 13 C/ 12 C) u šećerima iz voćnih sokova Odreñivanje odnosa stabilnih izotopa kiseonika ( 18 O/ 16 O) u vodi iz voćnih sokova Odreñivanje odnosa stabilnih izotopa vodonika ( 2 H/ 1 H) u vodi iz voćnih sokova Odreñivanje odnosa stabilnih izotopa ugljenika ( 13 C/ 12 C) u pulpi voćnih sokova Metoda masene spektrometrije odnosa izotopa Metoda masene spektrometrije odnosa izotopa Metoda masene spektrometrije odnosa izotopa Metoda masene spektrometrije odnosa izotopa SRPS ENV 12140:2008 SRPS ENV 12141:2008 SRPS ENV 12142:2008 SRPS ENV 13070:

22 Redni broj Parametar kvaliteta Metoda odreñivanja Oznaka standarda Sadržaj etanola Enzimsko odreñivanje IFU Fumarna kiselina HPLC IFU Sadržaj L-askorbinske kiseline HPLC IFU Etarska ulja Titrimetrija posle destilacije IFU Hidroksimetilfurfural Spektrofotometrija IFU Konzervansi HPLC IFU Boje (sintetičke) Hromatografija na papiru IFU Odreñivanje sadržaja isparljivih kiselina, izraženo kao sirćetna kiselina Destilacija i titracija 6. Pakovanje i deklarisanje Član 27 Proizvodi se stavljaju u promet u originalnom pakovanju koje obezbeñuje da se očuva kvalitet i bezbednost proizvoda. Član 28 Proizvodi koji se stavljaju u promet, moraju da budu deklarisani i označeni u skladu sa ovim pravilnikom i propisom kojim se ureñuje deklarisanje i označavanje proizvoda. Član 29 IFU-5 Supstance koje su neophodne za rekonstituciju proizvoda ne moraju da se navedu u deklaraciji. Voćna pulpa ili voćne ćelije koje su naknadno dodate voćnom soku navode se u deklaraciji. Naziv voćnog soka, koncentrisanog voćnog soka i voćnog nektara, može u deklaraciji da se dopuni rečima: "bistar", "mutan" ili "kašast". Član 30 Kod mešavine voćnog soka i voćnog soka od koncentrisanog voćnog soka i/ili koncentrisane voćne kaše, kao i kod voćnog nektara koji je delimično ili u potpunosti dobijen od jednog ili više koncentrisanih voćnih sokova ili koncentrisanih voćnih kaša, u deklaraciji se navode reči: "delimično proizveden od koncentrisanog voćnog soka i/ili koncentrisane voćne kaše" ili reči: "proizveden od koncentrisanog voćnog soka ili koncentrisane voćne kaše". Reči iz stava 1. ovog člana moraju da budu čitko odštampane neposredno u blizini naziva proizvoda i vidno istaknute u odnosu na pozadinu. Kod voćnog nektara na deklaraciji se navodi minimalan sadržaj voćnog soka voćne kaše ili mešavine tih sastojaka rečima: "voćni sadržaj najmanje (minimum)...%". Podatak iz stava 3. ovog člana se navodi u istom vidnom polju kao i naziv proizvoda. Član 31 22

23 U deklaraciji koncentrisanog voćnog soka koji nije namenjen krajnjem potrošaču, na ambalaži, etiketi uz ambalažu ili u pratećem dokumentu navodi se količina dodatog šećera, soka od limuna, kao i drugih dozvoljenih sredstava za regulisanje kiselosti. 7. Dodatni zahtevi za označavanje proizvoda Član 32 Ako se proizvod dobija od jedne vrste voća, reč "voćni" u nazivu proizvoda može da se zameni nazivom te vrste voća (npr: naziv: "voćni sok jabuke" zamenjuje se nazivom: "sok jabuke"). Ako se proizvod dobija od dve ili više vrsta voća, naziv proizvoda se dopunjuje nazivima upotrebljenih vrsta voća po opadajućem redosledu zastupljenih zapremina voćnih sokova ili kaša, osim soka od limuna, ako se u proizvodnji koristi u skladu sa članom 17. stav 6. ovog pravilnika. Ako se proizvod dobija od tri ili više vrsta voća, nazivi vrsta voća u nazivu proizvoda mogu se zameniti izrazom: "od više vrsta voća" ili brojem upotrebljenih vrsta voća. Ako je voćni sok zaslañen dodavanjem šećera, naziv proizvoda sadrži reč: "zaslañen" ili "sa dodatkom šećera" uz navoñenje maksimalne količine dodatog šećera računato na suvu materiju i izraženog u gramima po litru gotovog proizvoda. III ZAVRŠNE ODREDBE Član 33 Subjekti u poslovanju hranom koji se bave proizvodnjom voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova, voćnih sokova u prahu, voćnih nektara i srodnih proizvoda dužni su da usklade poslovanje sa odredbama ovog pravilnika do 1. januara godine. Član 34 Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o kvalitetu voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova, voćnih nektara, voćnih sokova u prahu i srodnih proizvoda ("Službeni list SRJ", broj 33/95 i "Službeni list SCG", br. 56/03 i 4/04). Član 35 Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije". Natpropisi: Zakon o bezbednosti hrane O ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009, od ) 23

Publikacija je proizvedena unutar projekta Lanci vrijednosti za zapošljavanje Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH).

Publikacija je proizvedena unutar projekta Lanci vrijednosti za zapošljavanje Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH). Publikacija je proizvedena unutar projekta Lanci vrijednosti za zapošljavanje Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH). Izdavač: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Agencija

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5

године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5 02.06.2014.године SPISAK ROBA KOJE PODLEŢU ZDRAVSTVENO SANITARNOJ KONTROLI PRI UVOZU GLAVA 5 PROIZVODI ŢIVOTINJSKOG POREKLA, NA DRUGOM MESTU NEPOMENUTI NITI OBUHVAĆENI Tarifni Tarifna oznaka Naimenovanje

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane. ( Sl. glasnik RS, br. 85/2013 i 101/2013) Sadržaj. I. Uvodne odredbe

Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane. ( Sl. glasnik RS, br. 85/2013 i 101/2013) Sadržaj. I. Uvodne odredbe Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane ( Sl. glasnik RS, br. 85/2013 i 101/2013) Sadržaj I. Uvodne odredbe II. Uslovi za deklarisanje III. Reklamiranje hrane IV. Prelazna i završne

Διαβάστε περισσότερα

Άρθρο 126 (1) Χυμοί φρούτων και ορισμένα ομοειδή προϊόντα.

Άρθρο 126 (1) Χυμοί φρούτων και ορισμένα ομοειδή προϊόντα. Άρθρο 126 (1) Χυμοί φρούτων και ορισμένα ομοειδή προϊόντα. 1. Οι διατάξεις αυτού του άρθρου εφαρμόζονται στα προϊόντα που ορίζονται στο Παράρτημα Ι. 2. Επιτρέπεται η προσθήκη βιταμινών και ανόργανων ουσιών

Διαβάστε περισσότερα

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Referati za vježbe iz kolegija PRERADA GROŽðA Stručni studij kemijske tehnologije Smjer: Prehrambena

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji

Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Osnovne veličine, jedinice i izračunavanja u hemiji Pregled pojmova veličina i njihovih jedinica koje se koriste pri osnovnim izračunavanjima u hemiji dat je u Tabeli 1. Tabela 1. Veličine i njihove jedinice

Διαβάστε περισσότερα

Άρθρο 126 (1) Χυμοί φρούτων και ορισμένα ομοειδή προϊόντα.

Άρθρο 126 (1) Χυμοί φρούτων και ορισμένα ομοειδή προϊόντα. Άρθρο 126 (1) Χυμοί φρούτων και ορισμένα ομοειδή προϊόντα. 1. Οι διατάξεις αυτού του άρθρου εφαρμόζονται στα προϊόντα που ορίζονται στο Παράρτημα Ι. Τα προϊόντα που ορίζονται στο παράρτημα I υπόκεινται

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Suplementi za maksimalne rezultate

Suplementi za maksimalne rezultate Suplementi za maksimalne rezultate Pregled Maximalium proizvoda: Naziv Težina 30g 100% Whey protein čokolada 750g 2270g Gainer Mass Pro čokolada 1000g BCAA 2:1:1 kruška 420g 100 % Creatine Monohydrate

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Mašinsko učenje. Regresija.

Mašinsko učenje. Regresija. Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

ΔΕΝΔΡΟΚΟΜΙΑ Ι. Ονομασία οπωροφόρων. Ονομασία συνέχεια. Οικογένειεςκαισχέσειςμεταξύειδών

ΔΕΝΔΡΟΚΟΜΙΑ Ι. Ονομασία οπωροφόρων. Ονομασία συνέχεια. Οικογένειεςκαισχέσειςμεταξύειδών Ονομασία οπωροφόρων ΔΕΝΔΡΟΚΟΜΙΑ Ι Γιώργος Νάνος, Σχολή Γεωπονικών Επιστημών gnanos@agr.uth.gr //pomology.agr.uth.gr Οικογένειεςκαισχέσειςμεταξύειδών Pomoideae Malus pumila (Malus * domestica) Pyrus communis

Διαβάστε περισσότερα

Πρόταση ΟΔΗΓΙΑΣ ΤΟΥ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟΥ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟΥ ΚΑΙ ΤΟΥ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟΥ

Πρόταση ΟΔΗΓΙΑΣ ΤΟΥ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟΥ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟΥ ΚΑΙ ΤΟΥ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟΥ ΕΥΡΩΠΑΪΚΗ ΕΠΙΤΡΟΠΗ Βρυξέλλες, 21.9.2010 COM(2010) 490 τελικό 2010/0254 (COD) Πρόταση ΟΔΗΓΙΑΣ ΤΟΥ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟΥ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟΥ ΚΑΙ ΤΟΥ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟΥ για την τροποποίηση της οδηγίας 2001/112/ΕΚ του Συμβουλίου, για

Διαβάστε περισσότερα

(Νομοθετικές πράξεις) ΟΔΗΓΙΕΣ

(Νομοθετικές πράξεις) ΟΔΗΓΙΕΣ 27.4.2012 Επίσημη Εφημερίδα της Ευρωπαϊκής Ένωσης L 115/1 I (Νομοθετικές πράξεις) ΟΔΗΓΙΕΣ ΟΔΗΓΙΑ 2012/12/ΕΕ ΤΟΥ ΕΥΡΩΠΑΪΚΟΥ ΚΟΙΝΟΒΟΥΛΙΟΥ ΚΑΙ ΤΟΥ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟΥ της 19ης Απριλίου 2012 για την τροποποίηση της

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O PRETHODNO UPAKOVANIM PROIZVODIMA. ("Sl. glasnik RS", br. 43/2013 i 16/2016) Član 1

PRAVILNIK O PRETHODNO UPAKOVANIM PROIZVODIMA. (Sl. glasnik RS, br. 43/2013 i 16/2016) Član 1 Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex izvor: www.paragraf.rs Informacije o izmenama, dopunama, važenju, prethodnim verzijama ili napomenama propisa, kao i o drugim dokumentima koji su relacijski

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Το παρόν έγγραφο αποτελεί απλώς βοήθημα τεκμηρίωσης και τα θεσμικά όργανα δεν αναλαμβάνουν καμία ευθύνη για το περιεχόμενό του

Το παρόν έγγραφο αποτελεί απλώς βοήθημα τεκμηρίωσης και τα θεσμικά όργανα δεν αναλαμβάνουν καμία ευθύνη για το περιεχόμενό του 2001L0112 EL 27.04.2012 005.001 1 Το παρόν έγγραφο αποτελεί απλώς βοήθημα τεκμηρίωσης και τα θεσμικά όργανα δεν αναλαμβάνουν καμία ευθύνη για το περιεχόμενό του B ΟΔΗΓΙΑ 2001/112/ΕΚ ΤΟΥ ΣΥΜΒΟΥΛΙΟΥ της

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

TEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ

TEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ TEHNOLOGIJA I KVALITET BOMBONSKIH PROIZVODA MILOŠ PETROVIĆ UROS PAVLOVIĆ UVOD bonbonski proizvodi proizvodi KONDITORSKE INDUSTRIJE, koje potrošaĉi VRLO CENE, mogu biti razliĉitog IZGLEDA OBLIKA VELIĈINE

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

Χυµοί φρούτων και ορισµένα οµοειδή προϊόντα που προορίζονται για τη διατροφή του ανθρώπου ***I

Χυµοί φρούτων και ορισµένα οµοειδή προϊόντα που προορίζονται για τη διατροφή του ανθρώπου ***I P7_TA-PROV(2011)0567 Χυµοί φρούτων και ορισµένα οµοειδή προϊόντα που προορίζονται για τη διατροφή του ανθρώπου ***I Νοµοθετικό ψήφισµα του Ευρωπαϊκού Κοινοβουλίου της 14ης εκεµβρίου 2011 σχετικά µε την

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore

Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara I fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018. Rješenja zadataka iz HEMIJE za IX razred osnovne škole 1. Koju zapreminu, pri standardnim uslovima, zauzimaju

Διαβάστε περισσότερα

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)

RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita

Διαβάστε περισσότερα

Suplementi ZA MAKSIMALNE REZULTATE

Suplementi ZA MAKSIMALNE REZULTATE Suplementi ZA MAKSIMALNE REZULTATE Maximalium je novi brend na prostoru Srbije. Postaje prepoznatljiv zbog visokokvalitetnih proizvoda sa garancijom kvaliteta i izvrsnim ukusom! Ponosni smo što Maximalium

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

SPECIFKACIJA PROIZVODA TURBOMAX P. PERLIS d.o.o., Osječka 205, Josipovac, Hrvatska

SPECIFKACIJA PROIZVODA TURBOMAX P. PERLIS d.o.o., Osječka 205, Josipovac, Hrvatska Stranica 1/5 Proizvod Proizvođač Skupina kojoj proizvod pripada Opis proizvoda Sastav Namjena: Pakiranje Uvjeti skladištenja Rok valjanosti Označavanje TURBOMAX P termički obrađene pšenične posije za ljudsku

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O TIPOVIMA ĐUBRIVA, USLOVIMA ZA AMONIJUM-NITRATNA ĐUBRIVA VISOKE KONCENTRACIJE AZOTA, NAČINU OZNAČAVANJA I PAKOVANJA ĐUBRIVA*

PRAVILNIK O TIPOVIMA ĐUBRIVA, USLOVIMA ZA AMONIJUM-NITRATNA ĐUBRIVA VISOKE KONCENTRACIJE AZOTA, NAČINU OZNAČAVANJA I PAKOVANJA ĐUBRIVA* 718. Na osnovu člana 4 stav 6, člana 7 stav 2, člana 11 stav 4, člana 12 stav 12 i člana 13 stav 3 Zakona o sredstvima za ishranu bilja ("Službeni list RCG", broj 48/07 i "Službeni list CG", broj 76/08),

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Kiselo bazni indikatori

Kiselo bazni indikatori Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE ENERGETSKE I NUTRITIVNE VREDNOSTI

IZRAČUNAVANJE ENERGETSKE I NUTRITIVNE VREDNOSTI IZRAČUNAVANJE ENERGETSKE I NUTRITIVNE VREDNOSTI Prost procentni račun 1g proteina = 4,1kcal 1g uglj.hidrata = 4,1kcal 1g lipida = 9,3kcal 1 Primer 1 Izračunati energetsku vrednost obroka (kcal) ako je

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice UPUTSTVO O NAČINU OBRADE I INFORMISANJA JAVNOSTI O PODACIMA IZ SISTEMA ZA PRAĆENJE

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA

CILJNA MESTA DEJSTVA LEKOVA FARMACEUTSKA HEMIJA 1 CILJNA MESTA DEJSTVA LEKVA Predavač: Prof. dr Slavica Erić Ciljna mesta dejstva leka CILJNA MESTA NA MLEKULARNM NIVU: lipidi (lipidi ćelijske membrane) ugljeni hidrati (obeleživači

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Rastvori rastvaračem rastvorenom supstancom

Rastvori rastvaračem rastvorenom supstancom Rastvori Rastvor je homogen sistem sastavljen od najmanje dvije supstance-jedne koja je po pravilu u velikom višku i naziva se rastvaračem i one druge, koja se naziva rastvorenom supstancom. Rastvorene

Διαβάστε περισσότερα

Testiranje statistiqkih hipoteza

Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK. ("Sl. list SFRJ", br. 24/90) Član 1

PRAVILNIK. (Sl. list SFRJ, br. 24/90) Član 1 PRAVILNIK O OBAVEZNOM ATESTIRANJU ELEMENATA TIPSKIH GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA NA OTPORNOST PREMA POŽARU I O USLOVIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADA OVLAŠĆENE ZA ATESTIRANJE TIH PROIZVODA

Διαβάστε περισσότερα