, tj. ako je zbroj svih sila koje djeluju na neki sustav jednaka nuli, onda taj sustav miruje ili se giba jednoliko pravocrtno

Transcript

1 FORUL Z FZK eaka eodaka 5 lekttet 6 agetza elektoageta dukja 9 eačk alo lektoaget alo Geoetjska otka 3 Vala otka 4 eoja elatost 6 Kata zka 7 Nukleaa zka 8 Obada odataka jeeja Kostate Ostal zkal oda 3 HANKA leaa bza leaa akeleaja kuta bza : kužeja dϕ ω d d a, tj. ojea oložaja u jed eea, tj. ojea leae bze u jed eea, tj. ojea kuta o jed eea ω π, gdje je jee za koj se eal kut od Β a to jee se aza eod jedak je dω α, tj. ojea kute bze o jed eea ω, a akeleaje a α kuta akeleaja odos zeđu leae kute bze je, gdje je ekeja Newtoo zako: F F a F F, tj. ako je zboj s sla koje djeluju a ek susta jedaka ul, oda taj susta uje l se gba jedolko aoto, tj. ako eka sla djeluje a ek susta oda se taj susta gba akeleajo oooaloj toj sl, gdje je koe. oooalost asa tog sustaa, tj. ako jeda susta djeluje a ek dug susta susta eko slo, oda taj dug susta djeluje a oaj slo ste agtude, al suotog sjea sla teja F t N, gdje je : koejet teja, a N sla eakje odloge etetala sla F ˆ, gdje je leaa bza kužeja tjela oko ekog eta otaje, adjus, tj. udaljeost tjela od tog eta, te asa tog tjela kolča gbaja (uls) dp d( ), gdje je asa, a bza sustaa dp F F G ˆ, gdje je F sla, a t jee jeog djeloaja Newtoo zako gataje, gdje su ase daju sustaa, joa eđusoba udaljeost, te G uezala gatajska kostata Keleo zako: S laet se keću eltč obtaa sa Sue u jedo od okusa da L kost., tj. adj ekto ouče od Sua do laeta ase kute kolče gbaja L ebsaa jedake oše u jedak eesk teala 4π K s, tj. kadat obtalog eoda ekog laeta oooala je kubu elke oluos jegoe eltče obte, gdje se 3 R Gs kostata oooalost aza Keleoa kostata (gdje je G uezala gatajska kostata, a s asa Sua) ad dw F ds, tj. skala uožak sle uta a koje oa djeluje

2 kosost saga egje: ketčka W η Wu dw P, tj. oje skošteog utošeog ada, tj. ojea ada o jed eea k, gdje je asa a bza sustaa gatajska otejala G, gdje su ase daju sustaa, joa eđusoba udaljeost, te G uezala gatajska kostata (za laete, za ale udaljeost od joe oše jed ubzaje slobodog ada) elastča otejala otaje gustoća eegje ω w e k g, gdje je k kostata ouge, a oak z oložaja aoteže (elogaja), gdje je oet toost, a Τ kuta bza V, gdje je zos eegje, a V olue ostoa «sujeog» to eegjo, gdje je asa tjela a laet, a g saga kojo se ota kuto tjelo P ω, gdje je oet sle koj djeluje a otajuće tjelo, a Τ kuta bza tog tjela oet toost C d, gdje je udaljeost djelća ase od os koja olaz eto ase, a d asa tog djelća teoe o aalel osa (Steeo teoe), gdje je ' oa os (aalela os koja olaz koz eta ase) za koju + C d tažo oet toost, C oet toost oko eta ase, asa tjela, a d udaljeost zeđu t dju os teoe o okot osa Z X +, gdje ojed deks odgoaa oetu toost za ojedu koodatu os Y kuta kolča gbaja (agula oet): L P, gdje je P lea uls a udaljeost točke u kojoj je djeloao uls od eta otaje ω L F α dl, gdje je oet toost, a Τ kuta bza oet sle, tj. ektosk uožak udaljeost djeloaja sle od eke os otaje te sle eta ase C, gdje je oet toost, a kuto ubzaje, tj. ojea agulaog oeta o jed eea Zako očuaja u zatoeo (zolao) sustau: zako očuaja eegje (ZO):, gdje je asa ojedog djelća tjela, a jegoa udaljeost od eke eeete točke je zako očuaja kolče gbaja (ZOKG): oslje zako očuaja kute kolče gbaja (ZOKKG): ujet da ek susta uje (statka): P je P oslje L je L oslje F, tj. zboj s sla koje djeluju a taj susta oa bt ula, tj. zboj s oeata koj djeluju a taj susta oa bt ula taja: sla koja uzokuje aočko ttaje F k, gdje je k kostata daog sustaa, oak z oložaja aoteže, a us je sla a suota sje od oaka oak u teutku t: ( t) s( ω t), gdje je altuda oaka, a Τ kuta ekeja ttaja sustaa bza u teutku t: ( t) ω os( ω t), gdje je altuda oaka, a Τ kuta ekeja ttaja sustaa akeleaja u teutku t: a( t) ω s( ω t), gdje je altuda oaka, a Τ kuta ekeja ttaja sustaa

3 jedadžba aočkog ttaja: + ω, gdje je elogaja ttaja, a Τ kuta ekeja ttaja sustaa gušeo ttaje: jedadžba + γ + ω, gdje je elogaja, ( akto gušeja, a Τ kuta ekeja ttaja sustaa bez gušeja γ t γ oak: ( t) e os( ω t), gdje je ( akto gušeja, Τ kuta ekeja ttaja sustaa bez gušeja, a očeta altuda ttaja slo ttaje: akto slabljeja l dekeet: akto dobote: Q + A δ A + 4 +, gdje je A altuda oaka sustaa, gdje je eegja ttaja sustaa F jedadžba: γ + ω os( ω t), gdje je oak z oložaja aoteže, ( akto gušeja, Τ kuta ekeja ttaja sustaa bez gušeja l sljeja, F sla koja staa sljeje, asa oslatoa, a Τ kuta ekeja kojo djeluje sla sla oak: ( t) os( ω t α), gdje je altuda oaka, Τ kuta ekeja kojo djeluje sla sla, te az oak zeđu sljeog očetog oslaja altuda oaka: F, gdje je ( akto gušeja, Τ kuta ekeja ttaja sustaa bez γ ω + ( ω ω ) gušeja l sljeja, F sla koja staa sljeje, asa oslatoa, a Τ kuta ekeja kojo djeluje sla sla az oak zeđu sljeog očetog oslaja tgα γ ω sustaa bez sljeja l gušeja, a Τ kuta ekeja kojo djeluje sla sla «ša gaa» ek eod ttaja: oć oblk: ω ateatčko jalo: zkalo jalo: γ, gdje je ( akto gušeja, gdje je ( akto gušeja, Τ kuta ekeja ttaja ω ω π, gdje je asa sustaa, a k jegoa kostata elastčost (ttaja) k slobodog ada, a d udaljeost težšta od os otaje eegja ttaja k Hdostatka dodaka: tlak df da F ρ l π, gdje je l dulja t, a g akeleaja slobodog ada g π, gdje je oet eje sustaa oko dae os otaje, asa sustaa, g akeleaja gd, gdje je k kostata ttaja daog sustaa, a jego oak z aoteže, gdje je df sla okota a ošu da uzgo u tek gv, gdje je tek gustoća tekuće u koju je otolje olue V ekog tjela, a g je akeleaja slobodog ada jedadžba kotuteta A kost., gdje je A oša koz koju teče lud bzo Beoulljea jedadžba + ρ + ρg kost., gdje je «statčk tlak», a dug čla «dačk tlak», čeu je gustoća luda, jegoa bza, te sa a kojoj se alaz oata do toka RODNAKA oća lska jedadžba V R, gdje je tlak, V olue, boj oloa, R uezala lska kostata (RN ak b), a teodačka teeatua la Daltoo zako ajal tlakoa u, tj. ukua tlak sjese loa jedak je zboju ajal tlakoa ojed loa koj če sjesu Zako teodake dq du + dw, tj. uutaja eegja la ože se ojet l ado l zjeo tole dug zako: S dq, gdje je ) S ojea etoje, dq kolča tole koju susta azje sa okolo lko eezblog jelaza z jedog staja u dugo, a teeatua sustaa kad se to dogod 3

4 tola dq d, gdje je asa tjela, seča tolska kostata, a d ojea teeatue a aču dq seča tola taljeja: Q, gdje je Q tola oteba stal asu eke kute seče tole taljeja 8 seča tola saaaja: Q u teostatčko oesu zjee tola jed: Q, gdje je Q tola oteba da sa asu eke tekuće seče tole saaaja s osječa ketčka eegja olekule dealog la k kb, gdje je s boj stujea slobode, k b Boltzaoa kostata, a teeatua s du uutaja eegja Rd, gdje je s boj stujea slobode la (3 za jedoato, 5 za doato...), boj oloa, R uezala lska kostata, a teeatua ad la dw dv, gdje je tlak, a V olue (kod zoteog oesa jed jedadžba V W R l V uezala lska kostata, teeatua, a V, odoso V olue la a kaju, odoso a očetku oesa) tolsk kaatet la: s, gdje je boj oloa, R kaatet la kostato olueu R, gdje je s boj stujea slobode, a R uezala lska kostata ( dq du d ) kaatet la kostato tlaku + R adjabatska kostata γ, gdje je kaatet la kostato olueu, a kaatet la kostato tlaku adjabatsk oes V γ kost., gdje je tlak, V olue la, a ( adjabatska kostata tečko astezaje ta: leao: l l ( + α t), gdje je l duža tjela a teeatu t, l duža a teeatu od C, a koejet leaog astezaja ošsko: S S ( + β t), gdje je S oša tjela a teeatu t, S oša a teeatu od C, a koejet ošskog astezaja ( ) oluo: V V ( + γ t), gdje je V olue tjela a teeatu t, V olue a teeatu od C, a ( koejet oluog astezaja (( 3 ) kosost tolskog stoja lažost zaka: asoluta elata LKRC ρ ϕ F W η, gdje je W ad, a Q tola doedea z toljeg seka ( Q Q + W Vz ρ ρ z Q, gdje je asa odee ae, a V z olue zaka u koje se oa alaz, gdje je asoluta lažost zaka, a z gustoća zasće a q q ˆ ) Couloboa sla:, gdje je, elektča etost akuua, q q aboj, joa eđusoba udaljeost 4π ε q ˆ elektčo olje aboja:, gdje je, elektča etost akuua, q aboj, a udaljeost a kojoj se je jakost olja 4π ε azlka elektčog otejala (ao): V d koja se je azlka otejala elektča otejala eegja: udaljeost Gausso zako: etost akuua ds q uuta ε q q 4 π ε, gdje je jakost elektčog olja, a udaljeost, odoso oak zeđu točaka u e, gdje je, elektča etost akuua, q q aboj, joa eđusoba, gdje je q uuta uku aboj uuta oše S, jakost olja u blo kojoj točk te oše, a, elektča 4

5 kaatet sustaa C ločast kodezato: kaatet C Q V, gdje je Q aboj oaje u to sustau a ) V odgoaajuća azlka otejala ε ε S d oša loča, d azak zeđu loča otejala eegja gustoća eegje elektčog olja dol:, gdje je, elektča etost akuua,, elata elektča etost delektka zeđu loča, S w ε q C( V ), gdje je C kaatet kodezatoa a ) V azlka otejala zeđu loča, gdje je, elektča etost akuua a jakost elektčog olja elektč dol oet d, gdje je q aboj dola, a d ekto udaljeost zeđu eta oztog eta egatog aboja u dolu (sje od egatog ea ozto aboju) oet u elektčo olju, gdje je elektč dol oet a jakost elektčog olja eegja dola u elektčo olju u, gdje je elektč dol oet a jakost elektčog olja jakost elektče stuje : dq S e, tj. bza otoka aboja koz jedu eea d, gdje je S oša odča, d tz. «dta» bza, odoso bza dobea a teelju djeloaja elektčog olja, e eleeta aboj, a boj aboja o jed oluea V R, gdje je ) V azlka otejala zeđu ek točaka zeđu koj teče stuja, a R oto zeđu t točaka gustoća stuje J de, gdje je d «dta» bza, e eleeta aboj, a boj aboja o jed oluea ρ J J δ, gdje je jakost elektčog olja, a odljost (, gdje je otoost, a J gustoća stuje) oto: R l ρ S R ( + α t, gdje je otoost odča, l jegoa duža, a S oša esjeka δ ρ, gdje je otoost), a se često elektčo olje dea R ), gdje je R oto odča a teeatu t, R oto odča a teeatu C, a koejet ojee otoa Kooa ala: ε R, tj. zboj s stuja u čoštu je ula (gdje se ulaze zlaze stuje uzaju sa azlčt edzako) ukua azlka otejala ula), tj. zboj s aoa (azlka otejala) je jedak uošku stuje zboja s otoa (u zatoeoj etlj jed da je sajaje kodezatoa u stuj kug: aalelo: C u C sejsk: Cu C sajaje otoka u stuj kug: aalelo: Ru R sejsk: R u R eegja azjea a otoku Vt, gdje je ) V azlka otejala a kajea otoka, jakost stuje koja olaz koz taj otok, a t jee koz koje ta stuja olaz elektč tasoato: V V je gubtak eegje a tolu zaea N N, gdje deks ozačaa au zaoju, a sekudau zaoju od etostako da zječa stuja: jakost stuje: os( ω t), (kolekso jakost stuje ˆ e ωt ) gdje je altuda stuje, Τ kuta ekeja a t jee u koje se oata 5

6 azlka otejala V V os( ω t + ϕ), (kolekso Vˆ ωt+ ϕ V e ) gdje je V altuda aoa, Τ kuta ekeja a t jee u koje se oata azlka otejala V, te ν azlka u az edaja Z ˆ a + b, gdje je a eal do edaje (uku eal oto), a b aga do (uku aga oto) azlka u az tg ϕ ( Zˆ) Re( Zˆ), gdje je Z ukua edaja u kolekso oblku aga oto: zaoja R L Lω, gdje je agaa jeda, L dukttet zaoje, a Τ kuta ekeja azlke otejala a zou kodezato R C, gdje je agaa jeda, C kaatet kodezatoa, a Τ kuta ekeja alke otejala a zou Cω π, gdje je L dukttet zaoje, a C kaatet kodezatoa eod elektčog ttajog kuga LC eekta jedost azlke otejala V V e W V, gdje je ) V altuda azlke otejala ad zječe stuje tjeko eoda : e e osϕ, gdje su ) V e eekta jedost azlke otejala, e eekta jedost jakost stuje, a ν azlka u az sage: sedja saga: osϕ, gdje su ) Ve eekta jedost azlke otejala, e eekta jedost jakost stuje, a ν P V e e azlka u az djelata saga: Pd Ve e osϕ, gdje su ) V e eekta jedost azlke otejala, e eekta jedost jakost stuje, a ν azlka u az jaloa saga: Pj Ve e sϕ, gdje su ) V e eekta jedost azlke otejala, e eekta jedost jakost stuje, a ν azlka u az da saga: P Ve e, gdje su ) V e eekta jedost azlke otejala, a e eekta jedost jakost stuje AGNZA LKROAGNNA NDUKCJA ageto olje: q ˆ oćeto, jača a udaljeost od česte: B, gdje je : ageta eeablost akuua, q aboj abjee česte koja se gba bzo Bot Saato zako: kojoj se je jača olja Aeeo zako: B dl db 4π akuua a jakost stuje koja olaz odče dol: aget dol oet: S 4π dl ˆ gdje je : ageta eeablost akuua, dl do dulje že, a udaljeost od že a, gdje je B jakost agetog olja, l oseg ekotejale loe oko odča, : ageta eeablost, gdje je jakost stuje koja olaz dolo (stuja etlja), a S jegoa oša oet: B, gdje je aget dol oet, a B jakost agetog olja otejala eegja: B, gdje je aget dol oet, a B jakost agetog olja dl Loetzoa sla df l dq B, gdje je q aboj abjee česte koja se gba bzo u ageto olju jakost B Aeeoa sla df B, gdje je jakost stuje koja olaz odče, l jegoa dulja, a B jakost agetog olja koje djeluje a taj odč ageto olje elektče stuje u ao odču: udaljeost od odča a kojoj se je jakost olja N l B, gdje je jakost stuje koja olaz odče, : ageta eeablost, a π ageto olje zaoje: B, gdje je : ageta eeablost, N boj zaoja, l dulja zaoje, a jakost stuje koja olaz joe π ageta sla zeđu dje aalele ae že F l, gdje je : ageta eeablost, jakost stuje u jedoj odoso dugoj ž, l eekta dulja ža, a joa eđusoba udaljeost (sla je lača ako su stuje u sto sjeu) tok agetog olja d B d S Φ, gdje je B jakost agetog olja, a S oša koz koju se oata tok agetog olja (za zaoju, gdje je L dukttet zaoje, a jakost stuje koja teče koz ju) Φ L dua ao: 6

7 dφ Faadaye zako: U, tj. ojea agetog toka u jed eea, a edzak us je Lezoo alo koje goo da je sje duaog aoa ujek suota od ojee toka sje) dφ N za zaoju U, gdje je N boj zaoja a zaoj za a odč: U Bl, gdje je B jakost agetog olja koje djeluje a odč dulje l koj se gba bzo (okoto a saodukja: saodua ao: zaoje dukttet zaoje dulja d U L L, tj. ojea jakost stuje u jed eea sa kostato koja se zoe dukttet N S l, gdje je : ageta eeablost, N boj zaoja, S oša esjeka zaoje a l jeza eegja agetog olja gustoća eegje agetog olja L w, gdje je L dukttet sustaa a jakost stuje koja olaz koz taj susta HANČK VALOV bza šeja ala: oćeto:, gdje je 8 ala dulja a ekeja oataog ala tasezal alo a aetoj ž logtudal alo u čsto tjelu logtudal alo u ludu logtudal alo u loa jedadžba ogesog aojskog ala B K ρ, gdje je B jakost agetog olja, a : ageta eeablost akuua Fl ρ, gdje je F sla aetost, l dulja že, a jeza asa, gdje je je Yougo odul elastčost sedsta, a gustoća sedsta, gdje je K olu odul elastčost, a gustoća luda γ ρ oak česte: y( t, ) y s( t k), gdje je ( adjabatsk koejet la, tlak la, a jegoa gustoća ω, gdje je y altuda oaka, Τ kuta ekeja ttaja, k al boj ( k se to uz etostaku da se al š sljea a deso (edzak se jeja u oto) bza ttaja česte: u( t, ) yω os( ω t k), gdje je y altuda oaka, Τ kuta ekeja ttaja, k al boj azlka u odu π akeleaja česte: a( t, ) y ω s( ω t ), gdje je y altuda oaka, Τ kuta ekeja ttaja, k al boj odos azlke u odu azlke u az aetost el. deoaja ϕ π k Hookeo zako kost., tj. aetost je deoaja je, gdje je ) azlka u odu, )ν azlka u az, a 8 ala dulja δ l (za astezaje, suota edzak za stezaje, odoso stlačaje) l S ( l) l otejala eegja deoaje dulja sustaa a ) l jeo skaćeje sα F S, dakle oje sle aetost oše a koju oa djeluje, a elata, gdje je kostata elastčost, S oša a koju djeluje sla aetost, l ota lo aloa, gdje je uad kut ala bze, a uad kut loljeog ala, sada bze, te je deks loa s β (kaaktestka gae sedstaa) ), a 7

8 eegja eačk aloa d ω ρ y dv, gdje je Τ kuta ekeja ttaja zoa, gustoća sedsta koz koje se š al, y altuda oaka, a dv djelć oluea u kojeu oatao osječu eegju ala teztet ala P S, gdje je P saga ala, a S oša sještea okoto a sje šeja ala koz koju o olaz ϕ ϕ sueozja da aočkog ala y y os s( ω t k + ), gdje je ν azlka aza ta da ala, a ostoje da gača slučaja: ϕ kπ, za koju se jalja kostukta teeeja ϕ ( k + ) π, za koju se jalja destukta teeeja stoj al y y s kosω t, a se oet jaljaju da gača slučaja: k (k + ) 4 lastt ač ttaja: dulja je zuk: česta, udaljeost a koja se jaljaju čoo, udaljeost a koja se jaljaju tbus tasezal alo a ž učšćeoj a oba kaja tasezal alo a ž sa slobod kajea l l logtudal alo u je sujeoj ludo, s jede stae zatoeo logtudal alo u je sujeoj ludo, s obe stae zatoeo, gdje je bza šeja ala, a l dulja že, gdje je bza šeja ala, a l dulja že ( ) 4l, gdje je bza šeja ala, a l l, gdje je bza šeja ala, a l dulja je akustč tlak (ojea tlaka kod staaja zuka): ρu, gdje je gustoća edja, bza šeja zuka a u bza ttaja bza zuka u lu ρ, gdje je očeta gustoća la, ) ojea gustoće, te ) ojea tlaka (za eudae aloe ) ( ρ + ρ) ρ ρ bza zuka s obzo a teeatuu t la aza zuka L log + t + 73, gdje je 33 /s, gdje je teztet zuka a ag čujost Doleo eekt, gdje je ekeja koju a atelj, ekeja koju odašlje zo, bza zuka, bza aoa (kooeta!) te bza zoa (bze aju suote edzake ako se ad o udaljaaju) uda: + jedadžba ezultatog ala y( t) y s t os π t odoso ekeje ttaja og odoso dugog ala ekeja udaa u, gdje su odoso ekeje ttaja π, gdje je y joa altuda oaka, a ekeja ezultatog ala ( + ), gdje su odoso ekeje ttaja LKROAGNN VALOV odos jakost elektčog agetog olja: B, gdje je bza sjetlost bza elektoaget aloa: u akuuu: ε, gdje je, elektča etost a : ageta eeablost akuua 8

9 eeablost u eko sedstu: ttaje elektčog olja: t sω teutak, udaljeost od zoa, a bza sjetlost ttaje agetog olja: B B t sω teutak, udaljeost od zoa, a bza sjetlost kolča gbaja elektoagetog ala: osječa gustoća eegje elektoagetog olja:, gdje je, elata elektča etost tog sedsta a : jegoa elata ageta ε P, gdje je altuda jakost elektčog olja, Τ kuta ekeja zoa, t eesk, gdje je B altuda jakost agetog olja, Τ kuta ekeja zoa, t eesk u, gdje je u uada eegja tog ala, a bza sjetlost ε B w + S, gdje je jakost elektčog olja, a B jakost agetog olja Poytgtoo ekto (gustoća toka eegje): B, gdje je jakost elektčog olja, a B jakost agetog olja, a oloa jegoe dulje jedaka je teztetu ala tlak koj staa elektoaget al a eku ošu: sosobost eleksje oše ( za totalu) teztet elektoagetog ala jakost sjetlost: osjetljeost loe: Φ, gdje je Ω Φ GORJSKA OPKA Sello zako (zako loa): sα s β kut loljee zake (s okoo) S ε S ( + e) S, gdje je S jedost Poytgtooa ektoa a e ( < e < ) ozačaa, gdje je altuda jakost elektčog olja Ω osto kut (S je do oše see, je adjus), a Μsjetlos tok, gdje je Μsjetlos tok, a S oša te lo, gdje je deks loa sedsta z koje al dolaz, uad kut, deks loa sedsta u koje se al lo, te α β seo zalo: (ola adjusa) sα s β jedadžba kojugaje:, gdje je bza ala koj zataa kut s okoo, a bza ala koj zataa kut s okoo a b +, gdje je a udaljeost edeta od zala, b udaljeost slke od zala a žaša udaljeost okus (bez Gausso aoksaja): osα, gdje je oluje zakljeost, a kut uade zake otaje: elče,, a b su ozte ako su u odučju sjetla, a egate ako su u odučju tae leao oećaje: b a, gdje je a udaljeost edeta od zala, a b udaljeost slke od zala laaalela loča (lea oak zake): δ d sα osα s α, gdje je d deblja loče, kut uada a deks loa loče otčka za: kut dejaje uade zake: δ α + β A, gdje je uad kut e zake, kut loa duge zake, a A kut koj zataaju stae ze al kut dejaje: δ ( ) A, gdje je deks loa ze a A kut koj zataaju stae ze se dota: jedadžba kojugaje: a b +, gdje je deks loa sedsta z koje dolaz zaka, deks loa saog dota (etostaka da je > ), a udaljeost edeta od dota, b udaljeost slke od dota a oluje zakljeost 9

10 leće: odos okusa slke edeta: s, gdje je oluje zakljeost leao oećaje: jedadžba kojugaje: b a, gdje su ozake ste kao za jedadžbu kojugaje a b +, gdje je je deks loa sedsta z koje dolaz zaka, deks loa saog dota, a udaljeost edeta od leće, b udaljeost slke od leće, žaša udaljeost a odoso oluje zakljeost og odoso dugog seog dota leće leao oećaje: jakost (koegeja) leće: b a susta dje dotakute leće: oećaje ekog otčkog stueta: jega VALNA OPKA teeeja sjetlost:, a udaljeost edeta od leće, b udaljeost slke od leće D, gdje je žaša udaljeost +, gdje je žaša udaljeost jelog sustaa a odoso ojed leća tgϕ tgϕ ϕ teztet sjetlost sueoa aloa: os oooala je sa kadato ezultatog olja), a ν je azlka u az azlka u odu: odos sa az oako: δ ϕ π δ, gdje je ν kut od koj se edet d koz otčk stuet, a ν kut gledaja bez, gdje je aal teztet sjetlost (tj., dostuk od jedog ala, gdje je ν az oak, 8 ala dulja a azlka u odu geoetjska: geo, gdje su odoso uto koj su ešl duga odoso a zaka otčka: δ ot, gdje su uto koj su ešl duga odoso a zaka, a deks loa sedsta koz koj olaze a, odoso duga zaka kostukta: δ k, gdje je 8 ala dulja destukta: ( k + ) δ, gdje je 8 ala dulja oložaj uga da teeaa zoa sjetlost a loč: udaljeost zoa (etostka je da je a>>d) otčk kl: azak zeđu uga: uku boj uga: Newtoo koloba: s α a δ d, gdje je azlka u odu, a udaljeost zoa od loče, a d eđusoba, gdje je 8 ala dulja, deks loa kla a kut zeđu staa kla N d, gdje je deks loa kla, d jegoa deblja a kaju a 8 ala dulja sjetlost kr adjus ta uga: k, gdje je R oluje zakljeost leće, 8 ala dulja sjetlost, a deks loa sedsta zeđu leće loče adjus sjetl uga: sedsta zeđu leće loče ( k + ) R k, gdje je R oluje zakljeost leće, 8 ala dulja sjetlost, a deks loa Dakja sjetlost: teeeja dje obasjae ukote: u za d s α k, gdje je d azak zeđu ukota, kaaktestč kut, a 8 ala dulja sjetlost aksu za (k + ) d sα, gdje je d azak zeđu ukota, kaaktestč kut, a 8 ala dulja sjetlost

11 oć azlučaja ekog otčkog stueta (gač kut zeđu objekata): α g, gdje je d ša ukote koz koju se oata, a 8 d ala dulja sjetlost otčka ešetka (za sekte k tog eda): d s α k, gdje je d ša ukota, kaaktestč kut, a 8 ala dulja sjetlost Polazaja sjetlost: olazaja selekto asojo: os ϕ (aluso zako), gdje je ot teztet ala, a ν kut zeđu tassjsk os olaoda aalzatoa totala olazaja eleksjo za kut tgϕ u (Bewsteo zako), gdje je ν u uad kut ala, a deks loa sedsta od kojeg se al elekta ORJA RLAVNOS Loetzo akto: γ, gdje je bza sustaa, a bza sjetlost Loetzoe tasoaje (etostaka da se susta S' gba bzo od eeetog sustaa S): ostoa: ( + t ) sustaa u odosu a eeet gbajućeg sustaa u odosu a eeet γ, gdje je ( Loetzo akto, ' oak, a t' eesk teal u gbajuće sustau, te bza tog γ ( t), gdje je ( Loetzo akto, oak, a t eesk teal u eeeto sustau, te bza eea: t γ t +, gdje je ( Loetzo akto, ' oak, a t' eesk teal u gbajuće sustau, te bza tog sustaa u odosu a eeet, a bza sjetlost t γ t, gdje je ( Loetzo akto, oak, a t eesk teal u eeeto sustau, bza gbajućeg sustaa u odosu a eeet, a bza sjetlost elatstčko zbajaje bza: u u u +, gdje je u bza ekog tjela (kooeta aalela bz ) u gbajuće sustau koj se gba u odosu a eeet bzo, u ' je bza tog tjela jeea u gbajuće sustau, a je bza sjetlost u y, z u y, z u γ, gdje je ( Loetzo akto, u bza ekog tjela u gbajuće sustau koj se gba u odosu a eeet bzo, a u y,z kooete bze tog tjela jeee u eeeto sustau, a u y,z' jeee u gbajuće sustau dlataja eeskog teala: γ, gdje je ( Loetzo akto, a tz. lastto jee, odoso jee koje je oažač u gbajuće sustau, a je jee koje je oažač u eeeto sustau L kotakja dulje:, gdje je ( Loetzo akto, a L dulja koju je oažač u gbajuće sustau, a L je dulja koju je oažač u eeeto sustau elatstčka asa: L γ γ, gdje je ( Loetzo akto, a asa oaja sustaa > s zkal zako koj obuaćaju gbaje asu se jejaju u elatstčke uođeje elatstčke ase! elatstčk Doleo eekt: +, gdje je ekeja koju a atelj, ekeja koju odašlje zo, elata bza jedog sustaa u odosu a dug (edza ostaju st ako se ad o blžaaju), a bza sjetlost elatstčka eegja: k čla se još aza eegja oaja) 4 u +, gdje je u ukua eegja sustaa, jego lea uls, bza sjetlost a asa oaja sustaa γ, gdje je k ketčka eegja sustaa, ( Loetzo akto, asa oaja, a bza sjetlost (zadj

12 KVANNA FZKA uado začeje: jeda do ukue eegje (W u) odlaz a eleksju (W ), jeda a asoju (W a), a jeda a tassju (W t), če se, edo, deaju eleksjsk, asojsk tassjsk akto: W a ρ, α, W u W W u τ W W t u e(, ) α(, ) Koo zako začeja og tjela: (, ), tj. oje esjske asojske oć (koja je jedaka za o tjelo) ekog tjela, za odeđeu alu dulju teeatuu, je jedak kod s tjela Plako zako začeja og tjela: π 5 e k, gdje je 8 sektala gustoća začeja (tj. esjska oć og tjela u odeđeo odučju ale dulje 8), je Plakoa kostata, je bza sjetlost, je teeatua og tjela, a k je Boltzaoa kostata, tj. eegja elektoaget aloa je katzaa, gdje je jel boj, a eegja jedog kata elektogaetog začeja, otoa ( je Plakoa kostata, a ekeja tog otoa) dualost sjetlost: Stea Boltzao zako:, gdje je lea oet otoa, Plakoa kostata, a 8 ala dulja otoa 4 δ, jed za o tjelo (za eala tjela dolaz esjsk akto e, sa jedosta zeđu ), odje ozačaa teztet začeja, Stea Boltzaou kostatu, a teeatuu tjela Weo zako:, gdje je 8 ala dulja za koju je teztet začeja aksala za teeatuu, a je Weoa kostata oooalost otoelektč eekt: elektoa, a a jegoa ajeća bza egesko začeje: W + e, gdje je eegja otoa, W a zlaz ad elektoa (kaaktestka atejala), e asa jedadžba: eu W, gdje je e aboj elektoa, U ao koj se o ubzaa, eegja otoa, te W zlaz ad kata gaa (W > ): g eu, gdje je Plakoa kostata, bza sjetlost, e aboj elektoa, a U ao koj se ubzaao Baggo zako za dakju a kstaloj ešetk: d sϕ k, gdje je d azak zeđu atoa u ešet, ν kut uada zake a ešetku, a 8 ala dulja zake koja uada a ešetku Cotooo asšeje: + ( osα ), gdje je 8' ala dulja asšeog otoa, 8 ala dulja otoa je asšeja, e Plakoa kostata, e asa elektoa, bza sjetlost, a kut asšeja (tj. kut koj zataa utaja ulazog asšeog otoa) de Boglea elaja za alu odu česta: kojo se gba Hesebegoo ačelo eodeđeost: kostata t 4π 4π Boo odel atoa:. ostulat:, gdje je 8 ala dulja česte, Plakoa kostata, jeza asa, a bza, gdje je ) eodeđeost oložaja u sjeu, ) eodeđeost leaog ulsa u sjeu, a Plakoa, gdje je ) eodeđeost eegje, ) t eesk teal jeeja, a Plakoa kostata e, gdje je e asa elektoa koj kuž a udaljeost od jezge atoa bzo, je od boj, a π Plakoa kostata. ostulat:, gdje deks ozačaa oto, a deks še odoso že staje elektoa katzaost eegje kočeste (s etostako otejale jae): asa kočeste, a l ša otejale ja NUKLARNA FZKA adoakt asad: dn u 8l, gdje je od boj, Plakoa kostata, aktost ekog adoaktog eleeta: A N, gdje je N boj easadut jezg, dn boj jezg koje će asast u eeu, a 8 kostata asada (aktost se jeja u eeu o A A t )

13 asa o N t N e, tj. ako u teutku t ao N easadut jezgaa, oda će u teutku t bt N (aalogo toe se jeja t e ) t, sto kao za goe, os što je uedeo jee oluasada, tj. jee u koje oloa od ukuog boja N N jezgaa dož asad ( l, gdje je 8 kostata asada) Vste uklea asada: A asad: z jezge zlaze česte (alačeste) koje se sastoje od otoa eutoa (jezge elja): X A 4 X 4 Z Z + α A A asad: Z X Z ± X + β + ( e l e ), odja se u t ste etob: asad: + e + e + + asad: + e + e elektosk uat: + e + e ( asad: ( zake su oto sok ekeja čj je zo atoska jezga, a astaju kao osljeda elaska jezge z staja še u A * A staje že eegje: Z X Z X + γ oad tezteta soa začeja olasko koz ta: a, gdje je očet teztet začeja, a gubtak tezteta zbog asoje, a gubtak zbog asšeja, te teztet tastae zake, koj zos e (: je koejet slabljeja odeđee ta zos δ + τ, gdje se odos a asšeje, a ϑ a asoju) deekt ase: Z + ( A Z) j, gdje je Z atosk boj, A ase boj, asa otoa, asa eutoa, a j asa jezge sedja eegja ezaja o ukleou: s, gdje je ) deekt ase, bza sjetlost, a A ase boj A ukleae eakje: elastčo asšeje: eta (jezga) se bobada ojektla (čestaa) e jejajuć stuktuu katoeačko staje: X + a X + a eelastčo asšeje: eta ojektl e jejaju stuktuu, al eta elaz u obuđeo staje: * + a X + a ukleae etobe: eta se bobada ojektla, če se dobje oa jezga još eka česta: X + a Y + b X Q jedost ukleae eakje: Q k k, gdje se k, odoso k odose a ketčke eegje koačog odoso očetog staja oataa sustaa + ag eegje uade česte (sod kojeg se e događa eakja): Q, gdje je asa ojektla, asa ete, a Q je Q jedost te eakje uda esjek (jeojatost ukleae eakje): OBRADA PODAAKA JRNJA. Neosa jeeja N σ N, gdje je N boj ojektla, ) N boj eakja, a boj jezgaa o jed oše atetčka seda jedost dobe jeeje eke zkale elče sedja je jedost te zkale elče: ( ) sedja kadatča ogeška ojedačog ueđaja ("ezost ueđaja"): sedja kadatča ogeška atetčke sede (stadada dejaja atetčke sede, eouzdaost atetčke sede l sao aeouzdaost): elata eouzdaost: ( ) ( ) R aala asoluta ogeška: ± koač ezultat se še u oblku: ( ± ) a 3

14 u teoj ogešaka okazuje se da elaja jed uz statstčku sguost od 66.3 %, što zač da jeojatost da će se staa jedost alazt uuta odučja ± zos 66.3 % (za teal ± 3 statstčka sguost zos 99.7 %). Osa jeeja zkala elča F je ukja dekto jee elča : FF(,,..., ), odeđe u zu jeeja oteeće s ogeškaa ( ) ± (gdje je dobe ooću za zjee jedost,,..., ), a ajjeojatja jedost zkale elče F je sedja jedost F F(,,..., ) F eouzdaost: F ezultat: F ( F ± F ) F aksala asoluta ogeška: F ezultat: F ( F ± F) 3. Oća sedja jedost eouzdaost ako je zkala elča jeea u še aata, dobe je z ezultata: ( ± ) slučaj kozstet jeeja (azlke l < od blo kojeg ): ako je... > oća atetčka seda: > oća eouzdaost: ako je......, ± ),..., ± ) a. slučaj ekozstet jeeja (azlka >> ( >> 3 oda ( 3 ± 3) od blo kojeg ): zaeat a z,,..., jet ostuak ( 4. Aalza leaog gaa Gačko kazaje je lo jedostaa klada ač osaja ekseetal ezultata je edočaa zualo kako os jeda ojeja elča o dugoj. Ako je elča y dekto oooala elč, tada teojsk ožeo sat y, gdje je kostata oooalost jedaka agbu aa (u slučaju da je y aeše a odatu, a a assu), odoso ) y/). eojsk aa y oa olazt koz sodšte. U aks se često dešaa suoto, što ukazuje da ostoje ssteatske ogeške, o to e utječe a sa agb aa koj je od glaog teesa u gaoa tog ta. Ako ao aa koj e olaz sodšte oda jegoa jedadžba glas y +, gdje je sada esješte aa sa odato. Postalja se taje kako ouć aa koz z točaka, aoa (, y ). až se aa oblka y +, teba ode koejete. Za blžo odeđaje koejaata ože se ouć aa "od oka", s te da oa olazt točko (, y ) deau 3 / y 3 y /. Pogeška se ože ojet ooću duga da aa, koja b bla još u "azuo" slagaju s točkaa (, y). Naao, tak ostu su lo subjekte ojee. Najbolja je etoda ajaj kadata, koja za aoa točaka (, y) daje za koejete : ( y ) ( ), ( y ) KONSAN y, ( ) y ( ) ( ) y Naz Ozaka Vjedost Uaa atoska jeda ase u kg Aogado boj N a ol Boo ageto Boo adjus Boltzaoa kostata e B J/ e a ee k e R k b N a J/K 4

15 Cotooa ala duža Couloboa kostata C e e 4π ε k N /C asa deuteoa d kg asa elektoa e kg lektoolt ev J leeta aboj e C Uezala lska kostata R J/Kol Gatajska kostata G N /kg egja osoog staja odka Josesoo oje ekeje aoa Kat agetog toka e k e ev a e e Hz/V Φ asa eutoa kg Nuklea ageto e J/ Peeablost akuua 4Β 7 /A ε C /N Petost akuua Plakoa kostata Js asa otoa kg Rydbegoa kostata R H Bza sjetlost u akuuu /s OSAL FZKALN PODAC Naz Velča Posječa udaljeost Zelje jesea Posječa udaljeost Zelje Sua.496 Posječ oluje Zelje Gustoća zaka ( C at.).9 kg/ 3 Gustoća ode ( C at.). 3 kg/ 3 Ubzaje slobodog ada 9.84 /s asa Zelje kg asa jesea 7.36 kg asa Sua.99 3 kg Stadad atosesk tlak.3 5 Pa Peks za oteje boja Velča Peks Kata Velča Peks Kata yoto y deka da zeto z eto 8 atto a 3 klo k 5 eto 6 ega o 9 gga G 9 ao tea 6 o : 5 eta P 3 ll 8 ea et zetta Z de d 4 yotta Y 5