f = 1/T [Hz] Pomak Brzina Vibracijska amplituda Akceleracija

Σχετικά έγγραφα
Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Impuls i količina gibanja

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Periodičke izmjenične veličine

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Kaskadna kompenzacija SAU

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Pozitivna poluperioda Negativna poluperioda. Period. Osnovni pojmovi o naizmjeničnim veličinama

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Snage u kolima naizmjenične struje

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Masa, Centar mase & Moment tromosti

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Snaga izmjenične sinusne struje

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Obrada signala

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Upravljanje u mehatroničkim sustavima

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

numeričkih deskriptivnih mera.

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Računarska grafika. Rasterizacija linije

2. Ako je funkcija f(x) parna onda se Fourierov red funkcije f(x) reducira na Fourierov kosinusni red. f(x) cos

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

-Brzina je vrlo važna fizikalna veličina i definira se kao omjer pređenog puta i vremena utrošenog za to

18. listopada listopada / 13

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

Reverzibilni procesi

Srednjenaponski izolatori

SENZORI I MJERNI PRETVARAČI

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Podsjetnik za državnu maturu iz fizike značenje formula

Unipolarni tranzistori - MOSFET

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

( , 2. kolokvij)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

F (t) F (t) F (t) OGLEDNI PRIMJER SVEUČILIŠTE J.J.STROSSMAYERA U OSIJEKU ZADATAK

Mašinsko učenje. Regresija.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort

2.7 Primjene odredenih integrala

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Primjer II-1.2 Skiciraj sljedeće grafike u rasponu x [-4,4] : y=x; y=x+2; y=x-3, te nađi njihove gradijente (nagib) i presjecišta s x i y osom.

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Elementi spektralne teorije matrica

MJERENJE MALIH DEFORMACIJA U LABORATORIJU

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Računarska grafika. Rasterizacija linije

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

konst. Električni otpor

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

7 Algebarske jednadžbe

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI МАŠINSKI FAKULTET. Dr Valentina Golubović - Bugarski BUKA I VIBRACIJE. (Skripta izvodi predavanja)

Napisat demo program koji generira funkciju prijenosa G(s)=(2s+4)/(s2+4s+3) s=tf('s'); Br=2*s+4;Naz=s^2+4*s+3; G=Br/Naz

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Punovalni ispravljač 2. Rezni sklopovi 3. Pritezni sklopovi

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Transcript:

Mjerenje vibracija osovine rotora beskontaktnim senzorima TFR, 16.03.2010, 11.00 14.00 izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić Katedra za dinamiku strojeva Zavod za tehničku mehaniku Vježba 5. Beskontaktno mjerenje vibracija rotora Kinematika vibracija Senzori Norme za dozvoljene vibracije Laboratorijska mjerenja 2

Kinematika vibracija Temeljne vibracijske veličine Amplituda vibracijskog pomaka [mm] A a C B t b c 3 Fazni pomak odziva vibracijskog pomaka, vibracijske brzine i vibracijskog ubrzanja + a v d t d = mm v = mm/s a = mm/s 2 4

Veza između vibracijskih veličina d d t T x= d sin( ωt+ ϕ) Pomak max = d max Brzina max = v max =2 π f d max f = 1/T [Hz] Ubrzanje max = a max =2 π f v max =4 π 2 f 2 d 2 max 5 Vrijednosti vibracijskih veličina u ovisnosti o frekvenciji Vibracijska amplituda 10 Pomak 1.1 Brzina.01.001 Akceleracija 1 10 100 1000 10 000 Frekvencija Hz 6

Vibracijske veličine za iskazivanje vibracija x(t) v(t) RMS peak t peak to peak RMS 1 T = T 0 ( ( )) 2 v t dt 7 Veza između vibracijskih veličina za iskazivanje vibracija Razmah (p-p) Maksimalna vrijednost (p) Efektivna vrijednost (RMS) Srednja vrijednost (AVE) Razmah (p-p) 1,00 0,50 0,35 0,32 Maksimalna vrijednost (p) 2,00 1,00 0,71 0,64 Efektivna vrijednost (RMS) 2,83 1,41 1,00 0,90 Srednja vrijednost (AVE) 3,14 1,57 1,11 1,00 RMS 1 T = T 0 ( ( )) 2 v t dt AVE 1 T = T 0 xdt 8

Kružno gibanje kao izvor harmonijskog gibanja eliptično gibanje = 2 harmonijska gibanja istim amplitudama, na međusobno okomitim pravcima Kružno gibanje = 2 harmonijska gibanja istim amplitudama, fazno pomaknutim za 90 stupnjeva na međusobno okomitim pravcima 9 Vremenski i frekvencijski zapis vibracija Hz Frekvencijska Frekventna domena Vremenska domena s 10

Transformacija iz vremenske u frekvencijsku domenu Čisti sinusni val sekunde Hz Kombinacija 2 sinusna vala sekunde Vremenska domena Brza Fourierova transformacija (FFT) ( ) = 0+ 1 sin( ω1t + ϕ1) + a sin ( ωt ϕ )... a sin( ωt ϕ ) x t a a + + + + + 2 2 2 n n n Hz ( ) = + sin( ωt+ ϕ ) x t a a 0 n i= 1 i i i 11 Primjer kompleksnih vibracija kod reduktora 12

Senzori za mjerenje vibracija Beskontaktni senzor pomaka x mm µm mils Radi na principu vrtložnih struja. Magnetsko polje proizvedeno izmjeničnom strujom oko zavojnice inducira vrtložne struje u bilo kojem električki vodljivom materijalu u blizini zavojnice. Zato je takve senzore prije mjerenja potrebno kalibrirati tj. prednamjestiti na voltažu -12 V te se pomak vodljivog materijala od osovine registrira u obliku rasta (opadanja) voltaže. Osjetljivosti senzora (npr. 8 mv/µm). 13 Kontaktni senzor brzine Kontaktni senzor vibracijske brzine radi u skladu s elektrodinamičkim principom. Napon proporcionalan vibracijskoj brzini inducira se u zavojnici koja je zavješena u polju permanentnog magneta pomoću dvije helikoidne membranske opruge koje s oprugom tvore vibracijski sustav masa-opruga. v mm/s mils/s 14

Kontaktni senzor ubrzanja Kontaktni senzor vibracijskog ubrzanja radi u skladu s piezoelektričkim principom. Piezoelektrički efekt kvarca se koristi za pretvaranje mehaničkog gibanja u istezanje ili sabijanje kvarza u kojem, zbog polarizacije molekula, nastaje električni naboj. Izmjereno vibracijsko ubrzanje se u mjernom instrumentu pomoću elektroničkog integratora jednostavno pretvara u vibracijsku brzinu ili vibracijski pomak a mm/s 2 g 15 Frekvencijsko područje rada pojedinih senzora a 2Hz - 20 khz Hz 0-2 khz Hz v 16

Beskontaktni mjerni senzor IN 085 Bruel & Kjaer Mjerenje relativnih vibracija osovine i relativnih pomaka osovine Mjerenje na principu vrtložnih struja u frekv. području 0 10000 Hz Mjerna osjetljivost -8mV/µm za materijal 42CrMo4, za ostale iz tablice Linearno mjerno područje za mjerenje pomaka 1,5 mm Greška osjetljivosti ± 5% na sobnoj temp., ± 10% pri radnim temper Mjerno područje pomaka sa dodatnim odstupanjem od 5% 2,4 mm Prosječni radni položaj napon odmaka 9V 17 Krivuljne karakteristike senzora pomaka 1. Prijenosna karakteristika U=f(s) (napon kao funkcija udaljenosti) 2.Karakteristika osjetljivosti du/ds=u s (jer je mjerna osjetljivost -8mV/µm) 18

Temeljni zahtjevi za postavljanje beskont. senzora 19 Optički referentni senzor P - 84 Bruel & Kjaer Radi na fotoelektričnom principu Emitira se svjetlosna zraka na dio stroja koji se ispituje Emitirana svjetlosna zraka se odbija od referentne oznake nalijepljene na dijelu stroja koji se ispituje Fototranzistor na vrhu referentnog senzora, okidan (trigger) od reflektirane zrake, uzroluke promjenu izlaznog signala 20

Preporuke za postavljanje referentnog senzora Optimalna udaljenost od osovine 30...40 mm Kut nagiba s obzirom na vertikalu 0...15 0 Postotak okidača za reflektirajuću foliju 50-90% 21 Standard za mjerenje vibracija na rotirajućim osovinama Za provođenje industrijskih mjerenja procedure koje se provode, propisane su međunarodnim standardima. ISO/FDIS standard 7919-3 bavi se upravo mjerenjima vibracija na rotirajućim osovinama. 22

Zona A - vibracije novo instaliranih strojeva Zona B - dozvoljene vibracije strojeva predviđenih za dugotrajnu eksploataciju bez ograničenja Zona C - nedozvoljene vibracije strojeva predviđenih za dugotrajnu eksploataciju bez ograničenja (stroj se može eksploatirati samo kratkotrajno) Zona D - nedozvoljene vibracije strojeva koje uzrokuju njihovo uništenje 23 Uzrok vibracija - maseni debalans 1X 2X 10 20 30 3X Hz Masa na prepustu br zi na, vrijeme Maseni debalans rotira sinhrono s rotorom te se očitava isključivo preko dominantnog prvog harmonika brzine vrtnje i to samo u radijalnom (horizontalnom i vertikalnom) smjeru. 24

Laboratorijska mjerenja Vlastiti oblik Vlastita frekvencija f, Hz Modalno prigušenje ζ, - Prva fleksijska forma 28,00 0,015 Prva torzijska forma Druga fleksijska forma 135,25 145,00 0,005 0,01 25 Vibracije diska rotora u horizontalnom smjeru 0,3 0,2 0,1 0 0,0 500,0 1000,0 1500,0 2000,0 2500,0 3000,0 3500,0 4000,0 n, min^-1 4500,0 26

Orbite rotora 27 Popis mjerenja u sklopu ove laboratorijske vježbe Mjerenje brzine vrtnje osovine Mjerenje vibracija osovine rotora u dva međusobno ortogonalna smjera pri konstantnoj brzini vrtnje (osciloskop) Mjerenje orbite rotora Kontinuirano mjerenje vibracija prolaskom kroz kritičnu brzinu vrtnje (tzv. run-up i run-down analiza ) 28