15. (V B) skupina. N, P, As, Sb, Bi ns 2 np 3
|
|
- Θεόκλεια Κουρμούλης
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 15. (V B) skupina N, P, As, Sb, Bi ns 2 np 3
2 melti ng point/ o C boiling point/ o C ionization energy/ ev I II III IV V coval ent radius / nm ionic radius X 3+ / nm bond energy kj mol -1 koeficijent elektronegativnosti redoks potencijal / V dušik ,8 14,5 29,6 47,4 77,4 97,8 0, ,0 NO 3- /N 2 +1,25 fosfor ,0 19,7 30,2 51,4 65,0 0, ,11 H 2 PHO 3 /P -0,50 arsen subl. subl. 10,0 18,6 28,3 50,1 62,6 0,121 0, ,0 As4O6/As +0,23 antimon ,6 16,5 25,3 44,1 56,0 0,141 0,090-1,9 Sb(OH) 2+ /Sb +0,21 bizmut ,0 16,7 25,6 45,3 53,0 0,152 0,104-1,9 Bi(OH) 2+ /Bi +0,23 radijus atoma raste u skupini prema dolje, zbog popunjavanja unutrašnjih ljuski talište i vrelište raste prema dolje prva dva, N i P, su izraziti nemetali druga dva, As i Sb, su polumetali zadnji, Bi, je tipičan metal
3 talište / o C vrelište / o C Energija ionizacije / ev I II III IV V kovalentni radijus / nm ionski radijus X 3+ / nm energ. veze kj mol -1 koeficijent elektronegativnosti redoks potencijal / V dušik ,8 14,5 29,6 47,4 77,4 97,8 0, ,0 NO 3- /N 2 +1,25 fosfor ,0 19,7 30,2 51,4 65,0 0, ,11 H 2 PHO 3 /P -0,50 arsen subl. subl. 10,0 18,6 28,3 50,1 62,6 0,121 0, ,0 As4O6/As +0,23 antimon ,6 16,5 25,3 44,1 56,0 0,141 0,090-1,9 Sb(OH) 2+ /Sb +0,21 bizmut ,0 16,7 25,6 45,3 53,0 0,152 0,104-1,9 Bi(OH) 2+ /Bi +0,23 u skupini prema dolje smanjuje se prva energija ionizacije to se pojačava bazični karakter ne postoji samostalni pozitivni ion kod N i P ni u jednom agregatnom stanju a niti arsen ne pravi ion As 3+ velika razlika u elektronegativnosti N i ostalih uzrokuje i njegovo drugačije kemijsko ponašanje u odnosu na ostale elemente skupine monoatomni N 3- postoji samo u kristalnoj rešetki nekih nitrida
4 za stabilnu dvoatomnu vezu potrebno je da se spoje sva tri p- elektrona od svakog atoma pri sobnoj temperaturi to je moguće samo kod manjeg atoma dušika veličina atoma fosforu na sobnoj temperaturi onemogućuje višestruku vezu
5 white phosphorus P 4 (bijeli fosfor) molekula ima tetraedarsku strukturu, kut je 60 a ne 90 pa je preklapanje p-orbitala samo djelomično, posljedica je vrlo nestabilna molekula P n (crveni fosfor) ima vjerojatno lančastu strukturu
6 -arsen ima nestabilnu modifikaciju (žuti arsen) -molekula As 4 s tetraedarskom strukturom i stabilniju modifikaciju (sivi arsen) - slojevita struktura isto je i kod Sb, a Bi nema nestabilnu Bi 4 molekulu već samo stabilnu modifikaciju koja odgovara stabilnim modifikacijama antimona i arsena
7 Pregled spojeva elemenata V B skupine imaju stupnjeve oksidacije od -3 do +5 spojevi s parnim stupnjem oksidacije biti će nestabilni dušik pravi niz spojeva s višestrukom vezom koji nemaju analoga ni kod jednog od ostalih u skupini Spojevi s negativnim stupnjem oksidacije negativan stupanj oksidacije elementi Vb skupine mogu imati u spojevima s manje elektronegativnim elementima glavni su spojevi s vodikom: amonijak, NH 3, fosfin, PH 3, arsin, AsH 3, stibin SbH 3 i bizmutin BiH 3, svi su u plinovitom stanju
8 stabilan je samo amonijak u arsinu stibinu i bizmutinu ne bismo trebali arsenu, antimonu i bizmutu uopće dati stupanj oksidacije -3 zbog njihove manje elektronegativnosti od vodika, ali radi analogije i tradicije te spojeve ipak stavljamo zajedno zbog polarnosti molekule amonijak (piramidalna struktura) je vrlo dobro topljiv u vodi kiselost spojeva s vodikom raste prema dnu skupine unatoč vrlo slaboj kiselosti amonijaka od njega se izvode tri niza soli amidi, imidi i nitridi ovisno o broju zamijenjenih vodikovih atoma postoje fosfidi i arsenidi, a antimonidi i bizmutidi su s drugim metalima vise legure nego kemijski spojevi
9 samo N radi stupnj eve oksidacije -2 i -1 Stupanj oksidacije 0 redoks potencijali pokazuju da ni jedan od elemenata skupine nije reaktivan (izuzimajući nestabilne konfiguracije P 4 i As 4 ) dušik je plin s dvoatomnom molekulom i istom elektronegativnosću kao i klor, a puno je manje reaktivan, uzrok je složen način reagiranja dušika (mora angažirati tri elektrona) velika energija veze molekule N 2 koja se ne može obijasniti samo jakošću trostruke veze
10 Spojevi s pozitivnim stupnjem oksidacije N radi spojeve pozitivnog stupnja oksidacije s O, dok ostali rade i sa Cl i S +1 prave samo N i P, dusikov(i) oksid N 2 O i hiponitritna kiselina H 2 N 2 0 2, ne postoji P 2 O a postoji hipofosfitna kiselina HPH 2 O 2, formule kiselina su drugačije jer kod fosfora ne možemo očekivati dvostruku vezu +2 samo N pravi dušikov(ii) oksid koji je nestabilan
11 +3 svi elementi skupine rade ovaj stupanj oksidacije halogenidi su pretežno kovalentnog karaktera svi rade oksid X 2 O 3 osim što je N 2 O 3 stabilan samo na niskoj temperaturi oksidi P, As i Sb pišu se X 4 O 6 osim Bi izvode se iz tetraedarske strukture molekula P 4, As 4 i Sb 4 između svake X-X veze umetnut je jedan atom kisika
12 kiseli karakter ovih oksida opada u skupini prema dolje izrazito kiseli P 4 O 6 daje s vodom diprotonsku fosforastu (fosfitnu) kiselinu P 4 O 6 + 6H 2 O 4H 2 PHO 3 otapanjem As 4 O 6 dobivamo lagano kiselu reakciju koja se pripisuje arsenastoj (arsenitnoj) kiselini H 3 AsO 3, odnosno As(OH) 3 to je vrlo slaba kiselina koja s lužinom daje arsenite H 3 AsO 3 + 3OH - AsO H 2 O u reakcijama s jakim kiselinama ponaša se kao baza As(OH) 3 + H + As(OH) 2 +
13 Sb 4 O 6 se ne otapa u vodi i amfotemog je karaktera Bi 2 O 3 isključivo je bazičnog karaktera Sb 3+ i Bi 3+ hidrolizira u u vodi vjerojatno dajući antimonil SbO + i bizmutil, BiO + ione oksidacijska moć svih spojeva +3 raste od P do Bi sulfide stupnja oksidacije +3 rade As, Sb i Bi
14 +4 pripada oksidima dušika (N0 2 ), fosfora (P ), arsena (As ) i antimona (Sb ), N0 2 i As uvođenjem u vodu disproporcioniraju se na +3 i i +5 P uvođenjem u vodu daje hipodifosfatnu kiselinu H 4 P 2 O 6 koja se disproporcionira na fosforastu (fosfitnu) i fosfornu (fosfatnu) kiselinu +5 halogenidi su kovalentni spojevi, ne rade ih dušik i bizmut okside +5 čine svi elementi Vb skupine N P 4 O 10, As 2 O 5, Sb 2 O 5 i Bi 2 O 5
15 kiseline su dušična (nitratna), HNO 3, fosforna (fosfatna), (H 3 P0 4 ), arsenska, H 3 AsO 4, i heksahidroksoantimonat(v) kiselina, HSb(OH) 6 bizmutatna kiselina ne postoji, a spojevi bizmuta +5 su vrlo jaka oksidacijska sredstva mala vjerojatnost za postojanje orto-dušične kiseline (H 3 NO 4 ) radi malog N atoma meta-fosforna kiselina HP0 3 i orto-fosforna kiselina H 3 P0 4 što je centralni atom veći oko njega se može smjestiti više kisikovih atoma (kod antimona ih ima 6) jakost +5 kiselina opada od dušika do antimona ove kiseline i njihove soli osim fosforne oksidacijska su sredstva
16 stvarna iznimka nije fosforna kiselina nego dušična kiselina jer bi viši stupanj oksidacije trebao biti stabilniji kod nemetala HSb(OH) 6 + 2H + + 2e - Sb(OH) 3 + 3H 2 O H 3 AsO 4 + 2H + + 2e - H 3 AsO 3 + H 2 O H 3 PO 4 + 2H + + 2e - H 2 PHO 3 + H 2 O NO H + + 2e - HNO 2 + H 2 O E = V E = +0.58V E = V E = V velika energija veze molekule N 2 čini sve spojeve dušika endotermnim, nestabilnim i čak eksplozivnim
17 DUŠIK pretežni sastojak zraka (79%), u zemlji ima ga kemijski vezanog u obliku nitrata, u živim organizmima nalazi se u aminokiselinama, odnosno bjelančevinama dobiva se iz zraka ukapljivanjem ili uklanjanjem kisika iz zraka kemijskim putem
18 FIKSACIJA DUŠIKA Postupak kojim se elementarni dušik pretvara iz N 2 u amonijak Industrijsko fiksiranje - dobiva se sintezom iz elemenata (Haber-Boschov postupak) 3H 2 (g)+ N 2 (g) 2NH 3 (g) D r H = -92 kj g t Biološko fiksiranje - vezivanje dušika u biološkim sustavima uz pomoć enzima nitrogenaza N 2 (g) + 8e - + 8H + 2NH 3 (g) + H t Dušik je i osnovni biogeni element jer je sastojak biološki važnih spojeva: proteina, nukleinskih kiselina i drugih organskih spojeva
19 Dušik se ugrađuje u biomasu fotosintezom
20
21 Dušik je važan nutrijent
22
23 NO(g)
24
25 laboratorijski N dobivamo termičkim raspadanjem npr. amonijeva nitrita NH 4 NO 2 (s) N 2 (g)+ 2H 2 O(g) koristi se kao najjeftiniji inertni plin (nitril)
26 stupanj oksidacije -3 amonijak, NH 3, industrijski je najekonomičniji put za vezivanje atmosferskog dušika dobiva se sintezom iz elemenata (Haber-Boschov postupak) postupak se sastoji od 3H 2 (g)+ N 2 (g) 2NH 3 (g) Δ r H = -92 kj proizvodnja dušika i vodika čišćenje plinova za sintezu katalitička sinteza uz visoki p i T izdvajanje amonijaka iz smijese
27 najvažnija reakcija s amonijakom (komercijalno) je njegova katalitička oksidacija kisikom iz zraka u NO koja služi za dobivanje svih spojeva dušika pozitivnog stupnja oksidacije (Ostwaldov postupak) 4NH 3 (g)+5o 2 (g) 4NO(g) + 6H 2 O(g) D r H = kj/mol ANAMMOX je anaerobna oksidacija amonijaka uz pomoć bakterija Planktomicete (Planctomycetes) NH NO 2 N 2 + 2H 2 O 50% emisije dušika iz oceana otpada na ovu reakciju
28 Primjena: uklanjanje amonijaka iz otpadnih voda prvo se pola amonijaka oksidira u nitrit s amonijum oksidirajućom bakterijom 4NH O 2 2NH NO H + + 2H 2 O zatim se anammox oksidacijom dobije dušik NH NO 2 N 2 + 2H 2 O
29 NH 3 se najviše koristi za dobivanje amonijevih soli i nitrata koji se primjenjuju kao umjetna gnojiva u Solvayevu postupku dobivanje sode, u naftnoj industriji za neutralizaciju kiselih sastojaka NH 3 je najbolje poznato ne vodeno otapalo radi svoje dipolnosti koja proizlazi iz piramidalne molekule ima slabije vodikove veze između molekula nego voda (puno niže vrelište od vode i dielektričnu konstantu mnogo manju od vode) pa slabo otapa spojeve s čisto ionskim karakterom, ali porastom kovalentnog karaktera topljivost spojeva u tekućem amonijaku raste
30 otapa alkalijske i zemnoalkalijske metale, te neke lantanoide (posebno europij i iterbij), otopina alkalijskih metala u amonijaku provodi struju (kation je M +, a anion je solvatizirani elektron)
31 lako je topljiv u vodi NH 3 (g) + H 2 O NH 4 OH NH 4 OH NH OH - K B = mol dm -3 NH 3 (g) + H 2 O NH OH - K B = mol dm -3 postojanje nedisocirane molekule NH 4 OH nije utvrđeno neutralizacijom amonijaka kiselinama dobivamo tetraedarski ion NH 4 + (amonijev ion) NH 3 + H + NH 4 + amonijeve soli u vodenim otopinama zato daju kiselu reakciju NH 4 + NH 3 + H +
32 amonijeve soli se zagrijavanjem raspadaju amonijeve soli ne oksidirajućih kiselina (kiseline koje nemaju oksidacijsko djelovanje) raspadaju se na amonijak i kiselinu amonijeve soli oksidirajućih kiselina (kiseline koje imaju oksidacijsko djelovanje) raspadaju se tako da anion soli oksidira dušik iz -3 u elementarni dušik ili neki drugi viši stupanj oksidacije amonij-nitrat koristi se kao eksploziv
33 ako se atomi vodika zamjene metalom nastaju amidi, imidi i nitridi NH 3 H + + NH 2 - NH 2 - H + + NH 2- NH 2- H + + N 3- amidi imidi nitridi amidi se dobiju djelovanjem amonijaka na alkalijske i zemnoalkalijske metale, ionskog su karaktera 2Na(1) + 2NH 3 (g) 2NaNH 2 (s) +H 2 imidi su rijetki spojevi nitridi: ionski (s I i II skupinom), kovalentni (s XIII i IV) i metalni (s III, IV i V) osim bazičnih i kiselih svojstava amonijak ima i redukcijska svojstva
34 stupanj oksidacije -2 hidrazin, N 2 H 4, bezbojna tekućina, vrije na C u vodenim otopinama djeluje kao baza slabija od amonijaka i radi dva niza soli (hidrazinijeve soli) N 2 H 4 + H + N 2 H 5 + N 2 H H + N 2 H 6 2+
35 hidrazinijev nitrat je jači eksploziv od amonijeva nitrata u kiselom je jako ali vrlo sporo oksidacijsko sredstvo u lužnatom je izrazito redukcijsko sredstvo (reakcija srebrnog zrcala - redukcija amonijačne otopine Ag + -iona) služi kao važno raketno gorivo N 2 H 4 (1) + 2H 2 O 2 (1) N 2 (g) + 4H 2 O(g)
36 stupanj oksidacije -1 hidroksilamin, NH 2 OH, kao da je jedan atom vodika u amonijaku zamjenjen OH - skupinom, hidroksilamin ima bazična svojstva i radi hidroksilaminijeve soli NH 2 OH + H + NH 3 OH + najviše se koristi za dobivanje poliamida (sintetska vlakna) stupanj oksidacije -1/3 azidna kiselina, HN 3, i njene soli azidi azidna kiselina je slaba kiselina, vrije na 37 C, ekstremno je eksplozivna kao i mnoge njene soli Azidi formiraju i kovalentne i ionske spojeve sa metalima. Natrijev azid, NaN 3, je sol koja ima široku uporabu kao aktivator zračnih jastuka u automobilimaputem slijedeće reakcije: 2 NaN 3(s) 2 Na (s) + 3 N 2(g) azidi se koriste kao detonatori, npr. Pb(N 3 ) 2
37 stupanj oksidacije +1 didušikov oksid (dušikov (I) oksid), N 2 O, hipodušikasta (hiponitritna) kiselina,h 2 N 2 O 2 (ne nastaje reakcijom N 2 O i vode) N 2 O je plin bez boje i mirisa, slatkastog ukusa, male količine izazivaju smijeh (rajski plin), a veće količine uzrokuju opću anesteziju dobije se blagim zagrijavanjem amonijeva nitrata NH 4 NO 3 N 2 O(g) + 2H 2 O(g) molekula je linearni rezonantni hibrid, nije dipol pri višim temperaturama je jako oksidacijsko sredstvo, zagrijavanjem se raspada na dušik i kisik N 2 O(g) N 2 (g) + 1/2 O 2 (g)
38 N 2 O je staklenični plin puta moćniji od CO 2 duže je postojan u troposferi od CO 2, a u stratosferi uslijed fotodegradacije ima destruktivan utjecaj na ozonski sloj 45 % emisije N 2 O u atmosferu potiče iz oceana
39 stupanj oksidacije +2 dušikov(ii) oksid (dušik monoksid), NO može se dobiti spajanjem elemenata N 2 (g)+o 2 (g) 2NO(g) D r H = 180 kj/mol odvija se uz pomoć električnog luka na preko 2700 C danas se dobiva isključivo Ostwaldovim postupkom (katalitičkom oksidacijom amonijaka kisikom iz zraka) laboratorijski se dobiva redukcijom razrijeđene dušične kiseline bakrom ili živom (metalima s pozitivnim redoks potencijalom) 3Cu(s) + 8H + + 2NO 3-3Cu NO(g) + 4H 2 O
40 bezbojan je i otrovan plin, termički stabilan unatoč molekuli s neparnim brojem elektrona, paramagnetičan na zraku oksidira u NO 2 2NO(g)+O 2 (g) 2NO 2 (g) gubitkom jednog elektrona prelazi u vrlo stabilni nitrozil kation, NO +, koji pravi niz soli s metalima pravi komplekse ili kao NO + ili kao neutralna molekula NO (analitički dokaz za nitrate je smeđi [FeNO] 2+ )
41 stupanj oksidacije +3 dušikovi(iii) halogenidi nitrozil spojevi dušikov(iii) oksid dušikasta kiselina i njene soli dušikovi halogenidi nastaju reakcijom odgovarajučeg halogena s amonijakom NH 3 + 3X 2 NX 3 + 3HX najstabilniji je NF 3, bromid i jodid bi trebali zvati halogen nitridima jer je dušik elektronegativniji od Br i I nitrozil spojevi nitrozil halogenidi: NOF, NOC1 i NOBr sva tri su plinovi
42 dobiju se djelovanjem odgovarajućeg halogena na dušikov(ii) oksid NOCl se koristi kod organskih reakcija kao sredstvo za oksidiranje, kloriranje i uvođenje atoma dušika u organske spojeve dušikov(iii) oksid, ili didušik trioksid, N 2 O 3, postoji samo kao čvrsta tvar modre boje, s talištem -112 C, može se smatrati i nitrozil nitritom - NONO 2 u tekućem stanju je djelomično disproporcioniran 2N 2 O 3 2NO 2 (ili N 2 O 4 ) + 2NO(g) u plinovitom stanju je sasvim disproporcioniran na dušikov(ii) i dušikov(iv) oksid lako se disproporcionira radi nestabilne veze između dva atoma dušika, otapanjem u lužini prelazi u nitrite N 2 O 3 + 2OH - 2NO H 2 O
43 dušikasta kiselina (nitritna kiselina) nastaje otapanjem N 2 O 3 u vodi N 2 O 3 + H 2 O 2HNO 2. djelovanjem kiseline na otopinu nitrita NO 2- +H + HNO 2 nepostojana je i razlaže se na više načina 3HNO 2 H + + NO NO(g) + H 2 O 2HNO 2 NO(g) + NO 2 (g)+ H 2 O HNO 2 je slaba kiselina (K A = ) i njene soli u vodi radi hidrolize djeluju lužnato NO H 2 O HNO 2 + OH -
44 nitriti se mogu još dobiti zagrijavanjem nitrata 2NaNO 3 (1) 2NaNO 2 (1) + O 2 (g) ili redukcijom nitrata ugljikom ili olovom NaNO 3 (s) + Pb(s) NaNO 2 (s) + PbO(s) nitrit ion lako pravi komplekse, postoje dvije vrste nitrito-kompleksi M-O-N=O, npr. kalijev heksanitrokobaltat(iii) koji služi kao analitički dokaz K +, odnosno NO 2 - -iona nitro-kompleksi M - NO 2, su rijetki i nestabilni dušikasta kiselina u kiselom i nitriti u lužnatom mogu biti i oksidacijska i redukcijska sredstva
45 stupanj oksidacije +4 dušikov(iv) oksid (dušik dioksid), NO 2 i didušik tetroksid, N 2 O 4 smeđ bezbojan 2NO 2 (g) N 2 O 4 (g) otapanjem u vodi disproporcionira 3NO 2 (g) +H 2 O 2H + + 2NO NO(g)
46 stupanj oksidacije +5 dušikov(v) oksid, dušična (nitratna) kiselina i njene soli nitril spojevi (odvode od kationa NO 2+ ) dušikov(v) oksid ili didušikov pentoksid (N 2 O 5 ) (u krutom stanju je sol NO 2 NO 3 nitril nitrat) iznad 0 C raspada se N 2 O 5 (s) N 2 O 4 (g) + 1/2 O 2 (g) s vodom burno reagira dajući dušičnu (nitratnu) kiselinu, HNO 3, najvažniji dušikov spoj pokraj amonijaka čista nitratna kiselina nije osobito stabilna već se raspada 4HNO 3 2H 2 O+ 4NO 2 (g) + O 2 (g) (smeđa boja od NO 2 )
47 čista dušična kiselina nije osobito stabilna već se raspada 4HNO 3 2H 2 O+ 4NO 2 (g) + O 2 (g) smeđa boja koncentrirane HNO 3 potiče od NO 2 Razrijeđena dušična kiselina se može koncentrirati do 68%-tne azeotropne smjese koja se dalje može koncentrirati samo uz pomoć dehidratacijskog sredstva kao što je sumporna kiselina
48 postupak dobivanja iz amonijaka može se prikazati jednadžbama 4NH 3 (g) + 5O 2 (g) 4NO(g) + 6H 2 O(g) 2NO(g) + O 2 (g) 2NO 2 (g) 3NO 2 (g) + H 2 O 2H + + 2NO NO(g) laboratorijski postupak je djelovanje sulfatne kiseline na natrijev nitrat NaNO 3 (s) + H + + HSO 4 HNO 3 (g) + NaHSO 4 grijanjem se reakcija pomiče u desno smjesa sulfatne i nitratne kiseline (NO 2 HSO 4 nitrilov hidrogensulfat) je smjesa za nitriranje i koristi se u organskim sintezama
49 HNO 3 je jaka kiselina jer u vodi potpuno disocira pokazuje i bazna svojstva jer može adirati proton (H 2 NO 3+ ) djelovanjem HNO 3 na metale, njihove okside, hidrokside i karbonate nastaju nitrati 3Ag(s)+ NO 3- + H + 3Ag + + NO(g) + 2H 2 O FeO + 2H + +2NO 3 - Fe NO H 2 O CaCO 3 (s) + 2H + +2NO 3 - Ca NO H 2 O+ CO 2 (g) dušična kiselina otapa sve metale osim zlata, platine, iridija i rodija, a neki metali se pasiviraju u koncentriranoj dušičnoj kiselini iako se otapaju u razrijeđenoj (npr. Al, Fe, Cr) svi normalni nitrati su u vodi lako topljivi
50 dušićna kiselina i nitrati su u kiselom mediju jaka oksidacijska sredstva, dok je u alkalnom mediju to djelovanje znatno slabije 2NO H + + 2e - N 2 O 4 (g) + 2H 2 O NO H + + 2e - HNO 2 + H 2 O NO H + + 3e- NO(g) + 2H 2 O 2NO H + + 8e - N 2 O(g) + 5H 2 O 2NO H + + l0e - N 2 (g) + 6H 2 O NO H + + 6e - NH 3 OH + + 2H 2 O 2NO H e - N 2 H H 2 O NO H + + 8e - NH H 2 O NO H 2 O + 2e - NO OH - E = V E = V E = V E = V E = V E = V E _ V E = V E = V 2 NO H 2 O + 8e - N 2 O(g) + 10OH - E = V 2NO H 2 O+10e - - N 2 (g) +12OH - E = V
51 ostali spojevi dušika pseudohalogenidi pseudohalogeni. cijanidi CN - dicijan (CN) 2 tiocijanat SCN - tiocijan (SCN) 2 selenocijanati SeCN - selenocijan Se(CN) cijanat OCN - izocijanat NCO - azidi N - 3 ponašaju se slično halogenidima i halogenima, npr.: Cl 2 + 2OH - C1 - + C1O - + H 2 O (CN) 2 + 2OH - CN - + OCN - + H 2 O
52 najvažniji su cijanidi, cijanovodik (HCN) je vrlo otrovan plin mirisa gorkih badema, krvni otrov (ne smije doći na rane) cijanidi rade cijano komplekse npr. [Fe(CN) 6 ] 3-, [Fe(CN) 6 ] 4-, [Ag(CN) 2 ] -, [Pt(CN) 4 ] 2-...
53 tiocijanati također prave komplekse, SCN - je reagens za dokaz Fe 3+ nastaje [Fe(SCN) 6 ] 3- karakteristične crvene boje Fe SCN - [Fe(SCN) 6 ] 3-
54 Fosfor - grčki Φωσφόρος - nosač svjetla otkrio ga je njemački alkemičar Hennig Brand g. Alkemičar, u potrazi za kamenom mudrosti, Joseph Wright 1717.
55 rasprostranjeniji je od dušika, ali nigdje ne dolazi u elementarnom stanju već kao fosforit - sadrži fosfor kao kalcijev fosfat, Ca 3 (PO 4 ) 2, razne vrste apatita sadrže fosfor kao kalcijev fluorid fosfat, Ca 5 (PO 4 ) 3 F, kalcijev klorid fosfat, Ca 5 (PO 4 ) 3 C1, ili kalcijev hidroksid fosfat, Ca 5 (PO 4 ) 3 OH maseni udio kalcijevog fosfata u kostima je oko 60% sadrže ga izmetine ptica (guano)
56
57
58 Elementarni fosfor dobiva se isključivo žarenjem kalcijeva fosfata (rudnici u Floridi i Sjevernoj Africi) sa silicijevim(iv) oksidom i ugljikom u električnim pećima pri temperaturi 1573 K: 2Ca 3 (PO 4 ) 2 (s) + 6SiO 2 (s) + 10C(s) 6CaSiO 3 (l) + 10CO(g) + P 4 (g) ili 4 Ca 5 (PO 4 ) 3 F(s) + 18 SiO 2 (s) + 30 C(s) 3 P 4 (g) + 30 CO(g) + 18 CaSiO 3 (l) + 2 CaF 2 (l)
59 Prosječna odrasla osoba ima 0.7 kg fosfora, od čega je 85-90% prisutno u kostima i zubima, a ostatak u DNA, RNA, ATP i fosfolipidima Hidroksiapatit je osnovni sastojak kostiju zubne cakline Fluoridizacija vode povećava otpornost zubi jer dovodi do djelomične konverzije hidroksiapatita u tvrđi fluoroapatit Ca 5 (PO 4 ) 3 OH (s) + F Ca 5 (PO 4 ) 3 F(s) + OH
60 stupanj oksidacije -3 fosfin, PH 3 slabija baza od amonijaka, od bazičnih svojstava odvode se fosfonijeve soli (PH 4 X) od kojeg su poznati samo halogenidi od kiselih svojstava odvode se soli fosfidi stupanj oksidacije +1 Fosfinska (hipofosfitna) kiselina i njene sol HPH 2 O 2 HPH 2 O 2 H + + PH 2 O 2 - K k = 10-2 mol dm -3
61 stupanj oksidacije +3 trihalogenidi fosfora (PF 3, PC1 3, PBr 3 i PJ 3 ) i miješani halogenidi (npr. PF 2 C1 i PFC1 2 ) fosforov(iii) oksid, P 4 O 6, fosforasta (fosfitna) kiselina, H 2 PHO 3, i njene soli fosforov(iii) oksid nastaje izgaranjem fosfora s nedovoljno zraka H 2 PHO 3 nastaje ako na fosforov(iii) oksid djelujemo hladnom vodom: P 4 O 6 (s) + 6H 2 O 4H 2 PHO 3 čista kiselina se kao i njena vodena otopina, zagrijavanjem razlaže na fosfin i fosfornu kiselinu: 4H 2 PHO 3 PH 3 (g) + 3H 3 PO 4
62 H 2 PHO 3 diprotonska je kiselina (umjereno jaka) koja ionizira u dva stupnja i daje dva niza soli hidrogenfosfite i fosfite: H 2 PHO 3 H + + HPHO 3 - K 1 = mol dm -3 HPHO 3 - H + + PHO 3 2- K 2 = mol dm -3 Fosforasta kiselina i fosfiti mogu se reducirati na hipofosforastu kiselinu (HPH 2 O 2 ) odnosno hipofosfite i tada imaju oksidacijska svojstva, ali redukcijska svojstva su im mnogo jače izražena u kiselim, a pogotovo u lužnatim otopinama: PHO OH - PO H 2 O + 2e - H 2 PHO 3 + H 2 O H 3 PO 4 + 2H + + 2e - E = +1.05V E = +0.28V Svi alkalijski fosfiti lako su topljivi u vodi, a zemnoalkalijski nešto manje. Najvažnije su natrijeve soli: NaHPHO 3 i Na 2 PHO 3 (antiseptici)
63 stupanj oksidacije +4 fosforov(iv) oksid, P 4 O 8, i hipodifosforna kiselina, H 4 P 2 O 6, neočekivano stabilni spojevi P 4 O 8 + 6H 2 O 2H 2 PHO 3 + 2H 3 PO 4 H 4 P 2 O 6 + H 2 O H 2 PHO 3 + H 3 PO 4
64 stupanj oksidacije +5 pentahalogenidi (obični i mješoviti), fosforov(v) oksid, P 4 O 10, fosforna kiselina, H 3 PO 4 i njene soli fosfor(v) oksid nastaje izgaranjem fosfora s dovoljnom količinom zraka: P 4 (s)+5o 2 (g) P 4 O 10 (g) fosforna kiselina može se dobiti reakcijom između fosforova(v) oksida i dovoljno vode: P 4 O 10 (S) + 6H 2 O 4H 3 PO 4
65 % Vodena otopina fosforne kiseline djeluje kao triprotonska kiselina i daje tri niza soli (dihidrogenfosfate, H 2 PO 4- ; hidrogenfosfate, HPO 4 2- ; fosfate, PO 4 3- ): H 3 PO 4 H + + H 2 PO 4 - K 1 = mol dm -3 H 2 PO 4 - H + + HPO 4 2- K 2 = mo1 dm -3 HPO 4 2- H + + PO 4 3- K 3 = mol dm -3 raspodjela fosfata u ovisnosti o ph
66 % otopine dihidrogenfosfata su slabo kisele, hidrogenfosfata slabo bazične, a fosfata izrazito bazične dihidrogenfosfati su lako topljivi u vodi za razliku od hidrogenfosfata i fosfata kalcijev dihidrgenfosfat koristi se kao umjetno gnojivo (superfosfat) kao i amonijev hidrogenfosfat i amonijev dihidrogenfosfat za pripremu pufera u području staničnog ph koristi se smjesa Na 2 HPO 4, NaH 2 PO 4, i odgovarajućih kalijevih soli raspodjela fosfata u ovisnosti o ph
67
68 Ionske vrste anorganskog fosfora u morskoj vodi
69 Kondenzacijom (na višim temperaturama) se molekule fosforne kiseline spajaju uz izdvajanje vode u različite metafosfatne kiseline (HPO 3 ) n Metafosfati postoje kao polimerni ioni u obliku: lanca
70 difosfat, P 2 O 7 4- (pirofosfat) i trifosfat, P 3 O 10 5, u vodi hidroliziraju: P 2 O H 2 O 2 HPO 4 2 PP i + H 2 O 2 P i (skraćeno pisanje u biologiji) Dodatak hrani E450, sredstva za reguliranje kiselosti, tretiranje brašna, podmazivanje, oblikovanje, emulgatori, stabilizatori i sekvestranti Sekvestranti su tvari koje u hrani vezuju ione određenih metala i čine ih neaktivnima.
71 u obliku prstena, trimetafosfat ion natrijev heksametafosfat Polifosfati kompleksiraju Ca 2+ i Mg 2+ ione i tako mekšaju vodu calgon (calcium gone) - prvotno natrijev heksametafosfat (Grahamova sol) - danas smjesa zeolita i polikarboksilata
72 Adenozin trifosfat, (ATP) molekula koju organizmi koriste za pohranu energije. Sastoji se od tri dijela: molekule šećera (riboze), adeninske baze (vezani prstenovi ugljikovih i dušikovih atoma) fosfatnog lanca koji je ključ za aktivnost ATP-a.
73 Za svoje aktivnosti stanica troši energiju koju je pohranila u fosfatne veze oslobađajući je pomoću hidrolize ATP + H 2 O ADP + H 3 PO 4 + energija Molekula koja nastaje kao produkt ove reakcije je adenozin difosfat (ADP) koji također može otpustiti krajnju fosfatnu grupu reducirajući se u adenozin monofosfat (AMP). Ova reakcija također oslobađa kemijsku energiju.
74 Kod fotosinteze Reakcija ovisna o svjetlu - pretvara se svjetlosna energija u kemijsku proizvode se ATP i NADP (nikotinamid adenin dinukleotid fosfat) 3ADP + 3P i + 2H 2 O + 2NADP + + energija svjetla 3ATP + 2NADPH + 2H + +O 2 (Pi = anorganski fosfor) Reakcija neovisna o svjetlu (Calvinov ciklus) - ATP daje energiju, a NADPH elektrone za redukciju CO 2 u glukozu 3 CO NADPH + 5 H 2 O + 9 ATP gliceraldehid-3-fosfat (G3P) + 2 H NADP ADP + 8 P i
75 Arsen u prirodi se javlja obično u obliku sulfida, dobiva se prženjem sulfida, pri čemu ovi prelaze u oksid, a zatim se oksid reducira ugljikom: 2As 2 S 3 (s) + 9O 2 (g) As (g) + 6SO 2 (g) As 4 O 6 (s) + 6C(s) As 4 (g) + 6CO(g) arsin, AsH 3, jedan je od najjačih anorganskih otrova (miriše na česnjak) arsenov(iii) oksid djelomično se otapa u vodi i nastaje arsenasta (arsenitna) kiselina, H 3 AsO 3, koja nije poznata u čistom stanju, nego u vodenim otopinama, ona je triprotonska kiselina i daje tri niza soli
76 arsenska kiselina, H 3 AsO 4, dobiva se oksidacijom arsenovih(iii) spojeva, najčešće oksidacijom As 4 O 6 s konc. HNO 3 : As 4 O 6 (s) + 8H + + 8NO H 2 O 4H 3 AsO 4 + 8NO 2 (g) H 3 AsO 4 slaba je triprotonska kiselina i daje tri niza soli. ako H 2 S uvodimo u jako kisele otopine arsenske kiseline, taloži se žuti arsenov(v) sulfid, As 2 S 5 : 2H 3 AsO 4 + 5H 2 S(g) As 2 S 5 (s) + 8H 2 O
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραVodik. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Vodik Najzastupljeniji element u svemiru (maseni udio iznosi 90 %) i sastavni dio Zvijezda. Na Zemlji je po masenom udjelu deseti element po zastupljenosti. Zemljina gravitacija premalena je da zadrži
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραN u elementarnom stanju 78,4 vol% (75,5 mas.%) atmosfere. As, Sb, Bi malo zastupljeni u obliku sulfidnih minerala
GRUPA AZOTA GRUPA AZOTA Pniktogeni zagušljivci N u elementarnom stanju 78,4 vol% (75,5 mas.%) atmosfere P u obliku fosfornih minerala apatita Ca 5 (PO 4 ) 3 X (X = F,Cl, OH) As, Sb, Bi malo zastupljeni
Διαβάστε περισσότερα16. skupine. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Elementi 16. skupine Elementi 16. skupine nazivaju se halkogenim elementima (grč. chalkós + génesis tvore rude ), jer su sastavni dio ruda (Cu-, Zn-, Fe-, Pb-, Hg-; kao sulfidi, oksidi, selenidi, teluridi
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραHeterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima
Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραKEMIJSKA RAVNOTEŽA II
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 09 EMIJSA RAVNOTEŽA II Ravnoteže u otopinama elektrolita 2 dr. s. Biserka Tkalče dr. s. Lidija Furač EMIJSA RAVNOTEŽA II ONJUGIRANE
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραC kao nukleofil (Organometalni spojevi)
C kao nukleofil (Organometalni spojevi) 1 Nastajanje nukleofilnih C atoma i njihova adicija na karbonilnu grupu Ukupan proces je jedan od najkorisnijih sintetskih postupaka za stvaranje C-C veze 2 Priroda
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραŠTO JE ANORGANSKA KEMIJA? Organska kemija je definirana kao kemija ugljikovodikovih spojeva i njihovih derivata Ali što je s CO, CO 2 ili HCN..
ŠTO JE ANORGANSKA KEMIJA? Organska kemija je definirana kao kemija ugljikovodikovih spojeva i njihovih derivata Ali što je s CO, CO 2 ili HCN.. Anorganska kemija se može najkraće definirati kao sve ostalo
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραEMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE
Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραKEMIJSKA RAVNOTEŽA II
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 08 EMIJSA RAVNOTEŽA II Ravnoteže u otopinama elektrolita 1 dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač EMIJSA RAVNOTEŽA II -
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραKERAMIKA, BETON I DRVO
VJEŽBE: četvrtak, 12:15-14:00 KERAMIKA, BETON I DRVO Vježba 1. Ionske i kovalentne strukture Prof.dr.sc. Lidija Ćurković STRUKTURA ČVRSTIH (krutih) TVARI ovisi o: 1. VRSTI VEZA IZMEĐU STRUKTURNIH JEDINICA
Διαβάστε περισσότεραOtopine elektrolita. elektroliti tvari koje kada su rastaljene ili otopljene u vodi provode struju pomoću jona
Otopine elektrolita elektroliti tvari koje kada su rastaljene ili otopljene u vodi provode struju pomoću jona ioni (gr. oni koji putuju ) električki pozitivno i negativno nabijene čestice, nastaju raspadanjem
Διαβάστε περισσότερα13. skupine. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Elementi 13. skupine U 13. skupini periodnog sustava nalaze se sljedeći elementi: bor (B), aluminij (Al), galij (Ga), indij (In) i talij (Tl). B je polumetal, dok su ostali elementi metali. U elementarnom
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα3. Υπολογίστε το μήκος κύματος de Broglie (σε μέτρα) ενός αντικειμένου μάζας 1,00kg που κινείται με ταχύτητα1 km/h.
1 Ο ΚΕΦΑΛΑΙΟ ΑΣΚΗΣΕΙΣ 1. Ποια είναι η συχνότητα και το μήκος κύματος του φωτός που εκπέμπεται όταν ένα e του ατόμου του υδρογόνου μεταπίπτει από το επίπεδο ενέργειας με: α) n=4 σε n=2 b) n=3 σε n=1 c)
Διαβάστε περισσότερα17. skupine. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Elementi 17. skupine Elementi 17. skupine nazivaju se halogenim elementima (grč.-háls + génesis tvorac soli ). U prirodi se nalaze kao soli. Halogeni elementi su nemetali: fluor (F), klor (Cl), brom (Br),
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραUKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA
ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE II razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test regledala/regledao...... Podgorica,... 008. godine 1. Izračunati steen disocijacije slabe kiseline, HA, ako je oznata analitička koncentracija
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραKiselo-bazne ravnoteže
Uvod u biohemiju (školska 2016/17.) Kiselo-bazne ravnoteže NB: Prerađena/adaptirana prezentacija američkih profesora! Primeri kiselina i baza iz svakodnevnog života Arrhenius-ova definicija kiselina i
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραKiselo bazni indikatori
Kiselo bazni indikatori Slabe kiseline ili baze koje imaju različite boje nejonizovanog i jonizovanog oblika u rastvoru Primer: slaba kiselina HIn(aq) H + (aq) + In (aq) nejonizovani oblik jonizovani oblik
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραčilska šalitra) Fosfor u litosferi u obliku fosfornih minerala: najvažniji iz grupe apatita Ca 5 šalitra, NaNO 3 ) 3 (PO 4
15. GRUPA PERIDG SISTEMA 15. GRUPA PERIDG SISTEMA Azot najrasprostranjeniji element u atmosferi 78 vol.% atmosfere mala zastupljenost u litosferi (K 3 šalitra, a 3 čilska šalitra) Fosfor u litosferi u
Διαβάστε περισσότεραAlkalijski i zemnoalkalijski metali
Elementi 1. i 2. skupine Sljedeći faktori utječu na svojstva alkalijskih i zemnoalkalijskih elemenata : Alkalijski i zemnoalkalijski metali elektronska konfiguracija veličina atoma i iona energija ionizacije
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραNapomena: Zadaci za DZ su označeni plavom bojom!
DODATNI ZADACI ZA DOMAĆU ZADAĆU I VJEŽBU (uz Seminar 05 i 06) Napomena: Zadaci za DZ su označeni plavom bojom! 1. Koliko je grama fosforne kiseline i kalcijeva hidroksida potrebno za dobivanje 100 g kalcijeva
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραGRUPA HALOGENA. Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z
Halogeni oni koji lako grade soli (oznaka X) Rasprostranjenost im opada sa porastom Z Zbog velike reaktivnosti ne nalaze se u elementarnom stanju F mineral fluorit CaF 2 Cl morskavodau obliku soli I jedini
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA
SADRŽAJ PREDMETA PREDAVANJA ~ PRINCIPI HEMIJSKE RAVNOTEŽE ~ KISELINE, BAZE I SOLI RAVNOTEŽA U VODENIM RASTVORIMA ~ RAVNOTEŽA U HETEROGENIM SISTEMIMA SLABO RASTVORLJIVA JEDINJENJA ~ KOORDINACIONA JEDINJENJA
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραIMOBILIZACIJA AKTIVNIH TVARI ZA BIOLOŠKO PREPOZNAVANJE
IMBILIZACIJA AKTIVI TVARI ZA BILŠK PREPZAVAJE EZIMI ATITIJELA RECEPTRI MIKRRGAIZMI ŽIVTIJSKE ILI BILJE STAICE ŽIVTIJSKA I BILJA VLAKA KLJUČI PRCES PRI IZRADI BISEZRA IMBILIZACIJA BILŠKE TVARI - AJČEŠĆE
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραPut pentoza fosfata. B. Mildner. Put pentoza fosfata
Put pentoza fosfata B. Mildner Put pentoza fosfata Svrha ovog puta je: A) da se stanici omogući dovoljno NADPH, koji služi kao reducens u biosintetskim reakcijama kao i u zaštiti stanica od kisikovih radikala.
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραVježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραΘέματα Ανόργανης Χημείας Γεωπονικής ΓΟΜΗ ΑΣΟΜΩΝ
Θέματα Ανόργανης Χημείας Γεωπονικής 1 ΓΟΜΗ ΑΣΟΜΩΝ 1. α) Γχζηε ηζξ ααζζηέξ ανπέξ μζημδυιδζδξ ημο δθεηηνμκζημφ πενζαθήιαημξ ηςκ αηυιςκ Mg (Z=12), K (Z=19), ηαζ Ag (Ε=47). Δλδβήζηε ιε ηδ εεςνία ηςκ ιμνζαηχκ
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραSTVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Διαβάστε περισσότεραΚεφάλαιο 1. Έννοιες και παράγοντες αντιδράσεων
Κεφάλαιο 1 Έννοιες και παράγοντες αντιδράσεων Σύνοψη Το κεφάλαιο αυτό είναι εισαγωγικό του επιστημονικού κλάδου της Οργανικής Χημείας και περιλαμβάνει αναφορές στους πυλώνες της. Ειδικότερα, εδώ παρουσιάζεται
Διαβάστε περισσότεραUvod u anorgansku kemiju Poglavlje
Poglavlje Ključni pojmovi esencijalni elementi homeostaza polumjer atoma energija ionizacije afinitet prema elektronu relativni koeficijent elektronegativnosti 1 Ciljevi Uvod u anorgansku kemiju Definirati
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKemijska ravnoteža. dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju
Kemijska ravnoteža Svaka povratna ili reverzibilna reakcija može se općenito prikazati sljedećom jednadžbom: m A + n B o C + p D. v = k [A] m [B] n v = k [C] o [D] p U trenutku kada se brzine reakcije
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραO ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola)
ili S kao nukleofili-acetali, ketali i hidrati (Adicija alkohola, vode, adicija tiola) 1 Adicija alkohola 2 AETALI I PLUAETAL AETALI 3 Adicijom jednog mola alkohola na mol aldehida ili ketona nastaje poluacetal
Διαβάστε περισσότεραPripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA
Pripremila i uredila: Doc. dr. sc. Blaženka Foretić OSNOVE KEMIJSKOG RAČUNANJA Relativna skala masa elemenata: atomska jedinica mase 1/12 mase atoma ugljika C-12. Unificirana jedinica atomske mase (u)
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραA B C D. v v k k. k k
Brzina kemijske reakcije proporcionalna je aktivnim masama reagirajućih tvari!!! 1 A B C D v2 1 1 2 2 o C D m A B v m n o p v v k k m A B o C D p C a D n A a B A B C D 1 2 1 2 o m p n 1 2 n v v k k K a
Διαβάστε περισσότεραRESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)
RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPT ISPITIVANJE PENETRANTIMA
FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραpanagiotisathanasopoulos.gr
. Παναγιώτης Αθανασόπουλος Χηµικός ιδάκτωρ Παν. Πατρών. Οξειδοαναγωγή Παναγιώτης Αθανασόπουλος Χημικός, Διδάκτωρ Πανεπιστημίου Πατρών 95 Χηµικός ιδάκτωρ Παν. Πατρών 96 Χηµικός ιδάκτωρ Παν. Πατρών. Τι ονοµάζεται
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ. Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ
ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ e-mail: info@iliaskos.gr www.iliaskos.gr 1 57 1.. 1 kg = 1000 g 1 g = 0,001 kg 1
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραSupstituisane k.k. Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi. Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori
Supstituisane k.k. Značaj Sinteza Aminokiseline Biodegradabilni polimeri Peptidi Industrijska primena Aminokiseline Stočarstvo Hiralni katalizatori Hidroksikiseline Kozmetička industrija kreme Biološki
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραOsnove biokemije Seminar 2
Osnove biokemije Seminar 2 B. Mildner Rješenje zadaće 1.(zadaća od 4. 3. 2014) 1. D 11. C 2. C 12. B 3. B 13. C 4. B 14. B 5. C 15. D 6. D 16. A 7. A 17. C 8. B 18. D 9. D 19. A 10. C 20. C 1 1. Za vodu
Διαβάστε περισσότερα