RADIOTEHNI KI SKLOPOVI I ARHITEKTURE. Problemi, rešenja i komentari

Σχετικά έγγραφα
Obrada signala

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Kaskadna kompenzacija SAU

Elementi spektralne teorije matrica

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

IZVODI ZADACI (I deo)

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

TEHNIƒKA MEHANIKA 2 Osnovne akademske studije, III semestar

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

numeričkih deskriptivnih mera.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

18. listopada listopada / 13

Moguća i virtuelna pomjeranja

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Napisat demo program koji generira funkciju prijenosa G(s)=(2s+4)/(s2+4s+3) s=tf('s'); Br=2*s+4;Naz=s^2+4*s+3; G=Br/Naz

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

Trigonometrijske nejednačine

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Operacije s matricama

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Induktivno spregnuta kola

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

OSNOVI AUTOMATSKOG UPRAVLJANJA PROCESIMA. Vežba br. 6: Dinamika sistema u frekventnom domenu u MATLABu

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

Osnove mikroelektronike

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

5. Karakteristične funkcije

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Deformacije. Tenzor deformacija tenzor drugog reda. Simetrinost tenzora deformacija. 1. Duljinska deformacija ε. 1. Duljinska (normalna) deformacija ε

VJEŽBE IZ MATEMATIKE 1

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za radiokomunikacije SATELITSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Transcript:

RADIOTEHNI KI SKLOPOVI I ARHITEKTURE Problemi, rešenja i komentari

RADIOTEHNI KI SKLOPOVI I ARHITEKTURE Problemi, rešenja i komentari Ivo M. Kosti Akademska misao

RADIOTEHNIČKI SKLOPOVI I ARHITEKTURE Problemi, rešenja i komentari Autor Prof. dr Ivo Kostić Recenzenti Naučni savetnik dr Aleksa Zejak Van. prof. dr Goran T. Đorđević Izdavač Akademska misao Priprema sloga Ivo Kostić Korice Zorica Marković, akademski slikar Tiraž: 50 primeraka Štampa Akademska misao ISBN 978-86-7466-479-7 Godina izdanja 2013.

Posve eno mojoj unuci Emi

Sadržaj Predgovor xvii UVOD 1 Radio-kanal 1 Trend razvoja 12 Kvalitet prenosa 13 EVM: mjera za hardverske nesavršenosti 15 Organizacija knjige 16 Literatura 19 1 RADIOFREKVENIJSKA RLC KOLA 21 Problem 1.1: Filtriranje harmonika 22 Teorijski kontekst 24 LC kolo: selektivna svojstva 24 Problem 1.2: Uticaj gubitaka na karakteristike LC kola 26 Teorijski kontekst 28 Redno-paralelna i paralelno-redna konverzija 28 Uticaj gubitaka u LC komponentama na rezonantnu frekvenciju 29 Veza izme u Q-faktora nesavršenih L i C komponenti i Q-faktora oscilatornog kola 30 Nesavršene diskretne pasivne komponente 31 Integrisana zavojnica 33 Problem 1.3: Analiza kapacitivnog transformatora 36 Problem 1.4: Primjena kapacitivnog transformatora 39 Problem 1.5: Induktivno-spregnuto selektivno kolo 41 Teorijski kontekst 43 RF transformator 43 Problem 1.6: Analiza balun transformatora 46 Teorijski kontekst 47 LC-balun 47 Rat-race coupler 48 Problem 1.7: TLT: transformaciona svojstva 49 VII

Problem 1.8: Optimalno prilago enje impedanse 51 Teorijski kontekst 53 Antene: vrste i osnovne karakteristike 53 Uticaj RF zra enja na zdravlje ljudi 55 Problem 1.9: Prilago enje otpornosti pomo u L- elije 57 Problem 1.10: Prilago enje impedanse tipi na greška 63 Problem 1.11: Prilago enje impedanse pomo u L- elije 65 Problem 1.12: Analiza redne veze dvije L- elije 67 Teorijski kontekst 68 Generalizovana analiza kaskade L- elija 68 Problem 1.13: Prilago enje otpornosti pomo u π-mreže 70 Problem 1.14: Primjena π-mreže 72 Problem 1.15: Prilago enje otpornosti pomo u T-mreže 76 Problem 1.16: Elektronski kontrolisani prekida na bazi PIN diode 82 Problem 1.17: Analiza karakteristika nesavršene varikap diode 86 Problem 1.18: Primjena varikap diode 88 Teorijski kontekst 89 Koeficijent osjetljivosti varikap diode 89 Uticaj nelinearnosti varikap diode na izobli enje 91 Problem 1.19: Analiza karakteristika kristalnog rezonatora 93 Literatura 96 2 SKLOPOVI I ARHITEKTURE ZA POJA ANJE (MALOG) RF i IF SIGNALA 97 Problem 2.1: Veza izme u parametara ekvivalentnih šema tranzistora 98 Teorijski kontekst 100 Ponašanje bipolarnog tranzistora u aktivnoj oblasti 100 Opis tranzistora na bazi linearnog etvoropola 107 Ekvivalentne šeme za tri osnovne konfiguracije 108 Bode-ov dijagram 109 Problem 2.2: Projektovanje MOSFET poja ava a 113 Teorijski kontekst 116 FET: fizi ka struktura 116 VIII

FET: režim rada 117 MOSFET: Ponašanje u aktivnoj oblasti 119 JFET: Ponašanje u aktivnoj oblasti 122 Problem 2.3: Stabilnost i poja anje 125 Teorijski kontekst 127 Stabilnost: kriteriji 127 Blokiranje RF signala u kolu za polarizaciju 128 Poja anje snage: uslovi i ograni enja 129 Poja anje kaskade poja ava a 131 Tehnike za ublažavanje uticaja parazitne sprege preko Y 12 132 Problem 2.4: Sinhrono podešeni poja ava 135 Teorijski kontekst 139 Fazni pomak u RF poja ava u 139 Propusni opseg kaskade sinhrono podešenih poja ava a 140 Problem 2.5: Analiza šumnih karakteristika tranzistora i poja ava a 147 Problem* 2.6: Optimizacija šumnih karakteristika poja ava a 146 Teorijski kontekst 149 Šum 149 Problem 2.7: Analiza i projektovanje kaskodnog poja ava a: diskretna realizacija 151 Problem* 2.8: Kaskodni poja ava : specifi nosti integrisane varijante 159 Problem 2.9: IP-dijagram: osobine i primjena 165 Teorijski kontekst 167 Teorijska osnova za crtanje IP-dijagrama 167 IIP3 za kvazilinearni sklop 169 IIP3 za bipolarni tranzistor 169 Unakrsna modulacija 170 Koriš enje IP-dijagrama za 3-tonski signal 171 Pasivne intermodulacije 172 IX

Problem 2.10: Analiza dinami kih karakteristika poja ava a pomo u IPdijagrama 174 Teorijski kontekst 177 Mjerenje IIP3 177 Problem 2.11: Uticaj intermodulacija na plato šuma prijemnika 179 Problem 2.12: Definisanje IIP3 za prijemnik koji radi u prisustvu intenzivnih smetnji 181 Problem 2.13: Izra unavanje nivoa IM3 184 Problem 2.14: Grafi ko rešenje za potiskivanje IM3 186 Problem 2.15: Analiti ko rešenje za potiskivanje IM3 187 Problem 2.16: IIP3 za prijemni trakt 189 Teorijski kontekst 192 Širina šumnog propusnog opsega 192 Faktor šuma za neprilago eni poja ava 194 Optimizacija IIP3 tot i F tot kaskade Izra unavanje IIP3 kaskade na bazi naponskog poja anja 196 Faktor šuma mješa a 196 Problem 2.17: Uticaj temperature na faktor šuma 199 Teorijski kontekst 200 Ekvivalentna temperatura šuma 200 Faktor šuma za prilago eni vod 201 Problem 2.18: Ekvivalentna temperatura šuma prijemnika 203 Teorijski kontekst 204 Ekvivalentna temperatura antene 204 Problem 2.19: Uticaj oslabljiva a na spektralnu gustinu snage šuma 206 Problem 2.20: Distribucija snage iz antene 208 Literatura 210 X

3 SKLOPOVI I ARHITEKTURE ZA konverziju FREKVENCIJE Problem 3.1: Konverziono poja anje mješa a 214 Teorijski kontekst 216 Analiza mješa a u frekvencijskom domenu 216 Problem 3.2: Gilbert-ov mješa : konverziono poja anje 217 Teorijski koncept 219 Princip i karakteristike Gilbert-ovog mješa a 219 Problem 3.3: Dvostruko balansirani diodni mješa 222 Problem 3.4: Pasivni MOS dvostruko balansirani mješa 228 Teorijski kontekst 230 Pasivni NMOS prekida 230 Nesimetri ni talasni oblik signala lokalnog oscilatora 232 Subharmonski mješa 233 Problem 3.5: Aktivni FET mješa 235 Teorijski kontekst 240 Rezistivni mješa 240 Problem* 3.6: Arhitektura prijemnika sa dvije me ufrekvencije 242 Teorijski kontekst 245 Inverzija spektara 245 Problem* 3.7: Frekvencije i nivoi neželjenih produkata miješanja 247 Teorijski kontekst 252 Simetri na frekvencija 252 Potiskivanje signala na simetri noj frekvenciji - varijante rešenja 253 Problem* 3.8: Zero-IF prijemnik: koncept i nesavršenosti 259 Teorijski kontekst 267 Kompleksni mješa 267 Problem* 3.9: Low-IF prijemnik: koncept i nesavršenosti 271 Problem* 3.10: Polifazni filtar 273 Problem* 3.11: Predajne konverzione arhitekture 279 XI

Literatura 282 4 SKLOPOVI I ARHITEKTURE ZA GENERISANJE STABILNIH FREKVENCIJA Problem 4.1: Oscilator sa negativnom otpornoš u 286 Teorijski kontekst 287 Analiza oscilatora sa negativnom otpornoš u 287 Cross-coupled oscilator 290 Nestabilnost frekvencije oscilovanja 292 Kratkovremenska nestabilnost 293 Leeson-ova formula i Hajimiri-Lee model faznog šuma oscilatora 299 Fliker šum 300 Dugovremenska nestabilnost 301 Frekvencijski standardi 302 Problem 4.2: Oscilator sa pozitivnom povratnom spregom 304 Teorijski kontekst 309 Ring oscilator 309 Uticaj Q-faktora na stabilnost oscilatora 311 Opseg promjene frekvencije za Clapp-ov naponski kontrolisani oscilator 313 Problem 4.3: Uticaj faznog komparatora na opseg držanja PLL 315 Teorijski kontekst 318 Model i karakteristike linearizovane PLL 318 Problem 4.4: PLL: Fazni detektor na bazi analognog množa a 323 Problem 4.5: Analiza stabilnosti fazne petlje 326 Teorijski kontekst 328 PLL: Zavisnost stabilnosti od tipa i reda petlje 328 Prirodna kružna frekvencija i faktor prigušenja 331 Odziv linearizovane petlje na poreme aj 335 Problem 4.6: Provjera performansi za zadatu konfiguraciju PLL 340 XII

Problem 4.7: Provjera performansi za PLL koja sadrži djelitelj u grani povratne veze 344 Teorijski kontekst 346 Uticaj koeficijenta dijeljenja na filtarske osobine petlje 346 Uticaj nesavršenih komponenti na fazni šum petlje 347 Problem 4.8: Projektovanje PLL sa ograni enjima na dinami ke karakteristike 351 Problem 4.9: Provjera performansi PLL u odnosu na fazni i frekvencijski poreme aj 354 Problem 4.10: Projektovanje sintezatora 357 Teorijski kontekst 360 Koncept direktnog sintezatora 360 Elementarni indirektni (PLL) sintezatori 362 Poboljšanje akvizicionih osobina na bazi PFD 364 Sintezator sa dvije petlje 369 Sintezator sa dva modula dijeljenja (fractional-n synthesizer) 370 Problem* 4.11: Recipro no miješanje 373 Literatura 376 5 SKLOPOVI I ARHITEKTURE ZA POJA ANJE SNAGE RF SIGNALA 377 Problem 5.1: Sabiranje RF snaga i uticaj na efikasnost 378 Teorijski kontekst 380 Poja anje snage: Mjere efikasnosti 380 Problem 5.2: Uticaj izlaznog filtra na efikasnost predajnika 382 Problem 5.3: Projektovanje PA klase A sa rezistivnim optere enjem 383 Teorijski kontekst 387 Principi projektovanja RF poja ava a snage 387 Uloga i osobine RF prigušnice 389 Stabilnost poja ava a 392 Problem 5.4: Arhitekture izlaznog stepena predajnika 393 XIII

Problem 5.5: Analiza energetskih karakteristika selektivnog PA klase A 397 Problem 5.6: Projektovanje PA klase A uklju uju i i hla enje 399 Teorijski kontekst 402 Radna prava 402 Termi ke karakteristike PA 403 Problem 5.7: Projektovanje PA klase A sa transformatorom u izlaznom kolu 405 Problem 5.8: Projektovanje PA klase B 406 Teorijski kontekst 407 Fourier-ova analiza talasnog oblika struje za PA klase B 407 Problem 5.9: Dilema vezana za RF prigušnicu 410 Problem 5.10: Projektovanje kombinovanog poja ava a klase A i klase B 412 Problem 5.11: Projektovanje push-pull poja ava a snage klase B 415 Problem 5.12: AM-AM i AM-PM konverzija 420 Teorijski kontekst 423 Saleh-ov i Rapp-ov model 423 Linearizacija ulazno-izlazne karakteristike poja ava a 424 Problem* 5.13: Analiza poja ava a snage klase F 426 Problem 5.14:Projektovanje poja ava a snage klase C 434 Teorijski kontekst 438 Fourier-ova analiza talasnog oblika struje za PA klase C 438 Problem 5.15: Projektovanje PA klase C (nesavršeni tranzistor) 441 Problem* 5.16: Analiza i projektovanje PA klase E 443 Problem* 5.17: Analiza i projektovanje push-pull PA klase D 458 Teorijski kontekst 461 CMCD (Current-Mode Class D) 461 XIV

Bridge CMCD 463 PA klase D na bazi komplementarnih tranzistora 466 Poja ava snage klase S (niskofrekvencijski) 466 Poja ava snage klase S (visokofrekvencijski) 468 Problem* 5.18: Uticaj fluktuacije obvojnice na poja anje snage signala 471 Teorijski kontekst 477 EER arhitektura 479 Doherty-jeva arhitektura 482 LINC arhitektura 485 Literatura 491 REGISTAR POJMOVA 495 XV

Predgovor Trust the math, but question the assumptions. John McCorkle The theory is beautiful - but what can you do with it? Anonymous Godine 1996. ovaj autor objavio je knjigu pod naslovom Radiotehni ki sklopovi i arhitekture (Pergamena, Podgorica). Knjiga je bila namijenjena studentima radiotehni ke specijalnosti. Na globalnom planu, u proteklih petnaest godina radiokomunikacije doživjele su nevi en razvoj javnih mobilnih sistema (2G i 3G), privatnih mobilnih sistema (TETRA), navigacionih sistema (GPS, GLONASS, GALILEO), beži nih širokopojasnih pristupnih sistema (WiMAX) i digitalnih radio- i TV-difuznih sistema (DRM, DAB i DVB). Pomenuti radio- sistemi zna ajno su uticali i nastavljaju da uti u na svakodnevni život pojedinca, ali su i bitno ubrzali teorijski, prakti ni i tehnološki razvoj radiotehni kih sklopova i arhitektura. Ostvaruje se, ne tako davno proklamovani cilj, da beži na veza treba da je raspoloživa svugdje i u svakom trenutku. Sada se tome dodaje i zahtjev da kapacitet beži nog kanala treba da bude komparativan sa kapacitetom fiksne telekomunikacione infrastrukture. S tim u vezi, aktuelni istraživa ki fokus u ovoj oblasti bitno je promijenjen u odnosu na onaj od prije petnaest godina - usmjeren je na multimedijalne (na primer, 3D film, daljinski medicinski servis, itd.) i multi-standardne beži ne primopredajnike velikog kapaciteta (reda 100Mb/s) 1. Naravno, to name e specifi ne zahtjeve za primopredajnike, u koncepcijskom i u tehnološkom pogledu. U ovom kontekstu, u hodu, uspostavljaju se novi standardi u obrazovanju budu ih projektanta radio-ure aja. Naime, do prije dvadesetak godina prili no stati an nastavni plan i program predmeta Radiotehnika (ili RF elektronika), u novim okolnostima zahtijeva permanentno prilago avanje koncepcijskim i tehnološkim promjenama koriste i multidisciplinarna znanja. Autoru je bio profesionalni izazov da tokom proteklih godina u svakom nastavnom ciklusu (na ETF-u u Podgorici i na ETF-u u Sarajevu) inovira e-verziju nastavnih sadržaja i da je testira u nastavnom procesu. U krajnjem slu aju, takav pristup zahtijeva adekvatan sinhronizam sa više srodnih disciplina sa jedne strane, a sa druge strane, zahtijeva i formalno inoviranje osnovne literature za predmet (udžbenik i zbirka zadataka). Naravno, jedino je druga mogu nost u isklju ivoj nadležnosti predmetnog nastavnika. Po mišljenju ovog autora, problemski orijentisana knjiga mogla bi da dâ konciznu i neophodnu osnovu za razumijevanje aktuelnih radiotehni kih rešenja. Naime, u kontekstu pažljivo odabranih numeri kih i koncepcijskih problema treba predstaviti karakteristi na aktuelna teorijska i prakti na rešenja. Ova knjiga upravo je tako koncipirana. U okviru pet poglavlja italac se sistematski uvodi u karakteristi ne probleme vezane za sklopove i za 1 Na primer, aktuelni LTE (Long Term Evolution) poznat i kao 3.9G omogu ava 386Mb/s (down-link) i 86Mb/s (up-link). XVII

odgovaraju e prijemne/predajne arhitekture. Razmatranja se odnose na rešenja u frekvencijskom opsegu do oko 3GHz. Opredjeljenje je vrlo pragmati no. U navedenom opsegu rade svi aktuelni javni (2G/3G/3.9G) i privatni (TETRA) mobilni sistemi, beži ne lokalne mreže (Bluetooth, Zigbee, IEEE802.11b,g), WiMAX (ili LTE), GPS, DRM, DVB i DAB. Sa druge strane, u tom opsegu, u principu, mogu a su rešenja na diskretnoj i na integrisanoj osnovi. Tako e, sli na rešenja koriste profesionalni radio-ure aji i aktuelni mjerni instrumenti (na primer, analizator spektara, analizator mreža, vektorski signal generator i vektorski analizator signala). U kontekstu pojedina nog problema italac dobija odgovaraju a teorijska, tehnološka i prakti na objašnjenja. Na ovaj na in italac brzo i neposredno može da uspostavi kontakt izme u aktuelne teorije i njene prakti ne primjene (posebno je bitan uvid u prakti ne vrijednosti odgovaraju ih parametara, što je malo, što veliko, što je realno mogu e pri odre enim ograni enjima, itd.). Naravno, za dublji uvid u specifi ni problem italac se upu uje na izvornu aktuelnu referencu. Knjiga Radiotehni ki sklopovi i arhitekture: Problemi, rešenja i komentari komplementarna je sa prethodnom autorovom knjigom Radiotehni ki sklopovi i arhitekture. Za koriš enje aktuelne knjige neophodno je poznavanje radiotehnike (ili RF elektronike) barem na nivou gore pomenute prethodne knjige. Knjiga se može koristiti na tri na ina. Prvi na in je da se koristi kao zbirka riješenih zadataka sa odgovaraju im komentarima i napomenama. Drugi na in je da se pažnja itaoca fokusira na suštinu aktuelnih koncepcijskih problema. U tom kontekstu, najbitniji sadržaji knjige su u Problemima koji se odnose na koncepcijske aspekte (Problemi ozna eni sa zvjezdicom) i u sekcijama koje nose naslov Teorijski kontekst. Kona no, oni koji se budu bavili simulacionim i/ili realizacionim aspektima koristi e ovu knjigu u interakciji sa pažljivo odabranom specijalizovanom literaturom koja prati odgovaraju e poglavlje. Nadam se da ova knjiga može biti od koristi ne samo studentima nego i prakti arima koji se bave primopredajnim arhitekturama. Autor je zahvalan recenzentima nau nom savetniku dr Aleksi Zejaku (Institut za ra unarsku tehniku i ra unarske komunikacije, Novi Sad) i van. prof. dr Goranu T. or evi u (Elektronski fakultet u Nišu) za napor i korisne sugestije. Me utim, za mogu e greške odgovoran je isklju ivo autor. Zahvalan sam mojim saradnicima na ETF-u Sarajevu ( mr Pamela Begovi, dipl. ing., mr Tarik Kazaz, dipl. ing. i Aleksandar Mastilovi, dipl. ing.) Tako e, zahvalan sam bivšim studentima ETF a u Podgorici i ETF-a u Sarajevu koji su konstruktivnim pitanjima i komentarima doprinijeli formiranju definitivnog profila ove knjige. Zahvalan sam prof. Žarku Markovu (Institut IRITEL, Beograd), prof. Mesudu Hadžiali u (ETF u Sarajevu), prof. Narcisu Behlilovi u (ETF u Sarajevu) i mr Radivoju avi u, dipl.ing. (PTT Inženjering, Podgorica) za višegodišnju saradnju. Zahvalan sam firmi Peripolis-elektronika iz Beograda koja je sponzorisala štampanje ove knjige. Podgorica, mart 2013. godine Ivo M. Kosti XVIII