CHLOROPHYTA. Zelene alge
|
|
|
- Μελέαγρος Γιάνναρης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Zelene alge
2 zelene alge (gr. khloros = zelen, phyton = biljka) prisutni svi morfološki oblici talusa, osim jednoćelijskog rizopodijskog talusa hlorofili a i b, karotenoidi samo kod zelenih sifonalnih: sifinoksantin i sifonein rezervna supstanca skrob u hloroplastu hloroplast primarnom endosimbiozom najveći broj kosmopoliti slatkovodnog rasprostranjenja, ali i u morima i terestričnim ekosistemima
3 GRAĐA ĆELIJE većina ćelija - kokoidnog tipa: ćelijski zid citoplazma sa organelama vakuola ĆELIJSKI ZID često višeslojan: amorfni matriks različitog polisaharidnog sastava mikrofibrili različit raspored i orijentacija, celulozni ili ksilani i manani (Caulerpales) prožet CaCO3 (kalcifikovan) kristali aragonita
4 CITOPLAZMA u tankom sloju uz ćelijski zid citoplazmatične niti ( mostići ) prolaze kroz vakuolu i povezuju delove citoplazme odsustvo plazmodezmi kod sifonokladalnih jedro sa jedarcem sifonalne i sifonokladalne višejedarne Goldžijev aparat luči polisaharide koji učestvuju u izgradnji ćelijskog zida
5 hloroplasti nastali primarnom endosimbiozom sitni i brojni ili krupni i malobrojni, zvezdasti, trakasti, spiralno uvijeni, sočivasti,... dvoslojni omotač i tilakoidi u grupama (3-5) ne obrazuju grane hlorofili a i b, karotenoidi (β-karoten, ksantofil lutein), kod Siphonophyceae - sifonoksantin i sifonein
6 astaksantin (karoten) ćelija vatreno crvene boje, akumulira se u nepovoljnim uslovima (deficit azota, visoka insolacija, hipersalinitet) Haematococcus sp. - cista
7 monadne ćelije omotač pelikula ili hlamis, imaju kontraktilnu vakuolu, kreću se parnim bičevima Goldži hlamis bičevi vakuola dinein mehanoenzim, hidrolizuje ATP i oslobađa E potrebnu za pomeranje biča skrob Chlamydomonas sp. pirenoid
8 pirenoid u hloroplastu, sa ili bez skrobnih zrna skrob - rezervna supstanca u stromi hloroplasta pirenoid OBNOVITI gimnoplasti građa biča aksonema, bazalno telo, korenovi tipovi bičeva tipovi kretanja algi (bičevima i sluz kroz ć. zid)
9 GRAĐA TALUSA: 1 Jednoćelijski monadni (1) hemimonadni (2) kokoidni (3) kolonijski monadne jedinke 2 Chlamydomonas sp. kokoidne jedinke cenobijski sifonalni sifonokladalni Tetraspora sp. Chlorella sp. 3
10 GRAĐA TALUSA: jednoćelijski monadni hemimonadni kokoidni kolonijski monadne jedinke (1) kokoidne jedinke (2) cenobijski (3) sifonalni sifonokladalni Volvox sp. 1 2 Botryococcus sp. Coelastrum sp. 3
11 GRAĐA TALUSA: 1 jednoćelijski monadni hemimonadni kokoidni kolonijski monadne jedinke kokoidne jedinke cenobijski sifonalni (1) sifonokladalni (2) Codium bursa 1 Codium tomentosum Cladophora sp. 2
12 GRAĐA TALUSA : 2 višećelijski trihalni negranati (1) granati (2) heterotrihalni parenhimski 1 Bulbochaete sp. Ulothrix sp.
13 GRAĐA TALUSA : 1 višećelijski trihalni negranati granati heterotrihalni (1) parenhimski (2) 2 Draparnaldia sp. Ulva sp.
14 RAZMNOŽAVANJE VEGETATIVNO prisutni svi oblici u zavisnosti od građe talusa i specifični oblici (akinet, krtolice i puzeći kauloid) SPORULATIVNO: planosporama prisutni svi tipovi pokretnih spora aplanosporama pravim aplanosporama i autosporama PONOVITI TIPOVE VEGETATIVNOG I SPORULATIVNOG RAZMNOŽAVANJA
15 POLNO: izogamija heterogamija oogamija hologamija konjugacija smena jedrovih faza: zigotska gametska CHLOROPHYTA spajanje gameta spajanje celih ćelija ili sadržaja ćelija sporalna (intermedijarna) smena generacija izomorfna i heteromorfna
16 EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE najveći broj u vodi, ali su zastupljene i u različitim terestričnim ekosistemima oko 90% živi u različitim tipovima slatkih voda značajni u fitoplanktonskoj zajednici i makrofitobentosu mora i slatkih voda epifitske i epizoične, endolitske na površini različitih podloga (kore drveta, zida kamena, drvenih ograda,...)
17 EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE ekstremofili termalni izvori (do 41 C) Oedogonium intermedium površina snega Chlamydomonas nivalis veoma kisele vode Dunaliella acidophila veoma slane vode Dunaliella salina Chlamydomonas nivalis Dunaliella salina
18 EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE simbionti u: gljivama grade 90% lišajeva Trebouxia sp. u Parmelia sulcata
19 EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE simbionti u: biljkama - Ulvella leptochaete u Cladophora i Laurentia Ulvella leptochaete u Cladophora
20 simbionti u: CHLOROPHYTA EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE životinjama zoohlorele u slatkovodnim i morskim protozoama i dupljarima
21 EKOLOGIJA I RASPROSTRANJENJE invazivne vrste Caulerpa taxifolia, C. racemosa ugrožene vrste crvene liste učestvuju u izgradnji koralnih grebena i atola sifonalne alge iz roda Halimeda
22 slatkovodni Botryococcus bogat triterpenima, ugljovodonicima koji su osnovni izvori tercijernih fosilnih goriva (1,4% ugljovodonika u petrolu sa Sumatre potiče od Botryococcus) veoma važni primarni producenti u slatkovodnim i suvozemnim staništima
23 hrana za razne mekušce, rakove, ali i ljudsku populaciju, posebno u Aziji (Ulva, Monostroma, Caulerpa) visok sadržaj proteina i ugljenih hidrata (do 50%) nizak sadržaj masti (< 1%) cenjen izvor vitamina A i C supstance sa antibiotskim svojstvom akrilna kiselina Avrainvillea sp.
24 paraziti izazivači bolesti crvena rđa kafe na biljkama čaj, kafa, mango (Cephaleuros) Cephaleuros virescens prototekoza na mačkama, psima, stoci i ljudima oslabljenog imuniteta (Prototheca jednoćelijska, nema hloroplaste, slična Chlorella) Protothaeca wickerhamii
25 EVOLUCIJA I FILOGENIJA prve zelene alge fosilni ostaci kokalnih oblika od pre oko 1,8 milijarde godina (prekambrijum) blisko filogenetski povezane sa crvenim algama hloroplasti nastali u primarnoj endosimbiozi sa dvoslojnim omotačem i tilakoidima u grupama (3-5) pretpostavka da su monofiletskog porekla pripadaju supergrupi Archaeplastida, kao i Rhodophyta, Glaucophyta i sve vaskularne biljke
26 KLASIFIKACIJA izuzetno heterogena grupa, različit broj klasa, 7: Chlamydophyceae monadna ćelija Tetrasporophyceae hemimonadna ćelija Chlorococcophyceae kokoidna ćelija, nisu višećelijske Ulotrichophyceae kokoidna ćelija, višećelijske (trihalne, heterotrihalne, jednostavne parenhimske) Siphonophyceae sifonalne i sifonokladalne alge Conjugatophyceae kokoidna ćelija, polno konjugacija Charophyceae kokoidna ćelija, parenhimski talus, oogamija sa višećelijskim gametangijama
27 CHLAMYDOPHYCEAE jednoćelijske, kolonijske i cenobijske alge sa monadnim ćelijama (najčešće 2 biča) omotači plazmalema, pelikula, hlamis peharasti hloroplast sa pirenoidom, stigma i kontraktilna vakuola razmnožavanje vegetativno deobom ćelije, sporulativno planosporama i polno, najčeće, hologamijom (planozigot) plankton slatkih voda različitog tipa i zemljište redovi: Chlamydomonadales i Volvocales
28 CHLAMYDOPHYCEAE Chlamydomonadales Chlamydomonas jednoćelijske, monadne sa 2 biča uvek se kreću prema umerenoj količini svetlosti, a suprotno od izvora intenzivne svetlosti razmnožavanje deobom i polno slatke vode različitog tipa, zemljište, sneg i led Chlamydomonas reinhardtii Chlamydomonas nivalis
29 CHLAMYDOPHYCEAE Chlamydomonadales Haematococcus jednoćelijske, monadne protoplast citoplazmatičnim trakama povezan sa omotačem akumulacija pigmenta astaksantina u mirujućim ćelijama ili akinetima akineti opstaju i posle isušivanja, mogu se prenositi vetrom bare i jezera Haematococcus sp. Haematococcus sp. - cista
30 CHLAMYDOPHYCEAE Chlamydomonadales Dunaliella jednoćelijske, monadne bez kontraktilne vakuole akumulacijom glicerola u reguliše visok osmotski pritisak i podnosi hipersaline uslove staništa uzdužna deoba i izogamija komercijalno se gaji jer proizvodi puno β-karotena veoma slana jezera i solane, jedini fotoautotrof u Mrtvom moru Solane sa Dunaliella salina
31 CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Gonium pločasta cenobija sa 2, 4, 8 ili 16 ćelija rotira se dok pliva svaka ćelija sposobna da formira novu cenobiju po prestanku kretanja polno izogamijom plankton jezera sa visokim sadržajem azota i tvrdom vodom
32 CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Pandorina loptasta cenobija sa ćelija blisko povezanih u centru, zajednička galerta rotira se dok pliva polarizovana cenobija stigma veća u prednjim ćelijama autocenobije od svake ćelije plankton stajaćih voda
33 CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Volvox sp. Zigot Volvox sp. Cenobija Volvox sp.
34 CHLAMYDOPHYCEAE Volvocales Eudorina sp.
35 TETRASPOROPHYCEAE kolonijske, retko jednoćelijske sa hemimonadnim nepokretnim ćelijama prisutne kontraktile vakuole, kod nekih stigma pseudocilije (pseudobičevi) nedostaju 2 centralne mikrotubule, nepokretne i duže od bičeva razmnožavanje planosporama, aplanosporama i akinetima, izogamija čiste slatke vode, sesilno
36 TETRASPOROPHYCEAE Tetrasporales Tetraspora kolonija sa dobro razvijenom galertom i jedinkama grupisanim po 2 ili 4 svaka ćelija po 2 pseudocilije deobom jedinki raste kolonija fragmentacija kolonije, planospore, izogamija stajaće slatke vode, pričvršćene ili lebde
37 CHLOROCOCCOPHYCEAE jednoćelijske ili cenobijske sa kokoidnim ćelijama ćelijski zid celulozan ili celuloznopektinski sporopolenin otpornost na infekcije autotrofni i miksotrofni organizmi razmnožavanje deobom ćelije, sporulativno autosporama, planosporama, retko aplanosporama, polno plankton slatkih stajaćih i sporotekućih voda
38 CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Chlorococcum jednoćelijska ponekad agregati nepravilnog oblika razmnožavanje planosporama i aplanosporama zemljišne i slatkovodne vrste
39 CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Micractinium cenobijska deobom jedne ćelije nastaje cenobija sa zajedničkom galertom ćelije imaju mnogobrojne, dugačke bodljaste izraštaje razmnožavanje autosporama i oogamijom plankton slatkih voda
40 CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Ankistrodesmus jednoćelijska ili cenobijska (4) ćelije vretenasto izdužene, igličaste, bez galerte razmnožavanje autosporama plankton slatkih voda, bara i jezera
41 CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Chlorella sp. CHLOROPHYTA Scenedesmus sp.
42 CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Pediastrum sp. CHLOROPHYTA
43 CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Hydrodictyon sp. CHLOROPHYTA
44 CHLOROCOCCOPHYCEAE Chlorococcales Coelastrum sp. CHLOROPHYTA
CHLOROPHYTA EUGLENOPHYTA
EUGLENOPHYTA zelene alge (gr. khloros = zelen, phyton = biljka) prisutni svi morfološki oblici talusa, osim jednoćelijskog rizopodijskog talusa hlorofili a i b, karotenoidi samo kod zelenih sifonalnih:
EUGLENOPHYTA CRYPTOPHYTA HAPTOPHYTA
EUGLENOPHYTA CRYPTOPHYTA HAPTOPHYTA EUGLENOPHYTA eukariotska grupa problematične klasifikacije najstariji fosilni ostaci iz silura (pre 460 mil. god.) supergrupa Excavata, zoolozi Euglenozoa EUGLENOPHYTA
CYANOPROKARYOTA CYANOBACTERIA CYANOPHYTA MODROZELENE ALGE
CYANOBACTERIA CYANOPHYTA MODROZELENE ALGE najstarija grupa fotoautotrofnih organizama (fosilni ostaci od pre oko 3 milijarde godina) savremeni predstavnici: prokariotska ćelijska organizacija (domen Eubacteria)
Razdeo Rhodophyta (Crvene alge)
- pretežno morske alge Razdeo Rhodophyta (Crvene alge) - obojene su u uglavnom u crveno ili ljubičasto usled prisustva pomoćnih fikobilina - većina ih je višećelijska sa granatim talusom Osnovne karakteristike
zelene alge BOTANIKA MB 05 Anđelka Plenković-Moraj
zelene alge Pojavljivanje i način života Pretežno autotrofni organizmi, ali sekundarno mogu biti i heterotrofi. Žive: plankton ili bentos slatkih voda u moru kao bentoski organizmi u litoralnoj zoni na
Razdeo Cyanophyta (Cyanobacteria ili Cyanobacteriophyta)
Razdeo Cyanophyta (Cyanobacteria ili Cyanobacteriophyta) Razdeo Cyanophyta (Cyanobacteria ili Cyanobacteriophyta) - Modrozelene alge - primitivna svojstva prokariotski tip organizacije - bez pokretnih
Razdeo EUMYCOTA (prave gljive) Opšte osobine pravih gljiva
Razdeo EUMYCOTA (prave gljive) Opšte osobine pravih gljiva Opšte osobine gljiva Telo gljiva TALUS se može javiti u sledećim oblicima: Micelija sasatoji se od spleta, nakupine povezanih končastih tvorevna
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Archaea. Common ancestors
ZAŠTO? Bacteria Archaea Fungi Animals Plants Common ancestors Najduži život ~ 5000 god. Najveći organizni (> 100m) Najveći cvet ~ 1m CO2 O2 CVEĆE NAS ČINI SREĆNIMA!!!! Dokazano je da cveće na radnom mestu
(zeleni bičaši) BOTANIKA MB 03 Anđelka Plenković-Moraj
(zeleni bičaši) Današnje Euglenophyta predstavljaju samo neznatne ostatke jednog starog biljnog razreda. Na njihovu starost prvenstveno ukazuje rezervna supstanca paramilum (slična je glikogenu kod životinja)
Ενδιαιτήματα και Μορφολογία φυκών
Φυκολογία - ΒΙΟΛΟΓΙΑ ΤΩΝ ΦΥΚΩΝ «Δεν νοείται να ασχολούμαστε με την αξιοποίηση των φυκών χωρίς πρώτα να έχουμε μελετήσει και κατανοήσει τη βιολογία των φυκών» Ενδιαιτήματα και Μορφολογία φυκών Γεώργιος
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Operacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
ELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.587 Π Ρ Α Ξ Η Κ Α Τ Α Θ Ε Σ Η Σ Ο Ρ Ω Ν Δ Ι Α Γ Ω Ν Ι Σ Μ Ο Υ
Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.587 Π Ρ Α Ξ Η Κ Α Τ Α Θ Ε Σ Η Σ Ο Ρ Ω Ν Δ Ι Α Γ Ω Ν Ι Σ Μ Ο Υ Σ τ η ν Π ά τ ρ α σ ή μ ε ρ α σ τ ι ς έ ν τ ε κ α ( 1 1 ) τ ο υ μ ή ν α Α π ρ ι λ ί ο υ η μ έ ρ α Π α ρ α σ κ ε υ ή, τ ο
SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP. Aleksandar Smiljanić
Juniorski četverac bez kormilara sezona 2014/2015 sa osvrtom na završne pripreme pred EP i SP Aleksandar Smiljanić Generacija 1996 / 1997 8 + SP Hamburg 2014 4 - SP Rio de Janeiro 1. Cvijetić Nikola (1997)
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
PLASTIDI.
1 PLASTIDI Organeli biljnih stanica i stanica algi Proizvodnja i pohranjivanje šećera i drugih molekula Pigmenti Diferencijacija od ishodišnog tipa proplastida Vlastita DNA u obliku nukleoida (plastom,
M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience. RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml)
RESOURCE JUNIOR ČOKOLADA NestleHealthScience RESOURCE JUNIOR Okus čokolade: ACBL 198-1 Prehrambeno cjelovita hrana 300 kcal* (1,5 kcal/ml) */200 ml Hrana za posebne medicinske potrebe Prehrambeno cjelovita
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Elementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
ORGANIZACIJA BILJNE STANICE
NEŢIVI DIO STANICE ORGANIZACIJA BILJNE STANICE A. PROTOPLAST HIJALOPLAZMA (MATRIKS, CITOSOL) STANIČNI ORGANELI PLAZMALEMA LIZOSOMI ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM GOLGIJEV APARAT RIBOSOMI SFEROSOMI CITOPLAZMA
Moguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Heterokontophyta: raznobičkaste alge 1. Heterokontophyta: raznobičkaste alge 2
Heterokontophyta: raznobičkaste alge 1 klorofil a, c, ksantofili, β-karoten olja, krizolaminarin, manitol, nikoli škrob stena: celuloza + pektini, včasih impregnirana s kremenom ali razvita v obliki ohlapne
Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.
Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.
Kaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Periodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
REGIONALNO-METAMORFNE STENE ( ºC; 2-10 kbar)
REGIONALNO-METAMORFNE STENE (200-800ºC; 2-10 kbar) PODELA PREMA TEKSTURI 1. ŠKRILJAVE I 2. MASIVNE METAMORFNE STENE PODELA PREMA STEPENU KRISTALINITETA (NE ZAVISI OD STEPENA METAMORFIZMA) 1. STENE VISOKOG
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L
PRSKALICA - LELA 5 L / 10 L UPUTSTVO ZA UPOTREBU. 1 Prskalica je pogodna za rasprsivanje materija kao sto su : insekticidi, fungicidi i sredstva za tretiranje semena. Prskalica je namenjena za kućnu upotrebu,
STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA
![STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA](/thumbs/55/37829094.jpg "STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA")
STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *
Obrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Otpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom
Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje
Sistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
ČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm
ČELIČNA UŽAD STANDARD - OPIS Broj žica dimenzije DIN 3053 19 Ø 1-10 mm DIN 3054 37 Ø 3-10 mm DIN 3055 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49 Ø 1,5-20 mm DIN 3060 6 X 19 + T.J. = 114 6 X 19 + J.J. = 133 Ø
Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
![PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).](/thumbs/74/70316766.jpg "PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).")
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
radni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Organele života i smrti
MITOHONDRIJE Organele života i smrti OTKRIĆE MITOHONDRIJA 1857. Albert Kolliker uređeni nizovi granula u mišićnim ćelijama 1893. Richard Altman bioblasti vrsta bakterija? 1. menjaju oblik 2. umnožavaju
Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
IZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM
Implementacija HE4 i ROMA indeksa u Klinici za tumore Centru za maligne bolesti KBCSM Dr.sc. Ljiljana Mayer, spec.med.biokemije Zagreb, 18. ožujka 2017. Klinika za tumore Centar za maligne bolesti, KBCSM
Trigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Računarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Matematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Linearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Teorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
MIKOLOGIJA (ОА-БЕ7) Prof. dr Jelena Vukojević. Dr Jasmina Ćilerdžić Dr Aleksandar Knežević doktorant Milica Galić
MIKOLOGIJA (ОА-БЕ7) Prof. dr Jelena Vukojević Prof. dr Mirjana Stajić Dr Jasmina Ćilerdžić Dr Aleksandar Knežević doktorant Milica Galić OCENA ZNANJA Metode izvođenja nastave: teoretska nastava i praktične
KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr
KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,
FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino