David Currie»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI

1 David Currie»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI

2»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Nakladnik ZNACI VREMENA www.znaci-vremena.com Copyright David Currie Copyright za hrvatsko izdanje Znaci vremena, Zagreb, 2011. Sva prava pridræana. Ova se knjiga smije umnoæavati, djelomiëno ili u cijelosti, samo uz dopuπtenje nakladnika. Urednik Mario ijan Prijevod Mihael AbramoviÊ i Hinko Pleπko Lektura Marijan MalaπiÊ Korektura Branka VukmaniÊ Prijelom Miroslav VukmaniÊ Tisak TIPOMAT Zagreb 2011.

3 David Currie»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI

4»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Ako nije drukëije naznaëeno, svi biblijski tekstovi navedeni su iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti. CIP zapis dostupan u raëunalnom katalogu Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem... ISBN 978-953-183-...

5 UËitelji pravednosti DDavid Currie, Novozelanappleanin koji æivi u Melbourneu u Australiji, istraæivaë je Biblije, biblijske arheologije, povijesti i suvremenosti; svjetski putnik, vrstan fotograf i omiljeni predavaë. Viπestruko je proputovao svijet i odræao nebrojena predavanja pred mnogim sluπateljima. U nekoliko navrata posjetio je Hrvatsku i odræavao predavanja u naπim gradovima, a najpoznatiji niz predavanja odræao je prije dvadeset godina u velikoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Ta predavanja pod nazivom»udesna otkriêa u biblijskim zemljama najavljena su u svim tada dostupnim medijima kao niz audiovizualnih programa Radosna vijest Zagrebu 91., svake veëeri u 18 i u 20 sati, a trajala su gotovo mjesec i pol dana, poëevπi od 1. oæujka 1991. Prva dva tjedna predavanja su se morala odræavati u 16, 18 i 20 sati, a u predviappleene slobodne dane organizirana su dodatna predavanja za sve one koji nisu uspjeli osigurati besplatne ulaznice za redovite programe. Programi su bili bogato popraêeni s oko 40.000 dijaslika iz devet kompjutoriziranih projektora na tri velika platna, uz obilje glazbe razliëitih izvoappleaëa uæivo te nadahnutom, zanimljivom i nadasve ohrabrujuêom rije- Ëju. Govornikove propovijedi pratile su tisuêe Zagrep- Ëana, i mnogi od njih doæivjeli su velike blagoslove i promjenu æivota za kojom su Ëeznuli. Mnogi su bili du-

6»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI boko osvjedoëeni jasnim iznoπenjem spasonosnih biblijskih poruka i odluëili su predati svoje æivote Isusu kao osobnom Spasitelju. Istodobno s predavanjima prireappleivani su saæeci onoga o Ëemu je bilo govora svake veëeri i, umnoæeni u nakladi od nekoliko tisuêa primjeraka, dostavljani su svima koji su izrazili æelju da ih prime. BuduÊi da je ove godine David Currie sa svojom suprugom Gayom ponovno posjetio Hrvatsku i posluæio nam u naπoj sredini, odluëili smo prikupiti dragocjenu graappleu njegovih predavanja i objaviti je kao knjigu. U ovom pomnjivo probranom i zanimljivom gradivu autor hrabro suoëava Ëitatelje s mnoπtvom pitanja koja muëe Ëovjeka danaπnjice, i pruæa odgovore na njih potkrepljujuêi ih vjerodostojnim izjavama iz Biblije te obiljem Ëinjenica iz povijesti i znanosti. Mnoge iznesene pojedinosti su malo poznate πirem krugu Ëitatelja. Kao marljivi istraæivaë Biblije, biblijskih proroëanstava, povijesti, arheologije, etnologije, znanstvenih spoznaja i razliëitih fenomena, autor odgovara na postavljena pitanja navodeêi mnoga mjesta iz Biblije u kojima su sadræane presudno vaæne objave i poruke za nas. Nerijetko se navode rijeëi uvaæenih struënjaka, znanstvenika i znamenitih ljudi. Za potrebe ovog izdanja dopunili smo mnoge iznesene podatke, buduêi da se u posljednjih dvadeset godina dogodio veliki napredak u propovijedanju Radosne vijesti, koji je u stopu slijedio dosad neviappleeni porast informatizacije, tehnike i znanja uopêe. Bog je proroku Danielu objavio da Êe oni koji su mnoge uëili pravednosti blistati kao zvijezde navijeke, u svu vjeënost. (Daniel 12,3) Zahvalni smo Davidu i Gayi Currie za njihovo oduπevljenje i radujemo se πto Êe oni svu vjeënost sjati s takvima. Uredniπtvo

7 Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoëanstvo, i tada Êe doêi svrπetak. (Matej 24,14)

8»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI

9 1 Tajne drevnih mrtvih gradova BBliski istok smatramo ne samo podruëjem golemih priëuva nafte, veê i vrlo eksplozivnim dijelom svijeta u politiëkom smislu. Na tom su prostoru tisuêljeêima æivjele mnoge civilizacije, jedna uz drugu poput bisera na ogrlici. S tog podruëja dopire privlaëna svjetlost povijesti, drevnih dragocjenosti i tajanstvenosti. Joπ od doba Napoleona arheologe privlaëe zemljane uzvisine koje lokalni narod naziva tel. Umjetnici i znanstvenici koje je Napoleon 1798. godine poveo sa sobom u Egipat bili su zadivljeni otkriêima, meappleu kojima je jedno od prvih bilo Rozetski kamen ispisan grëkim, egipatskim demotskim i staroegipatskim hijeroglifskim pismom. ZahvaljujuÊi tom spomeniku genijalni Francuz Jean François Champollion otkrio je kljuë za deπifriranje egipatskih hijeroglifa. Arheolozi su uporno kopali i kroz praπinu i krhotine doπli do slojeva s gradovima i civilizacijama starim nekoliko tisuêa godina. Tako su malo-pomalo ostaci, svici, lonëarija, natpisi i Ëitave zakopane civilizacije ispri- Ëale zadivljujuêu priëu koja uëvrπêuje naπu vjeru, budi

10»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI nadu i ponovno objavljuje Boga tisuêama i milijunima zbunjenih i potiπtenih ljudi. Uzmimo iznimno vaæan dio Biblije ili Svetog pisma proroëanstva. Sve πto je potrebno da bi se jednom zauvijek odbacila Biblija jest pronaêi jednu jedinu pogreπku u njezinim proroëanstvima. U Knjizi proroka Izaije piπe: Ja sam Bog, i nema drugoga; Bog, nitko mi sliëan nije! Onaj sam koji od poëetka svrπetak otkriva i unaprijed javlja πto joπ se nije zbilo! (Izaija 46,9.10) U Boæjoj knjizi se od poëetka objavljuje svrπetak. U Bibliji postoji najmanje tisu- Êu proroëanstava koja seæu u buduêa stoljeêa i otkrivaju buduênost. Danas ih moæemo provjeravati. Da bismo to objasnili, poappleimo najprije u Egipat. U Asuanu, oko tisuêu kilometara juæno od Kaira, Nil se razdjeljuje i stvara otok Elefantinu. Ovaj otok je u staro doba naseljavala kolonija Æidova. Tamo su pronaappleeni zanimljivi svici papirusa. Naπao ih je arheolog koji se, zavirujuêi u neku staru kolibu, sluëajno spotaknuo o preparirane krokodile ispunjene prastarim spisima. Pritom su se stare krokodilske koæe raspale i otkrilo se papirusno blago. U blizini je trudom ruskih inæenjera i 32.000 egipatskih graditelja sagraappleena divovska Asuanska brana. Jezero nastalo podizanjem brane osigurava vodu za navodnjavanje poljoprivrednih nasada, proizvodeêi uz to i elektriënu energiju. Voda je preplavila podruëje ispred brane i potopila mjesta na kojima su se uzdizali hramovi Abu Simbela. Nastojanjima UNESCO-a hramovi su premjeπteni oko sedamdeset metara na viπe podruëje da bi se saëuvali prastari dragocjeni spomenici iz vremena Ramzesa II. Oko dvjesto kilometara sjevernije od Asuana nalaze se hramovi Luksora i Karnaka. Ondje su u drevno doba æivjeli faraoni, a kad bi umrli, prebacili bi ih preko rijeke i pogrebli u brdima Doline kraljeva. Kraljica Hat-

TAJNE DREVNIH MRTVIH GRADOVA 11 πepsut pokopana je na suprotnoj strani doline, u manjoj, takozvanoj Dolini kraljica. Egipat je bio moêno kraljevstvo koje je proizvodilo hranu za dobar dio starog svijeta. Ponosio se nenadmaπnom kulturom, a njegovo bogatstvo izazivalo je zavist okolnih naroda. NeÊe viπe biti knezova u egipatskoj zemlji Ali, nailazile su promjene. Obratimo pozornost na neka zanimljiva proroëanstva. U Knjizi proroka Ezekiela piπe: I neêe viπe biti knezova u egipatskoj zemlji... (Ezekiel 30,13) Kad je ovo proroëanstvo izgovoreno, Ëinilo se da se pred Egiptom nalazi trajna i slavna buduênost. Ali Bog buduênost vidi mnogo jasnije od smr - tnog Ëovjeka. Od 332. godine prije Krista pa sve do naπih dana Egiptom su vladali kraljevi podrijetlom od drugih, neegipatskih naroda. Kralj Faruk, posljednji vladar, bio je Albanac. Nije li ovo snaæan dokaz da je Biblija nadahnuta Boæja rijeë? Drevne slikarije i natpisi otkrivaju veliëinu prastarih kraljevstava faraona, ali od tog vremena do danas Egipat se nije mogao pohvaliti kraljem koji bi bio podrijetlom EgipÊanin. Jedan od velikih istraæivaëa Egipta bio je Francuz Jean François Champollion, roappleen 1790. godine. On se u potpunosti posvetio prouëavanju povijesti starog Egipta. Kad su Napoleonovi arheolozi pronaπli Rozetski kamen, koji se danas Ëuva u Britanskom muzeju u Londonu, mladi Jean je odluëio deπifrirati egipatske hijeroglife. Na tom kamenu ispisani su tekstovi na dva jezika. Jedan je grëki, a drugi egipatski pisan hijeroglifima i demotskim pismom. Kasnije su deπifrirana i druga pisma i natpisi na spomenicima, a meappleu njima i eπonkov natpis i pisma iz Tel el Amarne.

12»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Pronalazak izvjeπtaja o Hetitima Godinama su kritiëari Biblije tvrdili da biblijski Hetiti nisu nikad postojali. Pronalasci koji su uslijedili potvrdili su istinitost i pouzdanost biblijskog zapisa o ovom narodu. Ne tako davni nalazi na podruëju Turske dokazali su postojanje velikih hetitskih gradova. Uniπtenje idola u Memfisu Sakara je staro podruëje na kojem se nalazi Memfis. Prorok Ezekiel prenosi Boæju poruku da Êe kumiri, to jest idoli u Memfisu, biti razoreni. Egiptolog A. M. Edwards kaæe: Sve πto je preostalo od Memfisa, najstarijeg meappleu gradovima, jest nekoliko humaka ruπevina, desetak slomljenih kipova i ime.»ovjek teπko moæe povjerovati da je taj veliki grad ikada bujao na ovom mjestu, ili se pita kako je mogao biti tako potpuno zbrisan. Razorenje Tebe i Memfisa bilo je temeljito. Sigurno je bilo rugaëa koji su se smijali proroku kad je pod nadahnuêem Boæjeg Duha izrekao ovo proroëanstvo; ali Boæja rijeë je istinita. EgipÊani su imali oko dvije tisuêe bogova, i nema sumnje da su mnoge od njih oboæavali u Memfisu. Meappleu mnogim grobnicama drevnih kraljeva u Dolini kraljeva nalazi se grob faraona Tutankamona. KopajuÊi pod grobom Ramzesa VI., arheolog Howard Carter otkrio je stubu iza koje je slijedilo joπ petnaest drugih. Tako je sa svojim pomoênicima uπao u grob kralja Tutankamona, koji je umro navrπivπi jedva osamnaest godina. Lord Carnarvon, koji je financirao cijelu ekspediciju, hitno je pozvan u Egipat da prisustvuje otkriêu zlata i nakita u vrijednosti od oko Ëetrdeset milijuna dolara. U ovoj veliëanstvenoj grobnici bili su pohranjeni razliëiti predmeti zapreæna kola, ogrlice, prstenje i sli-

TAJNE DREVNIH MRTVIH GRADOVA 13 Ëno. Bila je to jedina grobnica koja je otkrivena netaknuta. Danas se ovo blago Ëuva u Kairskom muzeju u Egiptu. Boæji prorok Mojsije odrekao se golemog egipatskog bogatstva kad je odluëio sluæiti Bogu i izvesti Boæji narod iz Egipta. Nestanak papirusne trske Egipat je prolazio kroz razdoblje nemorala i zloëina. EgipÊani su na papirusu, podlozi za pisanje koju su proizvodili iz papirusne trske, opisivali svoja nemoralna djela. Oko 700. godine prije Krista, preko proroka Izaije doπlo je vrlo odreappleeno proroëanstvo: Uvenut Êe trska i sita, sva zelen pokraj Nila;... propast Êe, rasprπit se, iπëeznuti. (Izaija 19,6.7) Danas u Egiptu ne raste papirusna trska, iako su rijeke prije 2.700 godina njome obilovale. U toj trski, koja je rasla uz rijeku Nil, roditelji su skrili malog Mojsija. Nekoliko stabljika papirusne trske moæemo danas vidjeti jedino pred Kairskim muzejom. Biblija je prorekla da je viπe neêe biti. Danas je moæemo naêi u drugim zemljama Bliskog istoka, ali ne u Egiptu. Presuπit Êe rukavci rijeke U vrijeme kad je objavljeno proroëanstvo o papirusnoj trski, u Egiptu je bilo obilje rjeënih rukavaca i prokopa. Arheolozi to danas mogu potvrditi. Ali isti tekst kaæe da Êe svi presuπiti. ProroËanstvo se ispunilo u svim pojedinostima. Pritoci Nila odavno su presuπili i danas postoje samo obrisi praznih korita koji svjedoëe o njihovom nekadaπnjem postojanju. MoguÊe ih je vidjeti jedino iz zrakoplova. U dolini gdje se nalazi hram u Karnaku, iza kipa Amenofisa IV., nalazi se dobro oëuvan reljef kraljice

14»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Hatπepsut. To je kraljica koja je, kao princeza, spasila Mojsija skrivenog u trski na obali Nila. Ona je osnovala veliko kraljevstvo i bila je poznata graditeljica, πto se joπ i danas vidi po njezinom veliëanstvenom hramu. U blizini stijena u planinama zapadno od Luksora izgradila je prostranu i prekrasnu palaëu. Za vladavine kraljice Hatπepsut tkalo se platno koncem koji se sastojao od 356 niti. Naappleena su balzamirana tijela iz tog doba sa zlatnim plombama u zubima i umjetnim staklenim oëima. Grad Petra Spomenimo joπ jedan grad Petru, koja se nalazi u danaπnjem Jordanu. Dobrim dijelom povijesti Petra je bila izgubljena za zapadni svijet. Prije dvije tisuêe godina nalazila se na vrlo prometnom karavanskom putu, tako da su je posjeêivali mnogi putnici koji su putovali mediteranskim i istoënim zemljama. U Petri su postojali stari oblici obreda i πtovanja idola. Hramovi su isklesani doslovno u liticama pjeπëanika, koje se iz doline diæu do 130 metara u visinu. VeliËanstveni ruæi- Ëasti kamen pruæa nezaboravan prizor pri izlasku i zalasku sunca.»ak i usred podnevne æege Petra oëarava svojim izgledom i starinom. U tom kanjonu dugaëkom nekoliko kilometara nalaze se hramovi, ærtvenici, domovi i grobovi. To je mjesto pustoπi. Sveto pismo naziva æitelje Petre sinovima Edomovim, Edomcima ili Idumejcima. U Jeremiji 49,17 nalazi se proroëanstvo koje kaæe da Êe ovo mjesto biti razoreno. toviπe, u Ezekielu 35,3.4 piπe da Êe ono postati pustoπ i pustinja jer Êe nestati njegovih stanovnika. Edomci su bili uniπteni, a zavladali su Nabatejci.»ak su i EgipÊani bili zainteresirani za to mjesto, ali su karavanski putovi izmijenjeni pa je ovo mjesto po-

TAJNE DREVNIH MRTVIH GRADOVA 15 stalo znaëajno zbog svoje povijesnosti i ljepote, i zato πto se biblijsko proroëanstvo doslovno ispunilo. Prorok Obadija pretkazao je sud koji oëekuje Petru. Sva ova proroëanstva su se ispunila, i analima povijesti dodano je joπ jedno poglavlje. Posljednji redak Obadijine knjige kaæe: Izbavitelji Êe uzaêi na goru Sion da sude gori Ezavljevoj. I tada Êe nastati kraljevstvo Jahvino. Bog se svakako opravdao ispunjenjem proroëanstava koja je uputio preko biblijskih proroka. Boæja je RijeË istinita. Kao πto kaæe prorok Izaija: Sahne trava, vene cvijet, ali rijeë Boga naπeg ostaje dovijeka. (Izaija 40,8) Zlatna vrata U srcu Bliskog istoka stoji Jeruzalem, opasan bedemom. U grad se ulazilo na nekoliko vrata zapadna su se zvala Jafa, juæna Gnojna, sjeverna Damaπtanska i istoëna Stjepanova. Ima joπ nekoliko vrata kojima se sluæe stanovnici i turisti. Ali na istoënoj strani grada nalazila su se joπ jedna vrata. Ona su zazidana ubrzo nakon πto je Isus Krist proπao kroz njih na svom putu u Getsemani i kad su Ga iste noêi vojnici proveli natrag u Jeruzalem.»ak i kad je Sulejman VeliËanstveni u 16. stoljeêu obnovio jeruzalemske zidove dakle stotinama godina nakon πto su Rimljani razorili grad iz nekih je razloga obnovio i spomenuta vrata, da bi ih potom dao zazidati prije sluæbenog otvorenja. Sve do danas ta su vrata ostala zatvorena. Ovo nam je dobar povod da razmotrimo zanimljiv tekst u Ezekielu 44,1-3: Potom me odvede natrag k izvanjskim vratima Svetiπta, koja gledaju na istok: bijahu zatvorena. I reëe mi Jahve: Ova Êe vrata biti zatvorena; neka se ne otvaraju, i nitko neka ne ulazi na njih, jer ja, Jahve, Bog Izraelov, kroz njih proappleoh zato neka budu zatvorena. Samo knez, jer je knez, smije

16»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI sjesti tu i blagovati pred Jahvom; tada neka uapplee kroz trijem vrata i istim putem neka izaapplee. Vrata se nalaze na zgodnom mjestu za pristup u grad, ali su zatvorena. Razgovarao sam s poznatim struënjakom za stare jezike i on mi je potvrdio da se ovaj tekst treba primijeniti na Krista. Nakon Njegove smrti i uskrsnuêa vrata su zatvorena i nikad nisu otvarana, unatoë obnavljanju gradskih zidina. Boæja rijeë je istinita Gradovi se ruπe, narodi padaju, ali rijeë Boga naπeg ostaje dovijeka. Zahvalimo Bogu koji se objavio ËovjeËanstvu preko svoje Knjige koja je sáma istina i koja nam daje upute o buduênosti svijeta i buduênosti naπeg æivota.

17 2 Dosegnimo zvijezde»»ovjek je uvijek podizao pogled prema zvijezdama, ali je tek u dvadesetom stoljeêu nadolaskom svemirske ere naπe upoznavanje svemira iziπlo iz podruëja maπte. Ljudske zamisli o svemiru kroz stoljeêa su se Ëesto mijenjale, a svaka promjena nije uvijek predstavljala napredak. Drevna vjerovanja i astronomija Stari EgipÊani su vjerovali da je nebeski svod tijelo nebeske boæice Nut, koja se rukama i nogama podupire o Zemlju. Zemlja je tijelo zemaljskog boga Keda. Kretanje Sunca tumaëili su ovako: svakog dana Nut raapplea Sunce koje putuje preko njezina tijela. NoÊu Nut raapplea zvijezde. Bog zraka, u, podupire njezino tijelo. Vjerovali su da bog-sunce putuje Ëamcem preko tijela boæice Nut. Planeti takoappleer putuju Ëamcem. UoËili su i to da Mars ponekad plovi unatrag. Babilonci su postavili temelje astrologiji. Zemlju su smatrali ravnom ploëom okruæenu vodom. Nebesa su prema njihovom razumijevanju imala oblik kupole ko-

18»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI ju podupiru planine. Zemlja stoji na mjestu, a oko nje se kreêu nebesa. Indijski vedski sveêenici vjerovali su da Zemlju podupire dvanaest masivnih stupova. Sunce tijekom noêi nekako prolazi ispod Zemlje izmeappleu tih stupova. Hinduska kozmologija tvrdila je da Zemlja leæi na leappleima Ëetiriju slonova koji stoje na golemoj kornjaëi. KornjaËa stoji na zmiji koja plovi beskrajnim oceanom. Grci su prvi uëinili napredak u pravilnom razumijevanju svemira. Pitagora, za kog zna svaki uëenik zbog njegovog pouëka o izraëunavanju povrπine trokuta, prvi je ustvrdio da je Zemlja okrugla, a takoappleer i da postoji sklad sfera. U drugom stoljeêu naπe ere Ptolomej je saæeo miπljenja ljudi svojega vremena te je ptolomejevski sustav vaæio viπe od tisuêu godina nakon njegove smrti. Njegove zamisli opovrgao je 1543. godine poljski kanonik Nikola Kopernik. Kopernikov prilog izuëavanju svemira, zajedno s daljnjim istraæivanjima Johannesa Keplera, predstavlja poëetak modernog svemirskog doba. Biblijsko glediπte Zadivljuje nas da je tijekom nizanja svih tih teorija u proπla tri tisuêljeêa, Biblija od poëetka ukazivala na istinu. Obratimo pozornost na tekst u Knjizi o Jobu: On povrh praznine Sjever razapinje, On dræi zemlju o niπta objeπenu. (Job 26,7) Stari znanstvenici i astronomi su se stoljeêima rugali ovoj tvrdnji, ali ona je sadræavala istinu. Naravno, Stvoritelj je znao πto je istina, ali je Ëovjek radije prihvaêao legende o Atlasu, slonovima i kornjaëama. Pred samo dvjestotinjak godina na SveuËiliπtu Yale u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama uëilo se da je Zemlja ravna ploëa; tamo u to vrijeme joπ nisu uhvatili korak ni s Kopernikom. Joπ i danas postoji druπtvo koje

DOSEGNIMO ZVIJEZDE 19 okuplja ljude uvjerene da je Zemlja ravna ploëa. Istina, ono broji samo dvjestotinjak Ëlanova. Svakako zadivljuje da je Biblija tvrdila da je Zemlja okrugla, dok su mislioci uporno vjerovali da je ravna ploëa koja pliva, ili je neëim poduprta. Prorok Izaija je, prije viπe od 2500 godina, pisao o krugu zemaljskome. (Izaija 40,22) U izvornom znaëenju rijeë krug oznaëava sferu ili kuglu. Mnogi mislioci to nisu zapazili, i dok su tragali za istinom, ona se sve vrijeme nalazila u Bibliji. Francuski nevjernik Jean Bon St. Andre rekao je za Francuske revolucije nekom seljaku krπêaninu: Sruπit Êemo vaπe crkve, spaliti vaπe Biblije i uniπtiti sve πto vam govori o Bogu. Na ovo je seljak mirno odvratio: Ali ne moæete nam uzeti zvijezde. Dokle god postoje zvijezde, one nas podsjeêaju na Boga i govore o Njemu. Kad je Napoleon jedne veëeri plovio plavim Sredozemnim morem, ispod neba osutog zvijezdama, nemirno je hodao palubom sluπajuêi izjave svojih Ëasnika koji su se protivili vjeri i Bogu. Odjednom se okrenuo i prekinuo njihov razgovor znaëajnim rijeëima: Sve je to dobro, gospodo, ali kaæite mi, molim vas, tko je stvorio zvijezde? Zvijezde se ne mogu izbrojiti Zvijezde su bezbrojne. U Knjizi proroka Jeremije piπe: Kao πto se vojska nebeska ne moæe izbrojiti... (Jeremija 33,22) U Abrahamovo doba prije viπe od Ëetiri tisuêe godina ljudi su smatrali da ima neπto viπe od tisuêu zvijezda. Otac astronomije, Hiparh, tvrdio je da ih ima oko 1.080.»ak je i Ptolomej prihvaêao ovaj broj toënim. Mora da je Abrahamu bilo Ëudno sluπati Boæje rijeëi da Êe njegovo potomstvo uëiniti brojnim poput zvijezda na nebu i pijeska na obali morskoj. (Postanak 22,17)

20»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI GrËki mislioci su bili uvjereni da ima neπto viπe od tisuêu zvijezda, ali je joπ Jeremija izjavio da se zvijezde ne mogu izbrojiti. Na kraju su Grci izraëunali da ima 5.119 zvijezda. Ali kad je Galileo Galilei poëetkom sedamnaestog stoljeêa naëinio svoj jednostavni teleskop, bilo je moguêe vidjeti mnogo viπe zvijezda. Danas znamo da samo u naπoj galaksiji ima oko sto milijardi zvijezda. A postoji najmanje sto milijardi galaksija! Trebamo li dalje dokazivati? Jeremija je bio u pravu da se vojska nebeska ne moæe izbrojiti! S obzirom na tolike milijarde zvijezda, morala bi postojati opasnost od sudara. Ali, po svemu sudeêi, to nije moguêe. Jedan astronom je o vjerojatnosti sudara zvijezda duhovito rekao: Sudar zvijezda je moguê isto kao i pogodak novëiêa puπëanim metkom na udaljenosti od jednog kilometra u mrkloj noêi, s tim πto ne znate u kojem se smjeru novëiê kreêe. Nebesa se ne mogu izmjeriti Patrijarh Job je rekao: Zar Bog nije u visini nebeskoj i zar zvijezdama tjeme on ne vidi? (Job 22,12) Jeremija tvrdi da je nemoguêe izmjeriti nebesa. (Jeremija 31,37) To je toëno! Svemir daleko nadmaπuje naπe shvaêanje, i πto Ëovjek viπe usavrπava i razvija nova pomagala, sve se viπe πire granice svemira. SljedeÊa slika pomoêi Êe nam da bolje shvatimo goleme svemirske razdaljine: zamislimo da debljina lista papira predstavlja udaljenost od Zemlje do Sunca, πto je oko osam svjetlosnih minuta. Tada bi udaljenost najbliæe zvijezde (4,33 svjetlosne godine) bila kao snop papira visok preko dvadeset i jednog metra. Promjer naπe galaksije (sto tisuêa svjetlosnih godina) bio bi predstavljen snopom papira visokim oko petsto kilometara, dok bi rub nama poznatog svemira bio snop papira visine oko pedeset milijuna kilometara.

DOSEGNIMO ZVIJEZDE 21»udesan red i ljepota U Ëitavom svemiru vide se red i ljepota. Cijeli svemir izgraappleen je tako da se jedno svemirsko tijelo okre- Êe oko drugoga: elektroni kruæe oko atomske jezgre, Mjesec kruæi oko Zemlje, planeti kruæe oko Sunca, Sun- Ëev sustav kruæi galaksijom MlijeËni put. Galaksija MlijeËni put jedna je od sedamnaest galaksija zvjezdanog jata koje kruæi oko zajedniëkog srediπta izmeappleu galaksije Andromeda i naπe galaksije. Zvjezdano jato pripada roju galaksija Ëije je srediπte u zvijeæappleu Djevice, udaljeno oko 230 milijuna svjetlosnih godina. Znamo da i ovdje postoji rotacija za jedan puni krug potrebno je oko sto milijardi godina. Postoji mnoπtvo rojeva galaksija u svemiru i oni najvjerojatnije kruæe oko srediπta svemira. DjelomiËna objava Boæje slave Uistinu: Nebesa slavu Boæju kazuju. (Psalam 19,2) Red i sklad nalazimo i u ljepotama prirode na naπoj Zemlji. U æivom i neæivom svijetu postoje dokazi reda i stvaralaπtva, koji govore da Bog voli ljepotu. Cijela priroda svjedoëi o ljubavi naπeg Stvoritelja. Biblija nam govori o Stvoritelju Isusu Kristu: Jer je u njemu sve stvoreno sve na nebu i na zemlji;... sve je stvoreno po njemu i za njega.... I sve se u njemu dræi u redu. (Koloπanima 1,16.17) Boæji poziv u naπe dane Danas je najbolje vrijeme da Ëovjek potraæi Boga. Prorok Amos savjetuje da traæimo Stvoritelja svemira: On napravi VlaπiÊe i tapce... Bog poziva ljude da se pripreme za susret s Njim u ovo naπe vrijeme: Pripravi se, Izraele, da susretneπ Boga svoga! (Amos 5,8; 4,12)

22»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Da, Boæja poruka u zvijezdama jest da se pripravimo za sustet s Njim. Kako to moæemo? Jedan je na- Ëin da Ga traæimo preko astronomije. Mi uviappleamo svoju malenkost motreêi ljepote zvijezda primjerice slavu i veliëanstvenost zvijeæapplea Orion. Bog je toliko zainteresiran za ljepotu i izgled da je stvorio prekrasne jesenske boje. NaËinio je i Ëudesne snjeæne pahuljice; a da bi netko u svemu tome uæivao, stvorio je vas i mene. Dok Ëovjek nastoji prodrijeti u svemir i shvatiti njegove velike tajne, vrijeme se primiëe svom kraju. Moramo se pripremiti za susret s Bogom! Isus je izjavio: U kuêi Oca moga ima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vam rekao: Idem da vam pripravim mjesto! Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja. (Ivan 14,2.3) Nije li to prekrasno obeêanje? Isus nam kaæe da Êe ponovno doêi i uzeti nas k sebi. Tad Êe se ispuniti rijeëi: Ono πto oko nije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nije pomislilo: to je Bog pripravio onima koji ga ljube. (1. KorinÊanima 2,9) Dragi prijatelju, iskoristimo priliku da uklonimo sve πto stoji izmeappleu nas i naπeg Spasitelja, kako bismo u onaj dan mogli reêi: Gle, ovo je Bog naπ, u njega se uzdasmo, on nas je spasio. (Izaija 25,9)

23 3 S one strane smrti»»ovjeka oduvijek æivo zanima πto se s njim dogaapplea nakon smrti. Grobnice egipatskih faraona zraëe golemim zanimanjem za podruëje onostranog. Ulagao se velik trud da bi se faraonu omoguêio dostojanstveni ulazak u raj. Stari Grci gradili su za tijela svojih umrlih kraljeva grobnice nalik koπnicama. Svijet je bio zadivljen ne tako davno otkrivenim grobnicama kineskih vladara. U drevnom Uru Kaldejskom morali su nakon smrti vladara umrijeti svi njegovi suradnici i posluga, kako on ne bi ostao bez pratnje. I Ëovjek danaπnjice æeli doznati πto se zapravo zbiva kad netko umre. Ispravno je zakljuëiti da nitko ne zna πto dolazi nakon smrti osim Boga. Je li On otkrio Ëovjeku tajnu smrti i groba?»ovjek se ovim pitanjem bavi stoljeêima, i danas postoji mnoπtvo pretpostavki i tumaëenja koje ne daju zadovoljavajuêe odgovore. Ta uëenja ne potjeëu od Boga, niti su zasnovana na Bibliji. Razmotrimo najprije neke biblijske izraze, i izraze koje susreêemo u svakodnevnom govoru.

24»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Pojam duh U Bibliji piπe: I vrati se prah u zemlju kao πto je iz nje i doπao, a duh se vrati Bogu, koji ga je dao. (Popovjednik 12,7) Koji je to duh πto se vraêa Bogu? to Biblija otkriva o tome? Na isti izraz nailazimo u Jakovljevoj poslanici: Doista, kao πto je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez djelâ mrtva. (Jakov 2,26 ariê) BibliËari kaæu da izraz duh potjeëe od grëkog izraza pneuma.»uli smo za pneumatske ËekiÊe, ili pneumatske crpke sve su to rijeëi πto potjeëu od istog korijena: pneuma znaëi zrak ili dah, duh. Navedeni tekstovi bi se mogli prevesti i ovako: tijelo bez daha je mrtvo, i dah se vrati Bogu. U Jobu 27,3 s pravom stoji: Sve dok duha moga bude joπ u meni, dok mi dah Boæji u nosnicama bude. Pojam duπa Na poëetku Biblije, u Knjizi Postanka piπe: Jahve, Bog, napravi Ëovjeka od praha zemaljskog i u nosnice mu udahne dah æivota. Tako postane Ëovjek æiva duπa. (Postanak 2,7) U ovom tekstu susreêemo dvije rijeëi: dah i duπa. Bog je stvorio Ëovjeka.»ovjek je bio samo tijelo do trenutka kad mu je Bog udahnuo dah æivota. Tada je postao æivo biêe duπa. Kako je Ëudesno to djelo stvaranja! Prilikom smrti proces je obrnut. U Knjizi propovjednikovoj to jasno piπe. Razmotrimo joπ jedan tekst iz iste knjige: Æivi barem znaju da Êe umrijeti, a mrtvi ne znaju niπta, niti imaju viπe nagrade, jer se zaboravlja i spomen na njih. Davno je nestalo i njihove ljubavi i mrænje i zavisti, i viπe nemaju udjela ni u Ëem πto biva pod suncem. (Propovjednik 9,5.6) Æiva, draga osoba, smrêu nestaje ona viπe ne postoji do uskrsnuêa.

S ONE STRANE SMRTI 25 Apostol Pavao piπe: Pazite! Kazujem vam tajnu: svi neêemo umrijeti, ali Êemo se svi preobraziti, u jedan hip, u tren oka, na glas posljednje trube; zatrubit Êe truba i mrtvi Êe uskrsnuti neraspadljivi, a mi Êemo se preobraziti, jer treba da se ovo raspadljivo tijelo obuëe neraspadljivoπêu i da se ovo smrtno tijelo obuëe besmrtnoπêu. A kad se ovo raspadljivo tijelo obuëe neraspadljivoπêu i ovo smrtno tijelo besmrtnoπêu, tada Êe se ispuniti pisana rijeë: Pobjeda proguta smrt! (1. Korin- Êanima 15,51-54) SmrÊu se tijelo vraêa u prah, a osobnost i karakter su mrtvi do uskrsnuêa. Tada Êe Bog probuditi osobnost i karakter, i dati novo besmrtno tijelo koje viπe neêe umrijeti. O tome je govorio Isus: Ne Ëudite se tomu! Dolazi, naime, Ëas kada Êe svi koji poëivaju u grobovima Ëuti njegov glas, te izaêi iz njih: koji su Ëinili dobro, na uskrsnuêe na æivot; koji su Ëinili zlo, na uskrsnuêe na propast. (Ivan 5,28.29) Isus dalje kaæe da Êe se taj veliëanstveni dogaappleaj zbiti u posljednji dan. Tada Êe se On sam vratiti i dati æivot onima koji su umrli. (Ivan 6,39.40) Ovdje trebamo reêi da smrt nipoπto ne znaëi pakleni oganj, Ëistiliπte, limb, ili raj. Ne postoji pakao gdje vatra vjeëno gori, kako to neki nauëavaju. Ovaj nauk nije u skladu s Boæjom ljubavi i Njegovim nakanama. Kad se zavrπi Sud, izvrπit Êe se vjeëna kazna nad onima koji nisu prihvatili Krista kao osobnog Spasitelja. Meappleutim, iako je kazna vjeëna, kaænjavanje nije vjeëno! A to je velika razlika, zar ne? Oni koji su odbacili Krista, bit Êe kaænjeni vjeënom smrêu. Oni Êe izgorjeti, ali u toj posljednjoj vatri nema vjeënog kaænjavanja. Moramo imati na umu da Bog nikoga ne æeli kazniti tako da dugo trpi; On æeli da se svi spase. Ali kad Ga ljudi odbace, πto Mu drugo preostaje? Razmiπljali smo o onima koji Êe uskrsnuti prilikom Kristovog dolaska. Ali, πto Êe biti s onima koji æivi do-

26»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Ëekaju Krista? Evo πto piπe apostol Pavao: Jer Êe sam Gospodin sa zapovjedniëkim zovom, s glasom arkanappleela i sa zvukom trube Boæje siêi s neba, i najprije Êe uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim Êemo mi æivi, mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima u susret Gospodinu. I tako Êemo zauvijek biti s Gospodinom. Stoga, tjeπite jedan drugoga tim rijeëima! (1. Solunjanima 4,16-18) Kakav Êe to biti dogaappleaj za one koje je Krist uskrisio i one koji Ga æivi doëekaju ne okusivπi smrti! Svi Êe se oni zajedno susresti s Gospodinom i poêi s Njim u dom koji im je pripravio. (Vidi: Ivan 14,1-3) Apostol Pavao objavljuje da je Bog jedini besmrtan, da boravi u nepristupaënoj svjetlosti i da Ga nitko od ljudi nije vidio i ne moæe vidjeti. (1. Timoteju 6,15.16) Biblija nigdje ne govori o besmrtnoj duπi ili o besmrtnom duhu. O tome su nauëavali stari EgipÊani i Babilonci. Velik dio njihovih zapisa raspravlja o æivotu nakon smrti i pripremi za taj æivot. Ali Biblija jasno kaæe: Ne uzdajte se u knezove, u Ëovjeka od kog nema spasenja! Iziapplee li duh iz njega, u zemlju svoju on se vraêa, i propadaju sve misli njegove. (Psalam 146,3.4) U Djelima 2,34 Ëitamo da Ëak ni David, Boæji miljenik, nije otiπao na Nebo. Bog u Poslanici Hebrejima nedvosmisleno objavljuje da ni jedna od brojnih spomenutih poznatih biblijskih liënosti nije primila ono πto je obeêano, jer je Bog neπto bolje predvidio za nas: da bez nas ne postignu savrπenstvo. (Hebrejima 11,39.40) Bit Êe to slavan prizor kad sveti ljudi starine uskrsnu, a æivi pravedni im se pridruæe da zajedno dobiju savrπenstvo. Isus je smrt prikazao kao san. Kad Ëovjek umre, ostaje u tom stanju do uskrsnuêa. Bez obzira koliko je vremena proteklo izmeappleu smrti i uskrsnuêa, uskrslom Êe se Ëovjeku Ëiniti kao da je tek zaspao umro. Zar

S ONE STRANE SMRTI 27 to nije divno?»ovjek umire i, neovisno o tome je li mrtav tisuêu godina, tisuêu tjedana ili tisuêu sekundi, sljedeêi trenutak kojega Êe biti svjestan jest uskrsnu- Êe. Otkud onda toliko ljudi vjeruje da je Ëovjek besmrtan i da nakon smrti odlazi u raj ili u pakao? U poëetku je Sotona rekao Adamu i Evi da neêe umrijeti ako jedu sa stabla spoznaje dobra i zla. Slagao im je da Êe æivjeti vjeëno. Sotona nije prestao nametati ovu laæ. Za mnoge je to najprivlaënija misao nema smrti! Ne treba stoga Ëuditi da su mnogi u stara vremena to vjerovali. Zoroastrizam, stari kult oboæavanja sunca u Perziji, zamisao o besmrtnosti prenio je na islam. I budisti vjeruju isto. Mnogi krπêani prihvatili su ovaj nauk, uglavnom iz grëke filozofije. Nauk o ljudskoj besmrtnosti u raju ili paklu je zapravo uvreda za Boæju narav. Ako Ëovjek treba sve vrijeme boravka u paklu patiti, gdje je onda Boæje milosrapplee? Mi moæemo shvatiti vjeënu kaznu, ali ne i vjeëno kaænjavanje. Boæji put je najbolji. A Krist je put, istina i æivot. Koji ima Sina, ima æivot. (Ivan 14,6; 1. Ivanova 5,12) Æivot je u Isusu; svojstvo besmrtnosti nije uroappleeno nama. Moæda Êete upitati: A πto je s razbojnikom na kriæu? Zar on nije nakon smrti otiπao u raj? Pogledajmo tekst koji o tome govori: Pa nadoda: Isuse, sjeti me se kad doappleeπ u svoje kraljevstvo! On mu reëe: Zaista ti kaæem, danas Êeπ sa mnom biti u raju! (Luka 23,42.43) U izvornom grëkom tekstu nema interpunkcije. Stavljanjem zareza iza rijeëi danas, dobivamo sasvim drugo znaëenje. Posluπajmo: Zaista ti kaæem danas, bit Êeπ sa mnom u raju! Ova promjena u skladu je s onim πto se doista dogodilo. U Ivanu 19,31 piπe da su u petak predveëer razbojnicima polomili noge da ne bi mogli pobjeêi tijekom subote. U to je vrijeme Krist veê bio

28»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI mrtav. U nedjelju ujutro, prvog dana tjedna, Krist se javio Mariji i rekao da joπ nije uzaπao k Ocu u raj. Zbog toga su rijeëi koje je Krist uputio umiruêem razbojniku u skladu s onim πto se dogodilo. To je bila izreka vjere. Kaæem ti danas danas kad ti sve izgleda mraëno, danas kad se Ëini da nikad neêu imati kraljevstvo, danas kad izgleda da nikog neêu moêi spasiti danas ti kaæem: bit Êeπ sa mnom u raju! Krist æeli da svi budemo spaπeni i æivimo u Njegovom kraljevstvu. Mi moæemo imati vjeëni æivot i æivjeti vjeëno s Njim ako Mu danas vjerujemo.

29 4 Tajna sretnog doma IIzvanredna tehnoloπka dostignuêa uljuljala su milijune ljudi u laænu sigurnost. Ljudi smatraju da Êe novac, lagodnost koju on omoguêava i znanost potpuno osloboditi svijet njegovih nevolja. Ima li tko problema sa srcem eto mu tuappleeg zdravog srca. Doapplee li do oskudice hrane eto nam hrane uzgojene u oceanima. U ovo vrijeme obilja, veêina s povjerenjem gleda u buduênost. Razlozi propadanja Rimskog Carstva Kad je Rimljane u drugom stoljeêu obuzeo ovaj duh Nikad nam nije bilo bolje! bio je to poëetak propasti. PovjesniËari navode pet uzroka propasti Rimskog Carstva: 1. raspad obitelji uz naglo poveêanje rastava brakova, 2. rasipniπtvo i stalni porast nameta, 3. brutalizacija sporta i luda æelja za provodom, 4. poveêanje troπkova obrane zbog propadanja druπtva, 5. rasap religije u mnoπtvo zbunjujuêih oblika. UoËavamo veliku sliënost s naπim vremenom. Svi navedeni uzroci vidljivi su i danas. GovoreÊi o nezdravom druπtvu Joseph M. Kennick, tadaπnji predsjednik

30»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Nacionalnog odbora za suzbijanje maloljetniëke delinkvencije u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama zapaæa: Mi smo negdje na tom putu. Kao roditelji i kao nacija krenuli smo pogreπnim smjerom odgajajuêi naraπtaj pun neprijateljski nastrojene, buntovne i nepokorne mladeæi, koja ne poπtuje ni sebe ni nas. U Ëemu smo pogrijeπili? Pogrijeπili smo u mnogoëemu u slabljenju stege, u popuπtanju i udovoljavanju æeljama naπe djece, u preuzimanju tereta koji su oni trebali nositi. Ova razgradnja druπtvenog ustrojstva nije se dogodila preko noêi. Ona se razvijala postupno. Tako je bilo u Rimu, tako je i danas. Ovakvim stanjem Bog nije zateëen. Apostol Pavao piπe: Ali ovo znaj: u posljednje Êe doba nastati teπka vremena, jer Êe ljudi biti samoæivi, lakomi, umiπljeni, oholi, psovaëi, nepokorni roditeljima, nazahvalni, bezvjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici razuzdani, neotesani, neprijatelji dobra, izdajnici, naprasiti, bahati, ljubitelji poæude mjesto ljubitelji Boga. Oni Êe saëuvati vanjski oblik poboænosti iako su se odrekli njezine sile. (2. Timoteju 3,1-5) Ovo proroëanstvo vjeran je opis onoga πto danas gledamo svuda oko sebe. Ljubav i stega Stara æidovska poslovica kaæe: Jeruzalem je bio razoren zato πto je Izrael propustio odgojiti svoju djecu. Ljubav i stega moraju u obiteljskom odgoju iêi ruku pod ruku. Pritom je od najveêe vaænosti dosljednost. Ljubav pruæa djetetu osjeêaj vrijednosti, a stega pruæa osjeêaj sigurnosti. Ovo dvoje svakako nedostaje u ve- Êini danaπnjih domova. Zajedno s ljubavlju i stegom djecu treba uëiti moralnim vrijednostima. Nije teπko optuæivati nove naraπtaje za nemoral. Ali znajmo: mladi ne proizvode filmove, niti piπu televizijske scenarije. Oni ne izdaju knji-

TAJNA SRETNOG DOMA 31 ge, Ëasopise i stripove, niti su odgovorni za procvat pornografije. Tijekom mnogih desetljeêa kriva tumaëenja Biblije podrivala su temelje druπtva. Pokornost zakonu prirodan je lijek protiv bezakonja. Ali neki dijelovi Boæjeg zakona nisu baπ po ukusu suvremenog druπtva, pa su ljudi, u nastojanju da izbjegnu obveze, potkopali njegov autoritet. Jedni tvrde da je Zakon ukinut, a drugi da je promijenjen, ili Ëak potpuno zamijenjen. Moæe li se Zakon krπiti ako je ukinut? Moæete li uëiti mlade da nemaju nikakvih obveza prema Boæjem zakonu, a potom ih optuæivati za krπenje graappleanskih zakona? Boæja namjera Krist je rekao: Ako me ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi. (Ivan 14,15) Jer u ovome stoji ljubav prema Bogu: da vrπimo njegove zapovijedi.... Tko tvrdi: Poznajem ga, a ne vrπi njegovih zapovijedi, laæac je, i u njemu nema istine. (1. Ivanova 5,3; 2,4) Boæje su zapovijedi mjerilo dobra i zla i po tom Êe mjerilu Bog suditi Ëovjeku u dan Velikog suda. Deset zapovijedi veliki su moralni Zakon. Krist je doπao i umro zato πto je Ëovjek bio neposluπan i odbacio Njegove odredbe. Krist je ujedno svojim æivotom pokazao da se taj Zakon moæe dræati. Ovaj moralni Zakon zasnovan je na ljubavi. U izvornom obliku zapisan je u Bibliji, u Izlasku 20,2-17:

32»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI DESET ZAPOVIJEDI 1. Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske iz kuêe ropstva. Nemoj imati drugih bogova uz mene. 2. Ne pravi sebi lika ni obliëja bilo Ëega πto je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im sluæi. Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kaænjavam grijeh otaca onih koji me mrze na djeci do treêeg i Ëetvrtog koljena, a iskazujem milosrapplee tisuêama koji me ljube i vrπe moje zapovijedi. 3. Ne uzimaj uzlud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne opraπta onome koji uzalud izgovara ime Njegovo. 4. Sjeti se da svjetkujeπ dan subotni. est dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, po- Ëinak posveêen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi; ni ti, ni sin tvoj, ni kêi tvoja, ni sluga tvoj, ni sluπkinja tvoja, ni æivina tvoja, niti doπljak koji se naapplee unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je πest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve πto je u njima, a sedmoga je dana poëinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. 5. Poπtuj oca svoga i majku svoju, da imadneπ dug æivot na zemlji koju ti dâ Jahve, Bog tvoj. 6. Ne ubij! 7. Ne uëini preljuba! 8. Ne ukradi! 9. Ne svjedoëi laæno na bliænjega svoga! 10. Ne poæeli kuêe bliænjega svoga! Ne poæeli æene bliænjega svoga; ni sluge njegova, ni sluπkinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti iπta πto je bliænjega tvoga!

TAJNA SRETNOG DOMA 33 Prva nas zapovijed poziva da ljubimo Boga iznad svega. Druga otkriva da Ga moæemo voljeti izravno bez ikakvih posrednika. A treêa nalaæe da ova ljubav treba biti ispunjena πtovanjem. Svoju ljubav najbolje izraæavamo na osobit naëin sedmoga dana u tjednu, u subotu. Dakle, prve Ëetiri zapovijedi otkrivaju kako moæemo ljubiti Boga. Ali, mi imamo moralne obveze i prema svojim bliænjima. One su objavljene u preostalih πest zapovijedi. Prva od njih nalaæe da poπtujemo svoje roditelje. esta zapovijed upozorava Ëovjeka da poπtuje tuapplei i vlastiti æivot koji mu je Bog dao. Sedmom su zapovijeπêu zaπtiêeni dom i obitelj, jer se zabranjuje Ëovjeku da poëini preljub. U osmoj zapovijedi rijeë je o ljudskoj Ëasti i njegovom dobrom glasu, dok deveta Ëuva i πtiti njegov imetak. Deseta se odnosi na Ëovjekova prava. Navedena osnovna naëela moralnog Zakona odreappleuju sve oblike meappleuljudskih odnosa i Ëovjekov odnos prema Bogu. A upravo je ova naëela Ëovjek prezreo i zaboravio. Morao bi ponovno upoznati istinitost ovih zapovijedi i primijeniti veliki Zakon ljubavi u svom svakidaπnjem æivotu. Kako desegnuti sreêu U vrπenju Boæjih zapovijedi leæi tajna sreêe. Zapovijedi se mogu primijeniti na æivot jer im je osnova ljubav. Bogataπ Paul Getty uskliknuo je: Dao bih sve svoje milijune za samo jedan uspjeπan brak! Bog je rekao: Nije dobro da Ëovjek bude sam: naëinit Êu mu pomoê kao πto je on. (Postanak 2,18) Iza veêine velikih ljudi naêi Êete dobru æenu. Adamova æena stvorena je od njegovog rebra, uzetog blizu njegova srca. Eva je trebala biti Adamova druæica. Prvi je dom bio zasnovan na ljubavi. U istom poglavlju saznajemo da Êe Ëovjek napustiti svojega oca i svoju majku i osnovati

34»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI vlastiti dom. Mnogi brakovi zavrπavaju brzo zato πto braëni par ne ostaje sam. Svijet bi trebao biti naëinjen od malih Edenâ, gdje vladaju mir i radost, gdje se Ëovjek mnoæi i puni zemlju. Poπtujte Boga u svom domu i imat Êete Njegov mir, ljubav i blagoslove. Æene neka se pokoravaju svojim muæevima kao Gospodinu. (Efeæanima 5,22) Bog æeli da Mu se pokoravamo zato πto Ga ljubimo. Ovaj odnos ljubavi neêe prouzroëiti gubitak naπe osobnosti. Ima dovoljno prostora za naπ razvitak. Bog poπtuje naπ odnos prema Njemu, i u tom se smislu æene trebaju pokoravati svojim muæevima. Muæevi, ljubite svoje æene kao πto je i Krist ljubio Crkvu i sam sebe predao za nju (redak 25). U takvoj ljubavi neêe biti ni trunke sebiënosti, jer ona je samozatajna. Ljubav je neπto najnjeænije, najsvetije i najljepπe πto je Bog mogao dati ËovjeËanstvu. Ali nju su iskrivili i zlorabili! Svetu zajednicu braka pretvorili su u nesvetu vezu, a broj rastava brakova neprestano raste. U mnogim domovima oteæana je komunikacija djece s roditeljima. U takvim domovima Ëesto i sami roditelji teπko uspostavljaju meappleusobnu povezanost. Vrijeme udvaranja, kada su oboje tako prijateljski i slobodno razgovarali, pretvorilo se u æivot πutnje. Posljedica su raskinuti brakovi, πto nas podsjeêa na Gospodinove rijeëi: Æenili se i udavali... (Matej 24,37.38) Brak je stvoren da bi se zaπtitili dom i djeca, i ta se veza ne moæe raskinuti bez posljedica. Bog dopuπta rastavu samo zbog preljuba. Preljubnici neêe naslijediti Boæjeg kraljevstva ako ne priznaju svoj grijeh i Bog im ga ne oprosti (GalaÊanima 5,19.20). Greπan Ëovjek moæe dobiti oproπtaj, jer Krist kaæe: Ni ja te... ne osuappleujem. Idi i od sada ne grijeπi viπe. (Ivan 8,11) Brak moæemo uëiniti sretnim ako uklonimo uzroke nesloge. Apostol Pavao savjetuje da ne ulazimo u brak s nevjernicima (vidi: 2. KorinÊanima 6,14). Vjerojatnost

TAJNA SRETNOG DOMA 35 da brak bude sretan kad se dvoje sjedine u Gospodinu mnogo je veêa. U Izrekama 21,19 nalazimo savjet da treba poznavati osobu s kojom se stupa u brak. Bolje je æivjeti u pustinji nego se oæeniti svadljivom æenom, poruëuje Salomon. U Ponovljenom zakonu 24,5 Bog nas upozorava da ne sklapamo ratne brakove. U 1. Timoteju 5,8 apostol zahtijeva da ljudi skrbe za svoj dom. A u Poslanici Efeæanima 4,26 piπe: Neka sunce ne zaapplee nad vaπom srdæbom! Bez sumnje, Boæja je mudrost i te kako znaëajna u braku. Sretni domovi nisu rezultat sluëajnosti! Treba vremena da se dom uëini sretnim. Da bi obitelj ostala na okupu, mora se zajedno moliti. Kad bi ljudi prihvatili biblijske savjete o molitvi, sreêa bi ispunila domove. Molitva prelazi mnoge zapreke. Prava ljubav to je tajna sretnog braka! Ljubav prema Bogu i Ëovjeku veliko je naëelo koje treba poπtovati u svakom domu. Neka Bog pomogne vaπem domu da bude najsretniji dom na svijetu!

36»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI 5 Roappleen u Betlehemu, pogubljen u Jeruzalemu NNedaleko od mjesta gdje se rijeka Jordan ulijeva u Mrtvo more, nalaze se ostaci Kumranskog samostana. StoljeÊima nitko, osim pokojeg beduina, nije prolazio ovim krajem. PasuÊi svoja stada u okolini, jedna skupina beduinskih mladiêa naiπla je na rukopise koje danas poznajemo kao svitke s Mrtvog mora. Svijet je s uzbuappleenjem Ëekao prijevod ovih drevnih rukopisa iz prvog ili drugog stoljeêa prije Krista. Danas su to najstariji rukopisi pojedinih dijelova Biblije. Knjigu proroka Izaije, primjerice, smatrali su dotad viπe povijesnim nego proroëkim djelom. Razlog tome bila su mnoga proroëanstva koja u pojedinosti opisuju Mesiju i Njegova brojna djela. Viπe od jednog stoljeêa kritiëari su bili skloni miπljenju da je knjiga povijesna, a ne proroëka. KrπÊane je oduπevila vijest da je meappleu svicima s Mrtvoga mora pronaappleena i Ëitava Knjiga proroka Izaije. Opet su uπutkani glasovi kritiëara Biblije. Ovu proroëku knjigu Ëesto su smatrali petim Evanappleeljem zbog potankog proroëanstva o Mesiji, Njegovoj vijesti, sluæbi i smrti.

RO EN U BETLEHEMU, POGUBLJEN... 37 To je samo dio od tri stotine starozavjetnih proro- Ëanstava koja su se savrπeno ispunila u Kristovom æivotu. Sam je Isus znao da Zakon, Psalmi i Proroci govore o Njemu. Ovo je ono πto sam vam govorio dok sam joπ bio s vama. Trebalo je da se ispuni sve πto je o meni pisano u Mojsijevom zakonu, u Prorocima i u Psalmima. (Luka 24,44) Razmotrimo neka od ovih proroëanstava: Kristovo mjesto roappleenja Mihej 5,1: A ti, Betleheme Efrato, najmanji meappleu kneæevstvima Judinim, iz tebe Êe mi izaêi onaj koji Êe vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vjeënih vremena. Ovo znaëajno proroëanstvo izreëeno je oko sedamsto godina prije Krista. Ono ne spominje samo selo Betlehem; veê Betlehem Efratu Davidov grad. Tamo se, naime, trebao roditi Krist. Da je Krist roappleen samo nekoliko sati ranije Marija i Josip su, naime, bili na putu ovo bi proroëanstvo bilo netoëno. Izmeappleu svih pokrajina, rodio se baπ u Palestini. Izmeappleu svih mjesta u Palestini, baπ u Betlehemu Efrati. Roappleen od Djevice Matej 1,22.23: A sve je to bilo da se izvrπi πto je Gospodin rekao po proroku: Evo, Djevica Êe zaëeti i roditi sina, i dat Êe mu ime Emanuel πto znaëi: Bog je s nama. Ovo Ëudesno roappleenje pretkazao je prorok Izaija. Roappleen iz Judinog plemena Postanak 49,10: Od Jude æezlo se kraljevsko, ni palica vladalaëka od nogu njegovih udaljiti neêe dok

38»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI ne doapplee onaj kome pripada kome Êe se narodi pokoriti. Judino je pleme bilo kraljevsko, vodeêe u Izraelu. Iz tog je plemena trebao doêi Kralj nad kraljevima. Zna- Ëajno je πto se nakon tisuêu i petsto godina Isus rodio baπ u Judinom plemenu. PreteËa Êe Mu pripraviti put Izaija 40,3: Glas viëe: Pripravite Jahvi put kroz pustinju. Poravnajte u stepi stazu Bogu naπemu. ProroËanstvo je u odreappleeno vrijeme ispunio Ivan Krstitelj svojim propovijedanjem u Judejskoj pustinji. Svojom vijeπêu o potrebi pokajanja privukao je veliko mnoπtvo. Ali kad je pred njega stupio Krist, Ivan je bio spreman umanjiti svoj utjecaj. Radovao se kad su njegovi uëenici poπli za Kristom. ProroËanstvo o podruëju Njegove sluæbe Izaija 8,24; 9,1: U prvo vrijeme on obescijeni zemlju Zebulunovu i zemlju Naftalijevu, al u vrijeme posljednje on Êe proslaviti Put uz more, s one strane Jordana Galileju pogansku. Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku. Kakvo Ëudesno proroëanstvo! VeÊi dio svoje sluæbe Krist je proveo u Galileji. Iako je neko vrijeme proveo u Pereji i Jeruzalemu, dobar dio sluæbe proveo je u podruëju Zebulunovog i Naftalijevog plemena koje graniëi s Galilejskim jezerom. Tu je odræao svoju poznatu Propovijed na gori, uëio u sinagogama i lijeëio bolesne. To je joπ jedno proroëanstvo iz petog Evanappleelja, Knjige proroka Izaije, koje potvrappleuje toënost Biblije. Prijeappleimo sada na zavrπne prizore Kristove sluæbe na Zemlji.

RO EN U BETLEHEMU, POGUBLJEN... 39 Kristov pobjedniëki ulazak u Jeruzalem Zaharija 9,9: Klikni iz sveg grla, KÊeri sionska! ViËi od radosti, KÊeri jeruzalemska! Tvoj kralj se evo tebi vraêa: praviëan je i pobjedonosan, ponizan jaπe na magarcu, na magaretu, mladetu magariëinu. Krist je poslao svoje uëenike da naappleu odreappleenog magarca na kojemu joπ nitko nije jaπio. S njim se uspeo od Betanije na Maslinsku goru. Stari put kojim je nekad proπao vjerojatno je onaj isti koji i danas postoji. Kad je na magarcu stigao u Jeruzalem, ljudi su Ga pozdravili kao svojega Kralja i prostirali po putu palmine grane Njemu u Ëast. Kasnije je Krist proπao teπku muku u Getsemaniju gdje je izlijevao svoju duπu nebeskom Ocu. Tu je molio: Ako je moguêe, neka me mimoiapplee ovaj kaleæ! (Matej 26,39) Izvjeπtaji u Evanappleeljima zorno svjedoëe o patnji Njegove duπe dok je ponio grijehe svijeta. Judina izdaja Psalam 41,10: Pa i prijatelj moj u koga se uzdah, koji blagovaπe kruh moj, petu na me podiæe. Pod utjecajem nadahnuêa i osobnoga iskustva, David prikazuje kako Êe Krist biti izdan. Evanappleelja otkrivaju da je Juda bio Kristov prijatelj koji Ga je prodao i izdao. Prorok Zaharija je Ëak prorekao cijenu za koju Êe prodati Krista. Trideset srebrnika Zaharija 11,12.13: Oni mi odmjeriπe plaêu: trideset srebrnika. A Jahve mi reëe: Baci u riznicu tu lijepu cijenu kojom su me procijenili! Ja uzeh trideset srebrnika i bacih u riznicu u Domu Jahvinu. DaniËiÊev prijevod kaæe: Bacih ih u dom Gospodinov lonëaru.

40»UDESNA OTKRI A U BIBLIJI I POVIJESTI Juda je Krista prodao za trideset srebrnika koje je, kad se pokajao, bacio pred noge velikog sveêenika. BuduÊi da se radilo o plaêi za krv, novac se nije mogao vratiti u hramsku riznicu. Upotrijebljen je za kupnju lonëareve njive da posluæi kao groblje. Suappleenje i smrt naπega Gospodina NajveliËanstvenije proroëanstvo o smrti naπega Gospodina nalazimo u 53. poglavlju Knjige proroka Izaije. Cijelo poglavlje je opis Njegova suappleenja, stradanja i smr - ti. Za naπe grijehe probodoπe njega, za opaëine naπe njega satrijeπe. Na njega pade kazna radi naπeg mira, njegove nas rane iscijeliπe.... Ukop mu odrediπe meappleu zloëincima, a grob njegov bi s bogatima.... Meappleu zlikovce bio [je] ubrojen, da grijehe mnogih ponese na sebi... Ovo je samo jedno od mnogih proroëanstava koja otkrivaju narav Kristove zamjenske smrti. Njegovo raspeêe bilo je Ëisto razbojstvo, smrt bez pravog suappleenja Ëak ako se uzmu u obzir æidovski zakoni, a kamoli rimski. Bila je to smrt za mene i vas. Ne trebamo se bojati buduênosti jer je Krist umro da bismo svi mogli æivjeti. Umro je smrêu koju smo mi zasluæili, da bismo mi mogli æivjeti Njegovim æivotom. Prijatelju, ova smrt jednog petka prije dva tisuêljeêa bila je zamjena za naπu smrt. Mi je moæemo izbjeêi samo predajom Kristu. UskrsnuÊe Psalam 16,10: Jer mi neêeπ ostaviti duπu u Podzemlju, ni dati da pravednik tvoj truleæi ugleda. Krist je ustao iz groba kao pobjednik nad smrêu i grijehom. Jednom prigodom vidjelo Ga je nakon uskr - snuêa pet stotina ljudi, a manje skupine viappleale su Ga u drugim prigodama.