ŠTO JE ANORGANSKA KEMIJA? Organska kemija je definirana kao kemija ugljikovodikovih spojeva i njihovih derivata Ali što je s CO, CO 2 ili HCN..
|
|
- Δημήτριος Μήτζου
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ŠTO JE ANORGANSKA KEMIJA? Organska kemija je definirana kao kemija ugljikovodikovih spojeva i njihovih derivata Ali što je s CO, CO 2 ili HCN.. Anorganska kemija se može najkraće definirati kao sve ostalo što nije organska kemija
2 ELEMENTI ~ Većina su metali: krutine, vodići struje, dobri vodiči topline, najčešće jake mehaničke čvrstoče i tvrdoće ~ 22 nemetala (As, Sb, Te,?), na sobnoj temperaturi to je 11 plinova, samo dvije tekućine, ali na 30 o C još dva tekuća elementa
3 RASPROSTRANJENOST U ZEMLJINOJ KORI Po masenom udjelu: O(45.5) > Si(25.7) > Al(8.3) > Fe(6.2) >Ca(4.66) > Mg(2.76) > Na(2.27) > K(1.84) Svih ostalih ima manje od 3% (uključujući voljeni C i H) SiO 2 i silikati čine većinu stijena zajedno s mnogim metalnim rudama Svi navedeni elementi su glavni sastojci većine minerala (također su važni P, S, Mn, Cr, Ti i Cu)
4 Područja Anorganske kemije Medicina: NMR rengen lijekovi Biokemija: metaloproteini metaloenzimi O 2 vezivanje kataliza prijenos iona Organska kemija: organometalni spojevi metalni spojevi kao katalizatori Anorganska kemija: novi spojevi geometrične i elektronske strukture reaktivnost Fizika/Znanost o materijalu električna i magnetska svojstva krutina strukture krutina poluvodiči supervodiči na visokoj T Geologija/Geokemija sinteza i struktura minerala zvjezdana evolucija Organometalna kemija novi spojevi strukture kataliza
5 smrt u 21 danu 8 dan 12 dan 16 dan 20 dan tretiranje jednom injekcijom cisplatina dnevno od 8. dana 8 dan 12 dan 16 dan 20 dan 36 dan
6 Fiksacija dušika Industrijski biljka 500 o C, 200 atm 20 o C, 1 atm N 2 (g) + 3H 2 (g) 2NH 3 (g) N 2 (g) + 8H + + 8e ATP 2NH 3 (g) + H 2 (g) + 16 ADP + 16 PO 4 3-
7
8
9 metali metalodi - nemetali Metali Metaloidi Nemetali
10 Metali Nemetali Atomska svojstva Imaju manje valentnih elektrona (u periodi) Veći atomski radijus Niže energije ionizacije Niže elektronegativnosti Imaju više valentnih elektrona (u periodi) Manji atomski radijus Više energije ionizacije Više elektronegativnosti Fizička svojstva Kemijska svojstva Krutine na sobnoj temperaturi Dobro provode struju i toplinu Mogu se taliti i kovati Gube elektrone i tvore katione Reagiraju s nemetalima i tvore ionske spojeve S drugim metalima tvore legure Na sobnoj temperaturi sva tri agregatna stanja, pretežno plinovi Loše provode struju i toplinu Ne mogu se taliti i kovati Primanjem elektrona postaju anioni Reagiraju s metalima i tvore ionske spojeve Reagiraju s drugim nemetalima i tvore kovalentne spojeve
11 Metalni karakter kod glavnih skupina elemenata Kod prijelaznih metala metalni karakter obično opada unutar grupe prema dolje
12 Nemetali i njihova svojstva 12 nemetala, 7 metaloida i 6 plemenitih plinova esencijalni u izgradnji živih organizama (N, P, O, C, itd) plinovi: vodik, kisik, dušik, fluor, klor, i plemeniti plinovi tekućine: brom krutine: ugljik, fosfor, sumpor, selenij, jod, astat i metaloidi slabi su vodiči topline i el. struje mogu imati pozitivni i negativni stupanj oksidacije metaloidi bor, silicij, germanij, arsen, antimon, telurij, polonij imaju i metalna i nemetalna svojstva; energija ionizacije od 750 do 950 kj/mol i elektronegativnost oko 2 svi su poluvodiči osim arsena i antimona koji imaju vodljivu modifikaciju
13 Nemetali elektronegativniji od metala desno u PSE (izuzev vodika) spojevi s metalima su ionski spojevi ili imaju jaki ionski karakter veze Metali Metaloidi Nemetali
14 Vodik najrasprostranjeniji element u svemiru (70 %); 10 na Zemlji (po masi) pri visokim temperaturama vodik je u atomarnom obliku (H) na sobnoj temperaturi kao dvoatomna molekula H 2 H(g) + H(g) H 2 (g) ΔH º = kj mol -1 (egzotermna reakcija) vodik se spaja s gotovo svim elementima, a jedan je od bitnih sastojaka žive materije. nalazišta u prirodi: molekularan u neznatnim količinama u spojevima sa svim elementima osim s plemenitim plinovima (voda najznačajniji spoj, ugljikovodici, ugljikohidrati...
15 Zbog karakteristične elektronske konfiguracije 1s 1 vodik nema određen položaj u periodnom sustavu. S jednakim pravom možemo ga smatrati članom 1. i 17. skupine periodnog sustava. U prvu skupinu mogao bi se svrstati zbog toga što u s-orbitali ima samo jedan elektron kao i alkalijski metali, a mogao bi biti član 17. skupine, jer mu nedostaje jedan elektron do konfiguracije plemenitih plinova. Međutim, prema svojim osobinama vodik ne pripada ni u jednu od ovih skupina, što se vidi iz tablice 1 u kojoj su prikazana svojstva toga elementa.
16 Kovalentni radijus / nm 0,037 Ionski radijus (H - ) / nm 0,154 Energija ionizacije / ev 13,6 Koeficijent elektronegativnosti 2,1 Energija veze H 2 / kj / mol 436 Redoks potencijal / V 0,0 Talište / K 14,0 Vrelište / K 20,3
17 bezbojan plin, bez mirisa, nije štetan stupnjevi oksidacije -1, 0, +1 H - - hidrid (Lewisova baza) H + - proton (Lewisova kiselina) vodikova veza uzrokuje da je voda tekućina
18 vodik se najčešće ponaša kao tipični nemetal pravi kovalentne veze s ostalim nemetalima: H 2 O, CH 4, itd. pravi i ionske veze s metalima u hidridima: LiH, CaH 2, itd. vodikov atom je vrlo mali i uklapa se lako u metale praveći intersticijske hidride Paladij može apsorbirati oko 900 puta veći volumen vodika
19 Laboratorijski načini dobivanja vodika 1. U Kippovom aparatu reakcijom metala s kiselinom Zn (s) + 2 H + Zn 2+ + H 2 (g) H 2 (g) reakcija se zasniva na redukcijskom Zn(s) djelovanju cinka kako je za redoks sustav 2 H + + 2e - H 2 (g) za a(h + ) = 1 kiselina E = E 0 + RT/z 2.3 log [H + ] E = E 0 = V bilo koji redoks sustav čiji je redoks potencijal negativan trebao bi reducirati H + uz a(h + ) = 1 iznimke od toga su metali koji stvaraju zaštitne oksidne prevlake zbog kojih se ponašaju plemenitije (Cr, Mo, W)
20 U vodi imamo H+ ione te bi i voda mogla otapati metale s negativnim redukcijskim potencijalom kako je koncentracija vodikovih iona u vodi mala onda potencijal potreban za redukciju vodika iz vode (ph = 7, [H + ] = 10-7 mol dm -3 ) prema Nernstovoj jednadžbi iznosi: E = E V (-7) = V V = V tako da vodikove ione iz vode mogu reducirati samo oni metali kojima je redukcijski potencijal niži od V
21 redukcijski potencijal cinka ( V) dovoljno je negativan da bi trebao reducirati vodikove ione i iz vode ali ukupna reakcija na površini cinka je spora (kemijska reakcija je onoliko brza koliko je brz njen najsporiji stupanj). da bi se reakcija s cinkom odvila potreban je dodatni potencijal kojeg nazivamo prenapon (potencijal potreban da se reakcija odvije). alkalijski i zemnoalkalijski metali imaju dovoljno negativan redoks potencijal i lako oslobađaju vodik iz vode (osim Be i Mg)
22 alkalijski i zemnoalkalijski metali imaju dovoljno negativan redoks potencijal i lako oslobađaju vodik iz vode (osim Be i Mg) 2 Na (s) + 2 H 2 O 2 Na OH - + H 2 (g) u pitanju je složena reakcija: 2H 2 O 2H + + 2OH - 2Na(s) + 2H + 2 Na + + 2H H + H H 2 (g) reakcija je natrija s vodom je egzotermna, njena toplina brzo zapali praskavac (smjesu kisika i vodika) uz eksploziju pa se ova reakcija ne koristi za dobivanje vodika H 2 (g) + O 2 (g) H 2 O(g)
23 Druga laboratorijska metoda je djelovanje vode na čvrste hidride: CaH 2 (s) + 2 H 2 O 2 H 2 (g) + Ca OH - u stvari vodikov ion iz vode oksidira hidrid ion H + + H - H 2 (g)
24 Treća laboratorijska metoda je otapanje metala koji prave hidrokso komplekse u lužinama: 2 Al (s) + 6 H 2 O + 2 OH - 2 Al(OH) H 2 (g) Zn (s) + 2 H 2 O + OH - Zn(OH) H 2 (g)
25 Elektroliza vode (u praksi otopine alkalijskih hidroksida) K: 4 H 2 O + 4 e - H 2 (g) + 4 OH - A: 4 OH - O 2 (g) + 2H 2 O + 4 e -
26 Industrijsko dobivanje krekiranje (piroliza) ugljikovodika pri 900 o C uz katalizator C 3 H 8 (g) + 3H 2 O(g) 3CO(g) + 7H 2 (g) dobivanjem vodenog plina - nastaje prevođenjem vodene pare preko užarenog koksa ili reakcijom metana s vodenom parom pri 1100 o C C(s) + H 2 O(g) CO(g) + H 2 (g) vodeni plin CO(g) + H 2 O(g) CO 2 (g) + H 2 (g) CO 2 se uklanja ispiranjem s vodom ili apsorpcijom u lužini
27 elektroliza vode: H 2 O H 2 (g) + 1/2O 2 (g) membrana ne dozvoljava miješanje plinova katoda: željezo anoda: nikal
28 Vodik - izotopi vodik (procij) 1 1H deuterij (D) 2 1 H kao moderator i rashladna tekućina u nuklearnim reaktorima tricij (T) 3 1H radioaktivan H 2 O D 2 O molarna masa g mol točka taljenja ( o C) točka vrenja ( o C) Gustoća (pri 4 o C) g cm kako razdvojiti tešku od lake vode? frakcijskom destilacijom elektrolizom deuterij je štetan za zdravlje
29 Hidridi - stupanj oksidacije vodika -1 Hidridi solnog (ionskog) karaktera s elementima 1 i 2 skupine 2Li(s) + H 2 (g) 2LiH(s) Ca(s) + H 2 (g) CaH 2 (s) visoka T t, u reakciji s vodom oslobađaju vodik H - + H 2 O OH - + H 2 (g) H - je jaka baza, koristi se za uklanjanje vode
30 Hidridi metalnog karaktera s prijelaznim metalima (d i f-elementi) nije točno određena stehiometrija atoma ( npr. TiH 1.8 i TiH 2 ) niti je točno jasna priroda veze metalna svojstva (vodljivost) vodik u metalnim hidridima može biti prisutan na tri načina kao atom u kristalnoj rešetki metala kao H + ion tako da je valentni elektron vodika prešao u vodljivu vrpcu metala kao H - ion s elektronom dobivenim iz vodljive vrpce metala
31 koriste se: za odvajanje vodika iz smjese (u malim količinama) za sigurno čuvanje i transport vodika u određeni volumen paladija se na sobnoj temperaturi može "spremiti" 900 puta veći volumen vodika adsorpcija na površinu disocijacija u atomarni vodik "otapanje" atomarnog vodika u paladiju grijanjem vodik difundira kroz metal i rekombinira se u molekule H 2 jeftiniji FeTiH x (x<1.95) je danas komercijalno dostupan
32 f = 18 mm
33 Kovalentni hidridi (BeH 2 ) x, (AlH 3 ) x polimerne strukture
34 Ionski Prijelazni Metalni Kovalentni Nepoznati
35 Stupanj oksidacije vodika +1 mnogo važniji stupanj oksidacije tu pripada većina vodikovih spojeva u tim spojevima vodik je vezan za elemente veće elektronegativnosti (C, N, O, P, S, halogeni elementi) to su kovalentni spojevi s većim ili manjim udjelom ionskim karakterom pri običnoj temperaturi ti spojevi su tekućine ili plinovi dobivaju se uglavnom direktnom sintezom
36 potrebno je dovesti veliku energiju za rastavljanje molekule vodika (435 kj/mol -najjača od svih jednostrukih veza s dva istovrsna atoma) zato je vodik puno reaktivniji u atomarnom obliku (in statu nascendi - u stanju nastajanja) molekulski vodik ne može reducirati kiselu permaganatnu otopinu a atomarni može i mnogi drugi elementi pokazuju povećanu aktivnost u atomarnom obliku jer se u tom slučaju ušteđuje energija potrebna za razaranje dotične molekule
37 pri sobnoj temperaturi reakcija između vodika i kisika je jako spora i uopće se ne može mjeriti zagrije li se smjesa na 600 o C reakcija je popraćena eksplozijom pa se ova smjesa naziva plinom praskavcem 2H 2 (g) + O 2 (g) 2H 2 O(g) Δ r H = -483,6 kj/mol da bi se reakcija odvijala bez eksplozije moramo dovoditi kisik tek u trenutku paljenja plinovi se odvojeno dovode do vrha plamenika (Daniellov plamenik) i onda zapale na taj način se reakcijska toplina može koristiti za autogeno rezanje i zavarivanje metala (2700 o C)
38 hidriranje - reakcije vodika s ugljikom i njegovim spojevima uz katalizator pri visokom tlaku npr. CO(g) + 2H 2 (g) CH 3 OH(g) uz druge uvjete CO i H2 daju razne ugljikovodike (Fischer- Tropschova sinteza benzina) redukcijsko djelovanje vodika - vodik se može koristiti za dobivanje metala redukcijom njihovih oksida CuO(s) + H 2 (g) Cu(s) + H 2 O(g)
39 najčešća upotreba sinteza amonijaka hidriranje proizvodnja klorovodične kiseline redukcijsko sredstvo gorivo
40 Jules Verne, Tajanstveni otok, 1870 Voda razložena na svoje osnovne sastojke postat će moćna i ukrotiva sila. Da, vjerujem da će se voda jednog dana koristiti kao gorivo, da će njezini sastojci vodik i kisik predstavljati neiscrpan izvor topline i svjetla i to mnogo snažniji od ugljena Vjerujem da će se jednom, kada se iscrpe nalazišta ugljena svijet grijati vodom. Voda će postati ugljen budućnosti.
41 Gorivi članci Kemijski izvor električne struje ekološki prihvatljiv
42
43 ELEMENTI 18 SKUPINE PLEMENITI PLINOVI Helij (He), Neon (Ne), Argon (Ar), Kripton (Kr), Ksenon (Xe), Radon (Rn). Zbog kemijske inertnosti nazvani su plemenitim (inertnim) plinovima.
44 Svi osim radona ulaze u sastav atmosfere. Volumni udio tih plinova u atmosferi izražen u postocima iznosi: He Ne Ar 0.98 Kr Xe
45 Radon je produkt radioaktivnog raspada radija, a i sam se dalje radioaktivno raspada s vremenom poluraspada od 3.8 dana. 226Ra 4He 222Rn Podrum Radon Uran Radij
46 Osim radona svi ostali plemeniti plinovi mogu se dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka. Zrak dušik (-196 C) 78% kisik (-183 C) 21% Vrelište C helij neon argon kripton ksenon radon
47 Atomi svih plemenitih plinova imaju elektronske konfiguracije karakterizirane s popunjenim valentnim orbitalama He 1s 2 Ne 2s 2 2p 6 Ar 3s 2 3p 6 Kr 4s 2 4p 6 Xe 5s 2 5p 6 Rn 6s 2 6p 6
48 Ti elementi ne mogu primiti ni jedan elektron, a da se ne počne popunjavati nova ljuska (He i Ne) ili podljuska istog glavnog kvantnog broja. Ujedno imaju i veliku energiju ionizacije pa vrlo teško mogu otpuštati elektrone. Popunjene orbitale onemogućavaju im međusobno spajanje. Zbog toga u normalnim uvjetima postoje u monoatomnom stanju.
49 Energetske razlike između orbitala viših kvantnih stanja su male pa je kod ksenona moguće raspariti jedan ili dva elektronska para i elektrone prebaciti u (prazne) d orbitale petog kvantnog stanja Tada bi ksenon raspolagao s 2 ili 4 elektrona za stvaranje kemijske veze
50 Xe (g) + PtF 6 (g) XePtF 6 (s) Najzanimljiviji spojevi dobiveni su reakcijom između ksenona i fluora. XeF 4 ; XeF 2 i XeF 6 Svi ovi spojevi različito reagiraju s vodom.
51 Helij Neon Argon Kripton Ksenon Radon Gustoća (g/dm³) Vrelište (K) Talište (K) Entalpija isparavanja (kj/mol) Topljivost u vodi, 20 C (cm 3 /kg) Atomski broj Atomski radijus (izračunat) (pm) Energija ionizacije (kj/mol) Elektronegativnost
52 HELIJ- mala gustoća ( g cm -3 ), za punjenje balona helijev plin (21% kisika i 79% helija), roniocima helij II (na temperaturi 2.18 K velika termička vodljivost, mala viskoznost)- tekućina - penje se po unutrašnjoj strani posude, a spušta po vanjskoj; NEON - za punjenje reklamnih cijevi ARGON - tehnika zavarivanja (inertna atmosfera) KRIPTON I KSENON - za punjenje žarulja koje rade pri višim temperaturama Termička vodljivost plemenitih plinova opada s porastom atomske mase, pa upotrebom Kr i Xe žarulje mogu biti manje
53 Helij Neon Argon Kripton Ksenon
54
Vodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Vodik Najzastupljeniji element u svemiru (maseni udio iznosi 90 %) i sastavni dio Zvijezda. Na Zemlji je po masenom udjelu deseti element po zastupljenosti. Zemljina gravitacija premalena je da zadrži
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραFakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač Pri normalnim uvjetima tlaka i temperature : 11 elemenata su plinovi
Διαβάστε περισσότεραHEMIJA ELEMENATA VODONIK
HEMIJA ELEMENATA Najrasprostranjeniji element u Vasioni (88,6 at.%). Na trećem mestu po rasprostranjenosti na Zemlji (15 at.%, iza O i Si). Prvi, najlakši i najjednostavniji element (1 p + i 1 e ). SVOJSTVA
Διαβάστε περισσότεραΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραC kao nukleofil (Organometalni spojevi)
C kao nukleofil (Organometalni spojevi) 1 Nastajanje nukleofilnih C atoma i njihova adicija na karbonilnu grupu Ukupan proces je jedan od najkorisnijih sintetskih postupaka za stvaranje C-C veze 2 Priroda
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραmali atomski i kovalentni radijus, velika energija jonizacije, mala stabilnost H - -jona SLIČNOST i sa alkalnim metalima (1 valentni e -,
VODONIK najrasprostranjeniji element u Vasioni (88,6 at.%) 3. po rasprostranjenosti na Zemlji (iza O i Si), 15 at.% prvi, najlakši i najjednostavniji element (1 p + i 1 e - ) 1s 1 : mali atomski i kovalentni
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραHEMIJA ELEMENATA. Grupa 12. Li i K. Zn i Hg. Grupa 2. Mg. Prelazni metali Ti, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, Cu. Plemeniti gasovi
HEMIJA ELEMENATA Grupa 1. Li i K HEMIJA ELEMENATA Grupa 2. Mg Grupa 12. Zn i Hg Prelazni metali Ti, V, Cr, Mn, Fe, Co, Ni, Cu Plemeniti gasovi Grupa 13. B i Al Grupa 14. C Pb Si Sn Grupa 15. NiP Grupa
Διαβάστε περισσότερα17. skupine. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Elementi 17. skupine Elementi 17. skupine nazivaju se halogenim elementima (grč.-háls + génesis tvorac soli ). U prirodi se nalaze kao soli. Halogeni elementi su nemetali: fluor (F), klor (Cl), brom (Br),
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραΑναπληρωτής Καθηγητής Τμήμα Συντήρησης Αρχαιοτήτων και Έργων Τέχνης Πανεπιστήμιο Δυτικής Αττικής - ΣΑΕΤ
Γενική και Ανόργανη Χημεία Περιοδικές ιδιότητες των στοιχείων. Σχηματισμός ιόντων. Στ. Μπογιατζής 1 Αναπληρωτής Καθηγητής Τμήμα Συντήρησης Αρχαιοτήτων και Έργων Τέχνης Π Δ Χειμερινό εξάμηνο 2018-2019 Π
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραΑλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη
Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραKERAMIKA, BETON I DRVO
VJEŽBE: četvrtak, 12:15-14:00 KERAMIKA, BETON I DRVO Vježba 1. Ionske i kovalentne strukture Prof.dr.sc. Lidija Ćurković STRUKTURA ČVRSTIH (krutih) TVARI ovisi o: 1. VRSTI VEZA IZMEĐU STRUKTURNIH JEDINICA
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραΤο άτομο του Υδρογόνου
Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραΝόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα
Διαβάστε περισσότεραEstimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design
Supplemental Material for Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design By H. A. Murdoch and C.A. Schuh Miedema model RKM model ΔH mix ΔH seg ΔH
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραUvod u anorgansku kemiju Poglavlje
Poglavlje Ključni pojmovi esencijalni elementi homeostaza polumjer atoma energija ionizacije afinitet prema elektronu relativni koeficijent elektronegativnosti 1 Ciljevi Uvod u anorgansku kemiju Definirati
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραOtopine elektrolita. elektroliti tvari koje kada su rastaljene ili otopljene u vodi provode struju pomoću jona
Otopine elektrolita elektroliti tvari koje kada su rastaljene ili otopljene u vodi provode struju pomoću jona ioni (gr. oni koji putuju ) električki pozitivno i negativno nabijene čestice, nastaju raspadanjem
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραAlkalijski i zemnoalkalijski metali
Elementi 1. i 2. skupine Sljedeći faktori utječu na svojstva alkalijskih i zemnoalkalijskih elemenata : Alkalijski i zemnoalkalijski metali elektronska konfiguracija veličina atoma i iona energija ionizacije
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραELEKTRIČNA STRUJA KROZ TEKUĆINE. Elektrolitička disocijacija. čista destilirana voda izolator, uz npr. NaCl bolja vodljivost
ELEKTRIČNA STRUJA KROZ TEKUĆINE Elektrolitička disocijacija čista destilirana voda izolator, uz npr. NaCl bolja vodljivost otopine kiselina, lužina ili soli = elektroliti pozitivni i negativni ioni povećavaju
Διαβάστε περισσότεραΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραHeterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima
Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραPrirodne znanosti kemija
Prirodne znanosti kemija 1. Kemija proučava: sastav građu svojstva i promjene tvari 2. Ostale su prirodne znanosti: fizika biologija astronomija geologija molekularna biologija 3. Vrste kemijske industrije:
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραΙ ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής
ΗΛΕΚΤΡΟΝΙΚΗ ΟΜΗ ΚΑΙ Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΤΟ ΜΕΓΕΘΟΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Ατομική ακτίνα (r) : ½ της απόστασης μεταξύ δύο ομοιοπυρηνικών ατόμων, ενωμένων με απλό ομοιοπολικό δεσμό.
Διαβάστε περισσότεραKEMIJSKA RAVNOTEŽA II
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 08 EMIJSA RAVNOTEŽA II Ravnoteže u otopinama elektrolita 1 dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač EMIJSA RAVNOTEŽA II -
Διαβάστε περισσότεραΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ Περίοδοι περιοδικού πίνακα Ο περιοδικός πίνακας αποτελείται από 7 περιόδους. Ο αριθμός των στοιχείων που περιλαμβάνει κάθε περίοδος δεν είναι σταθερός, δηλ. η περιοδικότητα
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραMEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE
MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα15. (V B) skupina. N, P, As, Sb, Bi ns 2 np 3
15. (V B) skupina N, P, As, Sb, Bi ns 2 np 3 melti ng point/ o C boiling point/ o C ionization energy/ ev I II III IV V coval ent radius / nm ionic radius X 3+ / nm bond energy kj mol -1 koeficijent elektronegativnosti
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραTeorija molekulskoi orbitala linearna kombinacija atomskih orbitala(lcao)
Teorija molekulskoi orbitala linearna kombinacija atomskih orbitala(lcao) Kada je elektron u blizini jezgre jednog atoma onda njegova valna funkcija sliči atomskoj orbitali tog atoma. Zbrajanjem atomskih
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραAppendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci
3 H 12.35 Y β Low 80 1 - - Betas: 19 (100%) 11 C 20.38 M β+, EC Low 400 1 5.97 13.7 13 N 9.97 M β+ Low 1 5.97 13.7 Positrons: 960 (99.7%) Gaas: 511 (199.5%) Positrons: 1,199 (99.8%) Gaas: 511 (199.6%)
Διαβάστε περισσότεραOsnove kemije i fizike
1 Osnove kemije i fizike 10 Tvar, masa i sila 10 Rad i energija 11 Atomi i elementarne čestice 13 Elektricitet 14 Kemijske veze 17 Mol i koncentracija 17 Difuzija 19 Kemijske reakcije 21 Voda 25 Kiseline,
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραΜΕΛΕΤΗ ΤΗΣ ΥΝΑΤΟΤΗΤΑΣ ΑΞΙΟΠΟΙΗΣΗΣ ΤΟΥ ΓΕΩΘΕΡΜΙΚΟΥ ΠΕ ΙΟΥ ΘΕΡΜΩΝ ΝΙΓΡΙΤΑΣ (Ν. ΣΕΡΡΩΝ)
ελτίο της Ελληνικής Γεωλογικής Εταιρίας τοµ. XXXVI, 2004 Πρακτικά 10 ου ιεθνούς Συνεδρίου, Θεσ/νίκη Απρίλιος 2004 Bulletin of the Geological Society of Greece vol. XXXVI, 2004 Proceedings of the 10 th
Διαβάστε περισσότεραelementi dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Prijelazni elementi Prijelazni elementi se nalaze od 3. do 12. skupine periodičnog sustava elemenata (d-orbitale), s elektronskom konfiguracijom: [X] ns 2 (n-1)d x, x = 1-10. Svi prijelazni metali imaju
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραInter- i intra- molekularne sile. Prof. dr. sc. Jasna Lovrić
Inter- i intra- molekularne sile Prof. dr. sc. Jasna Lovrić Periodni sustav elemenata Veze između atoma Kovalentna Između nemetala u anorganskim molekulama (N 2, H 2 CO 3 ) U organskim molekulama (H 2
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ04.01 5 ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής Όπως συμβαίνει στη φύση έτσι και ο άνθρωπος θέλει να πετυχαίνει σπουδαία αποτελέσματα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραelektronskog para samo jednog od atoma u vezi
KOMPLEKSNI SPOJEVI Spojevi u kojima se nalaze skupine atoma koji su povezani u više ili manje stabilne jedinice u krutom, tekućem, otopljenom i plinovitom stanju. Koordinacijski spojevi jer imaju koordinacijsku
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότεραΥ ΑΤΙΚΗ ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΑΙΓΑΙΟΥ ΤΟΜΕΑΣ ΠΕΡΙΒΑΛΛΟΝΤΙΚΗΣ ΜΗΧΑΝΙΚΗΣ ΚΑΙ ΕΠΙΣΤΗΜΗΣ Κ. Π. ΧΑΛΒΑ ΑΚΗΣ ΜΥΤΙΛΗΝΗ 2004. Καθηγητής Περ.
ΠΑΝΕΠΙΣΤΗΜΙΟ ΑΙΓΑΙΟΥ ΤΟΜΕΑΣ ΠΕΡΙΒΑΛΛΟΝΤΙΚΗΣ ΜΗΧΑΝΙΚΗΣ ΚΑΙ ΕΠΙΣΤΗΜΗΣ Υ ΑΤΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ ΤΜΗΜΑ ΠΕΡΙΒΑΛΛΟΝΤΟΣ ΜΥΤΙΛΗΝΗ 2004 Κ. Π. ΧΑΛΒΑ ΑΚΗΣ Καθηγητής Περ. Μηχανικής ΠΕΡΙΕΧΟΜΕΝΑ ΠΕΡΙΕΧΟΜΕΝΑ...1 1 ΕΙΣΑΓΩΓΗ...3
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 01. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE α Autor: IVANA SRAGA Grafički urednik: Mladen Sraga BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραEMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE
Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότερατροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l)
ΑΤΟΜΙΚΑ ΤΡΟΧΙΑΚΑ Σχέση κβαντικών αριθµών µε στιβάδες υποστιβάδες - τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n,
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKEMIJSKA RAVNOTEŽA II
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 09 EMIJSA RAVNOTEŽA II Ravnoteže u otopinama elektrolita 2 dr. s. Biserka Tkalče dr. s. Lidija Furač EMIJSA RAVNOTEŽA II ONJUGIRANE
Διαβάστε περισσότεραPostupak rješavanja bilanci energije
Postupak rješavanja bilanci energije 1. Postaviti procesnu shemu 2. Riješiti bilancu tvari 3. Napisati potreban oblik jednadžbe za bilancu energije (zatvoreni otvoreni sustav) 4. Odabrati referentno stanje
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραA B C D. v v k k. k k
Brzina kemijske reakcije proporcionalna je aktivnim masama reagirajućih tvari!!! 1 A B C D v2 1 1 2 2 o C D m A B v m n o p v v k k m A B o C D p C a D n A a B A B C D 1 2 1 2 o m p n 1 2 n v v k k K a
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραKEMIJA SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU. Kristina Kučanda. ožujak 2015.
KEMIJA SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU Kristina Kučanda ožujak 2015. Autor: Kristina Kučanda streberica.gimnazijalka@yahoo.com prema: Ispitni katalog za državnu maturu u šk. god. 2013/2014., Kemija, NCVVO www.ncvvo.hr
Διαβάστε περισσότερα